Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Pogledajte snimke s mjesta pada ruskog helikoptera, poginulo je 18 ljudi
Pogledajte snimke s mjesta pada ruskog helikoptera, poginulo je 18 ljudi
R.I.
Screesnhot: Ruptly
SVIH 18 osoba iz ruskog helikoptera poginulo je kad se letjelica srušila u subotu ujutro na sjeveru Sibira nakon sudara s drugim helikopterom, objavilo je Ministarstvo prometa u Moskvi.
Helikopter Mi-8 koji je prevozio, uz tri člana posade, 15 muškaraca koji su putovali na posao na naftnu platformu, sudario se ubrzo nakon polijetanja s opremom za transport materijala zakačenom za drugu letjelicu, istaknulo je Ministarstvo. Drugi je helikopter potom sletio bez problema.
Nesreća se dogodila u postrojenju Vankor, važnom crpilištu ugljikovodika na sjeveru regije Krasnojarsk, kojim upravlja nacionalna tvrtka Rosnjeft.
U međuvremenu je objavljena snimka sa mjesta nesreće.
0 ( + )
*
Prosvjednici u Iranu napali vjersku školu, situacija u zemlji je sve gora
Prosvjednici u Iranu napali vjersku školu, situacija u zemlji je sve gora
Ilustracija: EPA
IRANSKI prosvjednici su u petak navečer napali vjersku školu u pokrajini blizu Teherana, nakon višednevnih prosvjeda protiv gospodarskih teškoća, dok se bliži ponovno uvođenje američkih sankcija.
Dok Iran teško izlazi iz višegodišnje izolacije nakon nuklearnog ugovora zaključenog 2015. s velesilama, američka administracija Donalda Trumpa koja nije prijateljski raspoložena prema Teheranu, odlučila je povući se iz tog ugovora koji ocjenjuje nedostatnim i u utorak će ponovo uvesti sankcije toj zemlji.
Iranci, iscrpljeni dugotrajnom gospodarskom krizom koja potiče nezadovoljstvo političkim sustavom, boje se pogoršanja stanja dok pada vrijednost iranske valute, riala, koji je u šest mjeseci izgubio oko dvije trećine vrijednosti.
U petak navečer je "petstotinjak protestanata napalo vjersku školu pokušavajući provaliti vrata i paliti predmete", objavila je agencija Fars, bliska konzervativcima, prenoseći izjavu ravnatelja škole u Ishtehadu, u pokrajini Karaju.
"Došli su noseći kamenje i razbili sve prozore na dvorani za molitvu izvikujući slogane protiv režima", nakon čega ih je rastjerala interventna policija, dodao je rekavši da je bilo uhapšenja.
Ovih dana prosvjedni skupovi na kojima je sudjelovalo više stotina ljudi održali su se u nekoliko većih gradova poput Chiraza, Ahvaza, Machhada i Karaja.
Nema pojedinosti o prosvjedima, a stranim medijima zabranjeno izvještavati
Vlasti nisu objavile pojedinosti o prosvjedima, ali konzervativna glasila posebno ističu napade na ustanove koje su simboli, poput vjerskih objekata.
Agencija Fars je potvrdila informaciju o mirnim prosvjedima u "pet, šest gradova" koji su počeli u utorak a okupljaju nezadovoljnike zbog obustave opskrbe vodom, skupoće i nezaposlenosti. U njima je sudjelovalo "oko 1.000 do 2.000 ljudi". No "skupina koja se ubacila među prosvjednike izvikivala je političke slogane poput "Smrt diktatoru", javlja agencija.
To je dio, tvrdi agencija, urote koju planiraju Sjedinjene Države, Izrael i Saudijska Arabija, neprijatelji Irana, kako bi iskoristili gospodarsku napetost u zemlji.
Stranim medijima je zabranjeno izvještavati s "neodobrenih" prosvjeda pa je te informacije nemoguće provjeriti.
Konzervativni informativni portal Qom News objavio je videosnimku prosvjeda u Machhadu nakon molitve u petak na kojemu je vjerski čelnik optužio političko vodstvo da se "ne brine za probleme naroda".
"Većina ih ima dvije putovnice i njihove obitelji žive izvan zemlje. Pravosuđe ih mora pronaći i privesti", rekao je pred mnoštvom.
0 ( + )
*
Vrućine u Europi odnose živote. Meteorolozi: "Ovako nešto nije viđeno 50 godina"
Vrućine u Europi odnose živote. Meteorolozi: "Ovako nešto nije viđeno 50 godina"
R.I.
Foto: Climate Reanalyzer
VAL ekstremnih vrućina koji je zahvatio Europu, ponajviše Španjolsku i Portugal, odnio je prve živote. U Španjolskoj su umrle tri osobe, a vrhunac toplinskog vala očekuje se tokom današnjeg dana.
Diljem Portugala na snazi je upozorenje najvišeg stupnja zbog vrućina. Temperature bi danas mogle rasti i do 49 Celzijevih stupnjeva, što znači da bi mogao biti srušen povijesni rekord iz 1977. godine - tada je u Ateni izmjereno rekordnih 47 Celzijevih stupnjeva. Već u 10 sati ujutro u dijelovima Španjolske i Portugala izmjereno je 38 Celzijevih stupnjeva.
Ekstremne vrućine od Španjolske do Finske
Velike vrućine zahvatile su područja od Španjolske do Finske. Ledenjak na švedskoj planini Kebnekaise toliko se otopio na ljetnim arktičkim temperaturama da više nije najviši vrh u toj zemlji.
