|
|
|
TZ VIJESTI - BH VIJESTI - BH TEME - IZ MINUTE U MINUTU
08.05.2024.
* Bivša pornoglumica svjedočila protiv Trumpa: Novac nije bio moja motivacija
Bivša pornoglumica svjedočila protiv Trumpa: Novac nije bio moja motivacija
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
SUDAC u kaznenom postupku protiv Donalda Trumpa odbio je u utorak zahtjev za poništenjem suđenja Trumpova odvjetnika Todda Blanchea, koji je ustvrdio da je svjedočenje pornozvijezde Stormy Daniels o njihovoj navodnoj vezi 2006. bilo irelevantno i da će samo raspiriti strasti porote.
“Kako se možemo izvući iz ovoga na način koji je pošten prema predsjedniku Trumpu?" rekao je Blanche.
Sudac Juan Merchan rekao je da se slaže da postoje neki elementi u njezinu svjedočenju za koje bi bilo bolje da nisu izrečeni.
"Mislim da je svjedoka bilo malo teško kontrolirati", rekao je. "Mislim da nismo u fazi u kojoj je poništenje suđenja opravdano."
Govorila o 130.000 dolara mita
Zahtjev je podnesen nekoliko sati nakon njezina svjedočenja. Ona je poroti govorila o navodnoj vezi koju je imala s Trumpom i 130.000 američkih dolara mita koje je dobila da šuti kada se on kandidirao za predsjednika 2016.
Svjedočila je da je pristala na to jer se bojala da joj ne bi platio kada pobijedi na izborima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Daniels (45) je rekla da je bila odlučila da taj incident ostane privatan nakon što je 2011. na parkiralištu dobila prijetnju, ali se predomislila tokom predizborne kampanje 2016. ,kada je protiv Trumpa izneseno nekoliko optužbi za spolno zlostavljanje.
"Moja motivacija nije bio novac, željela sam ispričati priču", rekla je.
Trump (77) se izjasnio da se ne osjeća krivim za krivotvorenje poslovnih knjiga kako bi se prikrilo mito za Daniels.
Niječe da je imao spolni odnos s Daniels i njegovi odvjetnici tvrde da je ona to izmislila jer je željela nastupiti u Trumpovu showu Pripravnik.
Daniels je potvrdila da se nadala da će je Trump angažirati u showu nakon njihova odnosa.
0 ( + ) * Izrael započeo napad na Rafah
Izrael započeo napad na Rafah
Index Vijesti, Hina
21:25, 07. svibnja 2024.
Screenshot: IDF
Tekst se nastavlja ispod oglasa
IZRAEL je pokrenuo veliku vojnu ofenzivu protiv Hamasovih snaga u Rafahu, najjužnijem gradu Gaze. Izraelske snage su preuzele kontrolu nad graničnim prijelazom u Rafahu, čime je presječena ključna ruta kojom je pristizala pomoć u Pojas Gaze koji je već na rubu gladi.
Snimke koje su objavile Izraelske obrambene snage (IDF) prikazuju tenkove koji nose velike izraelske zastave i lome betonski natpis "Volim Gazu".
Izraelski ministar obrane Yoav Gallant rekao je da će se ofenziva nastaviti sve dok Hamasove snage u Rafahu "i cijelom Pojasu Gaze" ne budu "eliminirane" ili dok militantna islamistička organizacija ne počne oslobađati taoce.
“Ovo je početak naše misije uništavanja posljednje četiri brigade Hamasa u Rafahu. Ne biste trebali sumnjati u to", rekao je glasnogovornik vlade.
Hamas pristao na prijedlog Katara i Egipta
Izraelska operacija pokrenuta je nekoliko sati nakon što su čelnici Hamasa objavili da će prihvatiti nedavni prijedlog sporazuma o prekidu vatre koji su iznijeli katarski i egipatski posrednici.
Primirje bi predstavljalo prvu pauzu u borbama od prekida vatre u studenom tokom kojeg je Hamas oslobodio oko polovicu od 250 izraelskih i drugih nacionalnih talaca zarobljenih u iznenadnom napadu na Izrael u oktobaru. Tijekom te razmjene Izrael je oslobodio 240 Palestinaca iz svojih zatvora.
Netanyahu nije zadovoljan Hamasovim prijedlogom
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je danas da nije zadovoljan novim Hamasovim prijedlogom za prekid vatre, a Hamas je upozorio da nikakva dogovora neće biti ako se nastavi izraelska agresija na Pojas Gaze.
Netanyahu je rekao da je novi Hamasov prijedlog za prekid vatre daleko od osnovnih izraelskih zahtjeva, dodajući da je vojni pritisak i dalje nužan kako bi se oslobodilo taoce koje Hamas drži u Pojasu Gaze.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izraelske snage zauzele su palestinsku stranu graničnog prijelaza u Rafahu, što je Netanyahu ocijenio "jako značajnim korakom prema uništenju preostalih Hamasovih vojnih sposobnosti".
Hamas: Neće biti prekida vatre ako se nastavi izraelska agresija
Hamasov dužnosnik Osama Hamdan upozorio je danas da nikakva prekida vatre neće biti ako se nastavi izraelska agresija na Pojas Gaze.
Hamdan je to rekao na konferenciji za novinare u Bejrutu, a Hamasovo izaslanstvo stiglo je u međuvremenu u Kairo iz Dohe kako bi nastavili pregovore o prekidu vatre, saopštio je Hamas.
