WHO: Gotovo trećina uzoraka covida-19 pokazuje mutaciju, ali ne i težu bolest
WHO: Gotovo trećina uzoraka covida-19 pokazuje mutaciju, ali ne i težu bolest
Hina
Foto: EPA
GOTOVO 30 posto uzoraka genoma virusa, uzročnika covida-19, koje je prikupila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) imalo je znakove mutacije, no nema dokaza da je to dovelo do težeg oblika bolesti, rekla je u petak dužnosnica te organizacije.
"Mislim da je to dosta rašireno", rekla je Soumya Swaminathan, glavna znanstvenica WHO-a, agenciji Reuters na marginama konferencije Udruge novinara u UN-u (ACANU) u Ženevi.
WHO je do sada prikupio 60.000 uzoraka virusa, rekla je.
Genetska mutacija virusu olakšava da zarazi stanice
Znanstvenici u istraživačkom centru Scripps ovoga su mjeseca otkrili da se do travnja u 65 posto slučajeva bolesti u svijetu radilo o mutiranom virusu.
Genetska mutacija novog koronavirusa, označena D614G, značajno povećava njegovu sposobnost da zarazi stanice te bi mogla objasniti zašto se bolest na sjeveru Italije i u New Yorku širila brže nego ranije tokom pandemije, ocijenili su u studiji.
Maria Van Kerkhove, epidemiologinja WHO-a, rekla je na brifingu u petak da je mutirani soj virusa identificiran još u februaru i da je kružio u Europi i Americi.
"Za sada nema dokaza da to vodi težem obliku bolesti", rekla je.
Čelnik WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus je rekao da bi ta organizacija uskoro trebala dobiti rezultate kliničkih ispitivanja lijekova koji bi mogli biti učinkoviti u liječenju covida-19.
"Gotovo 5500 pacijenata u 39 zemlja za sada je uključeno u ispitivanja", rekao je na konferenciji referirajući se na klinička ispitivanja koja vodi ta UN-ova agencija.
Rekao je da WHO u iduća dva tjedna očekuje rezultate do sada provedenih ispitivanja.
"Nije mudro predviđati kada će biti spremno cjepivo"
Mike Ryan, voditelj WHO-ovog programa, ocijenio je da ne bi bilo mudro predviđati kada bi moglo biti spremno cjepivo za covid-19, koji je u svijetu ubio više od pola milijuna ljudi.
Iako bi se cjepiva u razvoju mogla pokazati učinkovitim do kraja godine, pitanje je koliko brzo bi se mogla početi masovno proizvoditi, rekao je novinarima ACANU-a u Ženevi.
Za sada nema dokazanog cjepiva protiv bolesti, no trenutno se na ljudima ispituje 18 potencijalnih kandidata.
Dužnosnici WHO-a su branili svoj odgovor na virus koji se prošle godine pojavio u Kini rekavši da su ga, kako se pandemija razvijala, temeljili na znanosti. Ryan je, međutim, rekao da žali što su se globalni lanci opskrbe raskinuli i ostavili medicinsko osoblje bez zaštitne opreme.
"Žalim što nije bilo poštenog, dostupnog pristupa alatima za borbu s covidom. Žalim što su neke zemlje imale više od drugih i žalim što su zbog toga umrli radnici na prvoj crti", rekao je.
Zemlje pozvane da identificiraju nove izvore zaraze, izoliraju zaražene...
Pozvao je zemlje da identificiraju nove izvore zaraze, nalaze i izoliraju zaražene kako bi prekinule lanac transmisije covida-19.
Oni koji samo nagađaju i pričaju o transmisiji ništa ne postižu, rekao je Ryan i zaključio da rezultate postižu samo oni koji se aktivno bore s novim koronavirusom.
0 ( + )
*
Ryanairov zrakoplov prisilno sletio u GrÄŤkoj
Ryanairov zrakoplov prisilno sletio u Grčkoj
Hina
Foto: EPA
RYANAIROV zrakoplov na letu iz Berlina za Atenu sa 164 putnika i članova posade prisilno je u petak sletio na aerodrom u Solunu, objavile su grčke vlasti.
Piloti su poslali signal za opasnost i zatražili dopuštenje za prisilno slijetanje dok su letjeli nad regijom Halkidiki, priopćilo je ministarstvo za civilnu zaštitu.