"Strašno", rekla je Gunhild Ninis Rosqvist, profesorica geografije na Sveučilištu u Stockholmu koje godinama mjeri visinu ledenjaka u sklopu istraživanja o klimatskim promjenama.
"Ovaj ledenjak je simbol svih ledenjaka svijeta. Cijeli okoliš se topi, snijeg se topi, a to utječe na kompletan ekosustav: biljke, životinje, klimu, sve", kaže Rosqvist. "Ovdje se klimatske promjene tako jasno vide", dodaje.
Nismo pripremljeni za ovakve vrućine
Temperature zraka iznad 30 stupnjeva u ovo doba godine nisu ništa neobično za Hrvatsku, međutim sparinu nije jednostavno podnijeti.
Pirenejski poluotok pogođen je pravim toplinskim valom, a sjever Europe apsolutno je nepripremljen za vrućine kakve su osjetili ovoga ljeta.
"Ovo je malo neobičniji toplinski val nego što inače dolazi. Lani u ovo doba smo ih već imali 4-5. Ovo je tek prvi pravi i nije najjači niti ekstremniji po apsolutnim temperaturama, ali po rasprostranjenosti, ovo je jedan od najvećih toplinskih valova", rekao je u razgovoru za HRT meteorolog Branko Grisogono te istaknuo da je prije mjesec i pol na sjeveru Norveške oko 9.30 ujutro temperatura bila preko 30 stupnjeva.
"Vrijeme se mijenja brže nego što su predviđali i najveći skeptici"
"Jako je puno energije u sustavu i vrijeme se mijenja brže nego što su predviđali i najveći skeptici", rekao je.
Ravnateljica DHMZ-a Branka Ivančan Picek rekla je da su to sustavi cirkulacija u sjevernoj atmosferi koji već traju nekoliko mjeseci. "Skandinavija je pogođena već od svibnja ekstremnim sušama i to je rezultiralo šumskim požarima i društvo je za to nespremno, za razliku od Sredozemlja i naših krajeva gdje su ove vrućine gotovo uobičajene za ovo doba godine", objašnjava.
Ovako nešto nije viđeno 50 godina
Na pitanje ima li 35 stupnjeva kod nas i 35 stupnjeva sjevernije isti utjecaj, ravnateljica DHMZ-a rekla je da nema.
"Naše društvo je na to prilagođeno, pogotovo južniji dio, što za sjeverozapad Europe i Skandinaviju nije slučaj. Temperature kao što su sada, već niz mjeseci iznad 25 stupnjeva, pa i preko 30 uz ekstremnu sušu, moram reći da su to ekstremne prilike i kolege iz norveške meteorološke službe kažu da više od 50 godina nisu imali prilike doživjeti ovakve vremenske prilike", kazala je.
Meteorolog Grisogono rekao je da se s globalnim zatopljenjem od primjerice 1,5 stupnjeva do kraja ovog stoljeća povećava rizik za toplinske valove za 2-7 puta, ovisno koji dio sjeverne hemisfere gledamo.
"Mi smo prilično bahato i nespremno krenuli u ovo što se događa s vremenom. Globalno zatopljenje je činjenica i moramo jako paziti što će se dogoditi idućih 10-20 godina jer ako prebacimo nekakve norme zagrijavanja, dogodit će se niz nepovratnih efekata u Jadranu, Sredozemlju, Atlantiku, Pacifiku s biljnim i životinjskim vrstama. Malo se previše igramo. Moramo početi ozbiljnije djelovati", kazao je.
0 ( + )
*
Stručnjak: Za požare u Grčkoj krivi su vjetar, reljef i neodržavanje terena
Stručnjak: Za požare u Grčkoj krivi su vjetar, reljef i neodržavanje terena
HINA
Foto: Epa
POŽAR u kojemu je život izgubilo 88 ljudi blizu Atene i zbog kojeg je grčka vlada na meti kritike zbog svog upravljanja krizom, posljedica je "niza čimbenika", među kojima su vjetar i "neodržavanje" terena, rekao je francuski stručnjak.
"Poklopilo se više čimbenika" koji su pridonijeli širenju požara 23. srpnja, ocijenio je u subotu pukovnik Gerard Patimo, zamjenik načelnika glavnog stožera za borbu s požarima i za spašavanje na jugu Francuske, jedan od odgovornih u lanjskom gašenju požara koji su poharali jug Francuske.
U telefonskom razgovoru za AFP pukovnik je rekao da se u vrijeme požara zatekao u Grčkoj, gdje je sudjelovao na bilateralnom susretu služba za civilnu zaštitu dviju zemalja koji je odavno bio planiran.
Po njegovim riječima, "zbog velike brzine zapadnog vjetra - 120 km/h, navode grčke vlasti - što je neobično za to područje", vatra se za manje od sat vremena proširila na kuće, "pa nije bilo vremena za pripremu organiziranog plana evakuacije".
Ljudi su, bježeći u panici ispred vatre, pohitali prema obali, zbog čega su nastali veliki prometni čepovi a mnogi su se na cesti našli u vatrenom okruženju i izgorjeli u svojim automobilima.
Patimo ističe i osobitosti "konfiguracije tla koja pogoduje brzom širenju vatre", činjenicu da je za "pošumljavanje korišten planinski bor koji je lakozapaljiv" te "neodržavanje nekih terena na urbanim područjima".
"Kod pošumljavanja posebno treba paziti na granično područje između šumskih i urbanih zona", upozorava taj stručnjak koji je sastavio izvješće o požaru koji je zahvatio grčka ljetovališta Mati i Rafinu.
