Pompeo poziva Europljane da zaustave nuklearne ucjene Irana
Pompeo poziva Europljane da zaustave nuklearne ucjene Irana
HINA
Foto: EPA
AMERIČKI državni tajnik Mike Pompeo ocijenio je u petak "neprihvatljivim" novo smanjenje obveza koje je Iran preuzeo u vezi sa svojim nuklearnim programom i pozvao Europljane da "zaustave ucjenjivanje" kojim se koristi Teheran.
"Upravo su objavili da će ubuduće više istraživati i razvijati svoje sustave nuklearnog oružja. To je neprihvatljivo", rekao je za lokalnu radijsku postaju prilikom posjeta saveznoj državi Kansasu, premda iranske vlasti tvrde da je njihov nuklearni program isključivo mirnodopski, a ne vojni.
"Činjenica da Iran zadržava velike mogućnosti obogaćivanja uranija pokazuje temeljnu slabost iranskog ugovora", dodao je poslije na Twitteru.
"Vjerujemo da će Velika Britanija, Francuska i Njemačka - civilizirane zemlje - donijeti odlučne mjere kako bi zaustavile nuklearno ucjenjivanje kojim se koristi Iran", napisao je još Pompeo na društvenoj mreži.
Te su tri europske zemlje i dalje privržene ugovoru koji su potpisale 2015. i udvostručile su napore ne bi li uvjerile Teheran da ispuni svoje obveze preuzete na temelju ugovora, unatoč drakonskim sankcijama Sjedinjenih Država.
Tako se Francuska ponudila za posrednika u organiziranju eventualnog susreta u četiri oka između američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegova iranskog kolege Hassana Rouhanija krajem rujna na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda.
0 ( + )
*
Meksiko tvrdi da se drastično smanjio pritok migranata u SAD
Meksiko tvrdi da se drastično smanjio pritok migranata u SAD
HINA
Foto: EPA
BROJ migranata na granici Meksika i SAD-a se više nego prepolovio otkad su dvije zemlje postigle sporazum o suzbijanju ilegalnih migracija u lipnju, rekao je meksički ministar vanjskih poslova Marcelo Ebrard.
Meksiko je rasporedio 25.000 vojnika na granice sa SAD-om i Gvatemalom.
Broj migranata koji pristižu na granicu pao je na 63.000 u augustu u odnosu na 144.000 u svibnju, rekao je Ebrard.
Predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador poručio je da je Meksiko postigao "dobre rezultate".
Brojke su prezentirane na konferenciji za medije četiri dana prije sastanka meksičkih i američkih predstavnika u Washingtonu o procjeni sporazuma koji je postignut pod Trumpovom prijetnjom nametanja kaznenih carina.
Meksiko je imao 90 dana da ostvari napredak u suzbijanju migrantskih tokova iz Srednje Amerike. Tromjesečni rok je istekao u četvrtak.
S obzirom na ohrabrujuće rezultate, Meksiko neće potpisati sporazum o "sigurnoj trećoj zemlji" na što je pozivao Washington, kaže Ebrard. Takav sporazum natjerao bi stotine hiljada migranata da zatraže azil u Meksiku.
"Brojke su poznate. Sporazum o sigurnoj trećoj zemlji nije prihvatljiv za Meksiko s obzirom na postignute rezultate", rekao je meksički ministar.
Meksiko će na sastanku u Washingtonu iznijeti tri zahtjeva.
Tražit će više ulaganja u razvoj Srednje Amerike, više mjera za borbu protiv desnog radikalizma kojemu su meta meksički migranti u SAD-u te veću kontrolu nad suzbijanjem krijumčarenja oružja iz SAD-a u Meksiko zbog čega je u 2018. počinjeno 36.000 ubojstava.
