Švicarski bankarski zviždač uhapšen u Španjolskoj, optužio hiljade ljudi za utaju poreza
Švicarski bankarski zviždač uhapšen u Španjolskoj, optužio hiljade ljudi za utaju poreza
Foto: Hina/EPA
ŠPANJOLSKA policija uhapsila je u srijedu u Madridu Hervea Falcianija, informatičara švicarske banke HSBC koji je odao podatke o stanju poreza hiljada osoba s računima u toj banci, nakon što je Švicarska pokrenula tjeralicu za njim.
Uhićen je popodne kada je išao na javnu konferenciju pod nazivom "Kada je reći istinu herojski čin" na madridskom sveučilištu Universidad Pontifica de Comillas.
"Uhićen je jer je za njim raspisan nalog za hapšenje iz Švicarske", priopćila je španjolska policija. Ona je 19. ožujka zaprimila nalog za hapšenje.
Objavio identitete hiljada osoba koje su navodno utajile poreze
Francuz Herve Falciani bio je zaposlenik švicarske banke HSBC te je 2008. objavio identitete hiljada osoba koje su imale ondje račune, a navodno su u svojim zemljama utajile poreze. Nakon objave "liste Falciani", koja je dobila ime po njemu, pokrenute su istrage u više zemalja uključujući Španjolsku. Na listi se našlo ime poznate španjolske bankarske obitelji Botín.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Falciani je tvrdio da je objavom tih podataka htio pomoći vladama u progonu građana koji su utajili porez zahvaljujući računima u Švicarskoj. Švicarski sud ga je u odsutnosti 2015. osudio na pet godina zatvora za industrijsku špijunažu.
U Madridu će biti saslušan pred španjolskim istražnim sucem koji će odlučiti o eventualnom izručenju Švicarskoj. Falciani je već bio uhapšen u Španjolskoj. U srpnju 2012. ga je privela policija u Barceloni također na osnovi međunarodne tjeralice koju je raspisala Švicarska. U prosincu te godine pušten je na slobodu, a u svibnju 2013. ga je istražni sud odbio izručiti tvrdeći da odavanje bankarske tajne nije kazneno djelo u Španjolskoj.
Španjolci traže izručenje dviju katalonskih dužnosnica
Najnovije hapšenje došlo je u trenutku osjetljivog pravosudnog odnosa između Španjolske i Švicarske. Španjolci od Švicarske traže izručenje dviju katalonskih dužnosnica optuženih za organiziranje protuustavnog referenduma o nezavisnosti Katalonije. Bivše zastupnice u katalonskom parlamentu Marta Rovira i Anna Gabriel odbile su izaći pred suca u Madridu te su otišle u Švicarsku.
Za Rovirom, članicom stranke Katalonska republikanska ljevica, raspisan je međunarodni nalog za hapšenje jer je optužena za pobunu protiv Španjolske. Gabriel, članica antikapitalističke stranke CUP, bit će uhapšena tek ako stupi na španjolsko tlo jer je optužena za neposluh, odnosno za sudjelovanje u referendumu premda ga je bio zabranio sud.
Kada je Gabriel došla u Švicarsku iz tamošnjeg pravosuđa je poručeno da neće biti izručena jer se radi o "političkoj stvari". Za njom je zatim krenula Rovira.
*
Ovo je žena koja je sinoć pucala po ljudima u sjedištu YouTubea
Ovo je žena koja je sinoć pucala po ljudima u sjedištu YouTubea
Foto: Instagram/Facebook
NASIM AGHDAM je sinoć otvorila vatru u sjedištu YouTubea u San Brunu u blizini San Francisca, nakon čega su zaposlenici tvrtke pobjegli na ulicu, a najmanje tri žrtve završile u lokalnim bolnicama, da bi si na kraju oduzela život, izvijestila je policija.
"Pronašli smo žrtvu s ranom za koju vjerujemo da si je sama nanijela. Žena je", rekao je šef policije u San Brunu, Ed Barberini, na konferenciji za novinare, opisujući osobu za koju policija vjeruje da je pucala u sjedištu YouTubea.
38-godišnja Aghdam bila je aktivistica za prava životinja. Iako je policija u početku vjerovala kako je upucala četvero ljudi, ispostavilo se da je upucano troje.