0 ( + )
*
Sjevernokorejski ministar vanjskih poslova ide u posjet Iranu
Sjevernokorejski ministar vanjskih poslova ide u posjet Iranu
Foto: EPA
SJEVERNOKOREJSKI ministar vanjskih poslova Ri Yong Ho treba u utorak doputovati u Teheran, na dan kada trebaju stupiti na snagu američke sankcije Iranu, objavilo je u subotu iransko glasilo.
Sjedinjene Države su se u svibnju jednostrano povukle iz nuklearnog ugovora koji su 2015. potpisali Iran i velesile u vezi s iranskim nuklearnim programom i ponovo će uvesti sankcije toj zemlji.
SAD usto želi prisiliti Pyongyang da odustane od svog nuklearnog arsenala, na što se obvezao njegov čelnik Kim Jong-un na povijesnom susretu na vrhu u lipnju s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Iranski čelnici su hladno odgovorili na izjave Trumpa koji je u ponedjeljak rekao da je spreman na pregovore s Iranom bez ikakvih preduvjeta.
Sjevernokorejski ministar treba se sastati s iranskim kolegom Mohammadom Javadom Zarifom, javlja agencija Fars bliska konzervativcima.
Službena sjevernokorejska novinska agencija piše da se Ri u travnju sastao s velikim iranskim izaslanstvom u prigodi summita Pokreta nesvrstanih u azerbajdžanskoj prijestolnici Bakuu.
Sjevernokorejsko izaslanstvo je sudjelovalo i na svečanoj inauguraciji predsjednika Hassana Rouhanija u augustu 2017., nakon njegova reizbora.
Skupina UN-ovih stručnjaka u jednoj je prigodi bila izrazila zabrinutost zbog suradnje dviju zemalja, prenosi mrežna stranica specijalizirana za Sjevernu Koreju, NK News.
U izvješću objavljenom 2017. ta je mrežna stranica upozorila na prisutnost sjevernokorejskih krijumčara oružja u Teheranu i na sličnost projektila dviju zemalja.
0 ( + )
*
U Europi je toliko vruće da se otopio najviši vrh Švedske: "Ovo je strašno"
U Europi je toliko vruće da se otopio najviši vrh Švedske: "Ovo je strašno"
Hina, R.I.
Foto: Wikipedia, Severe Weather Europe
LEDENJAK na švedskoj planini Kebnekaise toliko se otopio na ljetnim arktičkim temperaturama da više nije najviši vrh u toj zemlji.
"Strašno", rekla je Gunhild Ninis Rosqvist, profesorica geografije na Sveučilištu u Stockholmu koje godinama mjeri visinu ledenjaka u sklopu istraživanja o klimatskim promjenama.
"Ovaj ledenjak je simbol svih ledenjaka svijeta. Cijeli okoliš se topi, snijeg se topi, a to utječe na kompletan ekosustav: biljke, životinje, klimu, sve", kaže Rosqvist. "Ovdje se klimatske promjene tako jasno vide", dodaje.
Izgubio četiri metra snijega
Kebnekaise je popularno turističko odredište na dalekom sjeveru Švedske. Ima dva vrha - južni koji je prekriven ledom i sjeverni koji je stjenovit.
Južni vrh izgubio je četiri metra snijega tokom srpnja.
"Površina ledenjaka nikad nije bila niža. Doslovno vidim kako voda teče postrance, to nikada nisam doživjela", rekla je Rosqvist.
Početkom tjedna južni se vrh uzdizao na 2097 metara, odnosno bio je samo 20 centimetara viši od sjevernog koji je postojan na 2096,8 metara.
"Nismo ga mjerili od tada, ali budući da je temperatura bila iznad 20 Celzijevih stupnjeva, južni vrh se sigurno otopio ispod razine sjevernog", rekla je Rosqvist.
Sve manja razlika između Arktika i Sredozemlja
Iduće službeno mjerenje bit će početkom rujna.
"Do tada očekujem da će južni vrh biti barem metar niži", kaže Rosqvist.
Švedska je u srpnju zabilježila rekordno visoke temperature i borila se s desecima šumskih požara, čak i u arktičkom krugu.
Južni vrh, čija se visina mjeri od 1880., u prosjeku svake godine gubi jedan metar visine u posljednjih nekoliko desetljeća.
Ledenjak će ove zime vratiti nešto od svoje visine koju će opet izgubiti idućeg ljeta.
Rosqvist predviđa da će se sjeverni i južni vrh Kebnekaisea još nekoliko godina nadmetati za titulu najvišeg u Švedskoj. A nakon toga, s obzirom na tempo klimatskih promjena, sjeverni će vrh primat preuzeti trajno.
Za meteorologa u švedskom državnom meteorološkom zavodu Martina Hedberga to uopće nije sporno.
"Ekstremne temperature danas su sto puta češće nego pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća", kazao je.
"Temperaturna razlika između Arktika i Mediterana sve je manja", naglasio je.
Oboje su suglasni da ciljevi iz pariškog klimatskog sporazuma nisu dovoljni da se zaustave otapanja ledenjaka.
0 ( + )
*
Je li moguće da Trumpova Amerika sve manje zagađuje, a Europa sve više?
Je li moguće da Trumpova Amerika smanjuje zagrijavanje klime, a Europa povećava?
Nenad Jarić Dauenhauer
Foto: FaH/BP Statistical Review of World Energy
STRAŠAN toplinski val, koji je ove godine zahvatio velik dio sjeverne hemisfere uzrokujući katastrofalne šumske požare, suše, poplave i odnijevši stotine ljudskih žrtava, ostavio je vrlo malo mjesta za sumnje da su klimatske promjene, uzrokovane ljudskim aktivnostima, jedan od najvećih problema s kojima se danas suočava čovječanstvo.
