TZ VIJESTI - BH VIJESTI - BH TEME - IZ MINUTE U MINUTU
08.01.2017.
GLOBALNI EKSPERIMENT Svi čekaju da vide što će se sljedeće dogoditi s legalizacijom marihuane
GLOBALNI EKSPERIMENT Svi čekaju da vide što će se sljedeće dogoditi s legalizacijom marihuane
Foto: Shutterstock
MNOGE su zemlje u 2016. godini legalizirale korištenje marihuane u medicinske ili rekreativne svrhe. Prema World Drug Reportu, marihuana je "najviše uzgajana, proizvedena, rasprostranjivana i konzumirana droga diljem svijeta", piše CNN.
U SAD-u, savezna država Maine legalizirala je korištenje marihuane u rekreativne svrhe te se time pridružila društvu od sedam drugih saveznih država i okrugu Columbia, koje je to već učinilo. Medicinska je marihuana sad legalna u više od polovice saveznih država SAD-a.
To je samo dio globalnog trenda. Kanadski dužnosnici planiraju tokom 2017. godine legalizirati i zakonski regulirati marihuanu. Urugvaj je jedina zemlja koja je legalizirala kanabis. Ove će godine Irska, Australija, Jamajka i Njemačka provesti mjere za medicinsko korištenje. Australija je dala dopuštenje da se marihuana proizvodi za medicinske svrhe.
Više od 20 zemalja diljem svijeta sudjeluje u zakonskom eksperimentu. Ali, zakoni variraju, kao i stupanj kontrole te cijeli svijet očekuje rezultate kako bi vidjeli što najbolje funkcionira.
Teško osporive medicinske koristi
Portugal je pionir što se tiče reformiranja zakona o drogama. 2001. godine ta je zemlja dekriminalizirala sve droge za osobnu uporabu. "Bili smo društveni laboratorij", smatra João Castel-Branco Goulão, glavni upravitelj Generalnog direktorata za intervencije kod ovisničkog ponašanja i ovisnosti u Lisabonu. Vjeruje da mora postojati razlika između rasprava o medicinskom korištenju, i onome za rekreacijske potrebe. "Ljudi to brkaju", kaže. Većina stručnjaka smatra da marihuana uklanja kroničnu bol, grčenje mišića, anksioznost te mučninu i povraćanje.
Medicinske koristi marihuane
Koristi su pripisane dvama glavnim sastojcima kanabisa: psihoaktivnoj komponenti THC, ili biljnom ekstraktu, ulju CBD. Ovo drugo pomaže kod anksioznosti i epileptičnih napada. "CBD može zaustaviti napade, to je dosta vrijedno pažnje", smatra Dr. Mike Barnes, sa sveučilišta Newcastle. On smatra da je pogrešno da se marihuanu klasificira kao nešto što nema medicinsku vrijednost te je o tome i napisao izvješće.
Ipak, to nije lijek ako se kupuje od dilera na ulici. Mora se osigurati da proizvodnja, snaga i označavanje budu jasno regulirani, kao i sa svakim lijekom.
Još se vijeća o rekreacijskoj upotrebi
Više je zemalja dekriminaliziralo posjedovanje marihuane za osobne potrebe, uključujući Nizozemsku, Češku, Kostariku i Portugal. Istraživanje je još u povojima, ali Goulão smatra da je promjena već vidljiva u smanjenju stigmatizacije oko korištenja droga. Ističe da otvoreni dijalog oko droga znači da ljudi lakše potraže pomoć ako postanu ovisni.
Dokazi također pokazuju da ukidanje kazni za korištenje droga nije dovelo do povećanog korištenja, kako su to najavljivali protivnici.
Ipak, Goulão smatra da se ne bi smjelo srljati u potpunu legalizaciju.
"Premladi"
"Ljudi moraju prepoznati rizike i dobrobiti kanabisa", smatra Ryan Vandrey, profesor bihevioralne farmakologije na sveučilištu John Hopkins. Ističe da većina ljudi neće iskusiti nuspojave, ali nekima će marihuana biti štetna, osobito onima koji u obitelji imaju povijest psihoze ili šizofrenije.