Posada prijavila požar, glasnogovornica Ryanaira to demantirala
U ministarstvu kažu da je posada prijavila požar, no glasnogovornica Ryanaira rekla je da se radilo o "neidentificiranom mirisu u kokpitu i kabini" i da nije bilo vatre.
Aktivirani su protokoli za hitna stanja i zrakoplov je sigurno sletio na solunski aerodrom Makedonija gdje su se putnici i posada iskrcali.
Ryanair se ispričao putnicima koji su se u roku dva sata ukrcali u drugi zrakoplov za Atenu.
0 ( + )
*
Domar na suđenju rekao da je upalio pećnicu nakon Khashoggijeva ubojstva
Domar na suđenju rekao da je upalio pećnicu nakon Khashoggijeva ubojstva
Hina
Foto: EPA
ZAPOSLENIK saudijskog konzulata u Istanbulu izjavio je u petak pred turskim sudom da je morao upaliti pećnicu manje od sat vremena nakon što je saudijski novinar Jamal Khashoggi ušao u zgradu u kojoj je ubijen.
Zeki Demir, domar konzulata, dao je iskaz prvog dana suđenja u odsutnosti dvadesetorici saudijskih dužnosnika zbog Khashoggijeva ubojstva koje je izazvalo zgražanje diljem svijeta i narušilo imidž saudijskog prijestolonasljednika.
Demir kaže da su ga pozvali da dođe u konzulovu rezidenciju nakon što je Khashoggi ušao u obližnji konzulat radi dobivanja dokumenata.
"Ondje je bilo pet, šest ljudi... Zatražili su da upalim pećnicu. U zraku se mogla osjetiti panika", rekao je.
Khashoggi je nestao nakon što je ušao u konzulat radi dokumenata koji su mu trebali za vjenčanje u oktobaru 2018. Neke zapadne vlade i CIA vjeruju da je ubojstvo naredio saudijski prestolonasljednik Mohammed bin Salman, no te optužbe saudijski dužnosnici odbacuju.
Turski dužnosnici su rekli da je jedna od teorija koju policija istražuje da su se Khashoggijevi ubojice pokušali riješiti tijela tako što su ga spalili, nakon što su ga ugušili i raskomadali.
Optuženima se sudi u odsutnosti i teško je vjerovati da će ih Saudijska Arabija ikad izručiti. Rijad optužuje Tursku da nije surađivala u odvojenom, u velikoj mjeri tajnovitom suđenju u glavnom saudijskom gradu prošle godine.
0 ( + )
*
Kanada obustavlja sporazum o izruÄŤenju s Hong Kongom
Kanada obustavlja sporazum o izručenju s Hong Kongom
Hina
Foto: EPA
KANADA je odlučila suspendirati sporazum o izručenju s Hong Kongom nakon što je Kina usvojila novi zakon o nacionalnoj sigurnosti i mogla bi poduzeti korake za jačanje imigracije, izjavio je u petak kanadski premijer Justin Trudeau.
Kina je nametnula taj zakon bivšoj britanskoj koloniji ovaj tjedan usprkos prosvjedima stanovnika Hong Konga i zapadnih zemalja.
Novi zakon izazvao je veliki porast broja upita obitelji koje razmišljaju o preseljenju u Kanadu
Trudeau je rekao da će Kanada i dalje biti uz Hong Kong, u kojemu živi oko 300.000 Kanađana.
"Kanada će tretirati izvoz osjetljive robe u Hong Kong na isti način kao i onaj u kontinentalnu Kinu. Kanada neće dopustiti izvoz osjetljivih vojnih proizvoda u Hong Kong i to odmah stupa na snagu", istaknuo je Trudeau.
"Također obustavljamo sporazum o izručenju između Kanade i Hong Konga... i isto razmatramo dodatne mjere, uključujući imigraciju", kazao je on novinarima ne ulazeći u detalje.
Novi zakon izazvao je veliki porast broja upita obitelji koje razmišljaju o preseljenju u Kanadu, ali stroge mjere granične kontrole zbog covida-19 onemogućuju ulazak u Kanadu, kažu odvjetnici koji se bave imigracijom.
Kanadski ministar vanjskih poslova osudio "tajno" donošenje zakona
Moguće mjere koje bi Ottawa mogla poduzeti uključuju izlaženje u susret Hongkonžanima koji imaju već imaju obitelj u Kanadi.
Trudeau je dao izjavu nakon što su čelnici Njemačke i Britanije već izrazili zabrinutost zbog novog zakona.
