Avion s 13 ljudi poletio iz Vegasa i srušio se u Meksiku
Avion s 13 ljudi poletio iz Vegasa i srušio se u Meksiku
R.I.
Foto: Index/Twitter
PRIVATNI zrakoplov s 10 putnika i tri člana posade nestao je s radara na letu iz Las Vegasa u Monterrey, glavni grad meksičke savezne republike Nuevo Leon.
Kako piše CNN, pronađena je olupina aviona u planinskom području u saveznoj državi Coahuila, a lokalni mediji javljaju da je svih 13 osoba u avionu poginulo. CNN dodaje da je u avionu bilo šest žena i sedam muškaraca.
Spasioci su krenuli u potragu za avionom, no zasad se još uvijek ne zna ima li preživjelih, prenio je AP. Zrakoplov je opisan kao model serije Bombardier Challenger 600.
Iz meksičkog ministarstva prometa nisu još ništa ni potvrdili ni demantirali.
Kako je priopćeno, kontrola leta izgubila je kontakt s avionom iznad Coahuile.
Lokalna televizija Televisa izvijestila je da je mali mlazni avion izgubio kontakt s kontrolom zračnog prometa u nedjelju nakon 17:20 po lokalnom vremenu. Lokacija zrakoplova posljednji je put zabilježena oko 19:40 po lokalnom vremenu.
Prema stranici za praćenje letova FlightAware, avion je na 11.200 metara lagano počeo gubiti visinu. Pilot se navodno spustio kako bi izbjegao oluju.
Meksički mediji objavili su da su putnici bili u Las Vegasu na boksačkom meču između Meksikanca Saula Canela Alvareza i Amerikanca Daniela Jacobsa.
Više informacija ujutro
0 ( + )
*
SAD otkrio planove za Arktik, žele spriječiti "agresivno ponašanje" Kine
SAD otkrio planove za Arktik, žele spriječiti "agresivno ponašanje" Kine
HINA
Foto: EPA
SJEDINJENE Države su otkrile svoje proširene planove za Arktik kako bi doskočile "agresivnom ponašanju" Kine i Rusije na tom području bogatom prirodnim resursima.
"To je područje postalo prostor u kojemu se natječu svjetske sile", rekao je američki državni tajnik Mike Pompeo u oštrom govoru u Rovaniemiju, na sjeveru Finske. "To što je Arktik divljina ne znači da ondje treba vladati bezakonje."
Dan uoči sastanka Arktičkog vijeća u tom finskom gradu američki državni tajnik se obrušio na Peking i na Moskvu.
"Agresivno ponašanje Kine u drugim dijelovima svijeta dat će nam predodžbu o tome kako će se odnositi prema Arktiku", rekao je.
Zbrkani govor
U zbrkanom govoru upozorio je na niz mogućih negativnih posljedica rastućeg kineskog utjecaja: dužničko ropstvo, korupciju, nedostatak kvalitetnih ulaganja, militarizaciju i besramno iskorištavanje prirodnih bogatstava.
"Želimo li da se Arktički ocean pretvori u novo Južno kinesko more koje vrvi od vojnih aktivnosti i suparničkih teritorijalnih težnja?" upitao ke.
Za razliku od SAD-a i Rusije koji su članovi Arktičkog vijeća, Kina ima tek status promatrača u tom tijelu za regionalnu suradnju.
Istaknuvši da gotovo 1.450 km dijeli najsjeverniju točku Kine od polarnog kruga, Pompeo je odbio priznati azijskom divu samoproglašeni status "gotovo pa arktičke zemlje".
"Postoje samo arktičke zemlje i one izvan Arktika. Nema nikakve treće skupine i to što Kina govori ne daje joj pravo ni na što", rekao je.
Budući da je silno ulagao u to područje - gotovo 90 milijarda dolara između 2012. i 2017., tvrdi Pompeo - Peking želi izvući najveću moguću korist iz Sjevernog puta.
"Tragovi čizama"
Taj morski put koji znatno skraćuje plovidbu od Tihog do Atlantskog oceana prolazeći iznad Rusije sve je pogodniji za plovidbu zbog otapanja leda.
