Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Bugarsku ÄŤekaju novi izbori, ni socijalisti nisu uspjeli sastaviti vladu
Bugarsku čekaju novi izbori, ni socijalisti nisu uspjeli sastaviti vladu
HINA
Ilustracija: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
NIJEDNA od stranaka u Bugarskoj koje su pokušale sastaviti vladu nakon nedavnih izbora u tome nije uspjela, a zadnji koji su to pokušali, socijalisti, danas su vratili svoj mandat.
Nakon izbora 11. srpnja, ni socijalisti, treća najjača stranka u zemlji, nisu uspjeli sastaviti većinu te su svoj mandat vratili predsjedniku Rumenu Radevu.
“Nažalost, čekaju nas novi izbori i pregovori”, rekao je Radev.
Nakon trećeg neuspješnog pokušaja sastavljanja vlade, Radev mora raspustiti parlament, odrediti novi datum izbora i imenovati drugu privremenu vladu. Nije točno određen rok do kada taj proces mora biti završen.
Točan datum se ne zna
Sljedeći izbori u Bugarskoj bili bi treći po redu u 2021. Iako se točan datum održavanja novih izbora još ne zna, moguće je da bi se održali u studenom, kada se održavaju i predsjednički izbori.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Socijalisti, s 36 od 240 mjesta u parlamentu, ovise o podršci pet drugih stranaka od kojih su neki međusobni protivnici.
Populistička stranka ITN (punog naziva Postoji takav narod) pobijedila je na izborima 11. srpnja sa 65 mandata, tijesno pobijedivši stranku bivšeg premijera Bojka Borisova, GERB (Građani za europski razvoj Bugarske), koja je osvojila 63 mandata.
GERB je izgubio podršku glasača nakon što su ga političke stranke koje su 2020. prosvjedovale protiv vlade Bojka Borisova optužile za korupciju.
Ni ITN ni GERB, dvije najveće stranke u Bugarskoj, ne mogu sastaviti vladu jer nemaju većinu.
0 ( + )
*
Biden u New Yorku nakon poplava: Desetljećima nas upozoravaju na ekstremne pojave
Biden u New Yorku nakon poplava: Desetljećima nas upozoravaju na ekstremne pojave
Index Vijesti/Hina
Screenshot: CBS New York
Tekst se nastavlja ispod oglasa
AMERIČKI predsjednik Joe Biden, koji je danas obišao New Jersey i New York kako bi se upoznao s razmjerima štete koju je prouzročila oluja Ida, pozvao je u brzu akciju protiv klimatskih promjena stavljajući u fokus domaće teme nakon tjedana kaotičnog američkog povlačenja iz Afganistana.
Američki predsjednik je prvo doputovao u New Jersey, saveznu državu koja graniči s New Yorkom i koja je veoma stradala u prirodnoj katastrofi.
"Stručnjaci nas već desetljećima upozoravaju na ekstremne vremenske pojave. Mi se sada s njima suočavamo (...) Ne možemo se vratiti unatrag, ali možemo spriječiti da se stvari pogoršaju", rekao je Joe Biden u prigodi susreta s mjesnim čelnicima u kriznom stožeru u okrugu Somersetu.
Na sjeveroistoku Amerike poginulo 47 ljudi
U razornim poplavama u srijedu navečer poginulo je 47 ljudi u američkom megapolisu i u okolici i pričinjena je golema materijalna šteta.
Snimke newyorške podzemne željeznice u koju nadire bujica obišle su svijet. Šumski požari, uragani i poplave, ekstremne vremenske nepogode zahvaćaju sve dijelove Sjedinjenih Država, rekao je Biden.
Američki predsjednik u petak prošlog tjedna posjetio je Louisianu, prvu američku državu koju je Ida opustošila dok je još imala snagu uragana.
Biden traži velika ulaganja u borbu s klimatskim promjenama
Demokratski predsjednik istaknuo je da SAD mora čim prije uložiti velika sredstva u borbi s klimatskim promjenama, napose u dotrajalu infrastrukturu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Joe Biden je pripremio dva velika investicijska programa, u infrastrukturu (ceste, mostove, elektromrežu) i u socijalne usluge (školstvo, zdravstvo) u ukupnom iznosu koji bi se mogao popeti na čak 5.000 milijarda dolara.
Još ih mora prihvatiti američki Kongres, što znači da se moraju pomiriti interesi nekih zastupnika republikanske oporbe, zahtjevi krajnje lijevog krila demokratske stranke i zabrinutost zastupnika centra u njegovoj vlastitoj stranci zbog visine planiranih troškova.
