Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Zašto ljudi iz Trumpove kampanje sad lobiraju za Dodika?
Ljudi iz Trumpove kampanje sad lobiraju za Dodika
P.S.
Foto: Hina/EPA
SURADNICI američkog predsjednika Donalda Trumpa iz njegove predizborne kampanje, Jason Osborne i Mike Rubino, dobili su novi posao kao lobisti vladajuće stranke predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika.
Dodikov angažman američkih lobista bliskih Trumpu, koji bi mogao predstavljati dramatičan zaokret u američkoj politici prema Bosni i Hercegovini, otkrio je američki list Mother Jones, pozivajući se na dokumente koje je objavilo američko ministarstvo pravosuđa.
Osborne i Rubino inače su bliski prijatelji i poslovni suradnici bivšeg menadžera Trumpove predizborne kampanje Coreyja Lewandowskog. S druge strane, Dodik je poznat kao saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina i zagovornik odcjepljenja entiteta Republike Srpske od BiH, a eventualno i pripojenja Srbiji, kao što je ponovo sugerirao u nedavnom govoru na skandaloznom skupu u Bačkoj Palanci.
"Uvjeren sam da će Srbi u ovom stoljeću naći snagu da objedine svoje državne prostore i riješe probleme koji su sad pred državom Srbijom", rekao je Dodik i zamolio prisutnog srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, koji je u vlastitom govoru usporedio Hrvatsku s nacističkom Njemačkom, "da uloži energiju i zaštiti i nas u Republici Srpskoj koji Srbiju doživljavamo svojom zemljom i vidimo je kao jedinstven prostor - i državni i politički".
Washington lani uveo sankcije Dodiku, Trumpovi ljudi sad lobiraju za njega
Američko ministarstvo financija još je prošle godine, nekoliko tjedana prije inauguracije Trumpa, sankcioniralo Dodika zbog raspisivanja referenduma o obilježavanju "Dana Republike Srpske", budući da su i Washington i Sarajevo ocijenili takvu manifestaciju i referendum o istoj kao kršenje Daytonskog sporazuma iz 1995. kojim je završen rat u BiH. Dodik ni ranije nije krio svoj stav o BiH nazivajući je "propalom državom" iz koje bi se Republika Srpska trebala odcijepiti za vlastito dobro.
Ne treba posebno napominjati da bi takvo odcjepljenje, osim što je neustavno, vjerojatno izazvalo nove oružane sukobe u nama susjednoj državi. Još je veću zabrinutost izazvalo nedavno otkriće da lokalna policija u Republici Srpskoj dobiva vojnu obuku od ruskih specijalaca i nabavlja oružje prikladnije za rat nego za policijski rad.
Iako je sam Dodik pod američkim sankcijama, njegova stranka SNSD nije, zbog čega lobiranje u SAD-u za nju nije zabranjeno. Ipak, zbog svega navedenog postavlja se logično pitanje - zašto republikanci bliski američkom predsjedniku sad lobiraju za stranku koja je jedan od glavnih izvora nestabilnosti na prostoru bivše Jugoslavije? Štoviše, za stranku čija politika otvara prostor Rusiji, glavnom američkom geopolitičkom protivniku, za širenje utjecaja u ovoj regiji?
"Dodik je godinama pokušavao izmijeniti američku politiku prema suverenitetu BiH"
Objašnjenje ovakvog razvoja događaja ponudio je bivši bosanski ministar Reuf Bajrović za Newsweek. "Dodik je godinama pokušavao izmijeniti američku politiku prema suverenitetu Bosne i Hercegovine. Podrška za njegove ciljeve u Washingtonu bila je između nula i nepostojeće. ono što je novo s ovom tvrtkom je bliskost dvojice lobista Trumpovom svijetu... Uzimajući u obzir neuobičajeno skromnu naknadu, čini se da saveznici Lewandowskog nisu svjesni koliko su Dodik i njegova stranka toksični."