Nasim je živjela u južnoj Kaliforniji. Bila je vrlo aktivna na YouTubeu te se često žalila na ponašanje te tvrtke u svojim videima, na svom Instagramu te na svojoj stranici. Tvrdila je kako joj YouTube filtrira videa, ograničava njeno pravo na iznošenje mišljenja te je sprečava u objavljivanju videa.
Predstavljala se kao Perzijka, a snimke je objavljivala na engleskom i farsiju, službenom jeziku Irana.
Bila je veganka i bodibilderica koja je sudjelovala u PETA-inim prosvjedima.
Cenzura na YouTubeu
Njen YouTube kanal je trenutno izbrisan.
"Za mene su životinjska prava jednaka kao ljudska. Samo zato što životinje ne mogu govoriti, ne znači da ih smijemo iskorištavati", rekla je Aghdam na jednom prosvjedu u 2009. godini, javlja Heavy.com.
Promovirala je zdrav način života. U 2010. Nasim je producirala prvu perzijsku reklamu o životinjskim pravima i veganstvu preko iranske televizije, pod nazivom Do You Dare.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Imala je više od 5 hiljada pretplatnika na svom YouTube kanalu, a njene snimke pogledane su preko milijun puta.
"Na YouTubeu me diskriminiraju i filtriraju. Nisam jedina. Pokušavaju me spriječiti u snimanju videa", tvrdila je.
"Nema slobode govora u svijetu. Bit ćete spriječeni ako pokušate govoriti istinu koja nije u skladu sa sustavom. Snimke su filtrirane tako da ih ljudi teško mogu vidjeti. Nema jednakih mogućnosti za rast ni na YouTubeu, ni na jednom drugom video servisu. Vaš kanal rast će samo ako oni tako žele", pisala je Aghdam.
Žalila se na Instagram zbog istih problema.
"Nedavno su me filtrirali na Instagramu i možda je i to povezano s YouTubeom. Možda su zaposlenici YouTubea rekli Instagramu da me filtriraju", tvrdila je.
"Mrzila je tu tvrtku"
Njen otac, Ismail Aghdam, rekao je za Mercury News kako je nazvao policiju jer je Aghdam nestala. Nije je bilo dva dana. Policija ju je pronašla 3. travnja oko 2 ujutro po lokalnom vremenu. Spavala je u autu. Policija je prijavila da je Aghdam bila u dobrom stanju.
Njen otac rekao je policiji kako sumnja da mu kći možda ide u YouTube "jer je mrzila tu tvrtku". Objasnio je za Mercury News kako je njegova kći uzrujana jer je YouTube prestao plaćati njene objave.
Otac nije znao da Nasim posjeduje oružje.
Krv na podu i stepenicama
Jedna od žrtava, 36-godišnji muškarac, u kritičnom je stanju u Općoj bolnici u San Franciscu, jedna 32-godišnjakinja također je u teškom stanju, dok je 27-godišnja žena stabilno. Vlasti nisu objavile imena žrtava.
Voditelj proizvodnje u YouTubeu, Todd Sherman, opisao je na Twitteru da je čuo ljude kako trče, prvo pomislivši da se radi o potresu, no potom mu je rečeno da jedna osoba ima pištolj.
"Nakon toga svaka osoba koju sam vidio bila je za mene potencijalni strijelac. Netko je rekao da je osoba pucala iza stražnjih vrata i potom upucala sebe", rekao je Sherman na Twitteru.
"Pogledao sam dolje i vidio krv na podu i stepenicama, zatim smo krenuli van iz zgrade", rekao je Sherman.
Zabrana oružja
Snimke lokalne televizije pokazale su kako djelatnici YouTubea izlaze iz zgrade s podignutim rukama.
Google je u priopćenju ustvrdio da djeluje koordinirano s lokalnim vlastima.
Prošlog mjeseca YouTube je najavio da će zabraniti sadržaje koji promiču prodaju oružja, kao i videozapise koji poučavaju kako napraviti oružje.
*
Facebook: "Cambridge Analytica zloupotrijebila je podatke 87 milijuna korisnika"
Facebook: "Cambridge Analytica zloupotrijebila je podatke 87 milijuna korisnika"
Foto: Hina/EPA
FACEBOOK je u srijedu povisio na oko 87 milijuna broj korisnika čije je podatke bez njihova znanja koristila tvrtka Cambridge Analytica koju su angažirali ljudi iz predsjedničke kampanje Donalda Trumpa.