Informacije koje dolaze mogle bi biti najbolji način za regulaciju droge. "Trebat će sljedećih 5 do 10 godina kako bismo zaista razumjeli kakav će utjecaj imati te zakonske promjene", rekao je Vandrey. Ističe da će glavnu riječi voditi kulture te da ponegdje neće biti lako legalizirati marihuanu.
"Ali, biti će veoma zanimljivo pratiti što se događa", smatra on, prenosi CNN.
Trump obećao dobre odnose s Rusijom: "Samo budale mogu misliti da je to loše"
Trump obećao dobre odnose s Rusijom: "Samo budale mogu misliti da je to loše"
Foto: FAH
NOVOIZABRANI američki predsjednik Donald Trump je obećao dobre odnose s Rusijom usprkos izvještajima obavještajne zajednice koji ruskog predsjednika Vladimira Putina optužuju da je naredio miješanje u američke predsjedničke izbore.
"Dobri odnosi s Rusijom su dobra, a ne loša stvar. Samo 'glupi' ljudi ili budale mogu misliti da je to loše", napisao je Trump na svom Twitter profilu.
"Imamo dovoljno problema u svijetu bez novog problema. Kad budem predsjednik, Rusija će nas poštovati mnogo više nego što to čini sada, a obje će države možda raditi zajedno u rješavanju nekih od velikih i hitnih problema u svijetu", dodao je novi američki predsjednik.
Putin je "naredio" kampanju kojom se utjecalo na američke predsjedničke izbore kako bi se potkopala vjera u demokratske procese, te da našteti demokratskoj kandidatkinji Hillary Clinton, stoji u procjeni američkih obavještajnih agencija objavljenoj u petak.
Rusija favorizirala Trumpa
Putin i ruska vlada su pri tome favorizirale Trumpa, piše u neslužbenoj verziji službenog izvještaja koji je predan aktualnom predsjedniku Baracku Obami, te Donaldu Trumpu.
Trump je prije jučerašnjeg sastanka s predstavnicima obavještajne zajednice propitivao njihovo djelovanje, te nije otkrio slaže li se sada s njihovim zaključcima.
U subotu je ponovio svoj stav da te tvrdnje promiču demokrati koji su nezadovoljni gubitkom izbora.
"Jedini razlog zašto se priča o slabo zaštićenoj Demokratskoj konvenciji (DNC) je to što je njihov poraz bio toliko velik da su totalno osramoćeni!", istaknuo je Trump na Twitteru.
CIA, FBI i Državna sigurnosna agencija su s "velikom sigurnošću" procijenili da je Putin htio utjecati na izbore.
Ruski vojni obavještajci su proširili informacije dobivene iz hakiranja DNC-a i Johna Podeste, voditelja kampanje Hillary Clinton, uključujući i one dane WikiLeaksu, zaključile su agencije.
Američke službe uvjerene u ruski utjecaj
Rusija nije samo hakirala, nego je i izvela propagandnu kampanju šireći "lažne vijesti" i izvještaje televizije RT i podupiranjem mreže profesionalnih internetskih provokatora koji su društvenim mrežama širili dezinformacije.
Iako je Moskva uspjela ostvariti pristup državnim i lokalnim izbornim odborima, američki obavještajci smatraju kako nije utjecala na proces glasovanja.
U izvještaju se tvrdi kako je ruski cilj bilo potkopavanje američkog liberalnog demokratskog ustroja kojeg vide kao prijetnju Rusiji i Putinovoj vladi, te da su ciljali na Clinton jer ju je ruski predsjednik optuživao da stoji iza prosvjeda protiv njegove vlade.
Putin također vjeruje da će Trump zbog svojih gospodarskih veza s Rusijom biti pozitivnije nastrojen prema Rusiji.
Trump je u petak obećao snažnu akciju kako bi zaustavio kibernetičke napade te rekao kako "nije bilo apsolutno nikakvog učinka na rezultat izbora uključujući činjenicu da nije bilo nikakvog namještanja biračkih aparata".
Independent: Evo zašto nas na Zapadu ne diraju turske smrti
Independent: Evo zašto nas na Zapadu ne diraju turske smrti
Foto: FAH
Ako demokratski izabrani diktator želi sudjelovati u građanskom ratu u susjednoj državi, što može očekivati osim masakra u velikim gradovima?