Izazovi, koje uzrokuju globalno zagrijavanje i posljedični vremenski ekstremi, postali su očiti čak i u temeljnoj infrastrukturi koju su ljudi gradili za umjerenije klimatske uvjete. Primjerice, ekstremne temperature prošli su mjesec iskrivile željezničke tračnice, uzrokovale pucanje pista i savijanje konstrukcija u zračnim lukama, a brojne nuklearke od Francuske do Finske bile su prisiljene isključivati reaktore jer su se rijeke toliko zagrijale da ih više nisu mogle hladiti, među ostalim, i zbog ekoloških standarda. Vode Baltika postale su toliko tople da su se u njima počele razvijati opasne bakterije i toksične alge.
Jedna nova studija pokazala je da smo promijenili čak i godišnja doba, što se, među ostalim, očituje u činjenici da cvjetanje drveća počinje sve ranije. Prosječne temperature danas su oko 1,1 ºC više od onih u predindustrijskoj eri, dok su se razine CO2 gotovo udvostručile i dosegnule 410 ppm (udjela na milijun). Pritom, za ilustraciju, treba imati na umu da su se neka prirodna izumiranja, poput Velikog izumiranja na prijelazu iz perma u trijas, u kojem je nestalo više od 96 % svih morskih vrsta te preko 70 % kopnenih kralježnjaka, dogodila pri porastu temperatura za 8 ºC i pri koncentracijama CO2 od oko 2000 ppm. Životu na kopnu trebalo je oko 10 milijuna godina da se oporavi. Valja također istaknuti da je brzina današnjih klimatskih promjena bez poznatog presedana.
Zaokret u vladi Donalda Trumpa?
U ovom kontekstu zanimljivo je da je američki predsjednik Donald Trump, koji je inače poznat kao veliki poricatelj klimatskih promjena, početkom ovog tjedna najavio da će za svojeg glavnog savjetnika imenovati uglednog meteorologa, stručnjaka za uragane i vremenske ekstreme Kelvina Droegemeiera, što je svjetska znanstvena zajednica pozdravila kao moguću najavu njegova zaokreta. Naime, Trump je inače predsjednik koji je za svojeg mandata najdulje, čak 19 mjeseci, odgađao imenovanje čelne osobe Ministarstva znanosti i tehnologije. Istovremeno je broj osoblja u tom resoru smanjio s oko 130 na samo 50, a također je skresao sredstva za istraživanja klimatskih promjena. Koliko će Droegemeier imati odriješene ruke, tek će trebati vidjeti, no moguće je da je američki predsjednik ublažio svoje antiznanstvene stavove nakon što su vremenski ekstremi, od šumskih požara preko suša i poplava do uragana, u SAD-u prošle godine uzrokovali rekordne štete od oko 306 milijardi dolara (u 2016. godini one su bile oko 46 milijardi). Za usporedbu, prema Forbesu, vremenski ekstremi u 2016. su u cijelom svijetu uzrokovali štete od oko 129,4 milijarde dolara.
Paradoks Kine i SAD-a
U takvim okolnostima jedan grafikon koji se posljednjih dana širi internetom, može izgledati zbunjujuće, pa čak i paradoksalno (grafikon dolje napravljen je prema podacima BP Statistical Review of World Energy od 2018., pa ćemo ih i mi nadalje koristiti). Naime, neki Amerikanci, a potom i neki Hrvati, na društvenim su mrežama kao intrigantne podijelili novoobjavljene podatke za 2017. koji pokazuju da je SAD, unatoč Trumpovim nastojanjima da u energetiku vrati ugljen, da razvije eksploataciju nafte u priobalnim područjima te da se povuče iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, najviše od svih zemalja svijeta smanjio emisije CO2. S druge strane, prema grafikonu su EU i Kina, potpisnici Pariškog sporazuma, povećali svoje emisije, s tim da je azijski div u tome uvjerljivi svjetski rekorder.
Kako objasniti ovakav naizgled neočekivani razvoj situacije? Najvažnije od svega jest shvatiti da brojke treba sagledavati u pravom kontekstu, uz korektne interpretacije, podrobnije informacije o duljim razdobljima te uz poznavanje Pariškog sporazuma. No krenimo redom.
Mali postoci, velike brojke
Prije svega, treba znati da su Kina i SAD najveći svjetski zagađivači, s tim da Kina ispušta CO2 koliko SAD i EU zajedno. Udio Kine u ukupnim svjetskim emisijama u 2017. bio je 27,6 %, SAD-a 15,2 %, a Europe zajedno s Turskom 12,4 %. U tome ima logike kada uzmemo u obzir brojnost stanovnika Kine i tempo njezina razvoja, što, među ostalim, podrazumijeva sve više automobila i potrošnje energije po glavi Kineza. Stoga čak i relativno male promjene, na bolje ili na lošije, u SAD-u i u Kini imaju velik apsolutni efekt. Primjerice, SAD je u 2017. smanjio emisije za samo 0,5 %, a Kina povećala za 1,7 %. No kada se to prikaže u apsolutnim brojkama, odnosno u milijunima tona, kao u grafici gore, promjene izgledaju dramatične.
SAD zapravo nije iznenađenje
Naoko iznenađujuće smanjenje emisija CO2 u SAD-u može se, među ostalim, objasniti tržišnim silnicama, primjerice, niskim cijenama obnovljive energije i prirodnog plina te porastom interesa za takve izvore. Oni su u SAD-u u 2017. bili zaslužni za proizvodnju čak 17 % struje, a očekuje se da će nastaviti rasti.
