DIGITALNA PLOČA, RAČUNALA I BESPLATNI TAKSI Zagrepčanka nam opisala kako izgleda norveška škola
DIGITALNA PLOČA, RAČUNALA I BESPLATNI TAKSI Zagrepčanka nam opisala kako izgleda norveška škola
Foto: Skeie skole
ZAGREPČANKA Ivana u Norvešku je odselila prije 10 godina. Tamo živi sa suprugom i dvoje djece, a stariji sin je ove godine krenuo u prvi razred osnovne škole. Njima je škola počela 16. augusta, budući da, kako nam je rekla, tokom godine imaju nešto više praznika nego u Hrvatskoj.
Raniji početak školske godine smatra dobrim rješenjem jer je, kako navodi, ionako previše da djeca budu doma 3 mjeseca. Škola u Bergenu u koju je njezin sin krenuo obnovljena je, a izgled i unutrašnjost školske zgrade oduševili su je.
Svaka učionica ima digitalnu ploču, a u razredu kojeg pohađa njen sin nalazi se i 5 kompjutora jer djeca već od prvog razreda uče informatiku. U školi su postavljene kante za smeće s odvojenim pretincima za staklo, plastiku i papir. Tako djeca već od malih nogu uče koliko je važno reciklirati smeće. Knjige još nemaju, već rješavaju samo radne listove.
Odmah ih zvali kad su vidjeli da su iz Hrvatske
A nakon što su u školi vidjeli da su Ivana i njezin suprug iz Hrvatske, odmah su ih nazvali kako bi provjerili govori li njezin sin norveški.
"On je ovdje rođen i norveški mu je materinji jezik, tako da sam im rekla da nema potrebe za posebnim učiteljem norveškog koji bi radio samo s njim. No, oni su mi zatim predložili da dijete dobije učitelja hrvatskog. Njima je važno da djeca čiji roditelji nisu iz Norveške znaju jezik roditelja i da njeguju tu kulturu i tradiciju. Tako da će u školi učiti i hrvatski, i to besplatno", rekla je Ivana u razgovoru za Index.
U školi joj se najviše sviđa odnos učitelja prema djeci. Kaže kako ondje učitelji njeguju prijateljski odnos prema djeci te da profesori ne provode strahovladu kao u Hrvatskoj.
"Ja sam u Zagrebu išla u osnovnu i srednju školu i znam kako je bilo. Svi smo se bojali profesora koji bi nam prijetili jedinicama, a tamo toga nema. Kako čujem i od prijateljica čija djeca idu u više razrede, tamo su profesori pod daleko manjim stresom, pa se tako odnose i prema djeci. Njima je važno da djeca nauče, da im prenesu znanje, a nisu im važne ocjene. Ono što mi se još posebno sviđa je to što veliku pažnju poklanjaju socijalizaciji.
Nastoje da sva djeca budu što više skupa, pa tako svi prvi razredi imaju neke satove zajedno, tokom kojih skupa idu van u dvorište i igraju se. Također se moramo podijeliti u grupe po pet obitelji i onda se međusobno posjećujemo kako bi nam se djeca koja su tek krenula u školu što bolje upoznala, pa se tako mijenjamo, idemo jedni kod drugih", ispričala nam je Ivana.
Paze na mobing
Još jedna od stvari koja joj se posebno svidjela, osim izgleda i opremljenosti škole, je ta da su u školi odabrani učenici koji promatraju i paze da nema mobinga među djecom, ali ne zna se tko su ta djeca, tako da se ne bi dogodilo da su učenici samo pred njima dobri, odnosno da u njihovoj blizini ne maltretiraju jedni druge.
A što se tiče opremljenosti škole, dodaje kako djeca imaju svu moguću opremu, pa tako imaju gitare, klavir i slično. Jedina stvar koju nemaju je kantina, no zato imaju kuhinju u kojoj stariji učenici sami mogu pripremiti jelo ako to žele, dok si mlađi nose hranu.
U slučaju da dijete pohađa tu školu, a preseli se na drugi kraj grada, škola mu osigurava besplatni taksi koji ga svaki dan čeka i dovodi na nastavu.