U nastavku prenosimo analizu reakcije Zapada na terorističke napade u Turskoj, koju potpisuje Robert Fisk, višestruko nagrađivani autor i dopisnik Independenta za Bliski istok. Fisk u arapskom svijetu živi preko 40 godina te je pokrivao događaje u Libanonu, pet izraelskih invazija, iransko-irački rat, sovjetsku invaziju Afganistana, alžirski rat, Saddamovu invaziju Kuwaita te niz drugih regionalnih sukoba.
"Turska je sama. Prvo ćemo pregledati rasističke razloge za to. Da je 39 muškaraca i žena ubijeno na Staru godinu u Parizu, Bruxellesu, ili Berlinu, naslovnice bi ih bile pune tri ili četiri dana. Ali budući da je ovo Turska, muslimanska zemlja, čije stanovništvo nije onoliko bijelo kao kršćansko, naslovi su se puno brže izgubili. Nije naša stvar, rekli su zapadnjaci.
Tu su onda i vojni razlozi. Nije li Turska sudjelovala u ratu u Siriji? Nije li dopustila krijumčarenje oružja i novca preko granica terorističkom ISIS-u i raznim skupinama koje podržava SAD? Nije li Turska ponovo započela rat s Kurdima? Što je mogla očekivati nego masakre u vlastitim gradovima?
Tu su i politički razlozi. Turska se nekad htjela pridružiti Europskoj uniji. Sad više nisu toliko sigurni, a i tko ih može kriviti? Njihova sadašnja politika je da prihvaćaju mito EU-a za zatvaranje mora izbjeglicama, zahtijevaju ukidanje viza za svoje građane te se dogovaraju s Rusijom i Kinom".
Prevrtljivi Erdogan
"Za čovjeka koji je navodno nostalgičan za starim turskim carstvom, Erdogan u vanjskoj politici nastupa anti-osmanski. Smatra da će se s Trumpom u Bijeloj kući provući bez kritika. To i jest dio problema: Erdoganovo je savezništvo prevrtljivo. Prvo sruši ruski mlažnjak pa se ulizuje Putinu, voli Assada na početku rata u Siriji, a kasnije ga mrzi, dodvorava se EU-u, a kasnije pljuje Uniju.
Svatko tko bombardira Kurde dok tvrdi da bombardira ISIS, tko zahtijeva da se nitko ne miješa u zemlje "unutarnje poslove" dok razmješta trupe u Siriju i Irak, hoda opasnim putem.
Što je sljedeće? Još masakra? Naravno. Još pokušaja državnih udara? To nije sigurno. Masovna uhapšenja u najvećoj vojsci NATO saveza služe kako bi se spriječilo uspješniji državni udar - udar u kojemu bi i sam Kalif mogao završiti u zatvoru. Ili gore", zaključuje Fisk.
Rupel: Treba se pripremiti na podjelu Europe na megaregije
Rupel: Treba se pripremiti na podjelu Europe na megaregije
Foto: FAH
SLOVENSKI je predsjednik Borut Pahor početkom tjedna u svom govoru diplomatima upozorio na realnu perspektivu "regionalizacije" Europske unije, tokom koje će se države članice grupirati po svojim interesima i geostrateškim silnicama, a ideju je u svom prilogu u ljubljanskom "Delu" u subotu razradio Dimitrij Rupel, dugogodišnji bivši ministar vanjskih poslova.
Idealno bi bilo da Europa ostane "što cjelovitija i što slobodnija", ali tek treba pronaći zajednički europski identitet, pa zato u sadašnjoj krizi i izazovima Europa stoji pred dilemom hoće li se razvijati "prema što tješnjem ili što labavijem" savezu naroda, odnosno država s tradicionalnim nacionalnim aparatima, tvrdi Rupel.
Zato bi trebalo predvidjeti mogućnost podjele EU-a na manje jedinice, takozvane megaregije, koje bi prema geografskom ili interesnom načelu sastavljale "srodne" države, prema modelu po kojem su se povezale države Beneluksa ili Višegradske skupine, navodi u svojoj eleboraciji Rupel.
Kao jednu od mogućnosti, navodi kombinaciju sa formiranjem istočne, zapadne, sjeverne, južne i središnje megaregije, kao budućim sastavnicama današnje Europske unije.