Ranije je kanadski ministar vanjskih poslova Francois-Philippe Champagne osudio "tajno" donošenje tog zakona.
Prema zakonu koji je netom stupio na snagu, u Hong Kongu će po prvi puta biti uspostavljena nova nacionalna agencija za sigurnost koja neće biti pod nadležnošću lokalne vlasti, već šefa agencije imenuje Peking.
Vlasti sada mogu pratiti i prisluškivati ljude za koje se sumnja da ugrožavaju nacionalnu sigurnost, a zakon predviđa i doživotni zatvor za pokušaje secesije, subverzije, terorizma ili suradnje sa stranim čimbenicima. Oni koji od stranih sila traže da uvode sankcije, blokiraju ili poduzimaju druge neprijateljske postupke spram Hong Konga ili Kine mogu biti proglašeni krivim za dosluh, odnosno urotu sa stranim zemljama.
Kako javlja kineska agencija Xinhua, na čelo ureda za nacionalnu sigurnost Peking je postavio dužnosnika koji se istaknuo u gušenju prosvjeda u kineskom selu u pokrajini Guangdong.
Odnosi Kanade i Kine opterećeni su diplomatskim sporom koji je izbio krajem 20018. nakon što je kanadska policija uhapsila financijsku direktoricu tvrtke Huawei Technologies, Meng Wanzhou, na temelju američke tjeralice.
0 ( + )
*
Broj slučajeva zaraze koronavirusom u svijetu prešao 11 milijuna
Broj slučajeva zaraze koronavirusom u svijetu prešao 11 milijuna
Hina
Foto: EPA
BROJ slučajeva zaraze novim koronavirusom, koji je u sedam mjeseci ubio više od pola milijuna ljudi, u petak je u svijetu prešao 11 milijuna, prema podacima agencije Reuters.
Broj slučajeva covida-19, bolesti koju izaziva novi koronavirus, sada je više nego dvostruko veći u odnosu na godišnji broj težih oblika gripe, navodi Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Mnoge zemlje ublažile mjere pa je u nekima znatno porastao broj slučajeva
Mnoge pandemijom teško pogođene zemlje ublažile su mjere uvedene kako bi se usporilo širenje zaraze pa je u nekima od njih došlo do znatnog porasta oboljenja te ih sada djelomice vraćaju, što je obrazac koji bi se mogao često viđati u 2021. godini, smatraju stručnjaci.
Sjedinjene Države su u četvrtak izvijestile o više od 55.400 novih slučajeva covida-19. U većini američkih saveznih država broj slučajeva zaraze je u porastu te je nekoliko guvernera zaustavilo planove za otvaranje svojih država.
Gotovo četvrtina smrtnih slučajeva uslijed zaraze novim koronavirusom u svijetu, oko 129.000, zabilježena je u SAD-u.
Samo u Latinskoj Americi 23 posto slučajeva
Latinska Amerika čini 23 posto slučajeva zaraze u svijetu, a samo Brazil ih ima 1,5 milijuna. Indija je postala novi epicentar pandemije u Aziji sa 625.000 slučajeva.
Azija i Bliski istok imaju po 12 i 9 posto slučajeva u svijetu, prema podacima agencije Reuters temeljenim na izvješćima vlada.
U nekim zemljama s ograničenim kapacitetima za testiranje broj registriranih slučajeva odražava manji dio ukupnog broja slučajeva covida-19. Otprilike je polovica do sada zaraženih i ozdravila.
Dosad umrlo približno isto ljudi kao što godišnje umre od gripe
Do sada je u svijetu bilo 520.000 smrtnih slučajeva povezanih s novim koronavirusom, što je približno isto kao i godišnji broj umrlih od gripe.
Nakon izbijanja u Kini i potom širenja u Europi, pandemija je sada ušla u novu fazu u kojoj najveći broj novozaraženih imaju Indija i Brazil, više od 10.000 dnevno.
U mnogim zemljama, uključujući Kinu, Novi Zeland i Australiju, proteklog je mjeseca došlo do ponovnog širenja zaraze iako su u velikoj mjeri suzbile lokalnu transmisiju.