Kina i Rusija bi htjele da on bude dio takozvanog Novog puta svile, velikog kineskog programa ulaganja u infrastrukturu u kojemu neke zapadne zemlje, ponajprije SAD, vide želju za prevlašću.
Pompeo je usto kritizirao "provokativno djelovanje" Rusije kojoj predbacuje da ponovo militarizira regiju.
"Rusija već ostavlja u snijegu tragove svojih čizama", rekao je.
Moskva je na poticaj Vladimira Putina ojačala vojnu prisustvo u regiji otvorivši nekoliko baza koje su nakon raspada SSSR-a bile napuštene.
Pentagon na zahtjev Kongresa treba do 1. lipnja donijeti novu vojnu strategiju na Arktiku.
Pompeo je usto pohvalio svoju zemlju kao "svjetskog lidera u zaštiti okoliša", pa tako i na Arktiku.
Ispuštanje ugljikova dioksida u SAD-u treba se do 2025. smanjiti "više nego u bilo kojoj drugoj arktičkoj zemlji", zaključio je.
0 ( + )
*
Iran opet kreće s nuklearnim programom
Iran opet kreće s nuklearnim programom
HINA
Foto: EPA
IRAN će ponovno pokrenuti dio svog prekinutog nuklearnog programa u odgovoru na američko povlačenje iz ključnog nuklearnog sporazuma iz 2015., no ne planira se povući iz tog dogovora, objavila je danas iranska novinska agencija IRIB.
Pozivajući se na izvor blizak službenom povjerenstvu koje nadgleda nuklearni sporazum, IRIB prenosi da će predsjednik Hassan Rouhani objaviti da će Iran ublažiti neke od svojih manjih obveza koje je preuzeo potpisivanjem nuklearnog sporazuma.
Rouhani će to učiniti u srijedu, 8. svibnja, točno godinu dana nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio povlačenje SAD-a.
Trump je nakon toga obnovio oštre sankcije Iranu, uključujući izvoz nafte koji je Iranu presudan izvor prihoda i objavio je da želi iranski izvor nafte svesti na ništicu i time iscrpiti iransku ekonomiju.
"Islamska Republika Iran će kao odgovor na izlazak Amerike iz nuklearnog sporazuma i loših obećanja europskih država o poštivanju njihovih obaveza ponovno pokrenuti dio nuklearnih aktivnosti koje su obustavljene u sklopu nuklearnog sporazuma", otkrio je izvor za IRIB.
Dio europskih čelnika upoznat je s odlukom Irana
Sličnu vijest prenijela je i poluslužbena novinska agencija iranskih studenata (ISNA). Pozivajući se na "upućene izvore", ISNA je javila da će Iran u srijedu objaviti "recipročne akcije" na američko povlačenje iz nuklearnog sporazuma.
S iranskom odlukom već je upoznat i dio čelnika Europske unije, stoji u izvještaju.
Iran tvrdi da njegov razvoj balističkih raketa nije povezan s nuklearnom aktivnošću, da je potpuno obrambene prirode, a za potporu svojim saveznicima u području Bliskog istoka kaže da je stvar koja se ne tiče SAD-a.
Prema odredbama sporazuma dogovorenog 2015. sa svjetskim silama, Iran je ograničio svoj kapacitet obogaćivanja uranija koji su neki smatrali putem prema razvoju nuklearnog oružja. U zamjenu je ukinuta većina međunarodnih sankcija.
Druge potpisnice nuklearnog sporazuma - Rusija i Kina te europske države Njemačka, Francuska i Velika Britanija - ostaju predane sporazumu.
Europska unija pokušava posebnim mjerama očuvati poslovanje europskih tvrtki s Iranom unatoč prijetnjama Washingtona da će svi koji to budu činili trpjeti američke sankcije.
0 ( + )
*
Preživjeli pilot aviona otkrio što je bio uzrok smrtonosnog požara
Preživjeli pilot aviona otkrio što je bio uzrok smrtonosnog požara
T.J.D., K.K.
Foto: Epa
IAKO se ne zna točan uzrok požara u avionu Suhoj Superjet-100, mnogi mediji, ali i preživjeli putnici, javljaju kako je tragičnoj nesreći prethodio udar munje u avion, javlja BBC.