Za porast obnovljivih izvora i plina dijelom je zaslužan i pritisak na energetske kompanije da smanje emisije unatoč tome što su Obamine zakonske izmjene u sklopu ''Plana za čistu energiju'' trenutno u svojevrsnom limbu. Primjerice, čak i Duke Energy, jedan od najvećih proizvođača energije u SAD-u, kompanija koja se u prošlosti snažno protivila nekim obnovljivim izvorima, svojim je dioničarima u svibnju predstavio plan kojim bi do 2050. postupno napustio ugljen i smanjio emisije CO2 za 72 % u odnosu na one iz 2010. Prema informacijama čelnih ljudi kompanije, stvari se trenutno kreću u skladu s tim planom, ponajviše zahvaljujući prelasku na sve jeftiniji plin.
Dakle, SAD očito smanjuje svoje emisije unatoč Trumpu, a ne zahvaljujući njemu. Američki stručnjaci ne razmišljaju samo na kratke staze, u kontekstu jednog mandata jednog predsjednika. Oni znaju da će on otići kao što je došao, dok će oni i njihove kompanije i institucije morati nastaviti živjeti i funkcionirati u svijetu koji se zagrijava. To je u biti vjerojatno jedna od ponajboljih potvrda da su klimatske promjene stvarnost te da ih uzrokuju ljudi. Osim toga, u SAD-u nisu ni sve savezne države ni njihovi guverneri niti svi bogataši i njihove zaklade uz Trumpa. Mnogi od njih nastavljaju misliti i raditi sasvim suprotno od službene administracije. Primjerice, Kalifornija je 2016. donijela svoj zakon poznat kao SB-32, prema kojem bi se emisije stakleničkih plinova u toj saveznoj državi do 2030. trebale smanjiti za 40 % u odnosu na razine iz 1990.
Konačno, treba imati na umu da je SAD i danas 12. zemlja na svijetu po emisijama CO2 po glavi stanovnika koje su oko 2,2 puta veće nego u Kini.
Kina – crna ovca ili pozitivac?
Porast emisija CO2 u Kini, prikazan na gornjem grafikonu, na prvi pogled čini se u suprotnosti s činjenicom da je ona potpisnica Pariškog sporazuma. No kada se sagleda cjelokupan kontekst, Kina ne ispada takav negativac, naprotiv. Njezine emisije u razdoblju od 2000. do 2013. godišnje su rasle za 9,3 %. Potom su, nakon strukturnih reformi u 2014., nekoliko godina stagnirale, da bi u 2017. i 2018. ponovno počele rasti. No pritom treba imati na umu da je kineski gospodarski rast nakon 2013. također značajno usporio, iako to službeni Peking nikada nije otvoreno priznao. Kada se u obzir još uzme i činjenica da je Kina u 2017. ponovno počela bilježiti snažan rast gospodarstva od oko 7 %, porast emisija od samo 1,7 % može se smatrati uspjehom. Taj uspjeh Kina može zahvaliti prvenstveno snažnom razvoju obnovljivih izvora energije, velikoj zamjeni ugljena prirodnim plinom te gradnjom nuklearki.
Takav nizak porast emisija CO2 zapravo je u skladu s Pariškim sporazumom jer se Kina nije obavezala odmah početi smanjivati svoje emisije u apsolutnim količinama, već rast emisija po jedinici rasta BDP-a, odnosno intenzitet. Prema sporazumu, ona bi trebala dostići plafon u intenzitetu emisija prije 2030. pa je kineski čelni čovjek za klimatske promjene Xie Zhenhua nedavno objavio da je njegova zemlja svoje obaveze planirane do 2020. već dostigla u 2017., čak tri godine prije nego što je planirano. Neki stručnjaci ponadali su se da je Kina već negdje oko 2014. dosegnula plafon u emisijama te da bi se one mogle početi smanjivati, no to se ipak nije dogodilo.
Prema BP Statistical Review of World Energy od 2018., Kina je u razdoblju od 2006. do 2016. godišnje bilježila rast emisija CO2 od 3,2 %, što je gotovo dvostruko više nego u 2017. Drugim riječima, prepolovila je rast svojih emisija. Naravno, ona to nije učinila samo zbog obaveza prema svijetu već i zbog toga što je zagađenje njoj samoj postao velik problem, osobito zato što je dobrim dijelom suptropska zemlja s relativno slabim strujanjima zraka.
Treba konačno istaknuti da je Kina tek u posljednjim desetljećima postala najveći izvor emisija, baš kao i Indija, dok su SAD i Europa zahvaljujući velikim emisijama kroz brojna ranija desetljeća ostvarili industrijske, gospodarske i tehnološke domete koje danas imaju. Stručnjaci za energetiku i klimatske promjene stoga smatraju da bi bilo etički neopravdano očekivati da Kina danas jednakim tempom smanjuje svoje emisije kako to čine najrazvijenije zemlje.