"Tvrdimo da vojna operacija u Rafahu, ako je Izrael izvede, neće biti piknik za (izraelsku) vojsku", rekao je Hamdan. "Loptica je na Netanyahuovoj strani", dodao je.
Istaknuo je da je novi prijedlog za prekid vatre na koji je Hamas pristao "minimum koji odgovara zahtjevima njihova naroda i njihova otpora".
"Prijelaz Rafah bio je i ostat će isključivo egipatsko-palestinski prijelaz", rekao je Hamdan.
0 ( + ) * Biden: Ljudi već počinju zaboravljati da je Hamas počeo ovaj teror
Biden: Ljudi već počinju zaboravljati da je Hamas počeo ovaj teror
Hina
20:52, 07. svibnja 2024.
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
AMERIČKI predsjednik Joe Biden upozorio je danas na rastući antisemitizam u SAD-u, uključujući na sveučilištima, u vrijeme kada njegova potpora Izraelu unosi podjele među demokratima i odvraća mlade birače.
U govoru posvećenom šest milijuna Židova ubijenih u Drugom svjetskom ratu Biden se uključio u žustru javnu raspravu o napadima na Židove, cionizmu, slobodi govora i potpori Izraelu u zemlji u kojoj živi najviše Židova izvan Izraela.
Obraćajući se okupljenima na komemoraciji u Memorijalnom muzeju Holokausta u Washingtonu, predsjednik je upozorio da bi se istina o sustavnom ubijanju Židova u Drugom svjetskom ratu mogla izgubiti.
"'Nikad više' u prijevodu jednostavno znači: Da se ne zaboravi. A 'da se ne zaboravi' znači da moramo uporno pričati priču, pričati istinu", rekao je Biden. "Postoji rizik da ljudi istinu neće znati."
"Ljudi počinju zaboravljati da je teror počeo Hamas"
Biden je govorio sedam mjeseci nakon što je palestinska militantna skupina Hamas napala Izrael 7. oktobara 2023., ubivši 1200 Izraelaca u onome što je nazvao najsmrtonosnijim danom za Židove nakon Holokausta.
"Ta mržnja (prema Židovima) ostaje u srcima previše ljudi na svijetu i zahtijeva da budemo budni i da o tome stalno pričamo", rekao je predsjednik. "I danas smo ovdje, ne 75 godina poslije, nego jedva sedam i pol mjeseci poslije, i ljudi već počinju zaboravljati da je taj teror počeo Hamas."
U izraelskoj osveti ubijeno je gotovo 35.000 ljudi u Gazi koju kontrolira Hamas, prema zdravstvenim vlastima palestinske enklave. Brojni od 2.3 milijuna stanovnika su na rubu gladi, što je izazvalo val prosvjeda u SAD-u kojima se traži da sveučilišta i Biden prestanu podupirati Izrael.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Biden je rekao da svi imaju pravo na prosvjed, ali ubijene u Gazi nije spomenuo. "Znamo da je demonizacija neke manjine opasnost za svaku manjinu. Na američkim kampusima nema mjesta antisemitizmu, govoru mržnje i bilo kojem obliku nasilja."
Izraelska vojska priopćila je u utorak da je preuzela nadzor nad palestinskom stranom južnog graničnog prijelaza Rafaha u Gazi koji graniči s Egiptom, zatvorivši vitalnu rutu za dopremu humanitarne pomoći palestinskim civilima dok se priprema za mogući ofenzivu s ciljem eliminacije boraca Hamasa.
"Moja potpora Izraelu je neupitna"
Brojni američki Židovi kritični su prema izraelskim napadima na Gazu i predvodili su prosvjede protiv desne vlade premijera Benjamina Netanyahua.
Biden je rekao da je njegova potpora Izraelu neupitna, unatoč nekim neslaganjima s vladom u Jeruzalemu. Američka vlada zaustavila je nekoliko isporuka oružja Izraelu, rekao je neimenovani izvor Reutersu.
Policija i nevladine udruge ukazali su na veliki porast antisemitskih napada u SAD-u od 7. oktobara 2023., kao i napada na muslimane. Neki Amerikanci su za politiku nulte tolerancije i antisemitizam tumače jako široko, a drugi smatraju da se zastrašivanje napadima na Židove koristi kao sredstvo da se ograniči legitimna kritika američke politike prema Izraelu.
0 ( + ) * Xijev dolazak u Srbiju je jasna poruka Zapadu, ali i Rusiji
Xijev dolazak u Srbiju je jasna poruka Zapadu, ali i Rusiji
Foto: F.S./ATAImages/PIXSELL, EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
POSJET vođe druge najveće ekonomske, vojne i političke svjetske sile bilo kojoj državi velik je događaj. A kad taj vođa posjeti Srbiju, to je maltene od "historijskog značaja". Za režim Aleksandra Vučića sigurno jest jer on već desetljećima balansira između Europske unije s jedne te Rusije i Kine s druge strane. Kako Vladimir Putin ima previše vlastitih briga te se baš i ne stigne baviti Vučićem i Srbijom, posjet Xi Jinpinga Beogradu tim je važniji.
Posjet Xi Jinpinga Beogradu, na dan predsjedničke inauguracije Vladimira Putina, simbolizira stanje u kojem je Kina istisnula Rusiju s mjesta najveće saveznice Srbije. Ili, kako je napisao sam Xi za srpske medije: "Neka svjetlost našeg čeličnog prijateljstva zasija na putu suradnje Kine i Srbije." Stoga ne čudi da Xi sa sobom dovodi izaslanstvo od 400 ljudi te tri ministra - vanjskih poslova, financija i trgovine.
