Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
DOK istočnom Alepu prijeti potpuno uništenje, zapadni Alep, polovica grada pod kontrolom režima, na prvi pogled čini se normalno, s vrevom u restoranima, hotelima, parkovima i ulicama. Kad je Asadov režim pozvao međunarodne novinare u posjet Siriji, očiti motiv je bio pokazati da su Sirijci sigurniji na području pod njegovom kontrolom.
Ali kako izvještava New York Times, ono što su njihovi reporteri vidjeli prava je ratna zona. Gruvanje artiljerijske paljbe odjekivalo je u četvrtak ujutro gradom, prema pobunjeničkom dijelu grada kao i iz njega.
Ispred bolnice Al Razi vidjeli su užurbane bolničare koji nose borce u kamuflažnim jaknama i jednog uplakanog četrnaestogodišnjeg dječaka. Njegova je majka upravo poginula u granatiranju njegove kuće. Njegov je otac poginuo u napadu dan prije. Bolničar je upravo tješio očajnu majku, uvjeravajući da će njen sin 26-godišnji sin jedinac preživjeti. Nekoliko minuta kasnije, sin je proglašen mrtvim.
137 civila ubijeno u zadnjih mjesec dana
Doktor Mazen Rahmun, vidno otupio na kaos i traumu oko njega, saopštio je reporterima da je 137 civila ubijeno u zadnjih mjesec dana. Režimski dužnosnici tvrde da je u četiri godine od pobunjeničkog granatiranja poginulo ukupno 11 hiljada civila.
Naravno, nema načina da novinari nezavisno potvrde ove podatke. Međunarodni novinari, koji mogu izvještavati jedino s režimskog područja, dobivaju samo informacije koje odgovaraju toj strani, napominje reporter New York Timesa. Prijetnja otmice od strane ekstremista, kontrolne točke Sirijske arapske vojske i stalna opasnost granatiranja i bombardiranja čine izvještavanje s pobunjeničkog područja praktički neizvedivim.
No jedna stvar je jasna, ističe reporter: svaki stanovnik Alepa s kojim je razgovarao, oni koji podržavaju Asada, oni koji su protiv njega i oni koju su suzdržani, znaju nekoga tko je poginuo u granatiranju zapadnog Alepa.
Oko milijun i pol ljudi trenutno živi u zapadnom Alepu, uključujući desetke hiljada koji su pobjegli iz istočnog, u kojem je ostalo oko 275 hiljada ljudi, bez dovoljno hrane i vode, izloženih neselektivnom bombardiranju.
Konačna ofenziva na istočni Alep
Nakon jučerašnjeg desetosatnog "humanitarnog primirja", Rusija i snage odane sirijskom režimu najavile su konačnu ofenzivu na istočni Alep. Petak je bio zadnja prilika za evakuaciju civila i predaju pobunjeničkih boraca. Dok režim tvrdi da pobunjenici ne dozvoljavaju evakuaciju civila koji žele otići, pobunjenička strana odbija evakuaciju bez međunarodnog nadzora i pristupa humanitarnoj pomoći.
Međutim, režimske snage još uvijek nisu uspjele zaustaviti protuofenzivu pobunjeničke strane, u kojoj sudjeluju ekstremističke jedinice bliske al-Kaidi kao i jedinice Slobodne sirijske vojske koje imaju potporu SAD-a. Kako su pobunjenici napredovali, četvrti koje su dosad bile relativne mirne našle su se na prvoj crti bespoštednog sukoba.
Povijesna tvrđava, koja stoji u centru starog Alepa, ponovo je iskorištena u vojne svrhe, s režimskim vojnicima načičkanim na njenim zidovima. Najveći dio drevnog suka (arapska natkrivena tržnica) spaljen je i razrušen. Hotel Carlton potpuno je uništen masivnom bombom koju su pobunjenici aktivirali iz podzemnog tunela.
Tjeskoba je na vrhuncu u oba dijela grada u iščekivanju kulminacije ovog bespoštednog sukoba. No neki u zapadnom Alepu i sami traže da se vojska obračuna s onima koje sarkastično zovu "umjereni pobunjenici". "Vrijeme je da završite ovo", vikao je jedan civil, rođak poginulog, na vojnike ispred bolnice.
