NEKAD je internet bio obećana zemlja, bez straha od zločina ili za privatnost. Nakon trideset godina njegovog postojanja, prevaranti, lopovi i špijuni stvorili su mjesto kaosa, piše John Naughton za Guardian.
Evo samo nekih priča o današnjem svijetu…
-U februaru ove godine, Bangladeška nacionalna banka je opljačkana, a lopovi su odnijeli 101 milijun dolara. To su postigli tako da su otkrili šifre za Swift sustav koji se koristi da banke na siguran način prosljeđuju isplate jedna drugoj. Iskoristili su Switf kako bi prebacili novac na svoje račune. Tad su obrisali svoje digitalne otiske.
- U lipnju 2015. otkriveno je da su hakeri ukrali brojeve socijalnog osiguranja, imena, datume i mjesta rođenja te adrese 21,5 milijuna ljudi, uključujući neke na pozicijama u vlasti.
- U oktobaru su hakeri ukrali osobne podatke gotovo 157.000 mušterija britanske telefonske kompanije TalkTalk.
- Tijekom protekle dvije godine, hakeri ucjenjuju bolnice tako da im zaključaju sustave te onda traže da se plati otkupnina u Bitcoinovima.
- Prije dva mjeseca, jedna se Talijanka ubila nakon što je intimni video koji je poslala prijatelju podijeljen preko interneta. Nakon komentara, PhotoShopova i parodija, gurnuta je preko ruba.
- U lipnju je otkriveno da je ruska vlada hakirala servere američkog Demokratskog nacionalnog odbora. Nešto prije nominacije Hillary Clinton, WikiLeaks je objavio hiljade e-mailova koji su pomogli Donaldu Trumpu.
- 21.10. ove godine, SAD se našao na meti DDoS napada, što je srušilo Internet u velikom dijelu zemlje. Napad je izveden kroz mrežu nesigurnih naprava, poput kamera i routera, a utjecao je na stranice poput Twittera, Pinteresta, Reddita, GitHuba, Etsya, Tumblra, Spotifya, PayPala, Verizona, Comcasta i PlayStation mrežne usluge.
Prema sigurnosnom stručnjaku Bruceu Schneieru, netko već godinu dana testira obrane na kritičnim mjestima interneta. Ne zna se tko, ali čini se da bi mogla biti odgovorna neka velika nacija, poput Rusije ili Kine.
Dobrodošli u kiberprostor.
Prije nije bilo ovako. Deset godina nakon uključivanja interneta, 1983. godine, kiberprostor je bio nov i neistraženi svijet, pješčanik za geekove i istraživače. Nije bilo zločina, nije bilo spama - većinom jer su se ljudi poznavali. Grupe za raspravu oformljavale su se oko svake zanimljive teme. Evoluirale su društvene norme i etikete ponašanja. Bila je to zemlja čudesa, na svoj način.
Bit svega je to da su u tih prvih deset godina kibersvemir i ''fizički svemir'' bili paralelni svemiri. U najvećem broj slučajeva, stanovnici fizičkog, ''mesnog'' svemira nisu znali ništa o virtualnom svijetu.
Od 1993. godine to se sve promijenilo s world wide webom, web preglednikom Mosaic i AOL-om. AOL je na Internet doveo kompanije i pornografe koji su tražili dio profita. Za njima su došli prevaranti i spemeri te svakakve vrste nepoželjnika.
Rezultat toga je bio da su se dva svemira ispremiješala te sad imamo kompozitni mrežni svijet. Sadrži percepcije iz oba svijeta, što objašnjava zašto se tako teško možemo s njim pomiriti.
Istovremeno užasno i divno mjesto
Ovaj spojeni svemir je neobično mjesto, istovremeno divno i užasavajuće. Obični građani mogu pristupiti najvećoj zbirci znanja u povijesti, Wikipediji, klikom miša. Google je postao proteza za pamćenje. Usluge poput Skypea i FaceTimea smanjuju udaljenosti među obiteljima i partnerima.
Ali, istovremeno, sve što radimo prate vlade i velike korporacije. Korisnike napadaju prevaranti, spemeri, virusi i kradljivci identiteta. Baze podataka se redovito hakiraju, a ti se podaci prodaju na takozvanom ''dark webu''. Zločin u kiberprostoru je u porastu te se u nekim zemljama smanjuje stopa klasičnog zločina, jer se sve seli na mrežu.
