Nevrijeme u Havani srušilo 227 zgrada, dvije osobe poginule
Screenshot:
U NEVREMENU koje je posljednjih dana zahvatilo kubanski glavni grad Havanu srušeno je 227 građevina, izjavio je u utorak glasnogovornik havanske gradske uprave Francisco Sanchez.
Nevrijeme je potpuno uništilo 26 zgrada, a ostale su se dijelom urušile, čime je pogođeno ukupno 627 kućanstava, rekao je Sanchez, dodajući da je 2.240 stanovnika Havane smješteno u privremenim skloništima ili kod rodbine.
Klimatski uvjeti koji vladaju u Havani, kao što su visoka vlažnost zraka i česte oluje, stalna su prijetnja građevinama.
Prema najnovijim statistikama, od oko 700.000 građevina u gradu oko 84.000 njih u lošem su stanju. U Havani nedostaje stambenog prostora za ukupno 2,1 milijuna stanovnika, a novogradnji gotovo i nema. Kubanski mediji ne bave se problematikom stanovanja i sigurnosti zgrada.
U petak su u Havani poginule dvije osobe, 60-godišnja žena i 54-godišnji muškarac, u rušenju kuće koja je bila u lošem stanju.
Njemački mediji i dalje se bave referendumom: Jedni pišu o ugrožavanju manjina, drugi o "histeriji" lijevih aktivista
Foto: Hina
HRVATSKI referendum o braku i dalje je tema više napisa u njemačkim medijima. Jedni preuzimaju teze o "ugrožavanju manjina", drugi kritiziraju "histeriju" nekih lijevih aktivista koji nastoje oblikovati mišljenje naroda, piše DW.
Minhenski "Süddeutsche Zeitung" smatra da će posljedice referenduma biti simbolične: "Hrvatski ustav sad štiti pojam "brak"; ali životna partnerstva koja se tako ne nazivaju zakonodavac može i dalje uvoditi. Predsjednik vlade Milanović već je nepokolebljivo najavio prijedlog zakona koji će istospolnim životnim partnerima dati slična prava kao u Njemačkoj."
Ove novine također podsjećaju na skupljanje potpisa Stožera za obranu hrvatskog Vukovara za referendum o dvojezičnim natpisima te izražavaju uvjerenje da bi takav referendum kršio europsko pravo: "U slučaju uspjeha ove inicijative Hrvatska bi po drugi put u nekoliko mjeseci prekršila pravo EU-a. Nekoliko dana prije pristupanja Europskoj uniji 1. srpnja Hrvatska je prihvatila zakon koji je Hrvate trebao štititi od izručenja drugim zemljama EU-a. U središtu pozornosti je bio slučaj bivšeg suradnika tajne službe Josipa Perkovića, kojega Njemačka traži kao osumnjičenika za ubojstvo. Tek kad je Europska komisija zaprijetila zamrzavanjem novčanih sredstava Zagreb je popustio. Perković još uvijek nije izručen", podsjeća Süddeutsche Zeitung.
Iste novine se u drugom, vrlo opširnom članku bave načelno referendumom kao oblikom izravne demokracije uspoređujući iskustva u Njemačkoj, Hrvatskoj i drugim zemljama: "Narod se uključuje, građanin govori. Sve više se uočava transformacija od reprezentativno-demokratskih prema izravnim (ili ipak: izravnijim) submehanizmima unutar tradicionalnog političkog sustava. Građanin se emancipira od objekta politike tako što se sve više poima kao građanin koji je nositelj države. On tako postaje osoba koja djeluje." (...) "Samo u Njemačkoj se od sredine devedesetih godina utrostručio (...) broj referenduma. Slično vrijedi i u globalnim mjerilima. U SAD-u (...) nisu 6. studenoga 2012. odlučivali samo o američkom predsjedniku nego i o 174 referenduma u 37 američkih saveznih država. (...) Težišta se premještaju, nošena velikom euforijom i gotovo prevelikom željom za suodlučivanjem. Slijeganje ramenima zbog zasićenosti politikom danas se doima kao propala (ne)kultura. To je pojam iz fundusa povijesti", zaključuje Süddeutsche Zeitung.