Za potpisivanje je spremljeno više od 30 sporazuma, što dokazuje da su u zadnje dvije godine političari i diplomati imali itekako puno posla. Očigledna je namjera snažno vezivanje Beograda uz Peking. Da se ne bi ponovio 4. rujna 2020., kad su Vučić, kosovski premijer Avdulah Hoti i tadašnji američki predsjednik Donald Trump u Bijeloj kući potpisali Washingtonski sporazum o rješavanju pitanja Kosova. Na kraju od provođenja sporazuma nije bilo ništa jer je Trump izgubio predsjedničke izbore, ali je Peking izvukao poučak.
Deveti članak Washingtonskog sporazuma odnosi se na prekid suradnje s kineskim tehnološkim gigantom Huaweijem: "Obje strane će u svojoj mrežnoj infrastrukturi zabraniti upotrebu 5G opreme koja dolazi od nepouzdanih dobavljača. Tamo gdje takva oprema već postoji, obje strane se obavezuju na njeno blagovremeno uklanjanje i na druge potrebne korake." Trump se možda ponovno vrati u Ovalni ured Bijele kuće, no barem će, što se tiče Srbije, Peking imati tih 30 sporazuma. I mnoge potpisane u zadnje dvije godine.
Naravno, nipošto nije slučajno ni da Xi dolazi u Beograd na obljetnicu američkog bombardiranja kineskog veleposlanstva 1999. godine.
Oružje i ulaganja
Vučić od posjeta Xi Jinpinga očekuje ne samo kinesku potporu oko Kosova te ponešto novog oružja već i puno kineskih ulaganja. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, robna razmjena Srbije i Kine je 2017. godine iznosila oko 1.8 milijardi dolara. Ovaj iznos je rastao iz godine u godinu te je prošle godine došao do 6.09 milijardi dolara.
Naravno, za državu koja ima tržište od 1.4 milijarde potencijalnih kupaca ovo je beznačajan iznos, no za Srbiju zasigurno nije. Doduše, od ukupne robe koju je Srbija izvezla u Kinu prošle godine čak 92% čine rude bakra i katode od rafiniranog bakra. Jedini drugi spomena vrijedan izvozni proizvod je obrađeno drvo bukve. Srbija je u oktobaru prošle godine potpisala niz sporazuma s Kinom od kojih je najvrjedniji onaj o slobodnoj trgovini između dvije države.
Sporazum će stupiti na snagu baš na dan posjeta Xi Jinpinga Beogradu, predviđeno je postupno smanjivanje ili potpuno ukidanje carina za 10.412 srpskih i 8930 kineskih proizvoda. Stoga je jasno da Peking Srbiju, uz Mađarsku (koju je Xi Jinping posjetio neposredno prije Srbije), vidi kao potencijalni hub za prodor na europsko tržište.
Dok u Europi jačaju pozivi na uvođenje zaštitnih mjera (prije svega carina) na uvoz kineskih proizvoda, ta opcija dodatno dobiva na važnosti. Iako Srbija nije članica EU (a neće tako skoro ni biti), oznaka "Made in Serbia" ima značajno drukčiji tretman od "Made in China".
S druge strane, za razliku od Putina, koji teži razaranju Europske unije i stvaranju sve većeg broja kriznih žarišta, pristup Xi Jinpinga (za sada) je pomirljiv, sklon kompromisima koji neće remetiti kineski izvoz u EU. Peking će i dalje podržavati cjelovitu Srbiju te neće priznati neovisnost Kosova, no puno više od toga neće učiniti. Teško da će Dodik odlaziti po podršku u Peking kao što ide u Moskvu. Jednostavno, Peking treba stabilnu Europu koja će nastaviti kupovati stotine milijardi vrijedne kineske proizvode. Zbog toga bi Vučić puno radije u Beogradu vidio Putina nego Xi Jinpinga, ali to ne smije reći.
Dobri odnosi još iz doba SFRJ
Snažni odnosi Beograda i Pekinga nisu ništa novo. Još je bivša Jugoslavija razvila s Kinom političke, ekonomske i vojne odnose. Oni su posebno produbljeni tokom devedesetih godina, kad se Srbija našla pod međunarodnim sankcijama. Tada su put Kine, između ostalog, otišli planovi i tehnička dokumentacija za mnoge kineskoj vojsci važne proizvode. U devedesetima Srbija je još uvijek bila značajno tehnološki razvijenija od Kine, bez obzira na to što to danas zvuči nemoguće. Slobodan Milošević i njegova klika Kinezima su predali i mnoge projekte koje nisu smjeli jer ih je bivša Jugoslavija dobila kao tehnološke licence, ali što im je itko više mogao. Bombardirati ih?
Nakon svrgavanja Miloševića s vlasti nova Srbija se okrenula Europi. No to nije dugo potrajalo. Kad je 12. ožujka 2003. ubijen srpski premijer Zoran Đinđić, završio je srpski europski put. Dolaskom na vlast Vučića u travnju 2014. Srbija se ponovno snažno veže uz Rusiju, a postupno i uz Kinu.
