UZNEMIRUJUĆA SNIMKA Lift otrgnuo nogu ženi, pala je zbog buljenja u mobitel
UZNEMIRUJUĆA SNIMKA Lift otrgnuo nogu ženi, pala je zbog buljenja u mobitel
Screenshot: Iqiyi
ŽENI u Kini lift je otrgnuo nogu nakon što se spotaknula i zaglavila u vratima lifta, nakon što je očito gledala u mobitel, umjesto ispred sebe.
Jeziva snimka prikazuje ženu koja, očito gledajući u mobitel, ulazi u lift koji se, kako izgleda, zbog određenog tehničkog kvara počeo kretati prije nego što je ona ušla u njega. Žena se zbog toga spotakla o dno lifta i upala je u njega, ali dio noge joj je ostao izvan lifta zaglavljen u vratima koja su se zatvorila.
Na njenu nesreću, lift se nastavio kretati i trgati joj nogu pri prelasku na gornji kat zgrade. Žena se grčila u bolovima, dok se lift i dalje kretao, sve do trećeg kata, kada se konačno zaustavio. Nakon toga, na snimci se žena vidi kako leži i čeka pomoć, dok joj je noga potpuno zdrobljena do koljena.
Upozorenje svima koji bulje u mobitele dok se kreću
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Na početku snimke vidi se i druga žena iza prve, ispred koje su se zatvorila vrata u kojima je zaglavila noga nesretne Kineskinje. Kako javlja Daily Mail, nesreća se dogodila u poslovnoj zgradi u Šangaju.
Nije poznato je li žena preživjela ovu nevjerojatnu nesreću koja se navodno dogodila još u srpnju, ali snimka s nadzorne kamere objavljena je tek nedavno na kineskoj video platformi Iqiyi.
Ovo bi svakako moglo poslužiti kao upozorenje svima koji bulje u mobitele dok se kreću, bilo pješice ili se voze u automobilu - takav neoprez može završiti tragično.
UPOZORENJE ČITATELJIMA: SNIMKA JE UZNEMIRUJUĆA
*
Ako ste mislili da je 2017. u svijetu bila luda, ne brinite. Ova godina će biti još luđa
Ako ste mislili da je 2017. u svijetu bila luda, ne brinite. Ova godina će biti još luđa
Foto: FAH/Vox/Index/Al Jazeera
2017. je bila godina velikih previranja, dramatičnih, tragičnih, ali i bizarnih događaja i situacija: ratovi na Bliskom istoku, globalni terorizam, presudni izbori u Francuskoj i Njemačkoj, nastavak izbjegličke krize, sve dublja polarizacija i populizam u Americi i Europi, nametanje Rusije i Kine i povlačenje SAD-a na globalnoj sceni, bauk rata sa Sjevernom Korejom i sukoba između Madrida i Barcelone…
Sudeći po svemu što smo doživjeli lani, nameće se pitanje što sve možemo očekivati na svjetskoj sceni u 2018.? Jedno je sigurno - neće biti dosadno.
Istraga o Trumpu i Rusima čeka svoj epilog
Godinu koja je iza nas svakako je obilježio dolazak na vlast Donalda Trumpa, čija je pobjeda na američkim predsjedničkim izborima prošle godine zatekla dobar dio američke i svjetske javnosti. Najmanje što se može reći o ovom nekretninskom tajkunu, reality show zvijezdi, nepredvidivom državniku koji preko Twittera i TV kamera ratuje s oporbom, medijima, nelojalnim članovima vlastite stranke, drugim zemljama i osobi koju je najmanje 15 žena optužilo za napastovanje jest da je najkontroverzniji predsjednik u 241 godini duge povijesti SAD-a. Za razliku od prošle godine, Trump 2017. nije bio osoba godine u tradicionalnom izboru časopisa Time - prema njegovim riječima, zato što je sam odbio kandidaturu. Time je demantirao njegovu verziju, što je samo jedan od niza slučajeva kad je Trump uhvaćen u podvaljivanju “alternativnih činjenica” .