0 ( + )
*
Četiri mrtva i 97 ozlijeđenih u eksplozijama u turskoj tvornici pirotehnike
Četiri mrtva i 97 ozlijeđenih u eksplozijama u turskoj tvornici pirotehnike
Hina
Foto: EPA
NAJMANJE četiri osobe su poginule, a 97 je ozlijeđeno u nekoliko velikih eksplozija u tvornici pirotehnike na sjeverozapadu Turske, izjavio je ministar zdravstva Fahrettin Koca.
Moguće je da je nekoliko ljudi još uvijek zarobljeno unutra, kazao je Koca ne navodeći njihov broj.
Tvornica ima ukupno 186 zaposlenika, a 20 se nije pojavilo na poslu. Vjeruje se da je "15 do 20" radnika napustilo područje tvornice nakon izbijanja požara, rekao je Koca novinarima nedaleko od lokacije tvornice u Sakaryji, istočno od Istanbula.
Vlasti pokušavaju pronaći sve koji su bili u tvornici, dodao je.
Dva helikoptera i zrakoplov pridružili su se gašenju požara, kazao je Koca upozorivši stanovnike na tom području da nose maske i ostanu kod kuće kako bi smanjili rizik od udisanja otrovnog dima.
Pokrenuta je istraga kako bi se utvrdio uzrok incidenta.
Ova tvornica najveća je te vrste u Turskoj i ima 110 tona eksploziva u svojim skladištima, rekao je ranije guverner Sakaryje Cetin Oktay Kaldirim.
Eksplozije su se čule na udaljenosti od 30 kilometara, kazao je guverner.
Stambene četvrti udaljene su samo tri kilometra od tvornice.
Tri velike eksplozije odjeknule su oko 10 sati ujutro po srednjoeuropskom vremenu, izvijestila je državna televizija TRT.
Snimke dronova objavljene na TRT-u pokazuju da je požar većinom pod kontrolom šest sati nakon eksplozija.
0 ( + )
*
Britanci prekidaju desetljećima staru praksu odnosa novinara i političara
Britanci prekidaju desetljećima staru praksu odnosa novinara i političara
Hina
Foto: EPA
BRITANSKA vlada će kasnije tokom godine početi održavati dnevne konferencije za medije koje će prenositi televizija i tako prekinuti desetljećima staru praksu odnosa novinara i političara iza zatvorenih vrata.
Premijer Boris Johnson je rekao da se tom odlukom želi izaći ususret zahtjevu javnosti za dobivanje informacija izravno od ministara, a na temelju iskustva dobrog prijema vladinih dnevnih konferencija tokom pandemije koronavirusa.
Johnson: Ljudima se svidjela izravnija komunikacija vlade
"Ljudima se više sviđala izravnija i detaljnija informacija iz vlade o tome što se događa", rekao je Johnson radijskoj postaji LBC. "Mislimo da ljudi žele biti izravno uključeni i žele informacije od nas", dodao je.
Format sliči na onaj iz vašingtonske Bijele kuće odakle televizija prenosi konferencije za medije koje između dužnosnika vlade i novinara ponekad znaju biti neugodne i polemičke, posebice u razdoblju administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Nova praksa počet će u oktobaru, po pisanju listova Times i Financial Times.
Zamjena mnogo zatvorenijeg sustava interakcije između vlade i novinara
Promjena će djelomice zamijeniti mnogo zatvoreniji sustav interakcije između vlade i novinara i predstavlja veliku promjenu kojoj su se opirale dosadašnje britanske vlade, pa i dio pisanih medija.
Dosadašnja praksa razvila se iz tajnih informiranja biranih novinara dvadesetih godina prošlog stoljeća do službenih brifinga glasnogovornika premijera, ali bez televizijskog prijenosa.
Sada će te konferencije biti otvorene za sve novinare akreditirane za rad u parlamentu.
Kritičari dosadašnji odnos vlade i medija nazvali prekomotnim
Johnsonova odluka da televizija prenosi te dnevne susrete s novinarima pokazat će i odnos između vlade i medija koji su neki kritizirali kao prekomotan, posebice posljednjih godina kada je Brexit zaokupio pozornost šire javnosti i polarizirao mišljenja.
Britanska je vlada od ožujka održavala dnevne konferencije za medije uz televizijski prijenos dopuštajući novinarima da putem videoveze postavljaju pitanja ministrima i dužnosnicima zdravstvenog sustava. Povremeno su te konferencije znale imati više milijuna gledatelja, no sada su otkazane i zamijenjene konferencijama koje se održavaju samo kada vlada ima važne objave.