Naime, SNSD je, kako je lobist Osborne priznao za Mother Jones, sklopio "verbalni dogovor" s njegovom i Rubiovom tvrtkom Twin Rocks Global, koju je osnovao prošlog mjeseca za ovu svrhu. U sklopu svog rada organizirali s posjet premijerke RS Željke Cvijanović Washingtonu i njen susret s republikanskim političarima, uključujući kongresnika iz Kalifornije Danau Rohrabachera koji ne notoran po svojim proruskim stavovima, do te mjere da ga je FBI jednom prilikom upozorio da ga ruski špijuni smatraju osobom koju mogu pridobiti.
Premijerka RS sastala se s Trumpovom glasnogovornicom, Trumpov čovjek s Vučićem
Vlada RS je u svom priopćenju također objavila da se Cvijanović našla i sa dužnosnicama iz Trumpove Bijele kuće Kellyane Conway i Sarah Huckabee Sanders, kao i s Lewandowskim te sa bivšim Trumpovim strategom Steveom Bannonom, koji u zadnje vrijeme obilazi Europu pokušavajući ujediniti nacionalističke i populističke snage na Starom kontinentu.
A sam Lewandowski je u travnju posjetio Srbiju, gdje je navodno ponudio dogovoriti razgovor između Vučića i Trumpa, ali kasnije je opovrgnuo da lobira za Srbiju. Ne treba posebno napominjati da je i Vučić blizak s Putinom i da svi ovi kontakti pobuđuju posebnu sumnju s obzirom da se u SAD-u i dalje vodi istraga o ruskom miješanju u američke izbore i mogućnosti da je Trumpova kampanja surađivala s Rusima na tom planu.
0 ( + )
*
Otmičari u Americi obučavali djecu za pokolje po školama
Otmičari u Americi obučavali djecu za pokolje po školama
Foto: EPA
AMERIČKA policija, koja je pronašla jedanaestero djece zatočene u neljudskim uvjetima u skrovištu u Novom Meksiku, došla je do još strašnijeg otkrića - radi se o islamističkim teroristima koji su obučavali otetu djecu za pokolje vatrenim oružjem u školama.
Jedan od dvojice islamista, Siraj Ibn Wahha (39) je otac nestalog trogodišnjeg djeteta čiji ostacin su pronađeni u skrovištu u pustinji. Potraga za nestalim Abdulom-ghani Wahhajom, dječakom s teškim medicinskim problemima, policiju je i dovela do ovog jezivog skrovišta, odnosno kampa za pripremu terorističkih napada.
Osim Wahhaja, na imanju su pronađeni i uhapšeni i Lucas Morten, Janny Leveille (35),Hujrah Wahhaj (38) i Subhannah Wahhaj (35), prenosi Fox News. Protiv svih su podignute prijave za zlostavljanje djece, koja su pronađena izgladnjela i u užasnom stanju.
Policijski šerif Jerry ogrefe rekao je da su djeca bila bosa, prljava, odjevena u dronjke i izgledala kao "izbjeglice iz Trećeg svijeta". Policija je izvela premetačinu kada je dobila poruku "Umiremo od gladi, trebamo vodu i hranu".
Otmičar u trenutku uhapšenja imao pušku AR-15 i četiri pištolja
"Policajac sam 30 godina. Tako nešto nikada nisam vidio. Nevjerojatno", rekao je šerif Hogrefe. "Bili su mršavi, rebra su im se vidjela, bili su prljavi i jako uplašeni." U zabačenom skrovištu nije bilo struje i vode, a jedina hrana bilo im je nekoliko krumpira i kutija riže. Skrovište je bilo ograđeno starim gumama, drvenim paletama i drugim smećem.
Wahhaj je u trenutku kad je uhapšen bio "teško naoružan puškom AR-15, pet napunjenih spremnika s po 30 metaka i četiri napunjena pištolja, uključujući jedan u džepu kad je uhvaćen", izjavio je šerif i dodao da se uhapšene smatra za "ekstremiste muslimanske vjere".
Sin imama koji je sudjelovao u organiziranju napada na WTC 1993.
U nalogu za hapšenje također je otkriveno kako je Wahhaj rekao majci svog djeteta, koje je pronađeno mrtvo, da želi izvesti "egzorcizam" na njemu jer je "opsjednut vragom". Preminuli trogodišnjak navodno je patio od epileptičkih napadaja i nije mogao hodati.