Primjera je previše da bi ih se nabrojalo, ali posebno zabrinjava njegovo ocrnjivanje istrage o ruskom uplitanju u izbore i mogućem dosluhu s Trumpovom kampanjom kao “užasnom lovu na vještice radi zle politike” i to da je zatražio od FBI-a i ministarstva pravosuđa da umjesto njega pokrenu kazneni progon protiv “pokvarene Hillary”. Američki predsjednik u jednom intervjuu čak se otvoreno požalio što nema kontrolu nad FBI-em, pokazujući potpuno nerazumijevanje i/ili prezir prema trodiobi vlasti i ustavnim ograničenjima svoje funkcije kao temeljima liberalne demokracije.
Štoviše, to je kazao par mjeseci nakon što je smijenio direktora FBI-a Jamesa Comeyja, po vlastitom priznanju zbog “ove Trump-Rusija stvari”, za koju je mislio da ju je time “riješio”. Sve su glasnije spekulacije da bi Trump mogao smijeniti i Muellera, a nakon prvih uhapšenja njegovih dužnosnika iz kampanje i Bijele kuće opasno se steže obruč oko njega i njegovih najbližih suradnika, odnosno članova obitelji. Trump je ipak u posljednjem intervjuu za New York Times kazao da neće smijeniti Muellera, vjerojatno zato što i sam zna da bi takav potez izazvao ustavnu krizu i doveo do postupka o njegovu opozivu, slično kao u povijesnoj aferi Watergate u kojoj je smijenjen Richard Nixon. U svakom slučaju, 2018. će gotovo sigurno doći do raspleta tzv. Russiagatea - a ako se Trumpu utvrdi dosluh s Moskvom, odnosno ometanje istrage o tome, ova bi afera mogla opasno uzdrmati SAD.
Još jedna prijetnja američkoj demokraciji je sve veća polarizacija na političkoj i rasnoj osnovi koja je kulminirala nasilnim prosvjedom neonacista u Charlottesvilleu, u Virginiji i ubojstvom jedne antifašističke protuprosvjednice u očitom terorističkom napadu. Činjenica da su to mahom Trumpovi obožavatelji vjerojatni je razlog za njegovo skandalozno opravdavanje “dobrih ljudi među nacistima” i izjednačavanje krivnje na obje strane, zbog čega su ga osudili i politički protivnici i saveznici. Znakovito je i da je Time umjesto Trumpa izabrao “Me too” pokret, odnosno brojne žene koje su prekinule dugogodišnju šutnju i posvjedočile da su ih muškarci na položajima moći u Hollywoodu seksualno napastovali ili silovali. Dok su producentu Harveyu Weinsteinu i nekim drugima ove optužbe već zapečatile karijeru, simptomatično je da se Trumpu, unatoč optužbama, nije dogodilo ništa slično.
Nadalje, izgleda da Trump nije u svađi samo s nacionalnim institucijama i društvom, već i s međunarodnim multilateralnim udruženjima poput NATO-a, EU-a i UN-a, sporazumima i univerzalnim vrijednostima na kojima se temelji liberalni svjetski poredak koji se gradi od Drugog svjetskog rata, a čiji je predvodnik upravo SAD. Još do preklani bilo je nezamislivo da američki predsjednik odbija potvrditi privrženost SAD-a obvezi zajedničke obrane NATO članica ili da njegova veleposlanica govori o “neodgovornom utjecaju UN-u” po pitanju izraelsko-palestinske krize koju je Trump ponovo zaoštrio svojim unilateralnim priznanjem čitavog Jeruzalema kao prijestolnice Izraela. Trump svojim potezima i porukama pokazuje snažan animozitet prema toj vodećoj globalnoj poziciji SAD-a, dok u isto vrijeme traži od saveznika i suparnika podvrgavanje američkim gospodarskim interesima. To je možda i jedini koherentni aspekt njegove vanjske politike. Kako je primijetio istaknuti američki senator John McCain, “naš predsjednik vidi svoju nepredvidljivost kao vrlinu i preferira neinformirane tvitove nad promišljenim strategijama”.