Budući da je Vučić donedavno vidio Putina kao glavnog saveznika, jačanje odnosa s Kinom bilo je postojano, ali usporeno. Prva opipljiva posljedica vezivanja uz Peking zbila se u siječnju 2021., kad je Srbija dobila milijun doza kineskog cjepiva Sinopharm koje je trebalo štititi od koronavirusa. Od svega je napravljena ogromna predstava.
Međutim, kako se vrlo brzo pokazalo da Sinopharm baš i nije odveć učinkovit, Srbija ga je počela dijeliti susjednim državama (Kina je donirala ukupno 4.2 milijuna doza), a za srpsku čeljad odabran je ruski Sputnik V, koji se pokazao jednako neučinkovitim. Vučić se onomad hvalio kako će Srbija biti jedina država u kojoj će se proizvoditi ruska i kineska cjepiva. Još samo da je globalna pandemija potrajala koje desetljeće duže, možda bi se ta ulaganja i isplatila.
Invazija je sve promijenila
A onda je u februaru 2022. Putin pokrenuo agresiju na Ukrajinu. Do tada je Vučić najavljivao blisku i snažnu vojnu suradnju s Rusijom. Osim kupovine oružja, spominjala se mogućnost stvaranja ruske vojne baze u Nišu. Doduše, o tome se prvi put u srpskoj javnosti govorilo još 2009. godine, pa onda sredinom 2022.
Rusija je tokom 2017. donirala šest polovnih MiG-ova 29, a krenule su isporuke tenkova i borbenih vozila. Kupljeno je i šest samovoznih topničko-raketnih PZO sustava Pancir S1M. Međutim, međunarodne sankcije Rusiji, ali i ogromni gubici ruske tehnike u Ukrajini, onemogućili su daljnje isporuke, pa se Vučić odlučio okrenuti Pekingu.
Zanimljivo je da je početkom prosinca 2019. Vučić tvrdio kako Srbija ne želi kupiti ruski PZO raketni sustav S-400. Tada je izjavio da "se prelazi na mobilniju i bržu vojsku te se neće više kupovati glomazniji sistemi". Srpski su mediji objavili da je Vučić izjavio da Srbija "usporava" s kupovinom naoružanja, da će kupovina biti, ali ne "u zamahu kao ovih nekoliko godina". Predsjednik je pojasnio i da je novi nacionalni investicijski plan također jedan od razloga prekidanja "zamaha kupovine". Iste te godine ugovorena je kupnja kineskog PZO raketnog sustava FK-3 koji je po svim borbenim odlikama znatno slabiji od S-400.
Pravo okretanje Kini bila bi odluka o odustajanju od kupnje Rafalea i odluka o kupnji kineskih borbenih aviona. S obzirom na to da Pariz za Rafalee (trenutno) traži 3.2 milijarde eura te da je rok isporuke 11 do 15 godina, ne bi bilo čudno da Vučić odustane od njih. Tim prije jer za dvostruko manje novca može dobiti dvostruko više kineskih J-10. Vučićev je problem što bi političke posljedice bile znatno gore nego da Srbiju zaduži za 3.2 milijarde eura.
0 ( + ) * Humza Yousaf podnio ostavku, ovo je novi škotski premijer
Humza Yousaf podnio ostavku, ovo je novi škotski premijer
Hina
18:40, 07. svibnja 2024.
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
NOVI predsjednik škotske stranke SNP John Swinney izabran je danas u škotskom parlamentu za predsjednika škotske vlade umjesto Humze Yousafa.
Dan nakon što ga je naslijedio na čelu stranke, koja podržava neovisnost Škotske, Swinney, 60-godišnji politički veteran i dugogodišnji drugi čovjek vlade, postao je treći škotski premijer u nešto više od godinu dana.
Nije iznenađenje
Dolazi na mjesto Humze Yousafa (39), koji je prošli tjedan podnio ostavku nakon što je raskinuo koaliciju sa Zelenima. Oni su se suzdržali od glasanja.
Swinneyjev izbor nije iznenađenje. Dobio je 64 od 129 glasova u parlamentu u kojem Škotska nacionalna stranka ima veliku prednost u odnosu na oporbene stranke, ali nema apsolutnu većinu. Još mora prisegnuti na Vrhovnom sudu.
Yousaf je ranije tokom dana službeno podnio ostavku u pismu britanskom kralju Charlesu III. Na vlasti je bio 13 mjeseci, nakon karizmatične Nicole Sturgeon. Bio je najmlađi škotski premijer i prvi iz redova nacionalne manjine.
"Kao mladi musliman, rođen i odrastao u Škotskoj, nikada nisam ni sanjao da bih jednog dana mogao dobiti privilegiju voditi svoju zemlju", napisao je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Bio potpredsjednik vlade
Škotski parlament odgovoran je za mnogobrojna područja, uključujući zdravstvo i obrazovanje, a za vanjsku politiku i obranu nadležan je London.
John Swinney bio je od 2014. do 2023. potpredsjednik vlade u mandatu Nicole Sturgeon. Dužnost je napustio kada je ona podnijela ostavku. SNP je vodio od 2000. do 2004., kada je stranka bila u oporbi.
Dio oporbe optužuje SNP, koji je na vlasti od 2007., da prednost daje borbi za neovisnost nauštrb svakodnevnog života građana, no Swinney je u ponedjeljak obećao da će se fokusirati na "gospodarstvo, zapošljavanje, životne troškove" te na zdravstveni sustav, obrazovanje i klimatsku krizu.