Jedan od načina promišljanja interneta je da je to zrcalo ljudske prirode. Dio je pun inspiracije i od njega čovjeku bude toplo oko srca. Većina toga na internetu je bezazlena zabava. Ali neki su dijelovi zaista odbojni: društvene mreže potiču okrutnost i rasizam, mržnju i licemjerje, kao što su to otkrili liberali nakon Trumpove pobjede.
Sad živimo u tom paradoksalnom svijetu, divnom i zastrašujućem istovremeno. Društveni povjesničari će reći da to nije ništa novo, da je svijet oduvijek bio ovakav. Jedina je razlika što smo sad tome konstantno izloženi.
Novinar Ars Technice, Sean Gallagher, za Internet koristi urbanu metaforu. ''U New Yorku 1970-ih, stvari nisu izgledale dobro. Gradska je vlast bankrotirala, urbano propadanje je bilo posvuda, a stopa zločina je bila visoka. Ali ljudi su svaki dan išli u grad, jer tamo se sve događalo. A usprkos lošem osjećaju koji je prevladavao u New Yorku u to doba, većina je ljudi imala samo manje doticaje sa zločinom'', piše Gallagher.
Internet kao Somalija?
Slaba točka te metafore je ta da se New York s vremenom očistio i u grad se vratio red. U tom je smislu taj scenarij neodrživ za Internet. Oni pesimističniji posežu za gorim metaforama. Je li Internet možda kao Somalija, u kojoj zaraćene frakcije uništavaju osnovne usluge?
Na internetu nema središnje vlade koja ima kontrolu nad ''teritorijem''. Dapače, jedan od glavnih problema koje mreža predstavlja je da je to globalni sistem u sistemu suverenih država i lokalnih zakona.
Naša je dilema to što moramo misliti o nepoznatoj budućnosti kibersvemira, jer se tiče sviju nas.
Standardna je metoda zamisliti niz mogućih scenarija i procijeniti posljedice svakoga od njih. Cilj nije predvidjeti budućnosti, već odrediti mogućnosti s kojima bismo se morali suočiti.
Najzanimljiviji niz scenarija djelo je Atlantic Councila, iz SAD-a. Njihov analitičar Jason Healey ističe pet mogućih scenarija-kandidata:
Status quo: nastavak postojećeg stanja.
Domena sukoba: militarizacija kiberprostora - svijet u kojem kibernetsko ratovanje postaje norma.
Balkanizacija: kiberprostor se podijelio na nacije - nema jedinstvenog Interneta, samo skup nacionalnih interesa.
Raj: kiberprostor postaje većinski sigurno mjesto u kojem su špijunaža, rat i zločin rijetke pojave.
Kibergeddon: kiberprostor se sroza u propalu virtualnu državu, sa svime što to uključuje. Na primjer, današnji Mogadiš.
Neki od ovih su manje vjerojatni, na primjer, scenarij raja je čista fantazija.
Realno, ostaju nam dvije mogućnosti - neka mješavina balkanizacije i unutardržavnog sukoba. Oba ta scenarija su ekstrapolacije trendova koje već možemo primijetiti, zaključuje Naughton za Guardian.
UN pregovara s Rusijom o Alepu: "Mislimo da su sada sve strane svjesne koliko je situacija kritična"
UN pregovara s Rusijom o Alepu: "Mislimo da su sada sve strane svjesne koliko je situacija kritična"
Foto: FAH
Jan Egeland, posebni savjetnik izaslanika UN-a za Siriju, saopštio je kako je Rusija predložila ponovno otvaranje četiriju koridora za unos humanitarne pomoći i evakuaciju ranjenika.
"Ruska federacija najavila je da želi sjesti s našim ljudima i raspraviti kako možemo iskoristiti četiri koridora da izvedemo ljude vani. Imamo najmanje 400 ljudi kojima je potrebna hitna medicinska evakuacija", rekao je Egeland medijima u Ženevi, prenosi AFP.
Iako se ranije otvaranje koridora pokazalo neuspješnim, Egeland je izrazio optimizam u pogledu ovog zadnjeg plana da se pruži pomoć kritično ugroženim civilima: "Rusija je obećala poštivati koridore, a mi (UN) smo sad uvjereni da će i naoružana opozicija učiniti isto. Mislim da su sada sve strane svjesne koliko je situacija kritična."