Uloga tješitelja
Obilasci područja opustošenih uraganom prilika su da Biden ponovno preuzme ulogu tješitelja nakon proteklih tjedana u kojima je bio primoran opravdavati povlačenje američke vojske iz Afganistana i smrtonosnog napada u zračnoj luci u Kabulu kojem je ubijeno 13 američkih vojnika, podsjeća agencija Reuters.
SAD još pokušava izvući svoje ljude iz Afganistana nakon operacije koju je Biden nazvao povijesnom jer su zračnim mostom evakuirane hiljade ljudi.
Biden se idućih dana mora vratiti domaćim temama. borbi za reproduktivna prava žena nakon novog zakona protiv pobačaja u Teksasu, isteku financijske pomoći za nezaposlene i novim mjerama protiv covid-190.
U subotu će Biden sudjelovati u komemoracijama 20 godina od terorističkih napada na New York.
0 ( + )
*
Agencija za atomsku energiju: Iran ne surađuje, to smeta nadzoru nuklearnog programa
Agencija za atomsku energiju: Iran ne surađuje, to smeta nadzoru nuklearnog programa
HINA
Ilustracija: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
MEĐUNARODNA agencija za atomsku energiju (IAEA) oštro je osudila nedostatak suradnje Irana koji ozbiljno šteti njezinoj misiji nadzora nuklearnog programa, navodi se u izvještaju u koji je AFP dobio uvid.
"Od veljače 2021. provjera i nadzor se ozbiljno ometaju zbog odluke Irana" da ograniči preglede, piše UN-ova agencija.
Ovaj dokument će se proučiti na sastanku Vijeća guvernera idućeg tjedna, dok su pregovori o obnovi međunarodnog ugovora iz 2015. na mrtvoj točki.
Islamska Republika je isprva našla privremeno rješenje koje je IAEA-i omogućilo da nastavi nadzor u stanovitoj mjeri. Napose se obvezala da će na kraju ustupiti podatke kamera i opreme za nadzor.
No taj je dogovor istekao 24. lipnja i Iran nije odgovorio unatoč opetovanim "zahtjevima" agencije.
Njezin glavni direktor Rafael Grossi rekao je čak da je spreman otići u Iran "kako bi se sastao s članovima nove vlasti i razgovarao o tim problemima", navodi se u izvještaju, no do putovanja nije došlo.
Kršenje obaveza
U takvim okolnostima, tehnička sposobnost IAEA-e da tokom vremena prati iranski nuklearni program je "doista upitna", navodi IAEA.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Iran je istodobno znatno povećao proizvodnju visoko obogaćenog uranija, kršeći svoje obveze.
Tako je Iran, po procjenama s kraja augusta, povećao zalihe uranija obogaćenog do 60 posto, što je znatno iznad dopuštene granice od 3,67 posto, na 10 kg, pošto su svibnju iznosile 2,4 kg, a zalihe 20-postotnog uranija porasle su sa 62,8 kg na 84,3 kg.
Iran je od 2019. postupno odustajao od pojedinih odredaba nuklearnog sporazuma što ga je sklopio sa svjetskim silama pošto se iz njega jednostrano povukao Washington u vrijeme bivšeg predsjednika Donalda Trumpa koji je Iranu usto obnovio sankcije.
Biden, koji je u siječnju naslijedio Trumpa, navodi da je spreman obnoviti sporazum kako bi se spriječilo da Iran razvije atomsko oružje.
Pregovori o obnovi sporazuma početi u Beču pod okriljem Europske unije u zamjenu za ublažavanje američkih sankcija odgođeni su 20. lipnja, dva dna nakon pobjede ultrakonzervativnog predsjednika Ebrahima Raissija.
Nije predložen nikakav novi rok za obnovu pregovora unatoč pozivima Zapada.
0 ( + )
*
Boris Johnson najavio povećanje poreza
Boris Johnson najavio povećanje poreza
HINA
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
BRITANSKI premijer Boris Johnson predstavio je planove za povećanje poreza radnicima, poslodavcima i nekim ulagačima radi ublažavanja krize zdravstvenog i sektora socijalne skrbi, čime je prekršio izborno obećanje i izazvao bijes stranačkih kolega.
Nakon što je uložio ogromna novčana sredstva u borbu protiv covida-19, Johnson je odustao od izbornog obećanja kojim se obvezao sanirati krizu sustava socijalne skrbi čiji će se troškovi, kako se predviđa, zbog starenja stanovništva u iduća dva desetljeća udvostručiti.