Sumanuto prepucavanje Trumpa i Kima
Takav hiroviti pristup vanjskopolitičkim krizama i “odmetnutim državama” najviše se ugleda u krizi sa Sjevernom Korejom, koja je obilježila godinu prkošenjem Vijeću sigurnosti UN-a provokativnim i opasnim testiranjem nuklearnog oružja i balističkih projektila. Kako režim Kim Jong-una otvoreno priznaje, cilj mu je razvijanje mogućnosti nuklearnog napada na SAD-a, kao ultimativnu zaštitu od moguće vojne intervencije. Trumpova ratoborna reakcija, uz prijetnje “vatrom i bijesom” i “potpunim uništenjem” Sjeverne Koreje zgrozila je mnoge i potakla ih da (još više nego prije) dovode u pitanje mentalnu stabilnost predsjednika SAD-a. Razmjena verbalne paljbe između Trumpa i Kima na momente se zaista činila kao prepucavanje dvojice luđaka - s prstom na nuklearnom okidaču.
No bez obzira na Trumpa, u međunarodnoj zajednici vlada konsenzus da se ova izolirana i gotovo nadrealno totalitarna država potpuno otela kontroli te da je nužno zaustaviti vojni program kojim prijeti susjedima i suparnicima nuklearnim napadom. U isto vrijeme, gotovo nitko osim Washingtona ne misli da je vojna intervencija dopustivo rješenje. Međutim, rat koji bi zasigurno odnio milijune života i doveo do općeg uništenja na Korejskom poluotoku, a možda i nuklearnih napada, čini se sve izgledniji iz dana u dan. 2018. bi nažalost mogla biti godina kada će se dogoditi upravo to.
S vedrije strane, 2018. će gotovo sigurno biti godina potpunog poraza takozvanog kalifata Islamske države, a možda i hvatanja ili likvidacije njenog notornog vođe, Abu Bakr al-Bagdadija. Ova teroristička organizacija koja je po zvjerskoj okrutnosti, fanatičnim ambicijama (svjetski kalifat) i globalnom dosegu svojih napada nadmašila bilo koju drugu u modernoj povijesti, izrodila se iz kaosa rata u Siriji i postratnog, disfunkcionalnog Iraka. No nakon što su zaratili s manje-više svima - kurdskim i arapskim pobunjenicima, režimom Bašara al-Asada, njegovim ruskim, iranskim i libanonskim saveznicima, iračkom vojskom i međunarodnom koalicijom predvođenom SAD-om - njihov poraz na bojnom polju bio je pitanje vremena.
ISIS je gotov, ali jesu li i njihovi teroristički napadi?
ISIS je 2017. doživio očekivani slom: redom su istjerani, uz teške vojne i civilne žrtve i razaranje u bespoštednoj urbanoj borbi, iz Mosula, Rake i Deir ez-Zora, a trenutno traju operacije hvatanja i eliminacije preostalih džihadista koji se skrivaju u pustinji. Od 45 hiljada boraca i teritorija od stotinjak hiljada kilometara kvadratnih u više zemalja na njegovu vrhuncu, ISIS je spao na manje od hiljadu boraca i tri hiljade kilometara kvadratnih, uglavnom u istočnoj Siriji.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Pa opet, ISIS je, pomoću svojih zaluđenih sljedbenika diljem svijeta, na svojoj silaznoj putanji posijao smrt i teror diljem svijeta: na lanjskom dočeku Nove godine u Istanbulu (39 mrtvih), na vlak u Sankt Peterburgu u travnju i na trgovački centar u prosincu (11 mrtvih u prvom, 13 ranjenih u drugom napadu), na Damask u ožujku (31 mrtvih), na dvije koptske kršćanske crkve u Egiptu u travnju te na autobus s koptskim hodočasnicima u svibnju (76 mrtvih), na Pakistan u februaru (90 mrtvih) i lipnju (75 mrtvih), na Stockholm u travnju (5 mrtvih), na Westminster Bridgeu i London Bridgeu u Londonu u ožujku i lipnju (ukupno 13 mrtvih), na koncertu Ariane Grande u Manchesteru u svibnju (22 mrtvih, uglavnom djece), u središtu Barcelonu u augustu (13 mrtvih), na Manhattanu u New Yorku u studenom (8 mrtvih), na Bagdad u februaru (52 mrtvih) i u svibnju (30 mrtvih) te na Nasirijah u južnom Iraku u rujnu (84 mrtvih), na džamiju u egipatskom Sinaju u studenom (311 mrtvih), na diplomatsku četvrt u Kabulu u Afganistanu u srpnju (150 mrtvih) i na šijitski kulturni centar u prosincu (41 mrtvih)... A to su samo najveći napadi - onih manjih i neuspjelih još je na desetke.