Rusija poriče sudjelovanje u bombardiranju Alepa
Na jučerašnjoj izvanrednoj sjednici Vijeća sigurnosti, SAD su optužile Rusiju za potporu "zvjerstvima" koje režim vrši u istočnom Alepu. Rusija je, međutim, odbacila odgovornost, tvrdeći da trenutno ne provodi bombardiranje u Alepu.
Rusija je redovito iskorištavala svoju mogućnot veta, koju ima kao trajna članica Vijeća sigurnosti, kako bi blokirala rezolucije o Siriji.
Rusija i Turska, koje podupiru suprotne strane u sukobu, također su održale bilateralne razgovore o Siriji. Iako su se složile o potrebi za primirjem, nisu postigle konkretan napredak u dogovoru, prenosi New York Times.
Pobunjenici se ujedinili, jesu li pregovori na pomolu?
Za to vrijeme, pobunjeničke skupine ujedinile su se u zajedničku koaliciju pod imenom Vojska Alepa, u posljednjem pokušaju da zaustave režimske snage u zauzimanju cijelog grada. Zasad su uspjele zadržati liniju u četvrti Šeik Saed u jugoistočnom dijelu grada. Prema nekim procjenama, moguće je i da je do ujedinjenja došlo kako bi pobunjenici mogli pregovarati s režimom kao cjelina, javlja CNN.
Ako režim zauzme čitav Alepo, imat će kontrolu nad sva četiri velika sirijska grada - Damaskom, Alepom, Latakiom i Homsom - i tako steći fundamentalnu prednost u gotovo šestogodišnjem građanskom ratu.
UN se po prvi put ispričao za smrt hiljada ljudi koji su umrli od kolere na Haitiju
UN se po prvi put ispričao za smrt hiljada ljudi koji su umrli od kolere na Haitiju
Foto: FAH
GLAVNI tajnik UN-a Ban Ki-moon u četvrtak je izrazio duboko žaljenje zbog uloge Ujedinjenih naroda u epidemiji kolere na Haitiju 2010. godine, čime se prvi put svjetska organizacija ispričala za smrt hiljada ljudi koji su podlegli bolesti u toj siromašnoj karipskoj zemlji.
"U ime Ujedinjenih naroda reći ću ovo vrlo jasno: ispričavamo se haićanskom narodu", rekao je glavni tajnik na kreolskom, na francuskom te na enegleskom jeziku pred Općom skupštinom UN-a u New Yorku.
"Jednostavno nismo učinili dovoljno kada je izbila kolera i širila se Haitijem. Duboko žalimo zbog naše uloge u tome", rekao je.
Stručnjaci su kazali da su bolest donijeli pripadnici UN-ovih mirovnih snaga iz Nepala koji su bili raspoređenoj na Haitiju nakon katastrofalnog potresa 2010.
Isprika je slijedila pošto je Ban u augustu rekao da UN ima "moralnu odgovornost " prema žrtvama kolere. Glavni tajnik je službeno predstavio plan financijske pomoći obiteljima žrtava epidemije te učinkovitije borbe protiv bolesti.
UN je prije toga godinama nijekao odgovornost za epidemiju, podsjeća agencija afp.
Za novi pristup UN se nada prikupiti 400 milijuna dolara u iduće dvije godine, no novac kasni.
UN ocjenjuje da se 800.000 ljudi zarazilo kolerom od kojih je 9000 umrlo.
Američki kongres produljio sankcije Iranu na još deset godina
Američki kongres produljio sankcije Iranu na još deset godina
Foto: Shutterstock
AMERIČKI kongres u četvrtak je izglasao desetgodišnje produljenje postojećih sankcija Iranu, a tekst su poslali na potpis Baracku Obami i time odgađaju donošenje potencijalno strožih sankcija do kraja iduće godine.
Mjera je izglasana s 99 glasova "za" i nijednim "protiv", a u studenom je gotovo jednoglasno izglasana i u Zastupničkom domu.
Pomoćnici zastupnika očekuju da će Obama tu odluku potpisati čim je dobije.
Pobornici ove mjere smatraju da će ona omogućiti Sjedinjenim Državama da odgovori Iranu ako ta država prekrši svoje obaveze iz međunarodnog nuklearnog sporazuma, piše u četvrtak New York Times.