Podsjetimo se, 41 osoba poginula je u nesreći ruskog putničkog zrakoplova Suhoj Superjet-100 u kojemu su bila 73 putnika i pet članova posade.
Avion je oko pola sata nakon polijetanja sa Šeremetjeva morao prisilno sletjeti natrag u moskovsku zračnu luku, a točan uzrok nesreće još uvijek nije poznat. Devet osoba je završilo u bolnici, dok je 14 osoba dobilo pomoć na licu mjesta te nisu hospitalizirani.
Može li udar munje izazvati avionsku nesreću?
Vlasti još uvijek nisu navele točan uzrok nesreće, a ruski nacionalni prijevoznik samo je saopštio da se zrakoplov vratio u zračnu luku zbog "tehničkih razloga". Svi moderni zrakoplovi trebali bi biti dizajnirani da podnesu udare munja. No članovi posade rekli su da je zbog munje izgubljena komunikacija s kontrolom zračnog prometa.
Konvencionalni putnički avioni izrađeni su od aluminija te im oklop zrakoplova djeluje kao kavez koji raspodjeljuje električnu energiju i omogućuje sigurno putovanje, unatoč munjama.
Neki noviji zrakoplovi konstruirani su pomoću lakših materijala koji imaju manju električnu provodljivost i koji moraju stoga biti dodatno zaštićeni drugim materijalima.
Elektronička oprema zrakoplova i priključci na spremnike goriva zaštićeni su od vanjskih električnih utjecaja.
Udari munja, piše BBC, mogu stoga uzrokovati tehničke smetnje, zbog čega se zrakoplov, čisto iz predostrožnosti, može preusmjeriti ili hitno prizemljiti, no nesreće nakon takvih incidenata su iznimno rijetke.
Morao je spustiti avion s punim spremnicima
Denis Evdokimov, kapetan zrakoplova Superjeta 100, otkrio je dodatne detalje o tragičnoj nesreći, javlja RT.
“Morao sam sletjeti s punim spremnicima goriva što je, zbog nezgodnog prizemljenja, vjerojatno dovelo do požara u zrakoplovu“, rekao je Evdokimov.
"Vidio sam bljesak i čuo munju“, kazao je i dodao kako nije uspio stupiti u kontakt s kontrolom zračnog prometa “zbog udara munje”.
Piloti su zbog toga morali ručno slijetati. Nakratko su uspostavili radio-kontakt i “mogli reći samo nekoliko riječi“ kontroli zračnog prometa, koja ih je usmjerila prema pisti.
Udarao snažno u pistu
Dok je pokušavao sletjeti, avion je nekoliko puta udario u pistu i vjerojatno pritom oštetio spremnike goriva što je uzrokovalo požar u stražnjem dijelu aviona.
“Brzina nije bila visoka, što je normalno. Međutim, avion je bio puno teži nego što bi trebao biti zbog punih spremnika goriva što je otežalo slijetanje“, objasnio je pilot.
"Avion je skakao poput skakavca"
Petr Egorov, jedan od putnika koji je preživio nesreću, izjavio je da je avion "upravo poletio kada ga je pogodila munja". Dodao je da se skoro onesvijestio od straha prilikom slijetanja.
Drugi svjedoci opisali su da je avion "skakao poput skakavca" dok je udarao u pistu prilikom slijetanja.
"Živ sam samo zahvaljujući stjuardesama“
Putnik Dmitrij Khlebushkin rekao je novinarima: "Živ sam samo zahvaljujući stjuardesama. Bilo je mračno, jako vruće i puno dima, ali djevojke su pomagale putnicima izaći iz zrakoplova."
Stjuardesa Tatjana Kasatkina izjavila je kako su se putnici dizali sa sjedala i kretali prema izlazima još za vrijeme leta. Rekla je da su vrištali i zvali rođake dok je avion gorio.
"Sve se dogodilo vrlo brzo, za nekoliko sekundi ... Morala sam gurati putnike. Uhvatila sam ih za okovratnik i požurivala“, rekla je Kasatkina.
Većina se ugušila dimom
Tass javlja da se većina poginulih ugušila dimom koji je ispunio avion odmah po zapaljenju, pozivajući se na izvor iz policije.
“Većina putnika koja nije izašla iz aviona ugušila se dimom”, rekao im je izvor.