"Sve je jako dobro posloženo i super funkcionira. Zbog toga što je država uređena nitko nema onaj strah od gubitka posla pa su svi profesori i učitelji daleko smireniji nego u Hrvatskoj. Što se tiče školskih praznika, ovdje nastava počinje sredinom augusta, potom imaju tjedan dana praznika u oktobaru, zatim imaju praznike od Božića do Nove godine. Također imaju slobodno tjedan dana u februaru i 10 dana za Uskrs. Školska godina im završava sredinom lipnja", ispričala nam je Ivana te dodala kako je od škole dobila odobrenje da prenesemo fotografije: "Pa se i sami možete uvjeriti u to kako škola izgleda."
*
KAKO AMERIKA VIDI HRVATSKU CIA objavila nove podatke o Hrvatskoj
KAKO AMERIKA VIDI HRVATSKU CIA objavila nove podatke o Hrvatskoj
Foto: FaH/CIA
AMERIČKA tajna služba CIA na svojim službenim stranicama ima i rubriku The World Factbook, čija je svrha “ponuditi informacije o povijesti, narodima, vladama, ekonomiji, zemljopisu, komunikacijama, transportu, vojsci i transnacionalnim temama za 267 svjetskih entiteta”. Među njima je i Hrvatska, a CIA je svoje podatke o Hrvatskoj osvježila prošli tjedan, pa vrijedi obratiti pažnju na to kako poznata američka tajna služba vidi Lijepu našu.
U rubrici “Uvod” ističe se da današnji teritorij Hrvatske sačinjavaju dijelovi zemlje koji su do 1918. bili u sastavu Austro-Ugarske, nakon čega su Slovenci, Hrvati i Srbi osnovali zajedničku kraljevinu koja se od 1929. nazivala Jugoslavija. Hrvatska je proglasila neovisnost 1991., piše CIA, nakon čega slijede “četiri godine sporadičnih, ali često ogorčenih borbi prije nego što su okupatorske srpske vojske očišćene s hrvatskog teritorija, zajedno s većinom etnički srpskih stanovnika Hrvatske”.
Po nezaposlenosti mladih Hrvatska između Gvajane i Tunisa
U drugim rubrikama ima mnogo zanimljivih informacija, primjerice da 23 posto Hrvatske čini poljoprivredna zemlja, ali da je tek 1,5 posto stalnih nasada, kako se ističe u rubrici “Zemljopis”. Prosječna dob hrvatskih građana je 42,7 godina, a po stopi rasta stanovništva Hrvatska je tek 224. u svijetu. Po nezaposlenosti mladih Hrvatska je zato deveta u svijetu, između Gvajane i Tunisa.
Kada je riječ o političkoj sceni u Hrvatskoj, CIA je, čini se, doista temeljito informirana, s obzirom na to da se na spisku političkih stranaka i lidera spominju čak i HRAST i njegov predsjednik Ladislav Ilčić. Ako ne znate tko je sad pak predsjednik odavno posrnulih Laburista, zna CIA - čovjek se zove David Bregovac.
Nepovoljna investicijska klima
U rubrici “Ekonomija” ističe se da je Hrvatska “i dalje jedna od najbogatijih republika bivše Jugoslavije”, ali i da je u ekonomski lošoj situaciji. Period između 2000. i 2007. navodi se kao vrijeme gospodarskog rasta, nakon čega je uslijedila dugogodišnja recesija sve do 2015. “Teški problemi ostaju visoka stopa nezaposlenosti, nejednak regionalni razvoj i nepovoljna investicijska klima”, smatra CIA, ali dodaje da je porezna reforma iz prošle godine “pokazatelj truda u poboljšanju poslovne klime”. Napominje se da Hrvatska želi postati “regionalni energetski igrač”.
CIA naglašava i da Hrvatska ima niz graničnih sporova sa susjednim zemljama, te se navodi i kako Slovenija provodi tvrdi šengenski režim prema Hrvatskoj koja i dalje nije dio šengenske zone u Europskoj uniji. Također se ističe da kroz Hrvatsku prolazi ruta krijumčarenja heroina iz jugozapadne Azije u zapadnu Europu, kao i da se hrvatske luke ponekad koriste kao tranzitne točke za kokain iz Južne Amerike.