Frankfurter Allgemeine Zeitung analizira, među ostalim, držanje medija u Hrvatskoj u vezi s referendumom o braku: "Tjednima je Europapress Holding, najveća izdavačka kuća u jugoistočnoj Europi sa svojih pet dnevnih novina i tjednikom Globusom vodio snažnu kampanju protiv referenduma. Racionalne rasprave o instituciji braka nije bilo, kaže Stjepan Bartulica, profesor na katoličkom sveučilištu u Zagrebu. Slab odaziv birača od 38 posto on objašnjava "histerijom" koju su potpirivali lijevi tvorci mišljenja", prenosi Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Iste novine u komentaru pod naslovom "Hrvatski suveren" pišu: "Puno se toga sad interpretacijama unosi u odluku hrvatskog suverena o braku: da je ta zemlja bliža Balkanu nego EU-u,da je zaostala, da su građani poslali katastrofalnu poruku kad su – ah, da što su učinili? Većina naroda koji je glasovao izjasnila se za to da se u ustav unese nešto što je po njihovom mišljenju po sebi razumljivo: Brak je doživotna veza muškarca i žene. To bi zacijelo potpisala većina Europljana, što ne znači da oni diskriminiraju homoseksualna partnerstva ili da nisu za njih stvorili odgovarajuće forme. Naravno, moguće je i nanovo definirati pojam braka. Ali, tim poštenim putem nije išla ni Njemačka. Ona je od početka jasno dala na znanje da istospolna partnerstva nisu brakovi – i da se životnim partnerstvima ništa ne oduzima braku. Ustavni sud se onda s velikim zanosom pobrinuo za gotovo potpuno izjednačenje i time politiku poštedio široke rasprave. Tko bi o takvim temama pitao narod?", zaključuje ironično Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Kim Jong-un smijenio je svog tetka Jang Song-thaeka i pogubio dvojicu njegovih suradnika
Ilustracija: Guliver Image / Getty Images
TETAK i mentor sjevernokorejskog čelnika Kim Jong-una, siva eminencija svog nećaka, smijenjen je a nekoliko njegovih suradnika je strijeljano, objavile su u utorak južnokorejske obavještajne službe.
Utjecajni Jang Song-thaek (67) smijenjen je s mjesta zamjenika predsjednika Nacionalnog povjerenstva za obranu, najmoćnijeg organa odlučivanja u zemlji, izvijestio je jedan južnokorejski zastupnik nakon rasprave u odboru južnokorejskog parlamenta.
Jang je smijenjen sa svog mjesta, a dvojica njegovih bliskih suradnika Ri Yong-ha i Jang Soo-kil javno su pogubljeni sredinom studenoga, precizira Jung Cheong-rae. Prema jednom drugom zastupniku, oni su pogubljeni zbog "protustranačkih aktivnosti".
"Nakon smjene Jang Song-thaek je nestao", rekao je Jung Cheong-rae.
Jang Song-thaek je već 2004. za vrijeme vladavine Kim Jong-ila, bio smijenjen, ali je vraćen na svoju funkciju dvije godine kasnije. Jang je oženjen za Kim Jong-unovu tetu Kyong Hui.
Zuroff: U Hrvatskoj je na djelu jaka struja neofašističke nostalgije
Foto: Arhiva
DIREKTOR centra "Simon Wiesenthal" i dugogodišnji lovac na naciste Efraim Zuroff izjavio je za beogradsku "Politiku" od utorka, komentirajući posljednjih dana učestalu upotrebu ustaškog pozdrava "Za dom spremni" na hrvatskim nogometnim stadionima, kako je u Hrvatskoj na djelu jaka struja neofašističke nostalgije te kako i hrvatsko vodstvo i Bruxelles moraju osuditi takve pojave.
"Ovo je odgovornost i Europske unije i ovakva događanja su jednostavno nezamisliva u jednoj državi EU. Problem je što je Bruxelles bio jako slab u reakcijama na ovakva događanja, ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim zemljama", rekao je Zuroff za "Politiku".
Komentirajući nedavne prijetnje koje su dobili zaposleni u memorijalnom centru nekadašnjeg ustaškog logora Jasenovac, Zuroff je ocijenio da je riječ o "šokantnim i uznemirujućim" vijestima.