0 ( + )
*
Pompeo najavio mirovni plan za Bliski istok
Pompeo najavio mirovni plan za Bliski istok
HINA
Foto: EPA
MIROVNI plan kojim bi Donald Trump htio zaustaviti izraelsko-palestinski sukob objavit će se "u idućim tjednima" nakon višekratnog odgađanja, rekao je danas američki državni tajnik Mike Pompeo.
Pompeo se nada da će svijet to prihvatiti
"Dvije i pol godine vodili smo sveobuhvatne konzultacije u regiji i mislim da ćemo svoju viziju iznijeti u idućim tjednima", rekao je tokom posjeta saveznoj državi Kansasu.
"Nadam se da će svijet to prihvatiti kao temelj za izgradnju budućnosti. To je težak problem koji će dva naroda na kraju sami morati razriješiti, ali mi smo naporno radili na njemu", dodao je Pompeo.
Ove izjave dolaze dan nakon ostavke Jasona Greenblatta, savjetnika Donalda Trumpa i jednog od glavnih autora tog plana, uz Jareda Kushnera, zeta američkog predsjednika, i Davida Friedmana, američkog veleposlanika u Izraelu.
Američki neuspjeh?
Greenblattov su odlazak neki protumačili kao prešutno priznanje američke nemoći da nametne tu mirovnu "viziju" za koju mnogi promatrači očekuju da će ići na ruku izraelskim stajalištima. Palestinska dužnosnica Hanane Achraoui to je ocijenila kao "konačno priznanje neuspjeha" Trumpova plana.
Javna objava tog prijedloga, na kojemu se u najvećoj tajnosti radi od proljeća 2017., neprestano se odgađala.
Bijela kuća još je krajem augusta dala do znanja da se plan koji bi trebao omogućiti "konačan dogovor" Izraela i Palestinaca neće objaviti prije izraelskih parlamentarnih izbora 17. rujna. No američki dužnosnik je jučer kratko rekao da će se objaviti u "najpogodnijem trenutku".
0 ( + )
*
Šest zemalja na summitu za spas Amazonije
Šest zemalja na summitu za spas Amazonije
HINA
Screenshot: YouTube
ŠEST amazonskih zemalja sastalo se danas u Kolumbiji s ciljem donošenja mjera za zaštitu najveće tropske šume u svijetu ugrožene požarima i sječom.
Susret na vrhu predsjednika za Amazoniju, koji se održava u Leticiji na jugu Kolumbije, "želi stvoriti prostor za regionalni dijalog radi ostvarenja napretka u zaštiti i održivoj eksploataciji tog područja presudnog za opstojnost planeta", priopćeno je iz Ureda kolumbijskog predsjednika.
Sudionici
Uz kolumbijskog predsjednika Ivana Duquea i peruanskog Martina Vizcarru, koji su sazvali summit, na skupu sudjeluju njihov ekvadorski kolega Lenin Moreno, bolivijski Evo Morales i potpredsjednik Surinama Ashwin Adhin.
Brazil, koji međunarodna zajednica kritizira zbog lošeg upravljanja velikim požarima zadnjih tjedana, zastupa ministar vanjskih poslova Ernesto Araujo.
Službena Brasilia objavila je da predsjednik Jair Bolsonaro ne može putovati iz zdravstvenih razloga i da će na summitu sudjelovati putem videoveze.
Pakt iz Leticije za Amazoniju
Šest izaslanstava treba potpisati Pakt iz Leticije za Amazoniju, smjernice koje će "morati provesti ne samo amazonske zemlje nego i zemlje regije i međunarodna zajednica", dodaje se u priopćenju.
Duque je rekao da je zadaća tog dokumenta donijeti bolje zaštitne mjere jer, ocijenio je, sadašnji instrumenti za zaštitu te regije, poput Ugovora o suradnji u Amazoniji iz 1978. i Organizacije za ugovor o suradnji u Amazoniji (ACTO), "nisu dostatni".