Iako je znatan broj stranih dobrovoljaca ISIS-a izginuo u Siriji i Iraku, alarmantno velik broj ih se vratio u domovine - prema američkom think tank institutu Centar Soufan, čak 5600 ih se vratilo u 33 države, uključujući polovicu od njih 850 koji su došli iz Velike Britanije, 400 od 3400 iz Rusije i 270 od 1900 iz Francuske. Veliki broj ih je iz nejasnih razloga pušten iz Rake, a neki su prebjegli i u Tursku. Sve ovo sugerira da, unatoč naporima protuterorističkih službi, u 2018. možemo strahovati od novog krvoprolića u Europi i šire kao odmazdu za poraz tzv. kalifata.
No ni na Bliskom istoku situacija nije riješena - analitičari upozoravaju da bi ostaci ISIS-a mogli prijeći u gerilski modalitet borbe i nastaviti sijati teror. Sirija je također daleko od završetka rata - unatoč praznim pričama o primirjima i mirovnim pregovorima, režimska ofenziva na pobunjenička uporišta se nastavlja, a moguće je i otvaranje nove fronte između režima i Sirijskih demokratskih snaga koje, nakon velike ofenzive protiv ISIS-a, kontroliraju otprilike četvrtinu sirijskog teritorija. Takav razvoj situacije garantirao bi još godine rata i desetke hiljada žrtava, ali diplomatsko rješenje sukoba ne nazire se dok Damask odbija ikakav kompromis, uvjeren u potpunu pobjedu zahvaljujući moćnim saveznicima.
Macron kao spasitelj EU-a, posrnula Angela Merkel i prkosni Puigdemont
Europsku politiku u 2017. obilježili su francuski izbori, na kojima je nezavisni, mlađahni i iznimno ambiciozni Emmanuel Macron trijumfirao nad krajnje desnom, euroskeptičnom i proruskom populistkinjom Marine Le Pen. Raspad EU-a, koji su pristaše Le Pen i Putina već trijumfalno najavljivali, tako je spriječen. S druge strane, na izborima u Njemačkoj, iako krajnje desna Alternativa za Njemačku nije došla ni blizu vlasti, njihovo treće mjesto i neuspjeh kršćanskih demokrata Angele Merkel da osvoje većinu ozbiljna je opomena njemačkoj kancelarki koja ni nakon tri mjeseca nije uspjela oformiti koalicijsku vladu. Stoga 2018. ostaje nesigurna za Njemačku - novi izbori i “konačan pad” dugogodišnje liderice Njemačke i Europe koja se mnogima u zemlji i uniji zamjerila svojim otvaranjem granica izbjeglicama, nije isključen.
Veliki šok za Europu bio je i katalonski referendum i naknadno proglašenje neovisnosti koje je Španjolska proglasila neustavnim i pokušala zaustaviti policijskom represijom, optužnicama za katalonskog premijera Carlesa Puigdemonta i druge dužnosnike te ukidanjem autonomije za tu regiju, što se desilo prvi put u povijesti španjolske republike. Zahvaljujući ponovnoj pobjedi katalonskih separatista na izvanrednim izborima, kriza se zasigurno nastavlja i ove godine. Može li Katalonija, unatoč protivljenju Madrida i Bruxellesa, zaista postati neovisna, tek će vrijeme pokazati.
Dobra godina za autokratske vladare
Glavni svjetski autokrati imali su vrlo dobru godinu, nauštrb civilnog društva i oporbe u svojim zemljama: Erdogan je nastavio čistku nakon neuspjelog puča 2016. i stekao gotovo apsolutne predsjedničke ovlasti nakon ustavnih promjena izglasanih na kontroverznom referendumu u travnju prošle godine. U potpunoj travestiji pravne države, turske novinare, aktiviste, oporbene političare i akademike i dalje se zatvara zbog fiktivne “podrške terorizmu”. Putin je pak spasio svog klijenta Asada, održao svoje separatističke klijente na istoku Ukrajine i kontrolu nad anektiranim Krimom te uvelike uspio u svom naumu vraćanja Rusije kao velike sile na svjetsku pozornicu. Ipak, njegov plan da “suradnjom” s njemu naklonjenim Trumpom ispregovara okončanje sankcija Rusiji te destabilizira NATO i EU nije se realizirao, barem zasad. To je zasad, zahvaljujući američkom Kongresu, nemoguće, ali ostaje vidjeti kakve aseve Putin još ima u rukavu. Ne može se zanemariti ni mogućnost nekog novog “hibridnog rata” poput onog u Ukrajini, pri čemu su baltičke zemlje najvjerojatnije mete. Ne bismo smjeli zanemariti ni ruske aspiracije na Balkanu, što je potvrdio pokušaj puča u Crnoj Gori prije njenog ulaska u NATO.