"Ukupno mislimo da su podaci s društvene mreže Facebook oko 87 milijuna korisnika, većinom u Sjedinjenim Državama, mogli biti dijeljeni s Cambridge Analyticom", tvrdi Facebook koji je dosad govorio o oko 50 milijuna korisnika.
Posljednja dva tjedna ta društvena mreža s više od 2 milijarde korisnika je u središtu skandala.
Britanska tvrtka Cambridge Analytica je 2014. putem psihološkog upitnika na koji je odgovorilo 270. 000 osoba pribavila podatke o 87 milijuna njihovih prijatelja.
To je omogućilo britanskoj tvrtki da stvori dragocjenu bazu podataka prije nego što ju je angažirala ekipa kampanje Donalda Trumpa.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Zuckerberg 11. travnja svjedoči pred Kongresom
Preko aplikacija jedne osobe imali su pristup podacima njezinih prijatelja, što objašnjava veliki broj uključenih ljudi. Ta opcija je ukinuta 2014., a osnivač Mark Zuckerberg je priznao da ta društvena mreža mora bolje kontrolirati upotrebu podatka trećih strana.
Nakon tih otkrića o kojima se vode istrage i žalbe s obje strane Atlantika, Facebook je na udaru kritika i neprestano najavljuje veću transparentnost.
Zuckerberg će svjedočiti 11. travnja pred američkim Kongresom o tom skandalu i o svom zakašnjelom odgovoru na ruske političke manipulacije.
Osobni podaci su u središtu interesa Facebooka i drugih društvenih mreža poput Twittera i Googlea jer omogućuju bolje usmjeravanje reklamnih sadržaja, trgovačkih ili političkih.
*
Ugledni Associated Press svrstao Kolindu u ekstremnu desnicu
Ugledni Associated Press svrstao Kolindu u ekstremnu desnicu
Foto: Facebook
VODEĆI svjetski mediji poput online izdanja Daily Maila, The New York Timesa i Washington Posta prenijeli su opširni članak ugledne novinske agencije Associated Press (AP) o usponu ekstremne desnice u srednjoj Europi, koja sve više postaje mainstream, a kao jedan od primjera je i djelovanje hrvatske predsjednice Kolinda Grabar-Kitarović te prosvjed protiv ratifikacije Istanbulske konvencije koji se nedavno održao u Zagrebu.
Grabar-Kitarović opisuje se kao “hrvatska predsjednica koja se zahvaljuje Argentini što je nakon Drugog svjetskog rata prihvatila notorne pronacističke ratne zločince” te ju se stavlja u društvo vodećih bugarskih političara koji Rome opisuju kao “podivljale humanoide” i mađarskog premijera Viktora Orbana koji smatra da se “Europljani ne bi smjeli miješati s Arapima i Afrikancima”.
“Od kraja Drugog svjetskog rata takvi stavovi su u Europi bili tabu, prisutni tek na ekstremno desnoj margini društva. Danas ih otvoreno izražavaju politički lideri srednje struje u srednjoj i istočnoj Europi, kao dio populističkog naleta koji se suprotstavlja globalizaciji i masovnoj migraciji”, navodi se u članku.
U Hrvatskoj se pokušavaju rehabilitirati ustaški zločinci
Citiraju se i izjave povjesničara Toma Junesa koji kaže da su “ekstremno desne ideje postale mainstream u regiji”, a dio toga je rehabilitacija nacističkih zločinaca. Napominje se da neki analitičari smatraju kako Rusija i Vladimir Putin financijski podržavaju takve ekstremne pokrete kako bi destabilizirali Europsku uniju, te da je šampion ekstremističke politike mađarski premijer Viktor Orban, koji je istovremeno Putinov prijatelj i prvi europski lider koji je podržao Donalda Trumpa u predsjedničkoj kampanji.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
U Poljskoj pak ekstremno desna vlada ukida neovisnost sudstva, dok za Hrvatsku piše da je “od ulaska u EU 2013. godine sustavno skrenula u desno” te se događalo da “neki dužnosnici poriču holokaust i žele rehabilitirati ultranacionalistički ustaški režim koji je odgovoran za smrt desetaka hiljada Srba, Židova, Roma i hrvatskih antifašista u ratnim logorima”.