Ova baka izbjeglica ima 115 godina - i samo jednu želju
Ova baka izbjeglica ima 115 godina - i samo jednu želju
Screenshot: CNN
EIDA KARMI samo želi vidjeti svoju obitelj. To želi svaka baka, ali ona nije obična baka. Sa svojih 115 godina, moguće je da je najstarija sirijska izbjeglica, piše Dominique van Heerden za CNN.
Za svog je života vidjela dva svjetska rata i pad Otomanskog carstva. Sad spava u izbjegličkom kampu u Grčkoj, stotinama milja od obitelji u Njemačkoj. Odlučna je u svojoj namjeri da još jednom vidi svoju djecu.
Žena s misijom
Eida je stigla u izbjeglički kamp zahvaljujući, Ahmedu i Berivan, starim obiteljskim prijateljima koji su je poveli sa sobom. Ahmed ju je čak nosio na leđima stotinama kilometara. Zajedno sa svojom ženom Berivan doveo je staricu do Europe. Par ima četvoro male djece, a peto će stići nešto prije Božića.
Eida je na putu postala članica njihove obitelji. Ne može hodati, što znači da ju je Ahmed morao nositi. Iz Kobanija do Turske im je trebalo tri mjeseca te još mjesec dana iz Turske do Grčke.
Prvo su pokušali prijeći kopnom, ali su ih grčke vlasti odbile pustiti u zemlju. Na kraju su platili krijumčarima da ih prevezu morem.
Eida i njena nova obitelj su samo sedmero od 94.642 osobe koje su, prema izvješću UNHCR-a, uspješno prešle opasan put morem. Kamp Moria je privremeni dom više od 4000 takvih ljudi, prema procjeni grčkih vlasti.
Kamo dalje?
Eida je danas korak bliže obitelji u Njemačkoj. Oni su otišli prije pet godina, ali Eida tad nije željela napustiti Siriju. Njen unuk Samir izjavio je za CNN kako jedva čeka dan kad će obitelj ponovno biti zajedno.
Eida se sprema za sljedeću stanicu na putu - Atenu. Dok Ahmed predaje papire za odlazak, ona traži mjesto kako bi se odmorila.
Eida se nada azilu u Njemačkoj prema programu Europske unije o ponovnom spajanju obitelji.
Giorgos Kosmopoulos, istraživač koji je Eidu spojio s CNN-om, kaže da donekle ima sreće. ''Ima priliku prijeći na Grčko kopno te se možda pridružiti obitelji u Njemačkoj'', kaže. Dodaje kako je otok u biti zatvor otvorenog tipa, a izbjeglice čekaju mjesecima u užasnim uvjetima.
''Ne mogu uspjeti bez tebe''
Ahmed s obitelji planira do Austrije, ali nije siguran kako. Pokušava pripremiti Eidu za skori rastanak, ali tvrdoglava stogodišnjakinja ne želi ni čuti za to. ''Bez tebe? Ne mogu uspjeti bez tebe'', kaže.
Ali putovanje za obitelj završava ovdje. Pogreška u dokumentima im priječi daljnji put. Ahmed je umoran i frustriran. ''Prodali smo sve da budemo sigurni i sad smo u ovakvoj lošoj situaciji'', kaže.
Ahmed ne zna kako objasniti Eidi zašto se ne mogu ukrcati na trajekt, ali ona iz njegovog pogleda shvaća da je situacija teška. ''Gdje je ljudskost? Nema ljudskosti'', kaže Ahmed.
Spašava ih član lokalne nevladine organizacije, koji im nudi prenoćište u privatnom kampu za izbjeglice.
Dva dana kasnije, Ahmed i njegova obitelj ukrcali su se na trajekt za Atenu.
Putovanje za Eidu nije ni blizu kraja, ali sad je korak bliže cilju. Neće odustati dok ne zagrli svoju obitelj, zaključuje Van Heerden za CNN.
NAJTEŽE OPTUŽBE DO SADA Assange: Isti izvori financiraju Zakladu Clinton i ISIS
NAJTEŽE OPTUŽBE DO SADA Assange: Isti izvori financiraju Zakladu Clinton i ISIS
Foto: FAH
ISTI bogati državni dužnosnici Katara i Saudijske Arabije koji su donirali novce humanitarnoj organizaciji Hillary Clinton, financirali su i Islamsku državu, izjavio je osnivač Wikileaksa Julian Assange.