*
Dobitnica Nobela za mir sada provodi etničko čišćenje nad muslimanima - i nikoga nije briga
Dobitnica Nobela za mir sada provodi etničko čišćenje nad muslimanima - i nikoga nije briga
Foto: FAH
USLIJED KRVAVOG progona Rohingja muslimana iz većinski budističkog Mianmara ubijeno je najmanje 400, a preko granice u Bangladeš izbjeglo gotovo 90.000 pripadnika ove manjine.
Dok pozornost javnosti zaokupljaju kriza u Venezueli, nuklearne provokacije Sjeverne Koreje te rat u Siriji i Iraku, krvoproliće u Mianmaru prolazi gotovo ispod radara. Kao da se svijet uopće ne brine zbog onoga što su neki već nazvali etničkim čišćenjem, pa čak i genocidom,
1.1 milijun Rohingja, koji nemaju državljanstvo Mianmara iako su njihovi preci stoljećima živjeli u ovoj zemlji (bivšoj Burmi), već desetljećima su meta progona od strane većinskog stanovništva. Pritom je do danas spaljeno najmanje 2600 kuća u regiji Rakine, u kojoj su Rohingje većinski stanovnici.
Vojska tvrdi da se bori protiv terorista, izbjeglice da se vrši genocid
Iako vojska tvrdi da vrši protuterorističku operaciju "čišćenja", da su ljudi koje su ubili u operaciji uglavnom "teroristi" te svaljuje krivnju za palež kuća na islamističku skupinu Arakan Rohingja vojska spasa, izbjeglice tvrde da je upravo vojska spalila njihove kuće, ubila veliki broj civila te protjerala ostale, javlja Reuters.
Izbjeglice svjedoče o stravičnim pokoljima, masovnom silovanju i drugim zvjerstvima od strane mianmarskih vojnika. Ova brutalna odmazda podsjeća na sličnu situaciju nakon napada pobunjenika u oktobaru prošle godine, samo što su ovog puta i napad pobunjenika i odmazda vojske bili znatno većih razmjera. Ukupan broj izbjeglica od oktobara do danas popeo se na preko 150.000.
Još najmanje 30 hiljada izbjeglica nalazi se na "ničijoj zemlji" između Mianmara i Bangladeša gdje su zaglavljeni bez hrane, lijekova i skloništa, budući da ne mogu prijeći rijeku Naf koja dijeli dvije zemlje, javlja CNN. Satelitske snimke koje je objavio Human Rights Watch pokazuju da su sela iz kojih su pobjegli potpuno spaljena. Od 20 tijela koje je granična policija Bangladeša prošli četvrtak izvukla iz rijeke, bilo je 12-ero djece.
"Beskućnici smo. Vojska je sve uništila. Sad smo bez hrane i pokrivača. Tamo se događa genocid", rekao je Mohamed Harun, jedan od brojnih Rohingja koji se trenutno nalaze u izbjegličkim kampovima u Bangladešu.
Nobelovci za mir: U Mianmaru se provodi etničko čišćenje
Generalni tajnik UN-a Antonio Gutteres urgirao je prošli petak od vlade Mianmara "suzdržanost i smirenost kako bi se izbjegla humanitarna katastrofa".
Organizacije za ljudska prava upozorile su da se u Mianmaru provodi etničko čišćenje i drugi zločini protiv čovječnosti, a istu optužbu iznijelo je i 11 dobitnika Nobelove nagrade za mir u siječnju ove godine, u svom otvorenom pismu u kojem su prozvali državnu lidericu Mianmara Aung San Su Kji. Naravno, posebno gorka ironija je ta da je i sama Su Kji, koja je došla na vlast u travnju prošle godine, dobitnica Nobelove nagrade za mir. Suu Kji dobila je ovu prestižnu nagradu zbog svoje vodeće uloge u demokratizaciji Mianmara i 15-godišnjeg boravka u pritvoru za vrijeme vojne hunte koja je konačno predala vlast 2011.