Kolindina fotografija ključne za opremu članka na najposjećenijem news portalu na engleskom jeziku
Na kraju članka se zaključuje da i u zapadnoj Europi postoje ekstremno desne stranke i pokreti, no da su mlađe demokracije srednje i istočne Europe ranjivije za njihovo djelovanje.
U Washington Postu članak AP-a opremljen je fotografijom sa zagrebačkog prosvjeda protiv Istanbulske konvencije, dok je glavna zvijezda na Daily Mailu, čiji je portal najposjećeniji news portal na engleskom jeziku na svijetu, predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović. Članak naslovljen “Ekstremno desni stavovi su sada mainstream u Europi” opremljen je s nekoliko fotografija hrvatske predsjednice.
Jedva da treba napomenuti koliko štete međunarodnoj reputaciji RH nanosi naše spominjanje u kontekstu zemalja čiji vodeći političari zastupaju ekstremno desne stavove, što možemo zahvaliti Grabar-Kitarović.
*
Trump: Trgovinski rat s Kinom odavno je izgubljen
Trump: Trgovinski rat s Kinom odavno je izgubljen
Foto: Hina/EPA
TRGOVINSKI rat s Kinom odavno je izgubljen, izjavio je američki predsjednik Donald Trump, kritizirajući nestručnost svojih prethodnika u srijedu pošto je Peking uzvratio Washingtonu uvođenjem carina na američke proizvode, no ministar za trgovinu Wilbur Ross očekuje da će dvije zemlje ispregovarati sporazum.
"Nismo u trgovinskom ratu s Kinom, taj rat su odavno izgubile glupe ili nesposobne osobe koje su zastupale Sjedinjene Države", objavio je Trump na Twitteru.
We are not in a trade war with China, that war was lost many years ago by the foolish, or incompetent, people who represented the U.S. Now we have a Trade Deficit of $500 Billion a year, with Intellectual Property Theft of another $300 Billion. We cannot let this continue!
Ponovo je podsjetio na golemi trgovinski deficit s Kinom rekavši da iznosi 500 milijarda dolara, premda je u 2017. zapravo bio 375,2 milijarde. "Uz krađu intelektualnog vlasništva, to je još 300 milijardi. Tako više ne može!" rekao je.
Nekoliko sati pošto je Trumpova administracija u utorak objavila privremeni popis proizvoda koji će se cariniti po novoj stopi, Peking je uzvratio svojim popisom proizvoda u istom godišnjem iznosu: 50 milijardi dolara.
Kina je izvukla teško topništvo kojim ovaj put gađa strateške proizvode, među kojima su soja, automobili i dijelovi zrakoplova koji čine velik dio njezina uvoza.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Američki ministar za trgovinu očekuje sporazum
Američki ministar za trgovinu Wilbur Ross očekuje da će trgovinske akcije koje su zadnjih dana razmjenjivale Sjedinjene Države i Kina vrlo vjerojatno voditi do postizanja sporazuma, ali to ne očekuje prije kraja svibnja, a moguće je i poslije.
"Ne bi bilo nikakvo iznenađenje da nakon svega ovoga postignemo neke pregovore", rekao je Ross u srijedu u intervjuu za CNBC.
Ross je izjavu dao nakon što je ranije u srijedu Kina uzvratila sankcijama.
"Vrlo je teško odrediti vremenski rok za pregovore koji su tako kompleksni", kazao je također Ross koji očekuje da će se druge zemlje "pridružiti u akciji protiv Kine" zbog njezine trgovinske prakse.
*
Rusija zatražila sastanak Vijeća sigurnosti zbog trovanja špijuna Skripala
Rusija zatražila sastanak Vijeća sigurnosti zbog trovanja špijuna Skripala
Ilustracija: Hina (Fotografija ne prikazuje događaje iz teksta)
RUSIJA je zatražila održavanje sastanka Vijeća sigurnosti o aferi Skripal, rekao je ruski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima Vasilij Nebenzia.
"Na traženje naše vlade, molim vas da sazovete u četvrtak u 15 sati po lokalnom vremenu sastanak Vijeća sigurnosti o pismu britanske premijerke Therese May", koja povezuje Rusiju s trovanjem bivšeg špijuna Sergeja Skripala i njegove kćeri 4. ožujka u Salisburyju, rekao je ruski veleposlanik.