Wahhaj je inače sin imama iz Brooklyna istog imena, kojeg su američki tužitelji imenovali kao neosuđenog zavjerenika u napadu na World Trade Center 1993. Wahhaj stariji nije osuđen jer je bio svjedok u suđenju Šeiku Omaru Abdelu Rahmanu, poznatom kao "slijepi šeik", koji je osuđen na doživotni zatvor za ovaj napad 1995. i preminuo u zatvoru prošle godine.
0 ( + )
*
Amerika uvodi sankcije Rusiji zbog trovanja bivšeg ruskog špijuna
Amerika uvodi sankcije Rusiji zbog trovanja bivšeg ruskog špijuna
Hina
Foto: EPA
WASHINGTON je u srijedu objavio da će uvesti nove sankcije Rusiji nakon što je utvrdio da je Moskva upotrijebila nervni otrov protiv bivšeg ruskog tajnog agenta i njegove kćeri u Velikoj Britaniji.
Sergej Skripal, bivši pukovnik ruske vojnoobavještajne službe GRU-a, i njegova 33-godišnja kćer Julija pronađeni su u ožujku otrovani na klupi u Salisburyju na jugu Engleske nakon što je nervni otrov novičok bio nanesen u tekućem obliku na njihova kućna vrata.
"Rusija je upotrijebila kemijsko kemijsko ili biološko oružje"
Glasnogovornica State Departmenta Heather Nauert kazala je da je utvrđeno da je Rusija "upotrijebila kemijsko ili biološko oružje prekršivši time međunarodno pravo, te da je upotrijebila smrtonosno kemijsko ili biološko oružje protiv vlastitih državljana."
Kazala je da će sankcije stupiti na snagu 22. kolovoza ili oko tog datuma.
NBC je prenio, pozivajući se na visokog dužnosnika State Departmenta, da bi u sklopu novih sankcija najveći učinak trebala imati zabrana odobravanja dozvola za izvoz osjetljive robe Rusiji koja se odnosi na nacionalnu sigurnost.
0 ( + )
*
Pravni stručnjak: GDPR ne štiti nego umanjuje našu privatnost
Sjećate se GDPR-a koji "štiti privatnost"? Sad je imate još manje
P.S.
Foto Index
PROŠLO je nekoliko mjeseci otkad je na snagu stupila Opća uredba o regulaciji zaštite podataka, poznatija kao GDPR. Bruxelles nam je obećao da će ova regulativa vratiti građanima EU kontrolu nad njihovim osobnim podacima, što barem na papiru zvuči kao hvalevrijedan cilj.
No kako za tech portal The Next Web piše Midaugas Kiškis, profesor prava na litavskom Sveučilištu Mykolas Romeris i partner u pravnoj tvrtki FORT Legal specijaliziran za intelektualno vlasništvo i IT komunikacije, od ovog obećanja na kraju se realiziralo vrlo malo.
GDPR je ohrabrio nekolicinu aktivista za zaštitu podataka, ali nije značajno promijenio status quo oko privatnosti i nije nam dao previše kontrole oko naših podataka, tvrdi Kiškis. GDPR je zasad bio od najveće koristi konzalting tvrtkama, dok je za obične korisnike jedva nešto više od iritantnog odvlačenja pažnje.
Korisnici samo klikaju na nova pravila o privatnosti bez čitanja
Tvrtke su, naime, izmijenile svoje dokumente o politici privatnosti kako bi bile u skladu s GDPR-om, ali korisnici na njih u pravilu samo nervozno klikaju bez čitanja. Nitko ne voli ometanje svoje dnevne rutine, primjećuje Kiškis, a GDPR je donio dodatnu birokraciju i još kompliciranija pravila o privatnosti. No je li se način na koji se naši podaci koriste zaista promijenio?
Ovaj stručnjak, koji je vrlo pesimističan po tom pitanju, ne vjeruje da će GDPR išta napraviti po pitanju procesiranja naših podataka bez našeg znanja i od treće strane s kojom nismo u nikakvom odnosu. Biznis mešetarenja podacima na internetu raste iz dana u dan, a mešetari vjeruju da su pronašli rupu u regulativi - prilično neodređenu iznimku za "legitimnog poslovnog interesa" kad je korištenje tuđih podataka u pitanju.