Kineski predsjednik Xi Jinping također je netko koga treba držati “na oku” - izabran je za drugi mandat (koji traje do 2022.) i učvrstio svoju vlast u Komunističkoj partiji na njenom 19. kongresu. Analitičari ga već zovu “novim Maom”, a Kini predviđaju uspjeh u njenom planu uspona na mjesto globalnog lidera u ovom stoljeću. Kina je također ključan akter u razrješavanju političkog sukoba sa Sjevernom Korejom jer je njena jedina saveznica koja je trgovinom održava na životu. Trump pokušava natjerati Xija da pritisne Kima i nakon jednoglasnog uvođenja sankcija Pjongjangu u Vijeću sigurnosti, činilo se da će do toga zaista doći. No posljednje informacije o kineskom švercu nafte u Sjevernu Koreju baca veliku sjenu na ovu prividnu suradnju Kine. Drugim riječima, Kina je i dalje nepoznata varijabla u ovoj krizi. Na čiju će stranu stati u slučaju mogućeg rata SAD-a i Južne Koreje sa Sjevernom? Nemoguće je znati.
Saudijski princ prijestolonasljednik također je učvrstio svoju moć u ovoj bogatoj zaljevskoj monarhiji, obračunavajući se sa suparnicima u sklopu navodne borbe protiv korupcije. Ipak, princ Muhamed bin Salman al Saud najavio je velike političke i društvene reforme u svojoj zemlji uz zaokret prema “umjerenom islamu”, nakon desetljeća izvoza vehabijskog fundamentalizma diljem svijeta, što je neizravno i doprinijelo usponu Al-Kaide i ISIS-a. Osim toga, Saudijci i dalje nastavljaju svoju vojnu akciju u Jemenu, gdje su njihovi bespoštedni zračni udari protiv proiranskih pobunjenika i ekonomska blokada ubili hiljade civila i uzrokovali jednu od najvećih humanitarnih kriza na svijetu danas - doslovno milijunima ljudi prijeti smrt od gladi i epidemija, nastavi li se ovaj sukob. Kraj godine je obilježila i brutalna likvidacija bivšeg predsjednika Jemena Alija Abdulaha Saleha.
Iran se opet trese
Ipak, kraj godine donio je loše vijesti za hibridni demokratsko-teokratski, ali u svakom slučaju duboko autoritarni režim u Iranu - prosvjedi diljem te zemlje počeli su krajem prosinca i eskaliraju iz dana u dana, a prosvjednici koje su ubile sigurnosne snage već se broje u desecima. Sudeći po brutalnom gušenju “zelenih” prosvjeda 2009. i sudjelovanje Irana u još brutalnijem gušenju sirijske pobune, izgledno je da nas čeka još jedna epizoda masovnog krvoprolića, a možda i novi građanski rat na Bliskom istoku. Hoće li Iranci koji se bune protiv tiranije biti prepušteni sami sebi kao i Sirijci? Izgledni odgovor je, nažalost, da. Isti odgovor može se dati i za Venezuelu, gdje korumpirana, nesposobna i autoritarna vlast režira izbore, ratuje s prosvjednicima i oporbom, dok narod čeka u redovima za hranu i osnovne potrepštine ili bježi preko granice. Bit će čudo ako se Nicolas Maduro održi na vlasti i ove godine - ali i katastrofa za ovu nekad bogatu južnoameričku zemlju
Na samom početku 2017., uzlet populizma, protekcionizma, nacionalizma i autoritarizma, najezda lažnih vijesti i propagande te zanemarivanje opasnosti ranijih neprijatelja liberalne demokracije poput fašizma i komunizma u SAD-u i diljem svijeta, potakla je direktora Human Rights Watcha da upozori da smo “na rubu tame”. To upozorenje i dalje vrijedi, možda i više nego prije godinu dana. Liberalna demokracija i s njom povezani ideali političke i ekonomske slobode i ljudskih prava u svijetu su i dalje ugrožena istim prijetnjama. Borba se i dalje nastavlja, a ulog je sve veći.