Europa ispunjava svoje ciljeve
Kada je riječ o Europi, stvari su još malo kompliciranije. Naime, prema podacima BP-a za 2017., cijela Europa zabilježila je rast od 2,5 %. Tome su najviše pridonijele Turska s rastom od 12,7 %, Portugal s 9,7 %, Rumunjska sa 7,3 % i Španjolska sa 6,9 %. Za rast emisija u Europi prije svega je zaslužan oporavak gospodarstava. Pritom treba znati da je najveći zagađivač Njemačka, čiji je udio u emisijama EU-a 2016. bio 21 %. Nakon nje slijede Velika Britanija i Francuska. No dok je Velika Britanija svoje emisije u 2017. smanjila za čak 3,8 %, Njemačka ih je uspjela smanjiti za samo 0,9 % nastavljajući tako trend pada manjeg od planiranog čime se u pitanje dovode projekcije njezinih vlasti da će ih do 2020. smanjiti za 40 %. Neki stručnjaci smatraju da je problem u tome što je Njemačka pod pritiskom svojih zelenih napravila grandiozan populistički potez krenuvši u ubrzano zatvaranje nuklearki što je dijelom morala kompenzirati povećanjem potrošnje ugljena. Za razliku od njemačkih, neki zeleni u nekim drugim zemljama, poput britanskih i finskih, sve snažnije podržavaju nuklearnu energiju kao dio rješenja za klimatske promjene, barem u prijelaznom razdoblju, dok obnovljivi izvori ne zauzmu značajniji udio u energetskom kolaču. Naime, iako obnovljivi izvori posljednjih godina u svijetu ubrzano rastu, njihov udio u ukupnoj proizvodnji energije u 2017. bio je tek 3,8 %. Za usporedbu, udio nafte bio je 35 %, ugljena 27,6 %, a prirodnog plina 23,4 %. Prema BP-u, obnovljivi izvori u 2017. nisu uspjeli nadomjestiti čak ni pad u proizvodnji nuklearki. Istovremeno je ukupna proizvodnja i potrošnja energije u svijetu porasla gotovo 3 %.
Treba posebno istaknuti da izdvojeni podaci za 2017. za Europu mogu zavarati iz više razloga. Prije svega oni ne predstavljaju cjelovitu sliku o dugoročnim trendovima. Naime, Europa je, prema BP-u, od 2006. do 2016. bilježila pad od 1,6 % godišnje, dok je SAD u istom razdoblju bilježio pad od 1,2 %.
Osim toga nije jasno kako to da podaci na grafikonu predstavljaju zasebno EU, koji je zagovaratelj i potpisnik Pariškog sporazuma, a usto zasebno i Tursku i Španjolsku. BP iznosi samo podatke za neke europske zemlje, a zatim kumulativno za cijelu Europu, ne i za EU.
Službeni podaci za EU, koji za sada nisu obrađeni za 2017. pokazuju da se ona kreće prema zadanom cilju da do 2030. smanji svoje emisije za 30 % u odnosu na 1990., unatoč tome što Njemačka ima određenih problema. Do 2016. uspjela ih je smanjiti za 23 %, a pritom je ostvarila gospodarski rast od preko 53 %!
Naravno, sve ovo vrijedi ako se pod EU ne ubroji i Turska koja se posljednjih godina ubrzano razvija.
Zaključak
Dakle, da rezimiramo. Intencije tvoraca gornjeg grafikona su jasne – ideja je bila da se pokaže da je SAD i pod Trumpom, dakle u 2017., bio rekorder u smanjenju emisija dok su ih potpisnice Pariškog sporazuma poput EU-a i Kine u istom razdoblju povećale.
No stvari je teško pravilno sagledati izvan konteksta i bez ispravne interpretacije. Prava istina je da Europa i Kina, gledano kroz dulja razdoblja, ispunjavaju svoje obaveze te da SAD smanjuje svoje emisije unatoč Trumpu, a ne zahvaljujući njemu.
Ipak, za kraj treba naglasiti da cjelovita priča nije baš ružičasta jer brojni stručnjaci ne vjeruju da će se emisije stakleničkih plinova uspjeti smanjiti do razina potrebnih da se porast temperatura do 2100. zaustavi ispod kritična 2 ºC u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Klimatološki stručnjaci plafon od 2 ºC smatraju kritičnim iz brojnih razloga - od odumiranja koraljnih grebena, preko smanjenja dostupnosti pitke vode u mediteranskim zemljama, do drastičnog pada u proizvodnji žitarica i soje (porast od 1,5 ºC smatra se mnogo manje rizičnim).
Kako je upozorio Dave Schimel iz NASA-inog Carbon Cycle and Ecosystems groupa, većina navedenih temperaturnih promjena vjerojatno će se događati u malom dijelu godine, u kojem one mogu zapravo predstavljati uvjete koji mogu biti čak 5 ili 10 ºC topliji od predindustrijskih, umjesto samo 1,5 ili 2 ºC!
0 ( + )
*
Pakao diljem Europe, past će povijesni rekord? "Bit će gore nego u Dolini smrti"
Pakao diljem Europe, past će povijesni rekord? "Bit će gore nego u Dolini smrti"
Hina, R.I.
Foto: Severe Weather Europe
VELIKE vrućine u Europi pogodile su u petak ponajviše Španjolsku i Portugal gdje su vlasti na povećanom oprezu zbog opasnosti od izbijanja šumskih požara, Švicarska je zbog vrućina dopustila vojnicima da nose kratke hlače, a finski supermarket pozvao je kupce da prespavaju kod njih kako bi se rashladili.
Ovogodišnje ljeto već je donijelo sušu i šumske požare u Velikoj Britaniji i Grčkoj, gdje su poginuli deseci ljudi, a Švedska je u petak upozorila na opasnost od izbijanja šumskih požara.
Najveći toplinski val od 2003. na Pirenejskom poluotoku
Vrući zrak iz Sjeverne Afrike uzrokovao je na Pirenejskom poluotoku najveći toplinski val od 2003., jedne od najgorih godina po šumskim požarima.
Temperature u Španjolskoj i Portugalu ostat će više od 40 Celzijevih stupnjeva barem do nedjelje, a mogle bi i porasti za još dva do tri stupnja.