Osim toga, dodao je i kako je većina njih zadobila teške opekotine.
“Uzroci smrti će biti ustanovljeni forenzičkom analizom. Sada se čini da je većina poginula od trovanja dimom”, dodao je izvor.
Izvor je za TASS otkrio i kako su pronađene obje crne kutije u avionu, ali kako tek treba utvrditi u kakvom su stanju i hoće li se moći doći do podataka iz njih.
0 ( + )
*
Poništeni rezultati izbora u Istanbulu na kojima je Erdogan izgubio
Poništeni rezultati izbora u Istanbulu na kojima je Erdogan izgubio
HINA
Foto: EPA
TURSKO vrhovno izborno vijeće (YSK) danas je poništilo rezultate izbora za gradonačelnika Istanbula i odredilo ponavljanje izbora 23. lipnja, a oporba je popuštanje zahtjevu predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana nazvala znakom "diktature", prenose agencije.
Erdoganova stranka Pravda i razvoj (AKP) 16. travnja je podnijela "izvanredni prigovor" na izbore za istanbulskog gradonačelnika i pozvala da se to glasanje poništi i ponovi zbog "nepravilnosti".
Dan poslije lokalno izborno vijeće uručilo je Ekremu Imamogluu, kandidatu glavne oporbene Republikanske narodne stranke (CHP), službeni mandat istanbulskog gradonačelnika.
Dobio je i potvrdu svoje pobjede nad kandidatom AKP-a Binalijem Yildirimom, bivšim turskim premijerom. Imamogluov mandat sada će biti povučen, a novi izbori održat će se 23. lipnja, prenosi Reuters.
"Ovaj sustav koji odbija volju naroda i ne poštuje zakon nije ni demokratski, ni legitiman. To je jasna diktatura", rekao je potpredsjednik CHP-a Onursal Adiguzel i dodao da je "ilegalno pobijediti protiv AKP-a", piše Reuters.
Nakon odluke vijeća, pala je vrijednost turske lire, prenosi agencija Reuters.
Najveći Erdoganov poraz
Iako je Erdoganova stranka proglasila pobjedu diljem države na lokalnim izborima 1. ožujka, izgubila je politički ključne i psihološki važne utrke za gradonačelnike u Ankari i Istanbulu. To je najveći poraz Erdogana u 16 godina vladavine. Prvi put u 25 godina turska prijestolnica i Istanbul, grad u kojem je 1994. pobijedio na izborima za gradonačelnika, ne bi bio pod vlašću islamskih konzervativaca.
Erdogan je u subotu ponovio svoje optužbe o "nepravilnostima" i korupciji na izborima u Istanbulu.
Francuska agencija France Presse prenosi, pozivajući se na tursku agenciju Anadolu, kako vladajući tvrde da su pronašli veze između voditelja biračkih mjesta na izborima u Ankari s "terorističkom organizacijom".
Anadolu piše da su turski istražitelji utvrdili da su 43 voditelja biračkih mjesta imala kontakte s mrežom propovjednika Fethullaha Gulena, a njega predsjednik Erdogan optužuje da je orkestrirao neuspjeli državni udar u srpnju 2016. iz svog egzila u SAD-u.
0 ( + )
*
Macron želi da Rusija ostane u Vijeću Europe
Macron želi da Rusija ostane u Vijeću Europe
HINA
Foto: EPA
FRANCUSKI predsjednik Emmanuel Macron, čija zemlja sredinom svibnja preuzima predsjedanje Vijećem Europe, rekao je danas da želi da Rusija ostane članica te paneuropske organizacije unatoč njihovim neslaganjima.
"Želim da Rusija ostane u Vijeću Europe", rekao je francuski predsjednik primajući u Elizejskoj palači glavnog tajnika organizacije, Norvežanina Thorbjorna Jaglanda.
"Vijeću Europe treba Rusija kao što Rusiji i Rusima treba Vijeće Europe, što znači da se moraju poštovati njezina prava kao zemlje članice, ali i da Rusija mora ispunjavati svoje obveze prema instituciji", dodao je.