Vijeće sigurnosti već održalo hitan sastanak na zahtjev Britanaca
Vasilij Nebenzia nije iznio druge pojedinosti o razlozima koji su potaknuli Rusiju da traži taj specifični sastanak Vijeća sigurnosti o aferi Skripal. On je samo rekao da će Vijeću sljedećih sati biti poslano pismo u kojem će precizirati rusko stajalište.
Na inicijativu Velike Britanije je 14. ožujka Vijeće sigurnosti održalo hitan sastanak o tom predmetu tokom kojeg su Sjedinjene Države ocijenile Moskvu odgovornom za trovanje bivšeg špijuna.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Nekoliko dana nakon trovanja Sergeja Skripala i Julije, Theresa May je rekla da smatra da je odgovornost Moskve "jedino moguće objašnjenje".
Rusi od početka tvrde da su nevini
Rusiju, koja od početka tvrdi da je nedužna, ohrabruju rezultati britanskog laboratorija koji je analizirao otrov.
Laboratorij je potvrdio da je riječ o Novičoku, vojnom nervnom otrovu koji se navodno proizvodio u sovjetskim laboratorijima. Istaknuo je također da su za njegovu proizvodnju potrebne "jako složene metode" s kojima može raspolagati samo "državni akter", ali da ne postoje dokazi da je taj otrov proizveden u Rusiji.
Afera je izazvala najtežu diplomatsku krizu između Istoka i Zapada nakon Hladnog rata i izbacivanje oko 300 diplomata s jedne i druge strane.
Skripal, bivši pukovnik u ruskoj vojnoj obavještajnoj službi, osuđen je u Rusiji 2006. po optužnici da je špijunirao za britansku obavještajnu agenciju MI6 na 13 godina zatvora. Pomilovan je 2010. u okviru razmjene špijuna između Moskve, Londona i Sjedinjenih Država.
*
Zašto je veganska aktivistica upala u YouTube i počela pucati po ljudima?
Zašto je veganska aktivistica upala u YouTube i počela pucati po ljudima?
Foto: Instagram
IAKO su početni medijski izvještaji sugerirali da je Nasim Agdam, koja je jučer upala u sjedište YouTubea u blizini San Francisca i upucala troje zaposlenika i sebe, bila motivirana osvetom dečku, ona se ustvari htjela osvetiti YouTubeu.
Njezin profil gotovo po svemu odstupa od uobičajenog profila terorista ili masovnog ubojice u SAD-u. Dok su takvi napadači u gotovo uvijek muškarci, Agdam je bila žena. Dok su teroristi iza masovnih pucnjava u Americi u pravilu islamisti ili ekstremni desničari, Agdam je bila aktivist za zaštitu životinja i veganizam.
Iako je iranskog porijekla, ništa ne upućuje da je ova 39-godišnjakinja bila islamski ekstremist. Dapače, Agdam se deklarirala kao baha’i - pripadnik malo poznate sinkretističke religije nastale u Iranu u 19. st. koja je pokušala ujediniti sve dotadašnje religije, a koja danas ima 5-7 milijuna sljedbenika. No Agdam nije bila motivirana religijom već mješavinom ideologije o pravima životinja i ogorčenosti cenzurom sadržaja na YouTubeu, na kojem je bila itekako aktivna.
"Treš" aktivizam i ogorčenost YouTube "cenzurom"
Sadržaj koji se do jučer mogao pronaći na nekoliko YouTube kanala koje je Agdam imala, kao i na Facebooku i Instagramu, bio bi prilično urnebesan - preciznije, definitivno bi se mogao svrstati u trash kategoriju - da njena priča nije imala jučerašnji tragični epilog. Ova je veganska bodibilderica, kako se sama opisala, na prilično lošem engleskom, farsiju (službenom iranskom jeziku) i turskom objavila čitav niz bizarnih videa u kojima je prozivala mesojede i prehrambenu industriju zbog okrutnosti prema životinjama, pokazivala svoje vještine veganskog kuhanja, plesa, tjelovježbe i izrade nakita. Jedan video tako je nazvan “Uspomena na mog zeca ljubimca”, dok je drugi “parodija” na pjesmu i spot Taylor Swift, s tekstom koji je izmijenjen tako da sadrži poruke protiv okrutnosti nad životinjama.