Drugi mešetari jednostavno nastavljaju svoje mutno poslovanje kroz fiktivne tvrtke ili iz zemalja izvan EU. Iako je GDPR zamišljen tako da se odnosi na sve tvrtke čiji korisnici ili klijenti su građani EU, čini se da se Bruxelles predomišlja oko toga: u radnim dokumentima za sporazume o slobodnoj trgovini između EU i drugih zemalja vidljiva je spremnost na kompromis po tom pitanju.
Je li važnija zaštita naših osobnih podataka ili naših privatnih života?
GDPR, objašnjava Kiškis, nudi zaštitu podataka kao surogat za privatnost, ali pri tome daje pretjerani fokus na nominalne osobne podatke poput imena ili poslovne titule - dok se dobar dio nas zapravo želi eksponirati koliko god je to moguće na internetu. Iako je u mnogim situacijama društveno nepoželjno skrivati svoje osobne podatke GDPR tretira zaštitu istih na isti način kao zaštitu naše povijesti kupovine ili obiteljskih fotografija.
Birokratski recepti za zaštitu ovih podataka još su više upitni: više dokumentacije, kontrole udara na privatnost, formalna obuka i slično. Vjeruje li itko da će više papirologije zaista donijeti više privatnosti, pita se ovaj profesor. Ustvari, mi kao krajnji korisnici gotovo da ne dobivamo nikakva nova prava, osim prava da se žalimo - što će raditi samo oni najhrabriji, najodlučniji i financijski najsigurniji - prava na prenosivost podataka i nekih drugih marginalnih prava. Jedno od njih o kojem je bilo dosta govora - pravo da budemo "zaboravljeni" - prvenstveno je u interesu kriminalaca i korumpiranih dužnosnika, smatra Kiškis.
S druge strane, državne institucije su dobile ogromne nove moći, posebno onu da naplaćuje milijunske kazne tvrtkama koje ne budu zadovoljavale novu regulativu. A što s odštetama za pojedince čija privatnost je prekršena? Kiškis upozorava da GDPR uopće ne uzima u obzir problem prerijetkih i preniskih sudskih odšteta za takve pojedince. Paradoksalno, američki sudovi mnogo su naklonjeniji pojedincima koji podnose tužbe zbog kršenja svoje privatnosti.
Umjesto veće privatnosti korisnika, troškovi usklađenosti s novom regulativom učinit će europske tvrtke manje kompetitivnima, posebno one manje. Usto, GDPR uopće ne pokriva najgore aspekte kršenja privatnosti od strane države, ističe Kiškis.
Umjesto toga, ovaj ekspert zaključuje da će tehnologija, a ne birokratska regulativa poput GDPR-a ponuditi pristupačna i dobra rješenja za kontrolu naše privatnosti. Tehnološka rješenja za privatnu komunikaciju i mirno surfanje već su dostupna, a uskoro će biti dostupna i za reguliranje, pa čak i monetizaciju našeg pristanka na davanje podataka.
Nasuprot tome, GDPR svodi individualnu privatnost na nominalnu zaštitu podataka, kao da su naši osobni podaci vriedniji od naših privatnih života, čije tragove ostavljamo na internetu. Privatnost bi, međutim, trebala biti stvar individualnog izbora i kontrole, ne dugih pravnih tekstova i prava koja ne možemo ostvariti.
0 ( + )
*
Obilježava se 100 godina od važne bitke u Prvom svjetskom ratu
Obilježava se 100 godina od važne bitke u Prvom svjetskom ratu
HINA
Foto: Wikimedia
VELIKA BRITANIJA i Francuska obilježile su u utorak 100. godišnjicu bitke kod Amiensa koja im je otvorila put prema pobjedi u Prvom svjetskom ratu, na svečanosti u gotičkoj katedrali u tom gradu na sjeveru Francuske.
Britanska premijerka Theresa May i vojni časnici pročitali su pisma i pjesme boraca iz te bitke na koju se često zaboravlja, a koja je borbe izvela iz rovova i otvorila put potpisivanju primirja 100 dana poslije.
"Amiens je bio simboličan za 'Entente Cordiale' (Srdačni sporazum), suradnju bez koje bi pobjeda bila nemoguća", rekao je princ William.