Članovi kongresa i službenici administracije drže da produljenje sankcija neće kršiti uvjete tog sporazuma, potpisanog početkom 2016.
Bijela kuća nije inzistirala na obnavljanju Zakona o sankcijama Iranu (ISA) koji istječe 31. prosinca.
Otkriven nevjerojatan razlog zbog kojeg je avion koji se srušio ostao bez goriva
Otkriven nevjerojatan razlog zbog kojeg je avion koji se srušio ostao bez goriva
Foto: FAH
PILOT zrakoplova koji se srušio u kolumbijskim planinama pri čemu je poginula 71 osoba poslao je radio poruku kontrolnom tornju u panici kako bi izvijestio da mu je nestalo goriva, prema snimci koju su u srijedu objavili kolumbijski mediji.
"Gospođo, LAMIA 2933 ima potpuni nestanak, potpuni nestanak električne energije, bez goriva", rekao je pilot Miguela Quiroga na snimci nekoliko minuta prije nego se zrakoplov na čarter letu srušio kod grada Medellina.
U nesreći je poginula većina članova brazilskog nogometnog kluba Chapecoense i 20 novinara koji su putovali s njima na završnicu Copa Sudamericana, drugo po veličini južnoameričko natjecanje.
Snimka otkrila uzrok pada
Snimka je objavljena na nekoliko najvažnijih kolumbijskih elektroničkih medija te na internetskim stranicama novina, ali vlasti nisu potvrdile njezinu autentičnost.
Na snimci je pilot ranije zatražio prioritetno slijetanje zbog "problema s gorivom".
Kontrolni toranj na medellinskoj međunarodnoj zračnoj luci je odobrio zahtjev, ali je potom izgubio kontakt sa zrakoplovom čiji je trup nađen na padinama planine 50 km od grada. Šest osoba je preživjelo pad među kojima i tri nogometaša Chapecoensea.
"O Globo" je danas otkrio i razlog zbog kojeg je zrakoplov ostao bez goriva. Momčad je, naime, kasnila s dolaskom iz brazilskog Sao Paola u bolivijski Santa Cruz de la Sierru te je otkazano planirano stajanje na aerodromu u Cobiji gdje je trebalo biti dotočeno gorivo. Stajanje je otkazano jer aerodrom u Cobiji ne radi noću.
VIDEO Pilot pitao kontrolu leta koliko je udaljen od piste pa vrisnuo: "Isuse"
VIDEO Pilot pitao kontrolu leta koliko je udaljen od piste pa vrisnuo: "Isuse"
Screenshot: YouTube
PILOT zrakoplova koji se srušio u kolumbijskim planinama pri čemu je poginula 71 osoba poslao je radio poruku kontrolnom tornju u panici kako bi izvijestio da mu je nestalo goriva, prema snimci koju su jučer objavili kolumbijski mediji.
Pilot je prijavio da je ostao bez struje i goriva i zatražio pomoć prije nego je veza prekinuta.
Unastavku donosimo posljednji razgovor pilota s kontrolom leta.
PILOT: LIMAMAI India let 2933 je u totalnom padu sustava. Potpuni nestanak struje i goriva
KONTROLA LETA: Sada ste 0,1 milju od granice Rio Negra. Nemam vašu visinu LIMAMAI India.
PILOT: 9000 stopa, gospođo. Vektori, vektori?
KONTROLA LETA: 8,2 milje ste od piste.
PILOT: Isuse!
KONTROLA LETA: Na kojoj ste visini sad?
Odgovora nije bilo.
Završena identifikacija, tijela se uskoro vraćaju u domovinu
Tri dana nakon zrakoplovne nesreće u Kolumbiji u kojoj je poginula 71 osoba, među njima većina igrača malog brazilskog nogometnog kluba Chapecoensea, u četvrtak je završena identifikacija, nakon čega će se tijela većine poginulih vratiti u Brazil.
U srijedu navečer zavod za sudsku medicinu završio je identifikaciju i u četvrtak je saopštio da je identificirao 59 od 71 žrtve nesreće: 52 Brazilaca, petero Bolivijaca te po jedan Venezuelac i Paragvajac. Šest osoba je čudom preživjelo nesrećeu. "Kada se završi obdukcija počet će predaja tijela", rekao je u srijedu novinarima ravnatelj zavoda Carlos Valdes.