Kako prenosi Independent, Assange je novu optužbu na račun Clinton iznio u intervju koji je dao australskom redatelju dokumentarnih filmova Johnu Pilgeru, na ruskoj televiziji RT. Intervju je održan u ekvadorskoj ambasadi, u kojoj Assange živi od 2012. kada je od Ekvadora dobio politički azil.
Na Pilgerovo pitanje vjeruje li da su isti katarski, saudijski i drugi arapski dužnosnici koji su donirali Zakladu Clinton financirali i ISIS, Assange je odgovorio "da".
Najvažniji e-mail iz cijele kolekcije
Kao potvrdu svoje teze, Assange je naveo e-mail između Clinton i njenog bliskog suradnika Johna Podeste, za koji kaže da je "najvažniji e-mail iz cijele kolekcije" hakiranih e-mailova koji je Wikileaks objavio ovog mjeseca.
U e-mailu iz 17. augusta 2014. Clinton kaže Podesti, koji je u to vrijeme također radio u Obaminoj administraciji, slijedeće: "Trebamo iskoristiti naša diplomatska i tradicionalno obavještajna sredstva da izvršimo pritisak na vlade Katara i Saudijske Arabije, koje pružaju tajnu financijsku i logističku podršku ISIS-u i drugim radikalnim sunitskim grupama u regiji."
Prema Assangeu, ova izjava je značajna jer američka vlada nikad nije javno uvažila da ove države financiraju ISIS, tvrdeći umjesto toga da su financijeri "odmetnuti prinčevi" i drugi bogati pojedinci koji na svoju ruku financiraju teroriste, unatoč neodobravanju njihovih vlada.
Saudijska Arabija donirala između 10 i 25 milijuna $ Zakladi Clinton
Zaklada koju su osnovali Bill i Hillary Clinton u središtu je jedna od glavnih afera koje su uzdrmale izbornu kampanju demokratske kandidatkinje za američkog predsjednika. Njeni kritičari tvrde da je Zaklada služila kao paravan za ilegalno lobiranje, odnosno trgovinu političkim utjecajem - po tzv. "pay to play" modelu. Iako nisu pronađeni dokazi da su donatori, među kojima su i predstavnici stranih država, imali utjecaj na politiku Bijele kuće, velik broj njih je imao prijem kod Hillary Clinton dok je bila državna tajnica predsjednika Obame.
Prema priopćenju iz Zaklade Clinton, Saudijska Arabija joj je donirala između 10 i 25 milijuna $ od njenog osnutka 1997. Također, prošlog je mjeseca otkriveno da je Katar donirao milijun $ povodom rođendana Billa Clintona.
Zaklada negira da je Hillary Clinton koristila sredstva zaklade za svoje privatne ili političke potrebe. Saudijska Arabija nije donirala Zakladu za vrijeme njenog mandata državne tajnice, od 2009. do 2013.
Assange je u intervjuu također dao svoje predviđanje ishoda američkih izbora, koji je po aktualnim anketama vrlo neizvjestan. "Prema mojoj analizi Trumpu neće biti dozvoljeno da pobijedi. Zašto to kažem? Zato što ima svaku vrstu establišmenta protiv sebe. Trump nema niti jedan establišment, osim možda kršćanskih evanđelista, ako se oni mogu nazvati establišmentom. Banke, obavještajne službe, tvrtke za proizvodnju oružja, strani novac i tako dalje, svi su ujedinjeni iza Hillar Clinton. I mediji također."
Talijanska policija otkrila vezu između krijumčara ljudi i terorista
Talijanska policija otkrila vezu između krijumčara ljudi i terorista
Foto: FAH
TALIJANSKA porezna policija je priopćila da je ustanovila jasnu vezu između krijumčara ljudi i islamista, nakon što su uhapsili Sirijca za kojeg tvrde da je pripadnik Fronte al-Nusra, a koji je u Italiju stigao u čamcu s migrantima.
"Današnja operacija je jedna od nekoliko istraga kojom je ustanovljena direktna veza između krijumčara ljudi i terorističkih organizacija", priopćila je policija. Spomenuti Sirijac, navodni pripadnik al-Nusre, ogranka Al-Kaide, stigao je u južnu Italiju, u Kalabriju, u rujnu 2014., objavila je policija.
Tijekom posljednje tri godine čamcima je u Italiju stiglo više od 470.000 migranata, uglavnom iz subsaharske Afrike. U prelasku Sredozemlja poginulo je njih 3750.