Međutim, nade da će ova disidentica i nobelovka okrenuti Mijanmar u novom pravcu i prekinuti dugogodišnji progon nad muslimanskom manjinom brzo se izjalovila, a zbog svoje šutnje i toleriranja (ili čak izravnog naređivanja) ovih zločina protiv čovječnosti meta je sve snažnijih kritika, kako iz zapadnih, tako i iz muslimanskih zemalja poput susjednog Bangladeša, Indonezije, Pakistana, Malezije i Turske. Posljednje dvije zemlje čak su optužile Mianmar za genocid nad muslimanskom manjinom. "Tamo se događa genocid", rekao je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.
Malala: Čekam da moja kolegica nobelovka Su Kji osudi zločine
Jedna od potpisnica navedenog otvorenog pisma je i Malala Jusafzai, aktivistkinja za pravo na obrazovanje žena koja je kao djevojčica preživjela pokušaj ubojstva od strane pakistanskih talibana. A 20-godišnja Malala jučer je ponovo prozvala svoju 72-godišnju kolegicu po Nobelovoj nagradi za mir.
U poruci koju je objavila na Twitteru, Malala je navela: "U posljednjih nekoliko godina više puta sam osudila ovaj tragični i sramotni tretman (Rohingja). Još uvijek čekam svoju kolegicu nobelovku Aung San Su Kji da učini isto. Svijet čeka i Rohingja muslimani čekaju". Osim toga, pozvala je druge zemlje, uključujući svoj rodni Pakistan, da "slijede primjer Bangladeša i pruže hranu, sklonište i pristup obrazovanju Rohingja obiteljima koje bježe pred terorom". Mijanmarske vlasti je također pozvala da daju državljanstvo Rohingjama u "zemlji u kojoj su rođeni".
Američka veleposlanica: Kim Jong Un moli za rat, mi ćemo braniti naše saveznike i teritorij
Američka veleposlanica: Kim Jong Un moli za rat, mi ćemo braniti naše saveznike i teritorij
Foto: Hina
SJEDINJENE DRŽAVE su poručile da države koje trguju sa Sjevernom Korejom pomažu njezinim "opasnim nuklearnim namjerama" u vrijeme dok Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda smišlja nove stroge sankcije, a izolirani režim planira nove testove raketa.
Južna Koreja je objavila da s Washingtonom razgovara o razmještaju nosača zrakoplova i strateških bombardera na Korejski poluotok nakon što je Sjeverna Koreja u nedjelju izvela svoj šesti i najrazorniji nuklearni test.
Američka veleposlanica pri Ujedinjenim narodima Nikki Haley je na sjednici Vijeća sigurnosti rekla kako sjevernokorejski čelnik Kim Jong Un "moli za rat", te je pozvala tu 15-članu skupinu da usvoji najstrože moguće mjere kako bi ga zaustavili.
"Rat nikad nije nešto što žele Sjedinjene Države. Sad ga ne želimo. No strpljenje naše države nije neograničeno. Branit ćemo naše saveznike i teritorij", poručila je Haley.
"SAD će na svaku državu koja trguje sa Sjevernom Korejom gledati kao na državu koja pomaže bezobzirnim i nuklearnim namjerama te države", istaknula je američka veleposlanica.
Otkrila je kako će SAD ovog tjedna Vijeću sigurnosti predstaviti novu rezoluciju o Sjevernoj Koreji za koju želi da se glasa idućeg ponedjeljka.
Rusija i Kina, najveći trgovinski partner Pyongyanga, pozivaju na mirno rješenje ove krize.
"Kina neće nikad dopustiti kaos i rat na Korejskom poluotoku", naglasio je Liu Jieyi, kineski veleposlanik u UN-u.
Rusija smatra kako je ugrožen mir u regiji.
"Opsežno rješenje nuklearnog i drugih pitanja koje su pogodile Korejski poluotok može biti postignuto jedino kroz političke diplomatske kanale", smatra ruski veleposlanik u UN-u Vasilij Nebenzia.