U sklopu svog obećanja, Johnson je također rekao i da će nadoknaditi kašnjenja u zdravstvu, s obzirom na to da su, zbog preusmjeravanja svih resursa državnog zdravstvenog sustava u borbu protiv covida, milijuni ljudi mjesecima čekali na red za preglede i liječenje.
“Pogriješio bih kada bih rekao da možemo ovaj oporavak financirati bez donošenja teških, ali odgovornih odluka o tome kako pronaći potrebna sredstva", rekao je Johnson u svom obraćanju parlamentu.
Britanski su političari godinama pokušavali pronaći adekvatan model financiranja socijalne skrbi, iako su oba prethodna premijera, iz reda konzervativaca i laburista, ignorirala to pitanje zbog bojazni da će razljutiti svoje birače, ali i stranačke kolege.
Tijekom iduće tri godine skupit će se 36 milijardi funti
Ne obazirući se na zabrinutost svoje stranke, Johnson je predstavio novi plan prema kojem će se stopa poreza za zdravstveno i socijalno osiguranje, koje plaćaju i radnici i poslodavci, povećati za 1.25 posto.
Tim će se povećanjem, kako je rekao Johnson, tokom iduće tri godine prikupiti 36 milijardi funti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Johnson je pokušao ublažiti bijes svoje stranke, koja je već desetljećima poznata po tome što zagovara niske poreze. Neki zakonodavci strahuju da će zbog ovih povećanja izgubiti podršku na izborima 2024.
Johnson je kasnije rekao da nije htio daljnja povećanja poreza, ali je, kada je upitan o tome, odbio potpuno isključiti tu mogućnost.
Rekao je također da je potrebna dugoročna reforma kako bi se popravilo stanje u sustavima skrbi za starije i osobe s invaliditetom.
“Priznajem da ovim kršim svoj politički program, no ne činim to olako; globalna pandemija nije bila ni u čijem planu i programu”, poručio je Johnson.
Ministrica rada i mirovinskog sustava u Johnsonovoj vladi Therese Coffey kasnije je rekla da država iduće godine neće povećati iznos mirovine kako bi ga uskladila s plaćama, čime je prekršeno još jedno izborno obećanje.
0 ( + )
*
Vođa talibana traži od nove vlade da primijeni šerijatski zakon
Vođa talibana traži od nove vlade da primijeni šerijatski zakon
HINA
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
VRHOVNI talibanski vođa Hibatullah Akhundzada pozvao je novu vladu da poštuje šerijatski zakon u prvoj poruci otkako su islamisti preuzeli vlast i obećali mir, no već danas pale su prve žrtve na prosvjedu u gradu Heratu.
"Uvjeravam sve naše građane da će vladajući mukotrpno raditi na tome da se poštuju islamski propisi i šarija u cijeloj zemlji", stoji u priopćenju na engleskom jeziku koje je objavio Hibatullah Akhundzada.
Nova vlada uspostavit će "mir, napredak i trajni razvitak" u zemlji, poručio je talibanski vođa.
Pozvao je sugrađane da ne napuštaju Afganistan i ustvrdio da talibanski režim nema problem ni s kime, no 120.000 Afganistanaca proteklih tjedana već je iselilo u strahu od talibanske odmazde.
Snažne veze
U dugoj poruci u kojoj je poželio "snažne i zdrave veze sa susjednim državama i svim drugim državama", Akhundzada je ustvrdio da će njegov režim "poduzeti snažne i učinkovite mjere radi zaštite ljudskih prava".
Međutim, njegova obećanja, napose u pogledu ženskih prava, zasad teško mogu umiriti neistomišljenike. Znak tog nepovjerenja jesu prosvjedi što su ih ovih dana u Kabulu organizirale aktivistkinje kojima su se pridružili Afganistanci koji su došli osuditi nasilje režima u Panširu.
Na prosvjedu protiv talibanskog režima dvije su osobe ubijene, a osam je ranjenih metcima u utorak u Heratu, velikom gradu na zapadu Afganistana, rekao je za agenciju AFP lokalni liječnik pod uvjetom da ostane neimenovan.
Riječ je o prvom smrtonosnom ishodu na prosvjedima koji su, otkako su islamisti preuzeli vlast, održani u glavnome gradu Kabulu, Heratu i Mazar-i-Sharifu (na sjeveru).