0 ( + )
*
Venezuela pokreće istragu o veleizdaji protiv Guaidoa
Venezuela pokreće istragu o veleizdaji protiv Guaidoa
HINA
Foto: EPA
VENEZUELSKI državni odvjetnik Tarek William Saab, kojeg smatraju bliskim čavističkoj vlasti, rekao je da otvara istragu o veleizdaji protiv oporbenog čelnika Juana Guaidoa jer je mulitinacionalnim kompanijama htio izručiti Essequibo, bogato područje u Gvajani na koje Caracas polaže pravo.
"Počinjemo istragu protiv Juana Guaidoa o djelima koja su zločin i veleizdaja", rekao je Saab u televizijskom istupu.
Protiv Guaidoa je pokrenuto više istraga. Pravosuđe, za koje oporba tvrdi da odgovara isključivo socijalističkom predsjedniku Nicolasu Maduru, sumnjiči ga za "nezakonito financiranje", za kršenje zabrane izlaska iz Venezuele i za "uzurpiranje predsjedničke dužnosti".
U vezi s potonjom točkom optužnice bila je pokrenuta istraga 23. siječnja, kada se Guaido proglasio privremenim venezuelskim predsjednikom. Poslije ga je pedesetak zemalja priznalo kao takvog.
Zastupnički imunitet Guaidoa koji predsjeda parlamentom već je ukinut, ali čelnik nije uhapšen. Washington je upozorio da bi njegovo hapšenje bilo posljednja pogreška Nicolasa Madura.
Područje bogato rudama
Socijalistički predsjednik je jučer navečer pozvao pravosuđe da goni Guaidoa za veleizdaju, optuživši ga da Essequibo želi izručiti multinacionalnim kompanijama.
Te se optužbe temelje na audioporuci koju je objavila čavistička vlada u kojoj osoba koja je predstavljena kao dužnosnik američke administracije razgovara s Guaidoovim inozemnim savjetnikom.
Navodni američki dužnosnik poziva savjetnika da "promijeni venezuelsko stajalište i izruči Essequibo" ExxonMobilu i drugim multinacionalnim kompanijama, navodi Madurova vlada.
Essequibo je područje bogato rudama, a graniči s priobalnim područjem na kojemu su naftni izvori. Na njega pravo polažu i Venezuela i njezin istočni susjed, Gvajana.
Caracas osporava sudsku presudu donesenu u Parizu krajem 19. stoljeća kojom se to područje prepušta tadašnjoj britanskoj koloniji i poziva se na ugovor iz 1966. koji predlaže da se zemlje dogovore pregovorima. Napetost je porasla 2015., kada je u spornim vodama otkrivena nafta.
0 ( + )
*
Putin obišao kozmodrom čiju je izgradnju obilježila korupcija
Putin obišao kozmodrom čiju je izgradnju obilježila korupcija
HINA
Foto: EPA
VLADIMIR Putin posjetio je danas ruski kozmodrom Vostočni na krajnjem istoku zemlje te je pozvao na ubrzavanje radova i završetak tog velikog graditeljskog projekta koji su obilježile velike korupcijske afere.
Ruski predsjednik posjetio je u društvu ravnatelja svemirske agencije Roskosmos Dmitrija Rogozina kozmodrom s kojeg je u travnju 2016. lansirana prva ruska raketa.
Izjave Rogozina i Putina
"Očekujem odgovornije ponašanje s vaše strane i dinamičan ritam u organizaciji radova", istaknuo je Rogozin, a njegovu je izjavu prenijela televizija.
"Odavde je već bilo pet lansiranja. Sada se kapaciteti Vostočnog mogu i moraju ozbiljnije povećati", dodao je prigodom posjeta, kako je prenijela državna agencija Ria Novosti.
Pozivajući na "smanjenje troškova", Vladimir Putin rekao je kako želi da Rusija "zadrži prednost kao postojan lider" u području svemirskog istraživanja.
Održavanje ruskog statusa svemirske sile
Kozmodrom Vostočni, koji se nalazi u Amurskoj oblasti na krajnjem istoku Rusije, trebao bi zamijeniti Bajkonur koji je izgrađen u sovjetsko doba i koji Rusija unajmljuje od Kazahstana od raspada SSSR-a 1991.