Sjeverna Koreja je pod sankcijama te organizacije od 2006. zbog svojih balističkih projektila i nuklearnih programa. Kina i Rusija misle kako jedini okidač za daljnje sankcije može biti testiranje projektila dugog dometa ili nuklearnog oružja.
Američki predsjednik Donald Trump zatražio je da ga se uputi o svim vojnim mogućnostima vezanih za Sjevernu Koreju, otkrio je njegov šef za obranu. Dužnosnici ističu kako aktivnost Pyongyanga oko područja s kojih lansiraju projektile pokazuje da se pripremaju za još testova.
"I dalje vidimo znakove da će vjerojatno biti još lansiranja balističkih projektila. Predviđamo i da će Sjeverna Koreja ispaliti interkontinentalni balistički projektil (ICBM)", izjavio je u ponedjeljak u parlamentu južnokorejski zamjenik ministra nacionalne obrane Jang Kyoung-soo.
Sjeverna Koreja je u srpnju lansirala dva ICBM koje mogu preletjeti oko 10 hiljada kilometara, čime su ugroženi mnogi dijelovi Sjedinjenih Država.
Vojne vježbe
Zračne i kopnene snage Južne Koreje u ponedjeljak su izvele vježbe čiji su dio bile i rakete zrak-zemlja dugog dometa, objavio je načelnik glavnog stožera te države.
Seoul će surađivati sa Sjedinjenim Državama i tražiti slanje oružja "poput nosača zrakoplova i strateških bombardetra", istaknuo je Jang.
Južnokorejsko ministarstvo obrane reklo je kako će razmjestiti i četiri preostala lansera novog američkog obrambenog sustava protiv projektila nakon što se dovrši ekološka procjena vlade.
Uspostavljanje tog sustava, kontroverznog THAAD-a, na područje južno od prijestolnice Seuola, odgađa se od lipnja, a tomu se žestoko protive susjedne Kina i Rusija.
Na sastanku Vijeća sigurnosti nijedna od te dvije države nije spomenula svoje protivljenje postavljanju tog obrambenog oružja niti daljnjim sankcijama Sjevernoj Koreji.
Veleposlanici iz Vijeća tvrde kako ono sad razmatra zabranu sjevernokorejskog izvoza tekstila, njezine državne aviokompanije, zaustavljanje opskrbe nafte vlade i vojske, zabranu rada u inozemstvu Sjevernokorejcima i dodavanje visokih dužnosnika na crne liste zbog koje neće moći putovati, te će im imovina biti zamrznuta.
Upitan o Trumpovoj prijetnji da će kazniti države koje trguju s Pyongyangom, kineski glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Geng Shuang rekao je da se Kina posvetila rješavanju sjevernokorejskog pitanja kroz razgovore, te da je to bilo prepoznato.
"Apsolutno ne možemo prihvatiti da se s jedne strane naporno radimo na mirnom rješenju sjevernokorejskog nuklearnog pitanja, a na drugoj su naši interesi sankcionirani ili ugroženi. To nije objektivno niti pravedno", poručio je glasnogovornik.
Naglasio je kako će pitanje novih sankcija UN-a i podrške Kine prekidu opskrbe naftom ovisiti o rezultatu razgovora Vijeća sigurnosti.
Kineska državna novinska agencija Xinhua objavila je kako se Sjeverna Koreja "igra opasne igre balansiranja na rubu rata" i da treba shvatiti činjenicu da ta taktika "nikad ne vodi do sigurnosti koju želi postići".
Skepticizam
I dok su se južnokorejski predsjednik Moon Jae-in i japanski premijer Shinzo Abe u ponedjeljak dogovorili da će surađivati sa Sjedinjenim Državama oko novih sankcija, Rusija izražava skepticizam.
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov smatra kako su sankcije nad Sjevernom Korejom dostigle svoj maksimum i da one više nemaju utjecaja na Pyongyang. Južna Koreja smatra kako je cilj sankcija natjerati Sjevernu Koreju na dijalog. Trump je u nizu objava na Twitteru u nedjelju kritizirao Seoul zbog takvog pristupa.
"Južna Koreja će shvatiti, kao što sam im rekao, da njihova priča o popuštanju sa Sjevernom Korejom neće funkcionirati, oni razumiju samo jednu stvar!", napisao je američki čelnik.