*
VELIKI PREOKRET? Kim Jong-un poslao pomirljivu poruku, Južna Koreja odmah predložila važan sastanak
VELIKI PREOKRET? Kim Jong-un poslao pomirljivu poruku, Južna Koreja odmah predložila važan sastanak
Screenshot: YouTube, Foto: Hina
U PRVIM danima nove godine došlo je do neočekivanog obrata u odnosima dviju Koreja. Sjevernokorejski diktator, piše CNN, u tradicionalnoj godišnjoj poruci na Novu godinu rekao je kako želi "mirno rješenje sa svojim susjedima na jugu". U televizijskom obraćanju Kim Jong-un je dodao i kako želi "što prije" započeti pregovore o sudjelovanju njihovih sportaša na Zimskim olimpijskim igrama.
Uslijedio je odgovor iz Južne Koreje. Tamošnji predsjednik Moon Jae-in pozdravio je taj dio govora sjevernokorejskog kolege. Štoviše, pozvao je na hitne mjere kako bi se pomoglo da i Sjeverna Koreja sudjeluje u Zimskim olimpijskim igrama koje će se u februaru održati baš u Južnoj Koreji.
Moon je rekao kako ovo smatra prilikom da se napokon napravi veliki iskorak u odnosima dviju zemalja koje su, podsjetimo, još uvijek formalno u ratu iako primirje traje već više od pola stoljeća.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Južnokorejski predsjednik najavio je i konkretne korake. Vladini dužnosnici, uključujući dio vlade zadužen za odnose sa Sjevernom Korejom, sport i kulturu, poduzet će sve mjere kako bi se "osiguralo sudjelovanje delegacije iz Sjeverne Koreje na Olimpijskim igrama".
Već u utorak ujutro predloženi su i konkretni sastanci. Cho Myoung-gyon, južnokorejski ministar koji je zadužen za odnose sa Sjevernom Korejom, predložio je da se sastanak visokih izaslanstava održi 9. siječnja u graničnom selu Panmunjom, u srcu demilitarizirane zone.
"Vlada predlaže da se održi visoki sastanak između dviju Koreja i njihovih vlada zbog činjenice da su Zimske olimpijske igre udaljene samo mjesec dana i da se rasprave pitanja vezana za tu temu, kao što je sudjelovanje sjevernokorejske delegacije na igrama", rekao je Cho.
Hoće li do susreta doći, još se ne zna. Čeka se odgovor Sjeverne Koreje, ali sve bi se trebalo znati najdalje kroz nekoliko dana. Zimske olimpijske igre u Pjongčangu počinju 9. veljače.
*
Izrael afričkim migrantima: Napustite našu zemlju ili idete u zatvor
Izrael afričkim migrantima: Napustite našu zemlju ili idete u zatvor
Foto: FaH
IZRAEL je poručio hiljadama afričkih migranata koji su nelegalno ušli u zemlju da trebaju napustiti njegov teritorij ili će završiti u zatvoru, javio je u utorak BBC.
Migranti će dobiti oko tri i pol hiljade američkih dolara, a zemlju trebaju napustiti u roku od 90 dana.
Izraelska Uprava za stanovništvo i imigraciju pozvala je migrante da se vrate u svoje zemlje porijekla ili odu u neku treću zemlju.
Glasnogovornik te uprave kazao je da trenutno u Izraelu ima oko 38.000 onih koji su u zemlju ušli ilegalno.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
UN: To je kontroverzni plan kojim se krše zakoni
UN-ova agencija za izbjeglice ocijenila je da se radi o kontroverznom planu kojim se krše međunarodni i izraelski zakoni.
Izraelska vlada pak kaže da će povratak biti human i dobrovoljan. Uredba se ne tiče djece, starijih i žrtava ropstva i trgovine ljudima.