Teško je uopće reći što je od sadržaja koji je objavljivala parodija, a što ne - primjerice, video u kojem pleše u trikou s leopardovim uzorkom uz vlastitu glazbenu podlogu iranskog melosa gotovo sigurno će postati mem na društvenim mrežama. Unatoč ili zahvaljujući tome, Agdam je navodno imala hiljade pretplatnika i preko milijun pregleda na YouTubeu. Ali priča tu postaje mnogo mračnija: u posljednjih nešto više od godinu dana, Agdam se počela ogorčeno žaliti da YouTube “filtrira”, "cenzurira" i "demonetizira", odnosno ukida zaradu na njenim snimkama kako ne bi dobila više pregleda i kako od njih ne bi mogla zaraditi, kao drugi popularni YouTuberi na koje se očito ugledala.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Na YouTubeu me diskriminiraju i filtriraju. Nisam jedina. Pokušavaju me spriječiti u snimanju videa", tvrdila je na svojoj stranici. "“BUDITE SVJESNI! Diktatura postoji u svim zemljama, ali s različitim taktikama! Njih je briga samo za osobne kratkoročne profite i učinit će sve da ostvare svoje ciljeve zavaravajući lakovjerne ljude, skrivajući istinu, manipulirajući znanošću i svime, stavljajući mentalno i fizičko zdravlje u opasnost, promovirajući materijalizam i seksualnu degeneraciju u ime slobode... i pretvarajući ljude u programirane robote! “Učinite laž velikom, učinite je jednostavnom, ponavljajte je i na kraju će oni povjerovati u nju” Hitler…Nema slobode govora u svijetu. Bit ćete spriječeni ako pokušate govoriti istinu koja nije u skladu sa sustavom. Snimke su filtrirane tako da ih ljudi teško mogu vidjeti. Nema jednakih mogućnosti za rast ni na YouTubeu, ni na jednom drugom video servisu. Vaš kanal rast će samo ako oni tako žele", napisala je Agdam na svojoj web stranici.
Obračun YouTubea s teorijama zavjera i ekstremizmom
Agdam, naravno, nije jedina “alternativka” koja proziva YouTube za politički motiviranu cenzuru. Raznorazni (iako uglavnom desničarski) teoretičari zavjera, zakleti protivnici establišmenta i elita, raspačivači lažnih vijesti odavno su napučili ovu najpopularniju platformu za dijeljenje video sadržaja. Suočen sa sve snažnijim kritikama da promiče ovakve sadržaje upravo zbog njihove popularnosti - drugim riječima, da ih iskorištava zbog pregleda na kojima zarađuje - čak i da svojim algoritmom automatski nudi gledateljima upravo takva videa, YouTube je odlučio nešto poduzeti. Glavni poticaj očito je bio poplava dezinformacija prije američkih izbora, kao i nakon pokolja poput onih u Las Vegasu i na Floridi, kada su teoretičari zavjera pokušali predstaviti napade kao "izrežirane" od strane države. Drugi slučajevi zbog kojih je YouTube prozvan bili su video YouTube zvijezde Logana Paula u kojem je prikazao žrtvu samoubojstva, kao i perverzni animirani filmovi koji se u zadnje vrijeme pojavljuju na toj video platformi.
Zbog ovog obračuna s lažnim vijestima, ekstremizmom, govorom mržnje i teorijama zavjere, udruga Prager University koju vodi desničarski talk-show voditelj Dennis Prager nedavno je i tužila YouTube zbog narušavanja njegove slobode govora postavljanjem dobnih ograničenja na njegova videa o temama kao što su pobačaj, pravo na oružje te islam i terorizam. Međutim, kako javlja Reuters, sudac je odbacio tužbu jer YouTube, čiji vlasnik je Google, nije “državni akter” i zbog toga nije podložan prvom amandmanu američkog ustava koji garantira "javni forum" za slobodu govora.
To je širi politički kontekst u kojem valja sagledati jučerašnji napad na YouTube: radi se o tragičnoj eskalaciji rata između “alternativaca” i društvenih mreža poput YouTubea, koji su donedavno bili u svojevrsnoj simbiozi. Spletom okolnosti, u ovom slučaju radilo se o veganskoj aktivistici, što ne znači da sljedeći put napadač neće biti desničarski ekstremist ili teoretičar zavjera koji smatra da YouTube cenzurira njegove političke stavove.