Sirijac je bio držan u zatočeništvu zbog pomaganja u krijumčarenju migranata.
Niz terorističkih napada islamista diljem Europe u proteklih godinu dana potaknulo je je raspravu o kontroli priljeva stotinu hiljada izbjeglica i migranata, većinom iz ratom pogođenih Sirije, Iraka i Libije.
U bavarskom CSU propao prijedlog da se uskrati potpora Angeli Merkel
U bavarskom CSU propao prijedlog da se uskrati potpora Angeli Merkel
Foto: FAH
PRIJEDLOG da se uskrati potpora njemačkoj kancelarki Angeli Merkel u mogućoj novoj utrci za šeficu vlade nije prošao na kongresu Kršćanske socijalne unije (CSU), bavarske sestrinske stranke Kršćanskih demokrata (CDU) kancelarke Merkel, javlja danas njemačka agencija dpa.
Prijedlog da CSU uskrati podršku Merkel za novi kancelarski mandat nije naišao na veći odaziv. U njemu se kritizira Merkeličina politika otvorenih vrata za izbjeglice koja je prošle godine omogućila dolazak čak 900.000 migranata.
Merkel se po pitanju kandidature za novi kancelarski mandat još nije oglasila.
Na kongresu CSU-a, koji je započeo u petak u Muenchenu i nastavljen je i danas, usvojen je novi program stranke u kojem je fokus uvelike stavljen na pitanje migrantske krize u Europi, ograničenja broja migranata, odbacivanje dvostrukog državljanstva, snažne države i terorizma te jasnih granica u pogledu utjecaja islama.
CSU je ponovio da se smatra "konzervativnom strankom budućnosti" s "judeokršćanskim korijenima". Bavarska je od srpnja u stanju povećane pripravnosti, nakon dva teroristička napada koja su počinili azilanti u ime Islamske države.
Virtualna realnost stiže, i vrijeme je da si svi postavimo neka bitna pitanja
Virtualna realnost stiže, i vrijeme je da si svi postavimo neka bitna pitanja
Foto: 123rf
TEHNOLOZI nam kažu da ćemo uskoro svi na godišnje odmore ići u virtualnu stvarnost. Moći ćemo održavati sastanke, družiti se s prijateljima ili ići na virtualne koncerte. Na tim događanjima postoji rizik od seksualnog zlostavljanja, piše Arwa Mahdawi za Guardian.
Nedavno je Jordan Belamire (pseudonim) pisala kako ju je u VR (virtualnoj stvarnosti, op. aut.) igri drugi igrač uhvatio za međunožje. Čuo je njen glas, zaključio da je žensko, i odlučio joj pokazati gdje joj je mjesto. Belamire je to opisala kao seksualno napastovanje.
Post je postao viralan te su joj stranci počeli govoriti da pretjeruje, jer ''to nije stvarnost''. Govorili su joj da ne cendra oko nečeg što se dogodilo u računalnoj igri.
Možete li biti seksualno napastovani u virtualnoj stvarnosti? Može li se to ikako spriječiti? To su moralna pitanja s kojima će se teoretičari ove rastuće industrije morati suočiti.
Veliko etičko pitanje
VR moramo promatrati kao novi način interakcije sa svijetom. To je sljedeća stanica tehnološkog napretka. Još je u povojima te je tu tehnologiju lako otpisati kao prolaznu atrakciju, ili samo nešto za igrače. Ali, kako tehnologija napreduje, njezin potencijal može biti ogroman.
Ljude kod VR-a uzbuđuje to što mogu živjeti uloge i živote drugih ljudi. Tehnologija ima potencijal za dobro, ali i za zlo. Samo pogledajte online zlostavljanja kojima su izložene žene i manjine u današnje vrijeme. Ako ne pripazimo, VR bi mogao postati zabranjena zona za svakog tko nije privilegirani hetero bijelac.
Moramo izbjeći greške koje su počinili ljudi koji su dizajnirali društvene mreže. Tehnologiju mora dizajnirati raznoliki tim, kako bi odmah u startu različiti ljudi bili dio projekta.