Naglasio je i da želi da Škotska postane neovisna. No te ambicije za sada su u slijepoj ulici nakon što je britanski Vrhovni sud potkraj 2022. presudio da samo britanska vlada može dati dozvolu za novi referendum. Zadnji referendum 2014. nije uspio.
0 ( + ) * Uspon švedskih superbogataša
Uspon švedskih superbogataša
Index Vijesti
18:16, 07. svibnja 2024.
Foto: Profimedia, YouTube
Tekst se nastavlja ispod oglasa
ŠVEDSKA ima globalnu reputaciju zagovornika visokih poreza i socijalne jednakosti, ali je postala europsko žarište superbogataša. Na otoku Lidingö velike crvene i žute drvene vile s prozorima od poda do stropa stoje na stjenovitim liticama. Manje od pola sata vožnje od centra Stockholma, ovo je jedna od najbogatijih četvrti u Švedskoj.
Poduzetnik Konrad Bergström pali svjetlo u svom vinskom podrumu kako bi pokazao 3000 boca koje ondje drži. "Francuski Bordeaux, to je ono što volim", kaže Konrad uz blistavi osmijeh. Kuća ima vanjski bazen, teretanu presvučenu kožom sobova i noćni klub s velikim metalnim pisoarom.
"Imam puno prijatelja iz svijeta glazbe, tako da dosta sviramo", objašnjava Bergström za BBC. Obogatio se poduzetništvom, među ostalim posjeduje kompaniju za proizvodnju slušalica i zvučnika, a ovaj je dom jedan od četiri njegova posjeda u Švedskoj i Španjolskoj.
Ovakav stil života nije nimalo neobičan za uspješnog poduzetnika, ali iznenađuje koliko se ljudi obogatilo poput Bergströma u Švedskoj, zemlji s globalnom reputacijom sklonosti ljevičarskim politikama. Iako je trenutno na vlasti desničarska koalicija, nacijom su veći dio prošlog stoljeća upravljale vlade predvođene socijaldemokratima, izabrane na temelju obećanja da će razviti gospodarstvo na pravedan način, s porezima koji financiraju snažnu državu blagostanja.
Procvat superbogataša
Ali Švedska je iskusila procvat superbogataša u posljednja tri desetljeća.
Godine 1996. bilo je samo 28 ljudi s imovinom vrjednijom od milijardu kruna (oko 91 milijun dolara), prema listi koju je objavio nekadašnji švedski poslovni časopis Veckans Affärer. Većina ih je dolazila iz obitelji koje su bile bogate generacijama.
Do 2021. postajala su 542 "milijardera u krunama", prema sličnoj analizi dnevnih novina Aftonbladet, a zajedno su posjedovali bogatstvo vrijedno 70 posto švedskog BDP-a. S tek nešto više od 10 milijuna stanovnika, Švedska također ima jedan od najvećih svjetskih udjela "dolarskih milijardera" po glavi stanovnika. Forbes je na svoju listu bogataša za 2024. uvrstio 43 Šveđana koji posjeduju imovinu vrijednu najmanje milijardu dolara.
To su otprilike četiri na milijun ljudi, u usporedbi s oko dva na milijun u Sjedinjenim Američkim Državama (koje imaju 813 milijardera - najviše od svih zemalja - ali i 342 milijuna stanovnika).
"Ovo se dogodilo pomalo prikriveno, odnosno moglo se primijetiti tek nakon što se dogodilo", kaže Andreas Cervenka, novinar u Aftonbladetu i autor knjige Greedy Sweden, u kojoj istražuje uspon švedskih superbogataša. "Ali u Stockholmu možete vlastitim očima vidjeti bogatstvo i kontrast između superbogatih ljudi u nekim dijelovima Stockholma i prilično siromašnih ljudi u drugim dijelovima."
Tehnološka scena
Jedan od razloga uspona novih superbogataša je tehnološka scena u Švedskoj. Zemlja ima reputaciju Silicijske doline Europe jer je u posljednja dva desetljeća imala više od 40 takozvanih start-upova jednoroga - tvrtki vrijednih više od milijardu dolara.
U Švedskoj su osnovani Skype i Spotify, kao i tvrtke za računalne igre King i Mojang. Novije globalne priče o uspjehu uključuju financijski tehnološki start-up Tink, koji je tokom pandemije za oko dvije milijarde dolara kupila Visa, zdravstvenu tvrtku Kry i tvrtku za električne romobile Voi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U Epicentru - zajedničkom uredskom i društvenom prostoru s golemim staklenim atrijem - poduzetnik-veteran Ola Ahlvarsson smatra da su temelji ovog uspjeha postavljeni 90-ih godina. Kaže da je porezna olakšica na kućna računala u Švedskoj "povezala građane i poduzetnike mnogo brže nego u drugim zemljama".
I sam je suosnivač više kompanija i također ukazuje na snažnu "kulturu suradnje" na start-up sceni, pri čemu uspješni poduzetnici često postaju uzori i ulagači u sljedeću generaciju tehnoloških kompanija.
Veličina Švedske također je čini popularnim testnim tržištem. "Ako želite vidjeti funkcionira li to na većem tržištu, možete - uz ograničene troškove i bez previše rizika za svoj brend ili cijenu dionica - isprobati neke stvari ovdje", kaže Ahlvarsson za BBC.