"Danas se vraćamo da naučimo više o iskustvu onih koji su u tome sudjelovali tokom povijesnog ljeta 1918., kako bi odali počast palim žrtvama svih nacija, prisjetili se svih onih koji su sudjelovali u tom velikom pothvatu i proslavili prijateljske veze koje povezuju naše nacije."
Svečanosti su nazočili potomci vojnika koji su se borili u toj bitki zajedno s dužnosnicima iz Francuske, Kanade, Australije, Irske i SAD-a.
May je pročitala izvadak iz ratnih memoara tadašnjeg britanskog premijera, Davida Lloyda Georgea, u kojem se on prisjeća da "ni sama britanska vojska nije shvatila razmjere i značenje trijumfa koji su tog dana postigli".
Bitka je počela u 4,20 sati ujutro 8. augusta 1918., kada je 900 savezničkih topova otvorilo vatru u iznenadnom napadu na njemačke snage.
Savezničke snage napredovale su u jednom danu gotovo 13 kilometara, zaplijenile 450 topova i zarobile 12.000 njemačkih vojnika, što je bilo veliko postignuće u ratu koji su do tada obilježavali minimalni pomaci i rovovski status quo.
Savezničke snage izgubile su u trodnevnoj bitki 19.000 vojnika, dok je među Nijemcima bilo 27.000 ubijenih i ozlijeđenih.
Njemački general Erich Ludendorff rekao je tada da je ta bitka bila "crni dan za njemačku vojsku".
U ofenzivi je sudjelovalo gotovo 100.000 australskih, britanskih, kanadskih i francuskih vojnika.
0 ( + )
*
Rusija osudila Kanadu zbog sukoba sa Saudijskom Arabijom
Rusija osudila Kanadu zbog sukoba sa Saudijskom Arabijom
HINA
Foto: Wikimedia/AwOc
RUSIJA je u srijedu iskazala potporu Saudijskoj Arabiji u diplomatskom sukobu s Kanadom, kazavši Ottawi da je neprihvatljivo podučavati Kraljevinu o ljudskim pravima.
Saudijska Arabija neće sklapati nove trgovinske ugovore i investicije s Kanadom te je protjerala kanadskog veleposlanika kao odgovor na kanadski javni poziv za puštanjem na slobodu uhapšenih aktivista za ljudska prava.
Marija Zaharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova, rekla je kako se ljudska prava trebaju promovirati poštivajući specifične nacionalne običaje i tradicije.
"Uvijek smo govorili kako je politizacija stvari oko ljudskih prava neprihvatljiva", kazala je Zakharova.
"Ono što je potrebno u ovoj situaciji su konstruktivni savjet i pomoć, prije nego kriticizam 'moralno superiornijeg'", rekla je.
0 ( + )
*
Nevrijeme pogodilo dijelove Europe
Nevrijeme pogodilo dijelove Europe
R.I.
Video, Screenshot: Severe Weather Europe (Facebook)
DIJELOVE Europe jučer je pogodilo olujno nevrijeme s tučom, a mjestimice je došlo i do bujičnih poplava.
Meteorološka stranica Severe Weather Europe ranije je najavila kako bi moglo doći do olujnih nevremena širom Europe uslijed proboja hladnog zraka s Atlantika.
Srijeda je najavljena kao dan koji očekuju stanovnici brojnih zemalja središnje Europe jer se očekuje kako će temperature danas pasti te kako će toplinski val posustati. Svoj udio u tome zacijelo je imalo i sinoćnje nevrijeme koje je pogodilo dijelove Europe.
Na snimkama iz Francuske, Austrije i Švicarske zabilježeno je nevrijeme i njegove posljedice.
0 ( + )
*
Kriminalci lomili kosti dobrovoljcima i varali na osiguranju
Talijanske bande lomile kosti dobrovoljcima i varali na osiguranju
HINA
Ilustracija: 123rf
TALIJANSKA policija objavila je da je razbila dvije bande koje su pronalazile dobrovoljce i lomile im kosti kako bi se naplatite od osiguranja.
Kriminalci su pronalazili narkomane, alkoholičare ili ljude u novčanim poteškoćama koji su sudjelovali u navodnim prometnim nesrećama i dobivali odštetu od osiguravajućih kuća.