Dosadašnja rekordna temperatura u Španjolskoj i Portugalu iznosila je nešto više od 47 stupnjeva. U Portugalu mjesni mediji pišu kako bi temperature mogle biti više od onih u Dolini smrti u Kaliforniji, jednom od najtoplijih mjesta na planetu.
Lisabon će ovaj vikend biti među najtoplijim gradovima na svijetu. Nekoliko mjesta u jugozapadnoj regiji Alentejo očekuju temperature od 47 Celzijevih stupnjeva. Prošlogodišnji šumski požari u Portugalu odnijeli su 114 ljudskih života.
Više od 400 vatrogasaca bori se sa šumskim požarom na jugu Portugala
Više od 400 vatrogasaca uz pomoć devet zrakoplova i helikoptera gasilo je u petak šumski požar u turističkom kraju Monchiqueu, na jugu Portugala i iz opreza evakuiralo nekoliko stanovnika, doznaje se od spasilačke službe.
Uz pomoć iz zraka, vatrogascima je 121 vozilo pomagalo u gašenju tog požara koji je zahvatio makiju, navodi se u izvješću civilne zaštite.
Stanovnici jednog zaselka su "iz opreza evakuirani" kako bi se "spriječila panika", ali nisu bili ugroženi vatrenom stihijom, objavilo je zapovjedništvo spasilačke operacije Faro za mjesna glasila.
Požar se širi na dvjema frontama u teškopristupačnom području, potpomognut vjetrom, dodaje zapovjedništvo istaknuvši da se vatrogasci "uspješno bore" s vatrom.
Požar je buknuo u okolici Monchiquea, gorskog lanca koji je najviša točka turističkog područja Algarvea, na jugu zemlje.
Sredinom poslijepodneva, u gašenju nekoliko požara u Portugalu od kojih su neki gotovo svladani, sudjelovalo je više od hiljadu ljudi i petnaestak zrakoplova i helikoptera, objavila je civilna služba.
Hoće li biti srušen temperaturni rekord?
S obzirom na prognoze za Španjolsku i Portugal, moglo bi doći do rušenja europskog rekorda od 48 °C zabilježenog u Ateni 10. srpnja 1977. godine.
Najviša zabilježena temperatura u Portugalu iznosi 47,4 °C, a izmjerena je u gradu Amareleja 8. augusta 2003. Rekord Španjolske je na 47,2 °C, a izmjeren je u Murciji 4. srpnja 1994.
Ovo se slaže s prognozama meteorološke stranice Severe Weather Europe koja je sredinom tjedna objavila model u kojemu je najavila kako će temperature u dijelovima središnjeg Portugala i zapadne Španjolske ići do čak 51 °C.
Oni su na svojoj stranici ovog petka objavili sljedeću fotografiju iz Portugala:
Najviše temperature očekuju se sutra, kao i rušenje europskog temperaturnog rekorda, dok bi u nedjelju temperature trebale biti tek stupanj do dva niže.
Nevrijeme diljem Europe
U isto vrijeme, Europu pogađaju brojna nevremena. Severe Weather Europe objavio je ovog petka u popodnevnim satima kako je u posljednjih 48 sati širom Europe zabilježeno preko 600.000 udara munja.
Najaktivnija područja bila su iznad Skandinavije, središnje Europe i zapadnog Balkana. U skladu s tim, mjestimice je došlo i do obilne kiše i bujičnih poplava koje su napravile veliku štetu.
Što čeka Hrvatsku?
Nakon dva nestabilna dana uz česte pljuskove osobito u unutrašnjosti, vrijeme tokom vikenda i u većem dijelu novoga tjedna bit će stabilnije, ali ne sasvim stabilno, pa će se u prognozama i dalje spominjati rijetki poslijepodnevni pljuskovi, najčešće u gorju. Temperatura će biti u porastu, time i opasnost od toplinskog vala koji u unutrašnjosti Dalmacije i na Jadranu gotovo i nije popustio, dapače, sve je vjerojatnije da će se zadržati i u sljedećem tjednu, javlja HRT.
Subota - većinom sunčano i vruće, ali...
U istočnoj Hrvatskoj u subotu još razmjerno nestabilno te će uz djelomice sunčano vrijeme lokalno biti i jačeg razvoja oblaka te pljuskova i grmljavine. Vjetar će biti slab, tek uz pljuskove prolazno pojačan, a uz najvišu temperaturu od 30 do 33 °C bit će vruće i sparno. Ujutro je u Posavini moguća i kratkotrajna magla.
U središnjoj Hrvatskoj pretežno sunčano. Povećane naoblake može biti ujutro u Posavini i na širem karlovačkom području, a poslijepodne je u tim predjelima i umjerena vjerojatnost za poneki pljusak. Vjetar slab, većinom sjeveroistočni. Najniža temperatura od 18 do 21 °C, a najviša dnevna između 31 i 33 °C.
Dok će u gorju noć biti razmjerno ugodna za spavanje, na sjevernom će Jadranu i u Istri biti topla i vrlo topla. Prevladavat će sunčano vrijeme, u gorju uz povremeno više oblaka, ponegdje i uz malo kiše ili pokoji pljusak praćen grmljavinom. Puhat će slaba i umjerena, podno Velebita ujutro i jaka bura, a danju na otvorenom moru sjeverozapadnjak. Najviša dnevna temperatura u Gorskom kotaru i Lici od 26 do 30 °C, a duž obale i na otocima te u unutrašnjosti Istre između 32 i 35 °C.