Mnogi od migranata koji su uglavnom stigli iz Eritreje i Sudana, kažu da su u Izrael došli potražiti azil nakon sukoba i progona, ali vlasti na njih gledaju kao na ekonomske migrante.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu kaže da bi nekontrolirani ulaz afričkih migranata mogao zaprijetiti židovskom karakteru izraelske države.
*
NIJEMCI ŠOKIRANI "Udžbenici povijesti u Hrvatskoj i Srbiji uče mlade da se međusobno mrze"
NIJEMCI ŠOKIRANI "Udžbenici povijesti u Hrvatskoj i Srbiji uče mlade da se međusobno mrze"
Foto: Borna Filić/Pixsell, n-tv.de
AGENCIJA DPA (Deutsche Presse Agentur), koju prenosi većina najvažnijih medija njemačkog govornog područja, u jednom tekstu ovih dana pozabavila se školskim udžbenicima u Srbiji i Hrvatskoj, za koje piše kako mlade iz obje države uče da jedni druge mrze. “I nakon 25 godina od raspada Jugoslavije se jedva dogodilo suočavanje s tim ratom. Umjesto toga, učenici u Srbiji i Hrvatskoj uče jednostranu i nehistorijsku verziju prošlosti”, konstatira DPA na početku.
Citira se povjesničar iz Srbije Aleksandar Miletić koji smatra da se na nastavi povijesti tamošnje učenike “uči netoleranciji i mržnji”, za što se navodi primjer udžbenika za treći razred gimnazije u kojem piše da se kroz stoljeća pokazalo da su Albanci, Crnogorci i Bošnjaci do srži pokvareni, dok su Srbi uvijek djelovali s najčistijim moralnim namjerama.
Status žrtve još iz 19. stoljeća
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
“Najvažniji udžbenici povijesti u Hrvatskoj i Srbiji indoktriniraju djecu i huškaju ih protiv susjeda. U udžbenicima je sve predstavljeno u crno-bijelom tonu bez sivih zona. Pozicija vlastitog naroda kao žrtve već se dokazuje u učenju o 19. stoljeću. Svaka krivica je uvijek apsolutno na drugoj strani. Strašni zločini pripadnika svojeg naroda redovito se opisuju kao “osvetničke akcije pojedinaca” i tako umanjuju. Dok smo “mi” uvijek bili miroljubivi i konflikte htjeli isključivo rješavati diplomatskim putem, “oni” su se samo bavili agresivnim osvajanjima”, opisuje DPA općeniti ton udžbenika povijesti u Hrvatskoj i Srbiji.
Navodi se kako se u Hrvatskoj uči da je samostalnost države zapravo reakcija na višestoljetne želje Srba da vladaju nad Hrvatima, dok učenici u Srbiji pak uče da su se Srbi uvijek samo branili od “fašističkog hrvatskog nacionalizma” i da bi bez toga inače bilo istrebljeni. Srbiju se pak predstavlja kao uzor demokracija, koja je nažalost stalna žrtva “svjetske zavjere”, te se u jednom udžbeniku može doslovno naći sljedeća rečenica: “Ono što u Drugom svjetskom ratu nije uspjelo fašističkoj Hrvatskoj kasnije su napravile euro-američke demokracije.” Misli se na “nestanak Srba” iz Hrvatske. Spominje se naravno i “austrijsko-njemačka zavjera” protiv Srbije.
U Hrvatskoj i Srbiji se rehabilitiraju fašistički zločinci
“Ono što obje strane ignoriraju jest kako same rade na tome da prodube probleme u međusobnim odnosima”, piše DPA i podsjeća da se u obje države rehabilitiraju fašistički zločinci te posebno slave “povijesne ličnosti koje su trn u oku drugoj strani”.
Onda nije iznenađujuće što su i danas između dvije države mnogi problemi neriješeni, poput nestalih u ratu, plaćanja odštete, dogovora o razgraničenju, navodi DPA i konstatira da je temeljni problem što se odbija govoriti o žrtvama i traumi druge strane. Članak završava spominjanjem izjave hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, koja je rekla da će još mnogo vode proteći Dunavom prije nego Hrvatska i Srbija postanu prijatelji. Njena je izjava opisana kao nediplomatska i navedena kao primjer produbljavanja problema između dviju susjednih država.