Monetarna politika
Ali Cervenka tvrdi da postoji još jedan narativ koji zaslužuje više pozornosti - monetarna politika za koju kaže da je pomogla transformirati zemlju u raj za superbogataše. Švedska je imala vrlo niske kamatne stope od ranih 2010-ih do prije nekoliko godina. Zbog toga je bilo jeftino posuđivati novac, pa su Šveđani s obiljem gotovine rado ulagali u nekretnine ili nova tehnološka poduzeća, od kojih je mnogima zbog toga porasla vrijednost.
"Jedan od glavnih čimbenika koji su doveli do ovog ogromnog porasta broja milijardera je to što već nekoliko godina imamo prilično jaku inflaciju", kaže Cervenka.
Iako se najviše zarade u Švedskoj oporezuju s više od 50 posto - što je jedna od najviših stopa u Europi - on tvrdi da su uzastopne ljevičarske i desničarske vlade prilagodile neke poreze tako da favoriziraju bogate.
Država je u 2000-ima ukinula porez na bogatstvo i nasljedstvo, a porezne stope na novac zarađen od dionica i isplate dioničarima puno su niže od poreza na plaće. Stopa poreza na dobit također je pala s oko 30% u 90-ima na oko 20% - nešto niže od europskog prosjeka. "Ne morate se iseliti iz Švedske ako ste danas milijarder. Zapravo se neki milijarderi sele u Švedsku", kaže Cervenka.
Konrad Bergström s Lidingöa slaže se da Švedska ima vrlo povoljan porezni sustav za poduzetnike. Međutim, kaže da njegovo bogatstvo ima pozitivan učinak jer njegove tvrtke i domovi koje posjeduje pružaju posao drugima. "Imamo dadilju, vrtlara i čistačice. Dakle, otvaramo radna mjesta. Stoga ne bismo trebali zaboraviti da zapravo gradimo društvo."
Bergström ističe da bogati švedski poduzetnici i investitori također sve više reinvestiraju svoj novac u takozvana impact start-up poduzeća, koja su usmjerena na poboljšanje društva ili okoliša.
"To je svojevrsni paradoks"
Možda i najistaknutiji ulagač u zemlji je Niklas Adalberth, koji je suosnivač financijske platforme Klarna. Godine 2017. s vlastitih 130 milijuna dolara pokrenuo je Zakladu Norrsken koja podupire impact tvrtke i ulaže u njih.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Nemam navike milijardera u smislu posjedovanja jahte ili privatnog zrakoplova ili bilo čega sličnog. Ovo je moj recept za sreću", kaže Adalberth.
Međutim, neki tvrde da Švedskoj nedostaje nijansirana javna rasprava o bogatstvu milijardera. Nedavno istraživanje Sveučilišta Ă–rebro zaključilo je da je medijska slika švedskih milijardera pretežno pozitivna i sugeriralo da se njihovo bogatstvo rijetko objašnjava u kontekstu promijenjene ekonomske politike u zemlji. "Sve dok se superbogataši smatraju utjelovljenjem ideala neoliberalne ere, kao što su naporan rad, preuzimanje rizika i poduzetnički stav, nejednakost koja stoji iza toga ne dovodi se u pitanje", kaže medijski istraživač Axel Vikström.
Cervenka dodaje da rasprave o oporezivanju superbogataša nisu tako izražene u Švedskoj kao što su u mnogim drugim zapadnim zemljama, poput SAD-a. "To je svojevrsni paradoks. Čovjek bi pomislio da će, s obzirom na našu percepciju socijalističke zemlje, upravo ovo biti najvažnije. Mislim da to ima veze s činjenicom da smo preuzeli mentalitet 'pobjednik uzima sve'. Dakle, ako odigrate svoje poteze kako treba, možete postati milijarder. I to je prilično značajan pomak u švedskom mentalitetu", kaže Cervenka.
Popis bogataša Švedske također otkriva da je nacionalno bogatstvo i dalje uglavnom koncentrirano u rukama bijelih muškaraca, unatoč velikoj imigrantskoj populaciji u zemlji i desetljećima politike koja zagovara rodnu ravnopravnost.
"Da, ovo je mjesto gdje ljudi mogu stvoriti novac, stvoriti novo bogatstvo, ali još uvijek je vrlo zatvoreno i dvostruki standardi su prilično visoki u pogledu toga tko dobiva financije", kaže Lola Akinmade, nigerijsko-švedska spisateljica i poduzetnica. "Švedska je nevjerojatna zemlja koja je vodeća po mnogo čemu, ali još uvijek ima mnogo ljudi isključenih iz sustava".
0 ( + ) * Nakon pet dana iz rudnika kod Tuzle izvučeno tijelo rudara
Nakon pet dana iz rudnika kod Tuzle izvučeno tijelo rudara
Index Vijesti/Hina
Zadnja nadopuna: 18:14, 07. svibnja 2024.
Foto: Klix.ba
TIJELO rudara Asima Šehanovića (51) koji je pet dana bio zatrpan u jami 170 metara ispod zemlje, izvučeno je iz rudnika Mramor kod Tuzle u Bosni i Hercegovini, piše Avaz.
Spasilačke ekipe su radile bez prekida u ekstremno teškim uvjetima, piše portal, a brzina probijanja terena bila je poprilično dobra s obzirom na okolnosti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Rudnik Mramor jedan je od najstarijih u BiH
Šehanović je, naime, bio voditelj smjene kopača, a na njega se obrušio strop i živog ga zatrpao.