Na srednjem Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije sunčano uz malu, povremeno i umjerenu naoblaku. Lokalnih pljuskova bit će u unutrašnjosti Dalmacije, a rijetko poneki može doći i do obale. Ujutro će puhati slaba i umjerena bura, a danju većinom sjeverozapadni, uz obalu ponegdje i jugozapadni vjetar. Temperatura zraka bez znatnije promjene, a i na krajnjem jugu Hrvatske će nakon često i vrlo tople noći, danju biti vruće uz prevladavajuće sunčano vrijeme. Uz lokalno jači razvoj oblaka neverin će biti moguć uglavnom u Konavlima.
Od nedjelje - većinom još toplije...
Na kopnu idućih dana većinom sunčano uz slab vjetar, vruće, a mnogima i sparno. Uz umjeren i jak razvoj oblaka tek će rijetko biti kratkotrajnih poslijepodnevnih pljuskova, uglavnom u gorju i u unutrašnjosti Dalmacije. Opasnost od toplinskog vala koji može djelovati na zdravlje za vikend će postojati u unutrašnjosti Dalmacije, a početkom tjedna i drugdje.
Na Jadranu se pak toplinski val podjednakog intenziteta nastavlja, noću često vrlo toplo, a danju vruće. Prevladavat će sunčano vrijeme uz većinom slab vjetar, promjenljiva smjera, a umjerene će bure biti uglavnom još u nedjelju ujutro na sjevernom dijelu.
0 ( + )
*
Erdogan traži zamrzavanje imovine američkih ministara u Turskoj
Erdogan traži zamrzavanje imovine američkih ministara u Turskoj
Foto: Hina/EPA
TURSKI predsjednik Recep Tayyip Erdogan zatražio je da se zamrzne imovina američkih dužnosnika u Turskoj, reagirajući tako na slične sankcije koje je Washington uveo turskim ministrima u vezi sa zadržavanjem američkog pastora u kućnom pritvoru u Turskoj.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ipak je, čini se, htio zaustaviti eskalaciju napetosti između dviju zemalja saveznica u NATO-u, u trenutku kada bi nove sankcije mogle dodatno pogoršati stanje ionako oslabljenog turskog gospodarstva.
"Bili smo strpljivi do jučer navečer. Danas ću dati uputu: zamrzavamo imovinu američkih ministara pravosuđa i unutarnjih poslova u Turskoj, ako je imaju", rekao je Erdogan u govoru u Ankari koji je prenosila televizija.
Ta je izjava izravan odgovor na američku odluku od srijede da sankcionira turskog ministra unutarnjih poslova Suleymana Soylua i pravosuđa Abdulhamita Guela.
Sankcije im se uvode zbog navodne uloge u suđenju Andrewu Brunsonu, američkom pastoru koji je u Turskoj optužen za "terorističku" djelatnost i za špijunažu.
No u subotu nije bilo jasno misli li turski predsjednik na američkog ministra unutarnjih poslova Ryana Zinkea koji je zadužen za nacionalne parkove i za politiku prema urođenicima ili na ministricu za domovinsku sigurnost Kirstjen Nielsen.
Na upit AFP-a turski dužnosnici nisu iznijeli nikakve potankosti.
Turski ministri su izjavili da u Sjedinjenim Državama nemaju nikakvu imovinu, a malo je vjerojatno da je imaju i američki ministri u Turskoj, zbog čega su ove sankcije tek simbolične.
0 ( + )
*
Trump izvrijeđao košarkašku zvijezdu
Trump izvrijeđao košarkašku zvijezdu
Ba.M.
Foto: EPA
AMERIČKI predsjednik Donald Trump napao je na Twitteru američku košarkašku zvijezdu LeBrona Jamesa koji ga je kritizirao na CNN-u.
“LeBrona Jamesa je upravo intervjuirao najgluplji čovjek na televiziji Don Lemon. Uz njega je i LeBron ispao pametan, što nije lako za izvesti. Ja volim Mikea”, napisao je Donald Trump aludirajući u posljednjoj rečenici na drugu košarkašku legendu Michaela Jordana s kojim prozvanog sportaša često uspoređuju.
Kandidirao bi se za predsjednika samo kad bi bio jedini oponent Trumpu
U samom intervjuu James se nije toliko osvrtao na Donalda Trumpa, tek je pred kraj kad ga je voditelj upitao bi li se kandidirao za predsjednika u slučaju da je jedini protukandidat sadašnjem predsjedniku, odgovorio: “U tom slučaju možda.” Drugom prilikom voditelj ga je upitao što bi rekao predsjedniku Trumpu da sjedi nasuprot njemu, a slavni košarkaš je odgovorio: “Nikad ne bih sjedio nasuprot njemu.”
Ovo nije prvi put da James kritizira Trumpa
No u prošlosti James je kritički pisao i govorio o Trumpu. Prošle godine nakon rasnog nasilja u Virginiji na svom je Twitteru napisao: “Mržnja je oduvijek postojala u Americi. To znamo, no Donald Trump ju je upravo ponovo učinio modernom.”
U jeku istih događaja nazvao ga je i “takozvanim predsjednikom” te je jednom i izjavio da ne bi išao na ceremoniju u Bijelu kuću u slučaju da njegova momčad osvoji prvenstvo.
Podržao Hillary Clinton
Tijekom predizborne kampanje James, koji je upravo potpisao ugovor za L.A. Lakerse, podržao je Hillary Clinton u svojoj rodnoj državi Ohio, koja je jedna od odlučujućih kad je riječ o izborima.
Trump je svoju objavu napisao uoči posjeta Ohiju, gdje će danas održati miting pod nazivom "Make America Great Again".