Usprkos tome, Trumpov odgovor na posljednje testiranje rakete blaži je nego što je bio nakon prijašnjih lansiranja, a mnogi američki dužnosnici tvrde da se u tome ogleda tradicionalni pristup upravljanja krizom koji pokazuje utjecaj ministra obrane Jima Mattisa i novog predstojnika ureda Bijele kuće, umirovljenog generala marinaca Johna Kellyja.
*
Što sve znamo o skrivenoj bazi u kojoj Kim Jong-un izvodi nuklearne pokuse?
Što sve znamo o skrivenoj bazi u kojoj Kim Jong-un izvodi nuklearne pokuse?
Foto: Getty
SJEVERNA KOREJA, koja je jučer detonirala hidrogensku bombu, najizoliranija je zemlja na kugli zemaljskoj.
Iako turisti uz visoke mjere osiguranja i uz predavanje putovnice sjevernokorejskim vlastima mogu posjetiti dijelove Pjongjanga te niz spomenika tamošnjim aktualnim i bivšim diktatorima, neke su lokacije potpuno izvan bilo čijeg dosega.
Najzanimljivija lokacija Sjevernoj Koreji, barem nakon što je postalo jasno da režim Kim Jong-una nema namjeru prestati provoditi nuklearne pokuse kako bi se domogao nuklearne bojeve glave koju može montirati na interkontinentalni balistički projektil (ICBM) i tako dosegnuti tlo kontinentalnog SAD-a, zove se Punggye-ri.
Tajnovita lokacija u planinama
Kako javlja BBC, radi se o lokaciji na kojoj je sjevernokorejski režim od 2006. proveo šest nuklearnih pokusa, uključujući i ovaj jučerašnji pri kojem su detonirali hidrogensku bombu, najrazornije oružje na svijetu. Snaga zadnje detonacije je, inače, procijenjena na 50-ak kilotona, što je oko tri puta više od bombe koja je bačena na Hirošimu 1945. godine.
Punggye-ri se nalazi na sjeveroistoku zemlje na planinskom terenu. BBC navodi kako se radi o lokaciji na kojoj je smješten glavni pogon sjevernokorejskog nuklearnog programa te jedina aktivna lokacija za nuklearna testiranja na svijetu.
Većina toga poznatog o ovoj tajnovitoj lokaciji bazira se na satelitskim snimkama i praćenju premještanja opreme na tom području.
Što točno znamo?
Sami nuklearni pokusi provode se u sustavu tunela iskopanih pod planinom Mantap, nedaleko Punggye-rija.
Obavještajne agencije koje prate Sjevernu Koreju detaljno prate iskapanja materijala, pred gore spomenutim tunelima, kako bi pokušali zaključiti priprema li Kim Jong-un nove nuklearne pokuse.
Uoči posljednjeg nuklearnog pokusa, u kojem je detonirana hidrogenska bomba, satelitske snimke napravljene u augustu prikazivale su da je pogon bio u stanju pripravnosti, što implicira pripreme za nuklearnu detonaciju.
Ranije ove godine satelitske snimke otkrile su nove radove na iskapanju tunela, a pred jedan od tunela postavljen je neidentificirani komad opreme.
Pokusne eksplozivne naprave, piše BBC, smještaju se duboko u tunele, na sam njihov kraj. Tunel se potom zatrpa zemljom kako bi se spriječilo "curenje" radijacije, a potom se bomba detonira.
Što je u blizini?
O gradovima i mjestima u blizini lokacije Punggye-ri zna se vrlo malo, ali se zato nešto više zna o kineskim mjestima nedaleko od granice sa Sjevernom Korejom. Konkretno, poznato je da je u nekoliko gradova uz granicu sa Sjevernom Korejom prijavljeno podrhtavanje tla u trenutku izvođenja nuklearnih pokusa.
U gradu Yanji, koji je 10-ak kilometara udaljen od granice, djeca su istrčala iz svojih škola kad su osjetila podrhtavanje tla.