Slovenija u središnjoj megaregiji
Sloveniju vidi u središnjoj megaregiji, zapravo proširenoj Višegradskoj skupini kojoj bi se pridodale Austrija i Slovenija.
U tom bi slučaju, predviđa Rupel, Hrvatska zajedno sa Bugarskom i Rumunjskom činila istočnu megaregiju, u sjevernu bi se udružile skandinavske i baltičke države, a u južnu mediteranske članice Cipar, Grčka, Italija, Malta, Portugal i Španjolska.
Politički i gospodarski najjaču skupinu činile bi članice iz zapadne megaregije, Belgija, Francuska, Irska Luksemburg, Njemačka i Nizozemska.
Kad za to dođe vrijeme, u europsku istočnu megaregiju uključili bi se redom Srbija, Makedonije, Crna Gora i Kosovo, te Turska i Ukrajina, navodi Rupel.
No, Europu bi se moglo regionalno podijeliti i prema oceanima i morima kojima gravitiraju pojedine države i to na: atlantsku grupaciju, baltičko-sjevernomorsku, podunavsko-crnomorsku, te sredozemnu skupinu.
Slovenija s Hrvatskom?
U potonjem bi se slučaju, upozorava Rupel, Slovenija našla u istoj skupini s Hrvatskom, a s njom ima neriješeno granično pitanje koje se uglavnom vrti oko granice na moru.
Jadransko more vrlo je važno za Sloveniju koja održava i svoj "jadranski identitet", a za dominaciju nad Jadranom vodi se "više manje tiha borba", piše bivši ministar. "U tome je uz Italiju najaktivnija Hrvatska za koju se čini želi biti hegemon na istočnoj strani Jadrana. I spor za Slovenijom spada u taj kontekst", tvrdi Rupel.
Rupel smatra da EU treba razmišljati o modelu koji će stvoriti "sinergiju različitih identiteta" kako bi postala djelotvornija.
"Pritom mislim na izvorne europske identitete, a ne na one koje donose useljenici. Mislim na europske lokalne i nacionalne identitete, na identitete jezičnih skupina, geopolitičke, ali i opće europske identitete", kaže Rupel u svojoj analizi u ljubljanskom "Delu".
Njemačke službe: U zemlji imamo 548 akutno opasnih islamista, u svakom trenutku mogu napasti
Njemačke službe: U zemlji imamo 548 akutno opasnih islamista, u svakom trenutku mogu napasti
Foto: FAH
PREDSJEDNIK Njemačkog ureda za zaštitu ustavnog poretka Hans-Georg Maassen pokušao je obraniti njemačku sigurnosnu službu od optužbi da su zakazale u slučaju napadača na berlinski božićni sajam.
"Kolege u zajedničkom stožeru za obranu od terorizma su postupile profesionalno. Ja ne vidim da su nečemu pogriješili", rekao je Maassen u razgovoru za njemačku novinsku agenciju dpa.
Tunišanin Anis Amri, kojeg se sumnjiči da je 19. prosinca ukradenim teretnim vozilom uletio na božićni sajam u Berlinu i pritom usmrtio 12 i ozlijedio preko 50 osoba, te je nakon nekoliko dana ubijen u sukobu s talijanskom policijom, slobodno se kretao Njemačkom iako je trebao biti protjeran u Tunis.
Kritike sigurnosnih službi
U njemačkoj javnosti se već danima kritizira postupak sigurnosnih službi zbog činjenice da je Amri bio dobro poznat vlastima kao nasilni islamist i kao osoba kojoj je u Njemačkoj odbijen zahtjev za azilom.
Nadležni za slučaj Amri tvrde kako nije bilo zakonskih temelja za njegovo hapšenje.
"Dokazni materijal nije bio dostatan za njegovo hapšenje", rekao je Maassen. On je također dodao kako se službe moraju osloniti na izvore koji im stoje na raspolaganju.
"Moramo imati u vidu da u Njemačkoj postoji još potencijalno opasnih islamista i da ih ne možemo sve pratiti", rekao je Maassen.
U Njemačkoj 548 akutno opasnih islamista
Prema spoznajama Saveznog ureda za borbu protiv kriminala (BKA), u Njemačkoj je trenutno 548 islamista svrstano u kategoriju "akutno opasnih", dakle kao osoba za koje se u svakom trenutku može očekivati da će napasti.