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Više stotina ljudi, a među njima mnogo žena, prosvjedovalo je poslije podne u Heratu uz povike "Sloboda" i "Smrt Pakistanu", noseći zeleno-crno-crvenu zastavu bivše vlade koju su talibani zamijenili svojom bijelom zastavom otkako su se vratili na vlast 15. augusta
Mrtvi na prosvjedima
Dva tijela i deset ranjenih bilo je dovezeno u bolnicu u gradu, rekao je liječnik agenciji AFP.
"Svi su imali ozljede zadobivene metcima", rekao je liječnik.
Danju su talibani pucali u zrak kako bi rastjerali mnoštvo tokom nekoliko manifestacija organiziranih u Kabulu.
I u Heratu, kao i na drugim prosvjedima, sudionici su se protivili nasilju koje talibani provode u pokrajini Panšir, osudili su upletanje Pakistana, koji je blizak s talibanima u unutarnja pitanja Afganistana, napose pakistanskih obavještajnih službi.
Tri tjedna nakon preuzimanja vlasti u Afganistanu talibani su u utorak objavili sastav dijela buduće vlade kojom će predsjedati Mohammad Hassan Akhund, jedan od utemeljitelja talibanskog pokreta.
Talibanski glasnogovornik Zabihullah Mujahid obećao je u utorak na konferenciji za novinare u Kabulu da vlada još nije kompletna i rekao da će njegov pokret koji je obećao "široku" vladu, pokušati "uzeti ljude iz drugih dijelova zemlje".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Rad na obrazovanju
Talibanski vođa Hibatullah Akhundzada obećao je još i obrazovanje jer je to "među vodećim potrebama u zemlji", i ustvrdio da će vlada raditi na tome.
"Svi strani diplomati, veleposlanstva, konzulati, organizacije, humanitarne i investicijske neće imati nikakvih problema" u zemlji, rekao je.
Imenovan na čelo talibana u svibnju 2016. Hibatullah Akhundzada bio je dosad nepoznat široj javnosti, više se baveći pravnim i vjerskim pitanjima nego vojnim područjem.
On objavljuje samo rijetke godišnje poruke o islamskim blagdanima.
Pošto se dugo šutjelo o njegovu prebivalištu, talibanski pokret je krajem augusta objavio da "od samog početka" živi u Kandaharu i da će se "uskoro pojaviti u javnosti".
0 ( + )
*
Kršćanski vođe uputili apel o klimatskim promjenama: "Poslušajte Zemljin vapaj"
Kršćanski vođe uputili apel o klimatskim promjenama: "Poslušajte Zemljin vapaj"
HINA
Ilustracija: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
UOČI skorašnje Konferencije Ujedinjenih naroda (UN) o klimatskim promjenama tri glavna kršćanska lidera uputila su zajednički apel vjernicima da "poslušaju Zemljin vapaj" i počnu hitno poduzimati mjere za zaštitu okoliša i smanjenje posljedica klimatskih promjena.
U apelu pod nazivom Zajednička poruka za zaštitu života papa Franjo, kanterberijski nadbiskup Justin Welby i pravoslavni ekumenski patrijarh Bartolomej pozvali su kršćane na molitvu za svjetske čelnike da na UN-ovoj Konferenciji o klimatskim promjenama u studenom u Glasgowu donesu razborite i hrabre odluke.
"Pozivamo sve ljude, bez obzira na njihova uvjerenja i svjetonazore, da poslušaju Zemljin vapaj i vapaj siromašnih, da preispitaju svoje ponašanje i prinesu potrebne žrtve za spas Zemlje koju nam je dao Bog", stoji u njihovoj poruci.
Pred nama je stroga pravda na djelu
Papa Franjo na čelu je Rimokatoličke crkve, koja ima 1.3 milijarde članova, patrijarh Bartolomej duhovni je vođa pravoslavnih kršćana, kojih je u svijetu oko 220 milijuna, a Welby je viši biskup svjetske anglikanske zajednice, koja ima oko 85 milijuna članova.
Sva trojica aktivno se zalažu za zaštitu okoliša i slažu se da su klimatske promjene i globalno zatopljenje barem djelomično uzrokovani ljudskim djelovanjem, između ostaloga i prekomjernim korištenjem fosilnih goriva.
"Pred nama je stroga pravda na djelu: gubitak bioraznolikosti, degradacija okoliša i klimatske promjene neizbježne su posljedice našeg djelovanja, naše pohlepe u prekomjernom iskorištavanju Zemljinih resursa, ovaj planet to više ne može izdržati", kažu crkveni poglavari.
Spominju i nedavne ekstremne vremenske pojave, prirodne katastrofe, poplave, požare, suše i porast razine mora, koji pokazuju da "klimatske promjene nisu izazov s kojim ćemo se nositi tek u budućnosti, nego je riječ o neposrednoj krizi koja već sada ugrožava opstanak života".