*
ŽESTOK ODGOVOR JUŽNE KOREJE Lansirali balističke projektile u Japansko more
ŽESTOK ODGOVOR JUŽNE KOREJE Lansirali balističke projektile u Japansko more
Screenshot: YouTube
JUŽNA Koreja je u nedjelju navečer izvela vojnu vježbu u kojoj se koristila balističkim raketama, kao odgovor na sjevernokorejski nuklearni pokus, izvijestila je službena južnokorejska agencija Yonhap.
Južnokorejska vojska izvela je vježbu s bojnim streljivom simulirajući napad na sjevernokorejski nuklearni lansirni poligon, pogodivši "izabrane mete u Japanskome moru", piše Yonhap, prenoseći priopćenje južnokorejskog združenog glavnog stožera.
"Vježba je odgovor na šesti nuklearni pokus Sjevera (...) i u njoj su se koristile južnokorejske balističke rakete Hyunmoo i lovci F-15K", navodi agencija.
Južnokorejska agencija dodaje da su izabrane mete bile na udaljenosti koja odgovara udaljenosti sjevernokorejskog nuklearnog lansirnog poligona Punggyeri, na sjeveroistoku zemlje.
Pjongjang je objavio da je u nedjelju izveo pokus s hidrogenskom bombom puno veće snage nego u prošlim nuklearnim pokusima nazivajući ga "savršeno uspješnim", kako je izvijestila sjevernokorejska televizija.
To je istog trena izazvalo novu eskalaciju napetosti, a odmah su reagirali Kina, Rusija, SAD i Južna Koreja.
Predsjednik Južne Koreje sjevernokorejski nuklearni pokus nazvao je "apsurdnom pogreškom" te pozvao na "najjači odgovor".
Ruski predsjednik Vladimir Putin je, nakon razgovora s japanskim premijerom Shinzom Abeom, ustvrdio kako najnoviji pokus Sjeverne Koreje "potkapa svjetski režim nuklearnog neširenja, krši rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i međunarodnog prava i predstavlja realnu prijetnju za mir i regionalnu stabilnost".
Putin je o istoj temi razgovarao i s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, nakon čega su čelnici te dvije velike države zajednički poručili da ih "duboko zabrinjava stanje na Korejskom poluotoku" te naglasili potrebu da se "ne dopusti da stanje preraste u kaos".
Trump ne isključuje mogućnost rata
Vrlo su znakovite reakcije danas pristigle i iz SAD-a. Reagirao je američki predsjednik Donald Trump, koji je svojoj prvoj izjavi nakon nuklearnog pokusa poručio kako "riječi i akcije koje stižu iz Sjeverne Koreje nastavljaju biti vrlo neprijateljske i opasne za SAD". Nakon toga se oglasio i na Twitteru, pri čemu je kritizirao Južnu Koreju, za koju je rekao kako nije u pravu kada misli da će u situaciji sa Sjevernom Korejom pomoći razgovori i sankcije. Potom je dodao kako je Sjeverna Koreja "odmetnuta država koja razumije samo jedno", aludiravši na primjenu sile.
Da u Washingtonu najozbiljnije razmišljaju o vojnom odgovoru na neprestane sjevernokorejske provokacije, može se i naslutiti i iz činjenice da je Trump nedugo zatim otišao na sastanak s ministrom obrane i najviše rangiranim generalima američke vojske kako bi razgovarao o odgovoru na današnji nuklearni pokus režima Kim Jong-una.
Trumpa je, inače, danas novinar NBC-a pitao hoće li napasti Sjevernu Koreju. Odgovor je glasio: "Vidjet ćemo".
Nakon sastanka s Trumpom, izjavu za medije je dao američki ministar obrane i bivši general James Mattis, koji je rekao kako će SAD pokrenuti "golemi vojni odgovor na svaku prijetnju SAD-u i njegovim teritorijima, uključujući Guam i američke saveznike".
Američki ministar obrane dodao je kako "SAD ne želi uništiti Sjevernu Koreju, ali imamo na raspolaganju puno opcija kojima to možemo napraviti".
Republikanski senator: Ako se nešto ne promijeni, napad je neizbježan
Treba napomenuti i znakovitu izjavu američkog senatora Lindseya Grahama, koju je dao dan uoči najnovijeg sjevernokorejskog nuklearnog pokusa.