Kompleksnosti cjelokupne situacije dodatno su doprinosila konstantna stvaranja novih nanosa ugljena i zemlje, piše portal Klix. Zbog toga su spasioci u ponedjeljak promijenili metodu proboja, koristeći posebne podgrade.
Rudnik Mramor jedan je od najstarijih u BiH iz kojih se i danas vadi ugljen. Rudari tamo rade u iznimno teškim uvjetima jer ugljen kopaju ručno bez pomoći bilo kakvih sprava.
0 ( + ) Preuzeto sa portala INDEX.HR
Prethodnih dana:
28.05.2024
Erdogan: Netanyahu kao i Karadžić, neće moći izbjeći prokletstvo
Ruski guverner: U blizini Moskve srušen dron
Talijanski mediji: Papa je LGBT osobe nazvao peder*inama
Ukrajinci napali okupirani grad. Čuo se niz eksplozija, diže se velik oblak plamena
Libanon je bio glavno utočište za migrante iz Sirije. Sad više nisu dobrodošli
Rusi su pregazili prvu crtu ukrajinske obrane na sjeveru. Kijev pokreće istragu
27.05.2024
Policija u SAD-u ga prisilila da prizna ubojstvo oca koji je bio živ. Dobio odštetu
Vatrogasac i šumski radnik uhićeni u Čileu zbog požara u kojem je poginulo 137 osoba
Isprobali smo GPT-4o. Rezultati su vrlo zanimljivi
Bijesna rulja u Pakistanu prebila kršćanina i spalila mu kuću
Tajvan odgovorio gestom dobre volje na kineske vojne vježbe
26.05.2024
Međunarodni sud naredio prekid ofenzive na Rafah. Izrael na svoj način shvatio odluku
U Engleskoj se srušio avion iz Drugog svjetskog rata. Poginuo pilot
Putin isprovocirao novi incident na Baltiku. EU traži objašnjenje Rusije
Ruski dronovi lako uništavaju moćne američke tenkove. Ovo je ukrajinsko rješenje
25.05.2024
Talijanska antifašistica optužena za napad puštena iz mađarskog zatvora
Dječak (16) nasmrt izboden u Londonu
Hamas pozdravio odluku Haškog suda o Rafahu. "Izvršite pritisak na Izrael"
Američki bračni par ubijen na Haitiju. Bande ih upucale nakon izlaska iz crkve
Putin: Zelenski više nema legitimitet
Znanstvenik zaustavio svoj ubojiti rak vlastitom inovativnom metodom
Haški sud naredio Izraelu da zaustavi ofenzivu na Rafah. Netanyahu im odgovorio
24.05.2024
Rusija zaprijetila Americi: "Neprestano se provocira eskalacija"
Putin je krenuo s velikom čistkom. Pad Šojgua je tek početak
Trebamo li se zaista bojati azijskih stršljena?
Izrael zaprijetio Irskoj, Španjolskoj i Norveškoj: "Posljedice će biti teške"
Anglo American prodaje De Beers. Evo što to znači za globalnu industriju nakita
Vulin nakon usvajanja rezolucije o Srebrenici: Mislili su da su Srbi lak plijen
23.05.2024
Netanyahu: Priznavanje palestinske države je nagrada za terorizam
Putin želi pomicati granicu, objavljen plan, panika u Europi. "To bi bio kraj mira"
Britanija u srpnju ide na parlamentarne izbore
Objavljena snimka otetih Izraelki u Gazi. Obitelji pritišću Netanyahua da ih oslobodi
Palestinci bez udova, goli, u pelenama. Zviždači opisali mučenje u izraelskoj bolnici
Amerikancima je glavni problem u 2023. bila inflacija, pokazuje anketa
Maloljetnik u Indiji pijan Porscheom ubio dvoje ljudi. Za kaznu mora - napisati esej
22.05.2024
Ukrajina je riješila veliki problem. Smjenom Šojgua Putin je otkrio pravi plan
Podrška Bidenu na najnižoj razini u dvije godine
Ruska ofenziva na Harkiv dovela je do evakuacije 14.000 ukrajinskih civila
Izrael zaplijenio opremu Associated Pressa jer su uživo prenosili program Al Jazeere
Otočne države dobile spor o stakleničkim plinovima pred svjetskim pomorskim sudom
Rusija započela vježbe taktičkim nuklearnim oružjem
Izrael sravnio sa zemljom izbjeglički kamp u Gazi, u napadima na Rafah petero mrtvih
21.05.2024
Moćni ajatolah doživio je silovit udarac. Kreće borba za vlast u Iranu
Iran objavio petodnevnu žalost, izbori vjerojatno do kraja lipnja
EU izrazila sućut Iranu, ljudi na društvenim mrežama bijesni
Južna Afrika pozdravila nalog za uhićenje Netanyahua i lidera Hamasa
SAD kaže da je poginuli iranski predsjednik imao krvave ruke
30.000 Britanaca primilo je krv zaraženu HIV-om i hepatitisom. Ovo su mučne priče
Analitičar o pogibiji iranskog predsjednika: Izrael ima interes da napravi atentat
20.05.2024
Britanski mediji: Strahuje se da je iranski predsjednik mrtav
Što ako je iranski predsjednik poginuo u padu helikoptera?