Otprilike polovica se trenutno ne nalazi u Njemačkoj, a oko 80 ih služi zatvorsku kaznu. Obavještajne službe procjenjuju da ekstremnoj islamističkoj sceni u Njemačkoj pripada oko 1200 osoba.
Nakon napada u Berlinu sve više političara traži mjere protiv potencijalno opasnih islamista, poput pritvora do trenutka protjerivanja te bolju koordinaciju pokrajinskih i saveznih sigurnosnih službi.
LEDENI VAL Deset mrtvih u Poljskoj, snijeg u Istanbulu, u Moskvi najhladnije u posljednjih 120 godina
LEDENI VAL Deset mrtvih u Poljskoj, snijeg u Istanbulu, u Moskvi najhladnije u posljednjih 120 godina
Ilustracija: Guliver image/Getty images
DANAS su u Europi zabilježene polarne temperature koje su u Poljskoj odnijele deset života, Istanbulu donijele snježni prekrivač, a Moskvi najhladniji Božić u zadnjih 120 godina.
Deset ljudi se smrznulo u zadnja dva dana u Poljskoj, gdje su temperature u nekim dijelovima zemlje pale ispod - 20 Celzijevih stupnjeva, saopštio je u subotu vladin Institut za državnu sigurnost (RCB).
"Sedam osoba je umrlo od novembar u petak, kada je zabilježen i najveći broj žrtava ove zime", rekla je Bozena Wysocka, glasnogovornica instituta.
"Još tri osobe umrle su dan ranije", dodala je, čime se "broj žrtava smrzavanja od 1. studenog popeo na 53".
Val novembar zahvatio je Poljsku u noći na četvrtak. Broj žrtava mogao bi rasti za vikend, budući da će temperatura ostati ispod - 20 Celzijevih stupnjeva.
Policija poziva Poljake da budu oprezni i da pripaze na one kojima prijeti hipotermija, osobito beskućnike.
120 godina ovako niska temperatura nije zabilježena u Moskvi
Moskva, gdje se živa u termometru tokom noći spustila na - 30 Celzijevih stupnjeva, slavila je pravoslavni Božić po novembar kakva nije zabilježena već 120 godina, javlja službena agencija RIA Novosti.
U Sankt Peterburgu, gdje su zabilježena - 24 stupnja, policija je pronašla tijelo muškarca koji se smrznuo u noći na subotu.
Tursku je zahvatila snježna mećava koja je paralizirala Istanbul, gdje su u subotu otkazane stotine letova u zračnoj luci i prekinut promet Bosporskim prolazom. No prognostičari najavljuju da će vjetar oslabjeti tokom večeri, ali će temperature u Istanbulu idućih dana ostati ispod ništice.
Mrtvi i u Bugarskoj
U susjednoj Bugarskoj, blizu turske granice, pronađena su trupla dvoje ilegalnih iračkih migranata.
U Ateni, u Grčkoj, u subotu je temperatura bila na ništici, a na sjeveru zemlje - 15 stupnjeva.
I Švicarska je, javlja Meteonews, u noći na subotu bila pogođena polarnom hladnoćom, pa je tako u Davosu zabilježeno - 19, a u Bernu - 15,5. Najniže temperature ove zime izmjerene su u petak ujutro u La Brevineu, u Juri, minus od 29,9 stupnjeva, na visini od 1000 m. To selo bilježi apsolutni rekord u hladnoći u Švicarskoj: 12. siječnja 1987. ondje je izmjereno - 41,8 stupnjeva.
Val novembar zahvatio je u petak i balkanske zemlje, spustivši temperaturu do - 27, napose u gorskim predjelima u Bosni te na jugu i na istoku Srbije.
No studen nije spriječila vjernike u Draču, u Albaniji, da se po običaju okupaju na Sveta tri kralja po temperaturi malo ispod ništice.
I u Francuskoj, napose u Parizu i okolici, temperature su tokom noći bile "izrazito negativne", od - 3 do - 11 stupnjeva.
Uzrok ove polarne hladnoće koja bi trebala potrajati do nedjelje je polarna fronta koja iz Skandinavije dolazi u srednju Europu.