Dan prije pokusa Graham je ustvrdio kako je američki napad na sjevernokorejska vojna postrojenja "neizbježan" ako režim Kim Jong-una ne prekine s dosadašnjom praksom provokacija.
"Sto posto sam siguran da će se, ako Kim Jong-un nastavi razvijati projektile koji mogu dosegnuti Ameriku, ako diplomatski napori da se takvi potezi zaustave ne uspiju, dogoditi napad Sjedinjenih Država na sjevernokorejske oružane sustave", rekao je Graham.
"Dozvolite da vas nešto pitam: Zašto bi svijet Kim Jong-unu, uzevši u obzir kako se ponašao dosad, dozvolio da razvije hidrogensku bombu i projektil koji može ispaliti bilo gdje na svijetu? Zašto bismo to učinili?", rekao je član republikanske vladajuće većine u Senatu, dodajući kako bi takav rat nesumnjivo završio "potpunim uništenjem sjevernokorejskog režima".
Kim Jong-un neće odustati, a Amerika to neće mirno gledati
Analitičari koji prate ponašanje Sjeverne Koreje suglasni su: Kim Jong-un neće odustati od plana da razvije nuklearnu bojevu glavu i interkontinentalni projektil koji može dosegnuti teritorij kontinentalnog SAD-a. Tek kad to napravi bit će spreman na pregovore jer smatra da mu samo takvo oružje omogućava dovoljno jak pritisak na Južnu Koreju, Japan i SAD.
S druge strane, savršeno je jasno da Amerikanci nemaju namjeru čekati da se to dogodi. Ne treba ni napominjati da bi otvoreni rat SAD-a i Sjeverne Koreje donio golemu nestabilnost ne samo toj regiji, nego i cijelom svijetu jer je teško očekivati da će Kina i Rusija taj sukob promatrati prekriženih ruku.
*
Švicarska želi biti posrednik u pregovorima oko Sjeverne Koreje
Švicarska želi biti posrednik u pregovorima oko Sjeverne Koreje
Foto: Gulliver Getty/Hina/YT
NEUTRALNA Švicarska spremna je preuzeti ulogu posrednika u rješavanju krize oko Sjeverne Koreje, kao i biti domaćin diplomatskih pregovora, rekla je švicarska predsjednica Doris Leuthard.
Leuthard je istaknula kako su snage njezine države razmještene na crti demarkacije između Južne i Sjeverne Koreje, te je naglasila da Švicarska, uz Švedsku, ima dugu povijest neutralnosti i diskretne diplomacije. U to je uključeno i švicarsko predstavljanje američkih interesa u pregovorima s Iranom i Kubom.
"Pretjerane reakcije"
No Leuthard je dodala kako Kina i Sjedinjene Države trebaju preuzeti svoj dio odgovornosti i upozorila na "pretjerane reakcije" nakon šestog i najvećeg nuklearnog testa Sjeverne Koreje.
Sankcije "nisu puno toga promijenile" u uvjeravanju Pyongyanga da napusti svoje oružane programe, iako je sjevernokorejsko stanovništvo zbog toga patilo, smatra švicarska predsjednica.
"Mislim da je doista vrijeme za dijalog", poručila je čelnica na konferenciji za medije u Bernu.
"Spremni smo ponuditi naše dobre usluge posrednika. Mislim da će u narednim tjednima mnogo toga ovisiti o utjecaju SAD-a i Kine na ovu krizu. Zbog toga tvrdim da Švicarska i Švedska mogu igrati ulogu iza zavjese".
Proveo dio mladosti u Švicarskoj
Dio zadatka je pronaći primjerenu lokaciju za susret dužnosnika, istaknula je Leuthard.
"Smatram da je to naša uloga, vidjeti kakve ćemo sve mogućnosti pronaći. Jer Twitter nije adekvatan instrument... To mora biti veoma diskretno".
Sjevernokorejski čelnik Kim Jong Un proveo je dio svoje mladosti u Bernu, studirajući pod lažnim imenom.