Vijeće proslavilo 70 godina postojanja
Vijeće Europe koje je u nedjelju obilježilo 70. obljetnicu postojanja već je godinama u krizi s Rusijom koja bi u lipnju, kada se bira nasljednik Thorbjorna Jaglanda, mogla dosegnuti točku s koje nema povratka.
Parlamentarna skupština Vijeća Europe je ruskim zastupnicima oduzela pravo glasa kako bi sankcionirala rusku aneksiju Krima 2014.
Moskva je nakon toga od 2017. prestala uplaćivati kotizaciju od 33 milijuna eura u godišnji proračun Vijeća i prijeti da će izaći iz organizacije ako se ruskim zastupnicima ne vrate njihova prava i ako ne budu mogli sudjelovati u izboru novog glavnog tajnika.
Vijeće Europe ima 47 članica, a među njima su države Europske unije, zatim Turska, Rusija, Armenija i Azerbajdžan, a zadaća je organizacije štititi ljudska prava, demokraciju i vladavinu prava.
Francuska će se tokom svog predsjedanja usredotočiti na razmišljanje o budućnosti Vijeća Europe u narednim desetljećima, napose na polju zdravstva i inovacija, istaknuo je Macron i dodao da će pružiti potporu prijedlogu konvencije o umjetnoj inteligenciji i o ljudskim pravima.
0 ( + )
*
Rusi ne vide razlog da se prizemlji model aviona koji se zapalio na aerodromu
Rusi ne vide razlog da se prizemlji model aviona koji se zapalio na aerodromu
HINA
Foto: EPA
RUSIJA ne vidi razlog za prizemljivanje zrakoplova Suhoj Superjet 100 ruske proizvodnje nakon što se jedan od aviona tog modela zapalio tokom prisilnog slijetanja u Moskvi, pri čemu je poginula 41 osoba, rekao je danas Jevgenij Ditrih, ruski ministar prometa.
Nesreća u nedjelju posljednja je u nizu neuspjeha tog prvog putničkog zrakoplova razvijenog u Rusiji nakon raspada Sovjetskog Saveza koji je Moskva prikazivala kao dokaz da može samostalno proizvesti kvalitetan avion.
Istražitelji analiziraju zašto je zrakoplov Aeroflota na letu od Moskve do krajnje sjevernog grada Murmanska morao prisilno sletjeti i zašto je to slijetanje prošlo toliko katastrofalno.
Šestero preživjelih je kritično
Razmatra se nekoliko uzroka poput tehničke ili ljudske greške i loših vremenskih uvjeta.
Ditrih je na konferenciji za medije kazao je da je zahtjev da se taj model zrakoplova prizemlji dok se ne dovrši istraga "bez osnova".
Televizijske snimke od nedjelje pokazuju kako se avion zapalio na pisti moskovske zračne luke Šeremetjevo pri nepravilnom slijetanju. Zrakoplov je prevozio 73 putnika i pet članova posade. Ditrih je rekao da je iz aviona izvučeno 41 tijelo. Preživjela su 33 putnika i četiri člana posade. Šestero preživjelih i dalje je u kritičnom stanju.
Avion je proizveden u augustu 2017. na Dalekom istoku, a posljednji put bio je servisiran u travnju ove godine.
Aeroflot je dugo radio na tome da sliku nesigurne aviokompanije, kakva je bila u postsovjetskom razdoblju, prometne u modernu kompaniju pa je ulaganjem izgradio jednu od najmodernijih flota na međunarodnim rutama koristeći se uglavnom zrakoplovima Boeing i Airbus.
No ta aviokompanija vlasnica je i najmanje 50 Superjetova koje koristi na domaćim i stranim letovima.
Taj model počeo je letjeti 2011. i više je puta bio kritiziran zbog sigurnosti i pouzdanosti, što uključuje i prisilno slijetanje u prosincu 2016. nakon što je otkrivena neispravnost na repu zrakoplova.
Meksička niskotarifna aviokompanija Interjet Airlines, korisnica pet Superjetova, u nedjelju je priopćila da tim zrakoplovima upravlja "po najvećim sigurnosnim standardima" i da pomno prati rusku istragu.
Jedan Suhoj Superjet srušio se 2012. u Indoneziji, pri čemu je poginulo svih 45 putnika i članova posade, a kao uzrok nesreće utvrđena je ljudska greška.