ŠIROM Kine provodi se stroga zabrana uzgoja i konzumiranja divljih životinja nakon epidemije smrtonosnog koronavirusa, za koju se vjeruje da je krenula na tržnici divljih životinja u Wuhanu.
Iako nije jasno koja je životinja prenijela virus na ljude - šišmiš, ljuskavac (pangolin) i zmije su među sumnjivcima - Kina je priznala da mora staviti pod kontrolu unosnu industriju divljih životinja kako bi se spriječila nova epidemija, piše CNN.
Krajem veljače uvedena je privremena zabrana bilo kakvog uzgoja i konzumiranja "zemaljskih divljih životinja od ekološkog, znanstvenog i društvenog značenja", a očekuje se da će to postati i zakonska obveza do kraja godine. Ali bit će teško okončati ovu trgovinu. Kulturološki korijeni kineskog korištenja divljih životinja su duboki, ne samo u prehrani nego i u tradicionalnoj medicini, odijevanju, ukrasima, pa čak i kao kućnih ljubimaca.
Ovo nije prvi put da kineske vlasti pokušavaju obuzdati trgovinu. Kad je 2003. godine otkriveno da su cibetke, mačkolike životinje slične mungosima, vjerojatno prenijele SARS na ljude, njihovo je držanje bilo zabranjeno i masovno su uništavane. Prodaja zmija također je nakratko zabranjena u Guangzhouu tokom epidemije SARS-a. Međutim, jela pripremljena od takvih životinja i dalje se konzumiraju u nekim dijelovima Kine.
Javnozdravstveni stručnjaci kažu kako je zabrana važan prvi korak, ali pozivaju Peking da iskoristi priliku za zatvaranje rupa, poput korištenja divljih životinja u tradicionalnoj kineskoj medicini, te započne mijenjati kulturološke stavove Kineza u pogledu konzumiranja divljih životinja.
Tržište egzotičnih životinja
Na wuhanskoj tržnici plodovima mora tokom izbijanja epidemije koronavirusa prodavalo se puno više od ribe. Zmije, rakuni, dikobrazi i jeleni samo su neke od životinja koje su nagurane u kaveze, odmah pored kupaca i vlasnika trgovina, pokazuje snimka koju posjeduje CNN. Snimka pokazuje kako su neke životinje zaklane na tržnici pred kupcima. CNN nije mogao provjeriti autentičnost snimke, koju je na društvenu mrežu Weibou postavio zabrinuti građanin, a potom su je vladini cenzori izbrisali.
Znanstvenici vjeruju da je negdje iz te mase divljih životinja novi koronavirus prvi put prešao na ljude. Bolest je u međuvremenu zarazila više od 100.000 ljudi i usmrtila 3200 ljudi širom svijeta. Wuhanska tržnica nije nikakva iznimka. Širom kontinentalne Kine, na stotinama sličnih tržnica u najrazličitije svrhe nude se razne egzotične životinje. Opasnost od epidemije nastaje kad se tako mnogo egzotičnih životinja iz različitih sredina nađe u neposrednoj blizini.
"Ove životinje imaju svoje viruse. Ti virusi mogu se prenositi s jedne vrste na drugu, koja potom može poslužiti kao pojačalo, što onda bitno povećava broj virusa na tržnici", izjavio je za CNN Leo Poon, profesor virologije na Sveučilištu u Hong Kongu.
Kad svakodnevno veliki broj ljudi posjećuje tržnice na kojima se prodaju ove životinje, rapidno raste rizik da se virus prenese na ljude, ističe Poon, jedan od prvih znanstvenika koji su dekodirali virus SARS-a tokom epidemije 2003. godine. Bio je povezan s cibetkama, koje su se prodavale kao hrana na tržnici u Guangzhouu, ali Poon ističe kako istraživači još nisu sigurni da SARS nije došao na tu vrstu mačaka s drugih životinja.
"Uzgojene cibetke nisu imale virus, što ukazuje na to da ih je na tržnici zarazila neka druga životinja", rekao je Poon.
Konzumiranje egzotičnih životinja je statusni simbol
Annie Huang, 24-godišnja studentica iz južne provincije Guangxi, kaže da je njena obitelj redovito posjećivala restorane u kojima su posluživane divlje životinje. Konzumiranje divljih vrsta, kao što su veprovi i paunovi, smatra se dobrim za zdravlje, ističe Huang, zato što mnogi vjeruju da kroz hranu upijaju i tjelesnu snagu i izdržljivost životinja. Egzotične životinje mogu biti i važan statusni simbol.
"Divlje životinje su skupe. Ako nekome poslužite divlje životinje, to se smatra izrazom časti i poštovanja", rekla je Annie Huang, dodavši kako jedan paun može stajati i do 150 američkih dolara.
Huang je zatražila da se u CNN-ovu tekstu koristi njen pseudonim, zato što smatra kako nova zabrana konzumacije i uzgoja divljih životinja na duži rok neće biti učinkovita:
"Trgovina će na nekoliko mjeseci usporiti, ali nakon toga sve će biti kao i prije." Ona kaže kako Peking još nije objavio potpunu listu divljih životinja na koje se odnosi zabrana, ali sadašnji Zakon o zaštiti divljih vrsta daje neke naznake o tome. Taj zakon kao divlje vrste klasificira vukove, cibetke i jarebice te naglašava kako vlasti „moraju poduzeti mjere kako bi ih zaštitile, ne dajući podrobnije informacije o restrikcijama. Nova zabrana predviđa izuzeće za stoku, u koju su uračunati i zečevi i golubovi, pa se trgovina tim vrstama nastavlja.
Industrija vrijedna milijarde dolara
Pokušaji suzbijanja bolesti ograničeni su činjenicom da je industrija egzotičnim životinjama u Kini ogromna, posebice divljim životinjama, nastavlja CNN. Vlada je 2017. godine naručila izvještaj od Kineske inženjerske akademije, u kojoj stoji da trgovina divljim životinjama vrijedi više od 73 milijarde dolara i zapošljava više od milijun ljudi.
Otkako je virus otkriven u prosincu prošle godine, više od 20.000 farmi divljih životinja u sedam kineskih provincija zatvoreno je ili stavljeno u karantenu. Prema priopćenjima lokalnih vlasti, to se odnosi i na uzgajivače paunova, lisica, jelena i kornjača. Nije jasno kakav će učinak zabrana imati na budućnost ove industrije, ali postoje znakovi da se kineska populacija počela suzdržavati od konzumacije divljih životinja čak i prije epidemije.
Studija Kineskog udruženja za zaštitu divljih životinja iz 2012. godine utvrdila je da je u velikim kineskim gradovima jedna trećina ljudi barem jednom u životu koristila divlje životinje za hranu, liječenje ili odijevanje, što je tek malo manje nego u prethodnoj studiji iz 2004. godine. No, istraživači su također ustanovili da se više od 52 posto ispitanika slaže da se divlje životinje ne bi trebale koristiti za prehranu. U Pekingu se taj postotak penje i do 80 posto, ističe CNN.
U prethodnoj je studiji samo 42 posto ispitanika bilo protiv konzumiranja divljih životinja. Otkako je počela epidemija koronavirusa, pojavile su se i otvorene kritike trgovine egzotičnim životinjama i pozivi na sprječavanje takve prakse. Skupina od 19 članova Kineske akademije znanosti i vodeća sveučilišta izdali su zajedničku izjavu u kojoj pozivaju na ukidanje trgovine te kažu kako se radi o "pitanju javne sigurnosti".