"Vrlo je važno da vrh Hrvatske osudi ova događanja i da se Bruxelles probudi i reagira što prije. Kao posjetitelj izložbe u Jasenovcu mogu reći da nije dovoljno edukativna u prikazu stravičnih aspekata ustaškog režima i ljudi koji su upravljali Jasenovcem", rekao je Zuroff.
Ravnateljica i djelatnici javne ustanove Spomen park Jasenovac u nedjelju su dobili prijeteći e-mail sa slikom metka i anonimnom porukom u kojoj ih se proziva kao antihrvate i izdajnike. Uz to, ravnateljica Nataša Jovičić na službenu je adresu dobila i e-mail s potpisom čelnika Hrvatske čiste stranke prava (HČSP) Josipa Miljka pod naslovom "Vi širite četničku propagandu", a koji je potpisan ustaškim pozdravom "Za dom spremni".
Spomen područje Jasenovac izgrađeno na području bivšeg ustaškog logora iz Drugog svjetskog rata, a uz Memorijalni muzej tamo djeluje i obrazovni centar čiji je cilj ukazivanje na nužnost poštivanja različitosti među ljudima.
Policija iz Novske i sisačko-moslavačke Policijske uprave objavila je u ponedjeljak da poduzima sve kako bi se ušlo u trag pošiljaocima prijetnje djelatnicima Spomen područja Jasenovac.
Francuski stručnjaci odbacuju tvrdnje o tome da je Arafat otrovan
Foto: Guliver image/Getty images
STRUČNJACI koje je francusko pravosuđe imenovalo kako bi istražili smrt Jasera Arafata koji je umro 2004. u bolnici blizu Pariza, odbacuju pretpostavku da je palestinski čelnik otrovan.
Izvor blizak slučaju tvrdi kako dosadašnja saznanja govore u prilog činjenici da bivši palestinski čelnik nije otrovan već da je umro prirodnom smrću. Tužiteljstvo u Nanterreu, blizu Pariza i odvjetnica Suhe Arafat, udovice palestinskoga čelnika nisu željeli komentirati informacije.
Arafatova udovica u srpnju 2012. uložila je žalbu sudu u Nanterreu, nakon što je na osobnim stvarima njezina supruga otkriveno postojanje polonija. Potom je, u studenome 2012. obavljena ekshumacija posmrtnih ostataka bivšega palestinskog čelnika, a šezdesetak uzoraka poslano je na analizu na kojoj su radile tri ekipe stručnjaka - švicarska, francuska i ruska. Svi su radili odvojeno, ne kontaktirajući međusobno te su došli do različitih zaključaka, no nisu kategorički objavili da je polonij uzrok Arafatove smrti.
Izraelci su oduvijek odbacivali bilo kakvu umiješanost u smrt palestinskoga čelnika u 75. godini 11. studenoga 2004. u francuskoj vojnoj bolnici u Parizu.
Slučaj Boljšoj: Osumnjičeni proglašeni krivima za napad kiselinom
Ilustracija: Guliver Image / Getty Images
RUSKO pravosuđe je u utorak krivima proglasilo trojicu osumnjičenih za napad kiselinom u kojem je u siječnju teško ozlijeđen umjetnički direktor moskovskog Boljšoj teatra Sergej Filin, a među okrivljenima je i baletan kazališta kojem prijeti devet godina zatvora.
Sutkinja Elena Maksimova je odgovornima za napad proglasila solo baletana i sindikalnog aktivista Boljšoja Pavela Dmitričenka i njegovu dvojicu pomagača, izvršitelja Jurija Zarustkog i vozača Andreja Lipatova, prenosi AFP. Sutkinja će kasnije izreći kazne za njih trojicu.
Suđenje na sudu u Moskvi za napad izveden 17. siječnja ispred zgrade u kojoj živi Filin počelo je sredinom oktobara.
Sutkinja je rekla da su okrivljenici unaprijed dogovorili napad jer je Dmitričenko bio nezadovoljan Filinovim radom na podjeli uloga i dodacima umjetnicima te je razradio zločinački plan.
Prošlog tjedna sud je tražio kaznu od devet godina strogog zatvora za Dmitričenka, deset za Zarutskog i šest za Lipatova.
Tijekom procesa Dmitričenko (29) je odbacio optužbe da je želio nanijeti teške ozljede Filinu, ali je priznao da je tražio da ga izmlate.