No projekt su usporila brojna kašnjenja i korupcijske afere. Četiri čelnika kompanije koja je sudjelovala u projektu osuđena su 2018. na teške kazne zbog pronevjere novca.
Oporavak svemirskog sektora za Kremlj je pitanje ugleda i znak vraćanja dostojanstva jer je zemlja posljednjih godina pretrpjela brojne neuspjehe, među kojima neuspješno lansiranje rakete s ljudskom posadom krajem 2018. u kojemu, na sreću, nitko nije stradao.
Unatoč konkurenciji novih privatnih kompanija, Rusija je i dalje jedina zemlja kadra prevoziti ljude na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS).
0 ( + )
*
Bahami od tropskog raja pretvoreni u kaos: "Ljudi se ubijaju radi hrane i vode"
URAGAN DORIAN
Bahami od tropskog raja pretvoreni u kaos: "Ljudi se ubijaju radi hrane i vode"
F.Š.
Screenshot: BBC
RAZORNI uragan Dorian koji je pogodio Bahame iza sebe je ostavio ljude u panici koji u nedostatku hrane i vode posežu za nasiljem kako bi preživjeli.
Službena izvješće zasad govore o 30 stradalih osoba, iako se očekuje da će taj broj rasti. Stotine ljudi vode se kao nestale na otocima Abacos i Grand Bahami, što je broj koji će vjerojatno prerasti u hiljade, javlja BBC.
Istovremeno, uragan Dorian stigao je na istočnu obalu SAD-a, no oslabio je na oluju prve kategorije.
Najveću je štetu napravio na Bahamima, koje je pretvorio u kaos.
Vlada je na pogođena područja poslala mrtvozornike i 200 vreća za leševe. "Javnost mora znati da će broj mrtvih i razina ljudskog stradanja biti nezamislivo veliki", rekao je ministar zdravstva Duane Sands.
Razina štete
Međunarodni Crveni križ strahuje da je 45 posto domova na otocima pogođenima uraganom teško oštećeno ili potpuno uništeno. Veliki dijelovi dvaju otoka ostali su poplavljeni uslijed jakih kiša, a jedini međunarodni aerodrom na otoku Grand Bahama također je bio razoren, što je onemogućilo evakuaciju preživjelih i primanje humanitarne pomoći.
"Nemoguće je da će se svi uspjeti spasiti", rekla je Alicia Cook, žena koja je preživjela uragan.
"Sve je u potpunosti uništeno. Uragan je s lica zemlje izbrisao kuće, banke, benzinske postaje. Ljudi počinju paničariti, pljačkaju i ubijaju jedni druge kako bi došli do hrane i vode", dodala je.
"Ovo je užasno iskustvo, posljednja 24 sata još su bila dobra budući da sam s obitelji bio na sigurnom mjestu, drugom katu zgrade koji je ostao čitav. Prošli smo sve moguće vrste uragana i oluja, ali nikada nismo doživjeli ovakvo nešto, kao da smo stajali usred oceana", izjavio je drugi preživjeli, Bob Cornea.
Reakcije iz svijeta
Međunarodni spasilački timovi pristigli su na otoke Abacos i Grand Bahamu u proteklih nekoliko dana. Američka obalna straža službeno je objavila da je uspjela spasiti 201 osobu.
Avioni i helikopteri oblijeću dva otoka kako bi opskrbili 76.000 ljudi koji su ostali bez hrane i krova nad glavom.
UN je izdvojio 5,4 milijuna dolara pomoći svojoj agenciji za hranu koja bi na području Bahama trebala djelovati sljedeća tri mjeseca.
Humanitarne organizacije poput Crvenog križa i Crvenog polumjeseca međutim tvrde da velika oštećenja koja su pretrpjele prometnice i infrastruktura na otocima bitno otežavaju njihova nastojanja.