I u Njemačkoj je noćas bilo najhladnije ove zime, pa je tako u dvama selima u Bavarskoj izmjereno - 26, a u Berlinu - 15.
Umro bivši predsjednik Mario Soares, otac portugalske demokracije
Umro bivši predsjednik Mario Soares, otac portugalske demokracije
Foto: FAH
NEKADAŠNJI portugalski predsjednik Mario Soares, kojeg su smatrali ocem demokracije u toj zemlji, umro je u subotu u 92. godini, objavio je glasnogovornik lisabonske bolnice u kojoj se Soares liječio.
Povijesna portuglska ličnost, bivši socijalistički predsjednik, primljen je 13. prosinca na odjel intenzivne njege bolnice Crvenog križa zbog "općeg pogoršanja zdravstvenog stanja".
Nakon prolaznog poboljšanja, njegovo se stanje znatno pogoršalo na Badnjak, a od ponedjeljka je bio u "dubokoj komi". Bolnica nije iznijela medicinske razloge njegove smrti.
Po izjavama njegovih bližnjih, nikada se nije potpuno oporavio od encefalitisa od kojeg je obolio u siječnju 2013., a zdravlje mu se još pogoršalo nakon smrti supruge u srpnju 2015.
Politički aktivan 40 godina
Soares, koji je pridonio uvođenju demokracije nakon Revolucije karanfila 1974. godine, te europskoj integraciji Portugala, ostao je prisutan na političkoj sceni približno četrdeset godina.
Utjecajna figura u zemlji, osnovao je portugalsku Socijalističku stranku, bio ministar vanjskih poslova, dvaput šef vlade, predsjednik republike od 1986. do 1996. godine te europski zastupnik.
Iako su ga u zemlji smatrali spomenikom demokraciji, on je bio skroman. "Nisam ni po čemu poseban, ja sam normalna osoba", rekao je u intervjuu prije dvije godine.
Osudio mjere štednje
Vrlo aktivan sve do poodomakle dobi, oštro je osudio strooge mjere štednje bivše vlade desnog centra radi ozdravljenja financija u zemlji, koja je primala financijsku pomoć EU-a između 2011. i 2014. godine.
Nakon smrti supruge, povukao se iz javnog života. Vidno oslabljen zdravstvenim problemima, prisustvovao je u srpnju svečanosti koju je u njegovu čast organizirala socijalistička vlada, ali nije izgovorio ni riječ.
Brojne ličnosti, među kojima predsjednik republike Marcelo Rebelo de Sousa i premijer Antonio Costa, posjetili su ga dok je bio u bolnici.
"Moj naraštaj je uvijek živio u slobodi, a to uvelike dugujemo Mariju Soaresu", rekao je lisabonski gradonačelnik, 43-godišnji Fernando Medina, pošto ga je posjetio u bolnici.
Preuzeto sa portala INDEX.HR
Prethodnih dana:
25.04.2024
U Makedoniji su predsjednički izbori, vodi oporbena desničarska kandidatkinja
Putovnice vojno sposobnim muškarcima izdavat će se samo u Ukrajini
Fico gasi slovačku televiziju i pretvara je u novu
Biden prijeti zabranom TikToka. I dalje ga koristi
Biden je potajno poslao Ukrajini moćne projektile. Već su izveli žestok udar na Ruse
Ide li Plenković u Bruxelles? Sunčana Glavak: Neće on nigdje
24.04.2024
Penava: Upozoravam Plenkovića - ne prelazi tu crtu, imat ćemo druge scenarije
Uhićen najbliži Šojguov suradnik. Sumnja se da je primio mito
Otkrivene masovne grobnice kod bolnica u Gazi
Američki Senat odobrio glasanje o vojnoj pomoći Ukrajini, moguća odluka već noćas
Hezbolah dronovima napao sjever Izraela
Rusija upozorila Zapad. "Riskirate direktan vojni sukob s nama"
23.04.2024
Tajvan uzdrmala serija potresa. Najjači bio 6.3
Zelenski: Zahvalan sam Joeu Bidenu na njegovoj nepokolebljivoj podršci Ukrajini
Palestinski dužnosnik: U zadnja 3 dana ekshumirana su 283 tijela iz masovne grobnice
State Department: Rat u Pojasu Gaz je značajno narušio stanje ljudskih prava
Ukrajini bi trebali stići moćni ATACMS-i. Trump je upravo doživio prvi veliki poraz
Tužitelj: Trump se podmićivanjem pornoglumice uplitao u izbore 2016.