*
Mladići u Parizu brutalno prebili policajku, objavljena snimka napada
Mladići u Parizu brutalno prebili policajku, objavljena snimka napada
Screenshot: Twitter
FRANCUSKA policajka brutalno je pretučena u Parizu u novogodišnjoj noći, a snimka stravičnog napada osvanula je na internetu.
Huligani koji su je prebili navodno su sami snimili napad i objavili ga, javlja britanski Mirror. Policajku, koja nije imenovana, na snimci je okružena huliganima koji je brutalno cipelare dok leži na podu, dok ostatak bande kliče u znak podrške napadačima.
Muški policajac, njen nadređeni koji je također brutalno pretučen, upotrijebio je suzavac u samoobrani i u jednom trenutku navodno izvadio i pištolj, ali ipak nije zapucao na napadače. Neviđeni incident dogodio se u noći s nedjelje na ponedjeljak, nakon što je policija pozvana u jugoistočnu parišku četvrt Champigny-sur-Marne, mahom naseljenu imigrantima.
UPOZORENJE ČITATELJIMA: SNIMKA JE UZNEMIRUJUĆA
“Ova večer je zaista pošla ukrivo! Bože! Jadni policajac!”, uzvikuje obližnja promatračica na snimci.
Macron: Ovo je kukavičko i kriminalno linčovanje policije
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Snimke objavljene na društvenim mrežama izazvale su bijes diljem Francuske, a uskoro se oglasio i predsjednik Emmanuel Macron koji se zarekao da će kriminalci biti privedeni pravdi. “Krivci za kukavičko i kriminalno linčovanje policije koja je obavljala svoju dužnost u noći 31. prosinca bit će pronađeni i kažnjeni”, poručio je i dodao: “Sila će podržati zakon. (Odajem) počast policiji i punu podršku svim agentima napadnutim na tako nizak način.”
Njegov ministar obrane pridružio se osudi nasilja u "getoiziranim" francuskim predgrađima za koje je rakao da "mora biti zaustavljeno".
Dvoje policajaca došlo je na mjesto događaja zbog prijave o raširenim neredima izvan kuće u Champignyju u kojoj se odvijala novogodišnja zabava. Mnogima koji su htjeli ući na zabavu zapriječen je ulaz, zbog čega je došlo do tuče na ulici.
Nakon što su policajci došli, njihov automobil je prevrnut i uništen, a oni su također napadnuti. Na kraju su ih spasili drugi policajci koji su došli kao pojačanje i odveli ih u bolnicu. Iako njihovo stanje nije kritično, pretrpjeli su potres mozga i brojne druge ozljede.
U novogodišnjoj noći je u Francuskoj ponovo zapaljeno više od hiljadu automobila, što već postaje tužna tradicija u toj zemlji.
*
Između Božića i Nove godine iz berlinskog zatvora pobjeglo 9 zatvorenika
Između Božića i Nove godine iz berlinskog zatvora pobjeglo 9 zatvorenika
Foto: Hina
DEVET zatvorenika je pobjeglo iz jednog berlinskog zatvora između Božića i Nove godine, a spektakularni bijeg njih četvorice snimile su nadzorne kamere, navele su lokalne vlasti.
Policija i dalje traži 7 od 9 bjegunaca, dok su se dvojica predala.
Zatvorenici u zatvoru Ploetzensee izdržavali su kazne za oružane pljačke, teške ozljede i provale.
Pobjegli kroz sustav ventilacije
Četvorica bjegunaca, u dobi između 28 i 35 godina pobjegla su kroz sustav ventilacije koji su otvorili alatom ukradenim u zatvorskoj radionici.
Taj bijeg je posebno odjeknuo jer su nadzorne kamere snimile bijeg, a službe sigurnosti su tek nakon pola sata pokrenule uzbunu.
U zatvoru se pregledavaju svi sigurnosni sustavi, rekao je berlinski zastupnik zadužen za pravosudna pitanja Dirk Behrendt.
Oporba traži njegovu ostavku jer je zatvor Ploetzensee postao "kuća otvorenih vrata", tvrdi dužnosnik liberalne stranke FDP Marcel Luthe.