Španjolski turisti ubijeni u Afganistanu, Islamska država preuzela odgovornost
Zaharova: Rusija je spremna pomoći Iranu, nadamo se da je predsjednik živ
Europska unija će pomoći u potrazi za iranskim predsjednikom
Pucnjava u SAD-u. U središtu popularnog turističkog grada ranjeno 11 ljudi
19.05.2024
Njemačka vojska je u rasulu. Odmetnuti ministar povlači drastične poteze
Rusija zbog propalog projekta blokirala milijune u stranim bankama
U Gazi pronađeno tijelo još jednog taoca, hamasovci ga ubili dok je vozio bicikl
Klizi li svijet u nuklearnu kataklizmu?
Policija u Austriji uhitila djevojčicu iz Crne Gore. Planirala teroristički napad?
Masovni prosvjedi u Gruziji, predsjednica stavila veto na "ruski zakon"
Atentatoru na slovačkog premijera određen pritvor. Tvrdi da ga nije htio ubiti
18.05.2024
Profesorica u Britaniji osuđena zbog seksa s učenicima, s jednim zatrudnjela
Putin kritizirao mirovni summit u Švicarskoj: "Rusija nije pozvana"
Gradonačelnička kandidatkinja u Meksiku ubijena u pucnjavi na predizbornom skupu
Nađeno tijelo Njemice i još dvoje s festivala na kojem je Hamas izveo pokolj
Žestoke borbe na sjeveru Gaze. "Izrael uništava naselja, nek se svijet srami"
Kina će povijesnim mjerama pokušati spasiti posrnuli nekretninski sektor
17.05.2024
Krenule pripreme za najgore. Putinov iznenadni napad probudio je Europu
Moldavija ide na referendum za ulazak u EU. U isto vrijeme i predsjednički izbori
Vrhovni zapovjednik NATO-a: Rusija nema dovoljno vojnika za proboj Harkiva
Papa: Američki katolički konzervativci su zarobljeni u samoubilačkom stajalištu
Velika čistka Šojguovih kadrova. Sprema se zaokret u vojsci
Fica operirali satima, stanje mu i dalje ozbiljno. Ministar objavio motive atentatora
Belgijski premijer tužio novinara koji je pozvao na njegovo ubojstvo
16.05.2024
Zamjenik premijera Slovačke: Fico je operiran i izvan životne opasnosti
U Europi već 20 godina nije bilo atentata na političare. Sve do danas
U Šibeniku usvojena deklaracija 10 zemalja, spominju Izrael i Palestinu
Putin o atentatu na Fica: Ovaj monstruozni zločin nema opravdanja
Trump: Spreman sam prihvatiti debatu s Bidenom 27. lipnja
Studija: Ljudi koji rade od kuće imaju puno manje zdravstvenih problema
15.05.2024
Putin potpisao odluke o imenovanju ministara u vladi
Islamska država: Napali smo vojarnu u Iraku mitraljezima i granatama
Portal između New Yorka i Dublina ugašen zbog neprimjerenog ponašanja Iraca
Pad moćnog i vječnog Šojgua
Orke potopile 15-metarsku jedrilicu. Španjolska izdala upozorenje uoči ljeta
Novi ruski ministar obrane predstavio svoj plan za rat u Ukrajini
14.05.2024
Žestoke borbe u regiji Harkiv, Rusi osvajaju sela. "Rusija pojačava rat"
Scholz s kolegama iz nordijskih zemalja: "Podupirat ćemo Ukrajinu koliko god treba"
Amerikanci će raznijeti most u koji se zabio ogromni brod
Izraelski prosvjednici blokirali pomoć za Gazu, razbacali pakete s hranom
Erdogan: Više od 1000 hamasovaca je na liječenju u Turskoj
Analitičar: Šojgu ide na još veći položaj. Treba vidjeti gdje će sad Petrušev
Melinda Gates napušta zakladu koju je vodila zajedno s Billom
13.05.2024
Zelenski: Vode se teške borbe. Šef specijalaca: Rusi samo ušetali u Harkiv
Zelenski: U Harkivu i Donbasu se vode obrambene bitke
Putin smijenio ministra obrane i postavio ga na novu funkciju
Širi se ogromni šumski požar u Kanadi, stanovnici Alberte se pripremaju za bijeg
Europol kaže da je hakiran. Napadač objavio da prodaje povjerljive podatke
Ljudi bježe iz važnog ukrajinskog grada: "Želim u Njemačku, ali ne znam kako ću tamo"
SAD: Izrael nema uvjerljiv plan zaštite civila u Rafahu
12.05.2024
Novi prosvjedi u Gruziji. 50.000 ljudi protestiralo protiv "ruskog zakona"
Biden: Trump si je trebao ubrizgati izbjeljivač
Scholz: Napad Izraela na Rafah doveo bi do nevjerojatnog gubitka života nevinih
Izrael optužio Južnu Afriku da djeluje kao "legalna ruka terorista Hamasa"
Europa se mora spremiti za dugoročni sukob s Rusijom, kaže predsjednik Češke
Rusija je nemilosrdno razotkrila ukrajinsku slabost
Novi brutalan napad Rusa na važan grad na sjeveru. Amerika objavila crnu prognozu
11.05.2024
U Gazi nađene masovne grobnice. Vijeće sigurnosti UN-a traži istragu
Von der Leyen u Splitu najavila: Komisija će imati povjerenika za obranu
Izraelski ministar: UN glasanjem o Palestini pokazao da se nasilje isplati
Vijeće ministara odobrilo glasovanje na sedam lokacija u BiH za Europski parlament |
|
|
|
OSTALE VIJESTI
|