Greška u matrici
Većinom bijela Silicijska dolina pokušava popraviti raznolikost. Zasad bez uspjeha. Kompanije se fokusiraju na problem da jednostavno nema dovoljno obučenih manjina koje bi mogli zaposliti. VR je novo područje, tako da nema isprike da netko nije kvalificiran. Ipak, napredak postoji. Oculus, kompanija u vlasništvu Facebooka, pokrenula je program kako bi privukla ''žene, ljude drugih rasa, članove LGBTQ zajednice''.
Jedan član programa rekao je da sve ide po planu. Obično takvi programi ostavljaju dojam milostinje, ali ovdje to nije slučaj. ''Kao da su razumjeli važnost raznolikosti u smišljanju novih ideja'', kaže članica programa Aliah Darke.
U rujnu je objavljeno da je osnivač Oculusa, Palmer Luckey, tajno financirao Nimble America, organizaciju koja podržava Trumpa. Ta se grupa sastoji od vojske trolova koja na društvenim mrežama i forumima u razgovore ubacuje memove te ih tako prekida. To je suprotnost slobodi interneta, i suprotnost empatiji.
Uzvraćanja udarca kulturi bro-gamera
Mnogi ljudi u industriji se ugledaju na Luckeya, koji je s navršene 24 godine jedan od najutjecajnijih ljudi u VR-u.
Ideja da je povezan s alternativnom desnicom (alt-right, op. aut.) uzrokovala je opće zaprepaštenje. Nakon što je vijest objavljena, došlo je do smjene direktorice u programu raznolikosti te su se članovi programa počeli pitati koliko je kompaniji u stvari stalo do njih. Neki su se čak pitali je li ispravno uzimati Oculusov novac. Darke nema problema s tim.
''Uzimanje novca od moćnih bijelaca s kojima se ne slažem je moja definicija sreće'', rekla mi je preko Skypea. ''Ne mislim da bi se marginalizirani ljudi trebali odreći ove prilike zbog nečeg što je učinio mladi bijelac'', dodala je.
Problem je u tome što podrška utjecajnih ljudi pomaže ekstremnim gledištima da se prime u društvu i da se normaliziraju.
Najstarija članica programa, Jeris JC Miller, smatra da je njegov čin postavio presedan prema kojemu su mizoginija, rasizam i seksizam OK. ''Teško je raditi u ovoj kulturi ako ste žensko ili manjina'', dodala je.
Luckey je, doduše, samo jedan čovjek te ne predstavlja vrijednosti za koje se zalaže kompanija. Facebook se pokušava distancirati od Luckeya tako da financira program raznolikosti za VR s dodatnih 10 milijuna dolara. Ali, ni Facebook nije bez svojih problema. Peter Thiel, član nadzornog odbora Facebooka, nedavno je donirao novac kampanji Donalda Trumpa. Budući da je donacija uplaćena nakon što su protiv njega podignute optužnice za seksualno zlostavljanje, to se protumačilo kao odobravanje njegovih postupaka.
To su ljudi koji grade infrastrukturu sutrašnjice te stvaraju virtualni svijet po svojem ukusu. Ako Trump izgubi u studenom, njegovi bi sljedbenici mogli izgraditi Trumpmenistan u virtualnom svijetu. A to će imati stvarne posljedice za sve nas, upozorava Mahdawi.
Broj izbjeglica u Njemačku do kraja godine trebao bi biti manji od 300 hiljada
Broj izbjeglica u Njemačku do kraja godine trebao bi biti manji od 300 hiljada
Foto: FAH
BROJ novopridošlih izbjeglica u Njemačku ove će godine biti manji od 300 hiljada, procjenju dužnosnici njemačkog ureda za migracije.
Brojka će ostati takva samo ako dogovor između Europske unije i Turske o ograničavanju priljeva migranata ostane na snazi, rekao je u subotu Frank-Juergen Weise, predsjednik Njemačkog federalnog ureda za migracije i izbjeglice (BAMF). Na snazi moraju ostati i slični dogovori s Grčkom i Italijom, dodao je.
Prošle je godine u Njemačku stiglo gotovo 900 hiljada sirijskih izbjeglica.
Njemačka zbog očekivanog manjeg broja migranata smanjuje i za to namijenjene proračunske troškove za 450 milijuna eura, piše Der Spiegel.
Usprkos tome, veliki broj dolazaka u proteklim godinama znači da će i dalje ostati velik postotak ljudi koji traže socijalnu pomoć, a dolaze iz drugih država, objavljeno je u izvještaju tabloida Bild koji citira njemačku agenciju za rad.