Tijekom rasprave je rekao da je spreman na kaznu zbog udaraca, za što može biti optužen na kaznu do dvije godine zatvora.
Zarutski je priznao da je kiselinom zalio Filina na vlastitu inicijativu.
Tužiteljica Tatiana Stukalova je tražila 508.000 rubalja (11.300 eura) za fizičku odštetu i 3 milijuna rubalja (66.700 eura) za moralnu odštetu.
Filinu (43) je nakon napada transplantirana koža i bio je na nekoliko operacija očiju u Njemačkoj.
Ta afera je objelodanila okrutna suparništva iza kulisa najprestižnijeg kazališta Rusije.
Afera je imala velikih odjeka u kazalištu. Prima baletan Nikolaj Ciskardidze, koji je bio u otvorenom sukobu s Filinom, smijenjen je u lipnju nakon što je izrazio sumnje u ozbiljnost ozljeda svog suparnika.
I drugi skandali su okaljali reputaciju kazališta. Sredinom studenoga je američka balerina Joy Womack u interviewu dnevnom listu Izvestia rekla da je morala otići iz Boljšoja čija ju je uprava tražila 10.000 dolara za stavljanje u rang solistice.
U ponedjeljak je izbio novi skandal kada je dirigent i glazbeni direktor kazališta Vasilij Sinajski na vlastitu inicijativu dao otkaz, petnaest dana prije vrlo očekivane premijere Verijedevog "Don Carlosa", rekao je generalni direktor kazališta Vladimir Urin.
"Odlazi doma! Ne SSSR-u!": Putin u Armeniji dočekan prosvjedima
Foto: Guliver image/Getty images
OKO 500 ljudi prosvjedovalo je u ponedjeljak u središtu armenskog glavnog grada Erevana protiv dolaska ruskog predsjednika Vladimira Putina i ulaska Armenije u carinsku uniju s Rusijom.
Prosvjednici su nosili transparente "Putin, odlazi doma!" i "Ne SSSR-u!", referirajući se na napore ruskog predsjednika za okupljanjem bivših sovjetskih republika u gospodarske i sigurnosne saveze.
Putin je u tu državu na jugu Kavkaza doputovao na razgovore o odluci Erevana da se priključi carinskoj uniji s Rusijom, Bjelorusijom i Kazahstanom. Posjet je počeo u gradu Gjumriju, a u Erevan bi trebao stići kasnije u ponedjeljak.
Prosvjed u Erevanu odvija se u vrijeme održavanja puno masovnijih demonstracija u Ukrajini koja je odgodila potpisivanje sporazuma s EU-om i umjesto toga odlučila osnažiti gospodarske veze s Rusijom.
Zapadni kritičari Kremlja optužuju Putina da vrši pritisak na Ukrajinu, Armeniju i bivše sovjetske republike kako bi odbacile aranžmane koji ih približavaju EU-u.
Putin je jasno rekao da Moskva želi osnažiti svoj utjecaj u strateškoj regiji između Rusije, Turske i Irana te bogatih naftnih i plinskih nalazišta u kaspijskom bazenu.
"Mi ćemo ojačati našu poziciju u Južnom Kavkazu, gradeći na najboljim temeljima koje smo naslijedili od naših predaka i na dobrim odnosima sa svim zemljama regije", rekao je Putin na regionalnom forumu Rusija-Armenija i Gjumriju.
"Carinska unija već donosi opipljive koristi Rusiji, Kazahstanu i Bjelorusiji", istaknuo je.
Policija je blokirala središte Erevana dok su se prosvjednici približavali uredu armenskog predsjednika Serzha Sarksijana tražeći od vlade da povuče odluku o ulasku u carinsku uniju.
Rusija je najveći strani ulagač i trgovinski partner Armenije. Bilateralna razmjena porasla je prošle godine za 22 posto i dosegnula 1.2 milijardi dolara. Većina toga odnosi se na izvoz u Armeniju.
Rusija je prije tri godine produžila najam vojne baze u toj zatvorenoj, resursima siromašnoj zemlji s 3.2 milijuna stanovnika do 2044. osiguravajući tako svoj utjecaj na Južnom Kavkazu.