22.04.2024
Ukrajina: Pogodili smo ruski spasilački brod na Krimu
Zapovjednik izraelske vojske odobrio je nastavak ofenzive u Gazi
Prosvjedi u Španjolskoj protiv rata u Gazi. "Izrael ubija, Europa sponzorira"
Čuli ste za povremeni post? Iznenađujuće mijenja tijelo
Netanyahu: Zadat ćemo nove teške udarce Hamasu
Donji dom američkog Kongresa izglasao zabranu TikToka. "Gazi se sloboda govora"
21.04.2024
Zelenski: Hvala SAD-u na novoj pomoći. Rusija: To će uništiti Ukrajinu
Amerika izglasala pomoć Ukrajini. Ovo bi moglo promijeniti tijek rata
SAD spriječio ulazak Palestine u UN. Palestinski predsjednik: Guraju nas prema kaosu
Erdogan se sastao s vođom Hamasa i pozvao Palestince na jedinstvo protiv Izraela
Izrael srušio projektile izvan atmosfere. Je li to početak rata u svemiru?
Veliki ukrajinski napad dronovima na Rusiju. Pogođeno skladište goriva i trafostanice
20.04.2024
Čovjek se zapalio pred sudnicom u New Yorku gdje traje suđenje Trumpu
Izrael: U Pojas Gaze je došlo 276 kamiona s pomoći
Scholz: Rat u Ukrajini mogao bi potrajati još nekoliko godina
Azerbajdžan i Armenija dogovorili povratak sela. "Ovo je prekretnica"
"I Izrael i Iran pokušavaju spasiti obraz." Iranci na ulici viču: "Smrt cionistima"
Šef NATO-a: Nitko nema koristi od rata na Bliskom istoku
Iranski ministar: Izraelski dronovi nisu prouzročili štetu ili žrtve u Isfahanu
19.04.2024
Trump: Opstanak Ukrajine je važan za SAD
New York Times: Stranka krajnje desnice bi mogla odlučiti hrvatske izbore
Scholz traži od saveznika u NATO-u da Kijevu isporuče šest sustava Patriot
EU misli da Kina isporučuje Rusiji komponente za izradu oružja
SAD: Blokirat ćemo puno članstvo Palestine u UN-u, trebaju pregovarati s Izraelom
Zapovjednik kenijske vojske poginuo u padu vojnog helikoptera
Argentina traži partnerski status u NATO-u
18.04.2024
Netanyahu britanskom šefu diplomacije: Sami ćemo odlučiti kako ćemo odgovoriti Iranu
Njemački i britanski šefovi diplomacije pozvali Izrael na suzdržanost od eskalacije
U izraelskim napadima uništeno više od 4000 embrija u Gazi
Rusi nadograđuju svoje tenkove-kornjače. Sad imaju radijske ometače
U BiH pronađena djevojčica iz Njemačke, žrtva trgovine ljudima
Rusi raketirali Černihiv, poginulo najmanje 13 ljudi
Birači izvan Hrvatske: Putovala sam dva sata, ali htjela sam glasati, volim Hrvatsku
17.04.2024
Kanađanin se obogatio prevarivši više od milijun Amerikanaca
Ukrajinski gradonačelnik otišao u rat pa ubijen tijekom misije
Godina kada je cijela Europa gorjela
SAD britanskom sudu dao jamstva potrebna za izručenje Juliana Assangea
Koliko je jaka iranska vojska?
SAD: Ovo su informacije koje imamo o osveti Izraela. Neke mogućnosti su zastrašujuće
Katastrofalne poplave u Dubaiju. U jednom danu palo kiše koliko inače u godinu dana
16.04.2024
Ovaj čovjek ispraznio je gradove, uveo potpuno ludilo i pobio milijune
Deseci porotnika odbili biti na suđenju Trumpu. Jedan rekao: Jednostavno nisam mogao
Izraelski doseljenici ubili 2 Palestinca na Zapadnoj obali, naoružani upali u selo
Izraelski vojnici ušli u Libanon pa upali u Hezbollahovu zamku i stradali
Čeka se odgovor Izraela. Ako uzvrati istom mjerom, Iran neće imati šanse
Rusi brutalno raketiraju milijunski grad. To je najava kopnene ofenzive?