U Europi je ovo ljeto bilo najtoplije, iako je riječ o maloj razlici u odnosu na prethodne dvije najviše izmjerene temperature u razdoblju od lipnja do augusta, objavili su u utorak europski znanstvenici.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Odgađanje konferencije
Zeleni su pozvali UN da odgodi konferenciju COP26 zbog, kako su poručili iz Klimatske akcijske mreže (Climate Action Network, CAN), krize uzrokovane covidom-19, koja je zahvatila brojne zemlje, posebno siromašne, koje se još bore za pristup cjepivu.
Na takvim događanjima obično sudjeluju izaslanici iz više od 190 zemalja.
I papa Franjo će sudjelovati na UN-ovoj konferenciji, ako mu to dopusti zdravstveno stanje, s obzirom na to da je u srpnju operirao crijeva, priopćile su njegove službe.
Sudjelovanje je potvrdio i nadbiskup Welby, izvijestila je njegova glasnogovornica. Ured patrijarha Bartolomeja još se nije očitovao o njegovu dolasku.
Vatikan će 4. oktobara biti domaćin velikog okupljanja svjetskih religijskih vođa i znanstvenika koji će ukazati na važnost predstojeće klimatske konferencije u Glasgowu.
Skup pod nazivom Vjera i znanost: Uoči COP26, koji organiziraju Velika Britanija i Italija, okupit će oko 40 visokih predstavnika najvećih svjetskih religija i desetak znanstvenika.
0 ( + )
*
Ovo je nova vlada Afganistana. Vodit će je čovjek s UN-ovog popisa terorista
Ovo je nova vlada Afganistana. Vodit će je čovjek s UN-ovog popisa terorista
Index Vijesti
Foto: Twitter
Tekst se nastavlja ispod oglasa
TALIBANI su danas predstavili novu vladu, na čijem čelu će se nalaziti mula Mohammad Hasan Akhund, javlja Radio Slobodna Europa.
On je tokom prethodne vladavine talibana, od 1996. do 2001. godine, služio kao ministar vanjskih poslova i potpredsjednik tadašnje vlade. Od 2001. godine nalazi se na listi terorista UN-a, koji ga opisuje kao jednog od "najefikasnijih talibanskih zapovjednika."
Vrhovni vođa bit će Mawlawi Haibatullah Akhundzada, koji je već ranije bio imenovan za vođu talibana. On će imati konačnu riječ o političkim, vjerskim i vojnim pitanjima pod vladajućom strukturom.
Zemlja će se zvati Islamski emirat Afganistana
Glasnogovornik talibana Ahmadullah Masiq potvrdio je za BBC da bi zemlja od sad trebala biti poznata kao Islamski emirat Afganistana, što je ime koje su talibani koristili tokom svoje, većinom nepriznate, vladavine od 1996. do 2001. godine.
Mawlawi Amir Khan Mutaqqi bit će ministar vanjskih poslova.
Zamjenik šefa vlade bit će suosnivač talibana
Glasnogovornik talibana Zabihullah Mujahid rekao je na konferenciji za novinare da će suosnivač talibana Abdul Ghani Baradar biti zamjenik šefa vlade, prenosi AFP.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Baradar je pušten iz pakistanskog zatvora 2018. godine po nalogu Sjedinjenih Država nakon pokretanja direktnih razgovora između militanata i Washingtona koji su na kraju doveli do sporazuma o povlačenju koji je postignut početkom prošle godine.
Ministar obrane bit će sin bivšeg duhovnog vođe talibana
Mullah Mohammad Yaqoob, sin bivšeg duhovnog vođe talibana mule Mohammada Omara imenovan je za ministra obrane.
Za sada svi imenovani služit će kao vršitelji dužnosti, rekao je Mujahid na konferenciji. Talibani su ranije obećali “inkluzivnu vladu” koja predstavlja složen etnički sastav Afganistana, iako je malo vjerojatno da će u njoj biti i žena.
Jedan od prvih zadataka nove vlade bit će pokušaj otvaranja diplomatskih i ekonomskih kanala, dok će u isto vrijeme tražiti priznanje stranih vlada.
Nova vlada formirana je nakon što su talibani 15. augusta munjevito osvojili Kabul i preuzeli vlast u Afganistanu. Imenovanje nove vlade očekuje se već danima nakon što je 31. augusta završeno povlačenje međunarodnih snaga iz Afganistana.