Posljednja počast stradalima odat će se u petak na stadionu u Chapecu, na jugu Brazila, odakle je klub Chapecoense. Zrakoplov British Aerospace 146 sa 77 putnika i članova posade, u vlasništvu bolivijske kompanije Lamia specijalizirane za čarterske letove, udario je u planinu nekoliko minuta prije slijetanja u zračnu luku Rio Negro blizu Medellina.
2017. će biti burna godina za EU, Francuska i Njemačka mogle bi je podijeliti napola
2017. će biti burna godina za EU, Francuska i Njemačka mogle bi je podijeliti napola
Foto: FAH
DOK se Donald Trump priprema za useljenje u Bijelu kuću, a Theresa May za "teški" Brexit, čini se da je EU sljedeća na redu za populističko previranje koje je obilježilo 2016. godinu.
Takozvana renacionalizacija politike, odnosno odbacivanje globalizacije i međunarodne suradnje koje je obilježilo svjetski poredak nakon Drugog svjetskog rata, dominantni je trend s obje strane Atlantika, piše CNN.
Europska unija mogla bi biti ozbiljno uzdrmana u sljedećih nekoliko mjeseci. Ovog vikenda talijanski premijer najvjerojatnije će izgubiti referendum o ustavnoj reformi koji je sam raspisao, što će gotovo sigurno značiti njegovu ostavku, a možda i pobjedu euroskeptičnog Pokreta pet zvjezdica na prijevremenim izborima.
Austrija će, također ove nedjelje, vjerojatno izabrati ekstremno desnog Norberta Hoffera za predsjednika na ponovljenim izborima, nakon što je tijesno izgubio na prvim izborima koji su poništeni zbog nepravilnosti.
Wilders najavljuje "europsko patriotsko proljeće"
U NIzozemskoj je PPV, antiislamska i anti-EU stranka Geerta Wildersa, prema anketama na drugom mjestu - odmah iza stranke VVD premijera Marka Ruttea. Pobijedi li na izborima sljedećeg ožujka, Wilders je najavio "europsko patriotsko proljeće" i obećao da će, po uzoru na Trumpa, "učiniti Nizozemsku ponovo velikom".
Ali to nisu izbori koji briselskom establišmentu zadaju najviše glavobolje. Kritični izbori za budućnost EU su oni u dvije najveće i najutjecajnije članice: Francuskoj i Njemačkoj. Populističku pobunu protiv europskih integracija predvode Nacionalni front (FN) u Francuskoj i Alternativa za Njemačku (AfD).
U Francuskoj će vjerojatno pobijediti Fillon, u Njemačkoj Merkel
Malo je vjerojatno da će FN i AfD zaista pobijediti na izborima. Ono što je veća prijetnja EU je sve veće razilaženje u politici ove dvije zemlje, koje su od početka europskog projekta imale ključnu ulogu. Francuska se sve više okreće prema sebi i ostavlja Njemačku da sama vodi EU, sada kada je Velika Britanija napušta.
U Francuskoj će se u drugom krugu predsjedničkih izbora vjerojatno sučeliti liderica FN-a Marine Le Pen i kandidat desnog centra Francois Fillon. Fillon će vjerojatno pobijediti, ako je suditi prema posljednjim regionalnim izborima u kojima je FN dobila 6 milijuna glasova u prvom krugu, ali podbacila u drugom krugu.
Le Pen je dala sve od sebe da "detoksificira" stranku od njenih neonacističkih korijena, no za veliki dio Francuza FN je očito još uvijek previše "toksična".
Fillon, kojeg već uspoređuju s Ronaldom Reaganom i Margaret Thatcher, ima potpuno suprotan ekonomski program od Le Pen, koja snažno zagovara protekcionizam. No oboje se slažu u kritičnom stavu prema imigraciji i islamu te potrebi uzdizanja francuskog nacionalnog identiteta. Fillon, kao i Le Pen, odbacuje ideju da Francuska može biti multikulturalno društvo.
U Njemačkoj, Angela Merkel će, unatoč prijetnji zdesna, vjerojatno osvojiti četvrti kancelarski mandat, čime se naći pod golemim pritiskom "posljednjeg branitelja" liberalne demokracije i globalizacije, u svijetu koji u sve većoj mjeri odbacuje te ideale.