15.04.2024
Zelenski: Izraelu su pomogli saveznici, a mi mjesecima čekamo pomoć
Palestinci oduševljeni zbog napada na Izrael. "Klali su nas više od šest mjeseci"
Izrael: Oborili smo neprijateljski dron lansiran iz Jemena
Izraelska vojska: Odobreni su operativni planovi i za ofenzivu i za defenzivu
Iran: Mogli bismo gađati Amerikance ako budu branili Izraelce
Policajka ubila napadača iz Sydneyja. Njegovi roditelji: Samo je radila svoj posao
Izrael: Curica koja je ozlijeđena u iranskom napadu je kritično
14.04.2024
Širi se lažna slika eksplozije u Teheranu
Iran: Lansirali smo i projektile i dronove na Izrael
Izrael: Spremni smo za mogući iranski napad
Žena u SAD-u ubila dečka i svoju bebu. Upozoravala na apokalipsu zbog pomrčine
Iran zaprijetio Izraelu. Biden se ranije vraća u Washington
Scholz otputovao u Kinu. Nalazi se sa Xijem
Banda iz Bugarske u Britaniji ukrala 54 milijuna funti pomoći. Ovo je njihova taktika
13.04.2024
Biden očekuje iranski napad na Izrael, poručio im: Nemojte
UN: Potonuo brod s migrantima kod talijanske obale, nestalo 45 migranata
Iran i Izrael desetljećima su neprijatelji. Prijeti li zaista eskalacija sukoba?
SAD: Iranski napad na Izrael je stvarna prijetnja, branit ćemo ga
Cijene nafte blizu 92 dolara zbog straha od eskalacije na Bliskom istoku
Skočio s kruzera u more prije tjedan dana. Otac: Dobar je ronilac, vjerujem da je živ
Agencija: Švedska neće ispuniti klimatske ciljeve bez promjena politike
12.04.2024
Macron: Moramo se trajno pripremiti za geopolitičku i geostratešku promjenu
Iran: Naš odgovor Izraelu bit će kontroliran i neće izazvati eskalaciju
Turska priprema novi mirovni plan za Ukrajinu
Američki general: Rusi su nadoknadili gubitke puno brže od očekivanog
Nizozemska daje još 400 milijuna eura Ukrajini
Japanski premijer: Ukrajina riskira kolaps bez američke podrške
Navalni je prije smrti uspio dovršiti autobiografiju, objavit će se
11.04.2024
Pucnjava u Americi ispred džamije. Ozlijeđeno više osoba
Jedna osoba ubijena u napadu nožem u Francuskoj. Napadača ubila policija
Britanija najavila redovite vojne vježbe s Amerikom i Japanom
Velike mjere sigurnosti na utakmicama u Madridu i Parizu zbog ISIL-ovih prijetnji
Britanski TV doktor pacijentici radio botoks u zamjenu za seks
Sastali se Biden i japanski premijer, najavili "nikad viđenu" obrambenu suradnju
10.04.2024
Američka savezna država zabranila gotovo sve pobačaje
15-godišnjak izveo pokolj u školi u SAD-u. Zbog toga u zatvor idu i njegovi roditelji
UN: U Ukrajini je naglo porastao broj poginulih i ozlijeđenih civila
Ukrajinska obrana je pred kolapsom. Ovo su najgori scenariji za kraj rata
Trump i britanski ministar razgovarali o izdvajanju članica NATO-a na obranu
Umro je Peter Higgs
Izrael nabavlja 40.000 šatora za evakuaciju ljudi iz Rafaha
09.04.2024
Vatikan tvrdi da je protiv zakona koji kriminaliziraju istospolne radnje
Razbijena mreža krivotvoritelja novca u Napulju. Novčanice zvali Maradona i Pele
Zašto Rusija tako manijakalno želi okriviti Ukrajinu za masakr u Moskvi?
SAD: Vršimo pritisak na Izrael da dopusti više kamiona s pomoći u Gazi |