Policija je uhapsila jedanaest osoba, uključujući medicinsku sestru koja je ozlijeđenima davala analgetike kada bi im članovi bande lomili kosti utezima za vježbanje.
30 posto odštete
Zatim bi ih izbacivali pored ceste kod Palerma, gdje su navodne žrtve zvale hitnu pomoć i lagale da su doživjele nesreću.
Prevaranti su im obećavali 30 posto odštete, koja je dosezala i 150.000 eura i prepuštali im da sami izaberu koju će im kost slomiti.
No, u policiji kažu da su žrtve dobivale samo 50 do sto eura, čak i u slučajevima kada su zbog ozljeda završavali u invalidskim kolicima.
Najgori slučaj dogodio se u siječnju 2017. kada je član bande nenamjerno ubio jednog Tunižanina kada mu je lomio kosti. No, ni to nije spriječilo prevarante da njegovo tijelo ostave uz cestu i zatraže novac od osiguranja.
0 ( + )
*
Šaman u Indoneziji zatočio i zlostavljao djevojčicu, spašena je nakon 15 godina
Šaman u Indoneziji zatočio i zlostavljao djevojčicu, spašena je nakon 15 godina
B.B.
Screenshot: Lokalna policija
POLICIJA u Sulawesiu u Indoneziji izjavila je da su oslobodili 28-godišnju ženu koja je 15 godina bila zarobljena u pećini od strane seoskog šamana.
83-godišnji muškarac je ženu navodno oteo kada je imala samo 13 godina te je uvjerio da je on opsjednut od strane duha ili "jina", prenosi BBC.
Pretpostavlja se da bi je noću iz pećine dovodio u svoj dom gdje ju je navodno seksualno zlostavljao više od desetljeća.
Prema lokalnim medijima, optuženi muškarac imena Jago bio je poznat kao netko tko se bavi crnom magijom te kao iscjelitelj.
Policija kaže kako je 2003. godine 13-godišnju djevojčicu njena obitelj dovela na liječenje kod navedenoga muškarca te je ona nakon njihova odlaska ostala sama kod njega. Kasnije iste godine je nestala, a šaman je rekao obitelji djevojčice kako je otišla na Jakartu tražiti posao.
Proglašena je nestalom
Rodbina i roditelji su je pokušavali pronaći nekoliko godina, ali je na kraju proglašena nestalom.
Nakon što je dobila novi trag, policija je u nedjelju otišla u selo Galumpang, u središnjem dijelu Sulawesija i pronašla ženu u malom prostoru iza stijena.
Slike koje je objavila policija prikazuju neku vrstu namještaja unutar pećine koja je bila u blizini muškarčeve kuće.
"Čini se da je žrtvi bio ispran mozak informacijama da je gleda "jin" pa se bojala pobjeći i upoznati nove ljude", izjavio je lokalni stanovnik imena Sugeng za Jakarta Post.
Osumnjičeni se suočava s 15 godina zatvora ako ga proglase krivim za seksualno zlostavljanje.
0 ( + )
*
Njemačka želi nadzirati firme koje nisu iz EU, a ulažu u obranu i sigurnost
Njemačka želi nadzirati firme koje nisu iz EU, a ulažu u obranu i sigurnost
HINA
Foto: EPA
NJEMAČKA vlada želi pojačati nadzor nad investicijama izvan Europske unije u lokalne tvrtke specijalizirane za obrambene i sigurnosne tehnologije, rekla je u srijedu glasnogovornica ministarstva gospodarstva.
Razmatraju se nova pravila koja će vladi omogućiti da prouči investitore koji nisu iz zemalja članica EU-a, a žele kupiti najmanje 15 posto udjela u tvrtkama koje se bave osjetljivim tehnologijama, rekla je glasnogovornica.
Kineska preuzimanja njemačkih tehnoloških kompanija i onih iz ostalih zemalja EU-a potakla su bojazan Nijemaca da azijski gospodarski div iskorištava liberalna europska tržišna pravila kako bi smanjio razlike u konkurentnosti.
Njemačka je pojačala kontrolu nad stranim ulaganjima tokom prošle godine nakon što su kineske tvrtke preuzele niz važnih europskih kompanija, omogućivši na taj način vladi da intervenira u slučaju da novi kupac dobije 25 posto dionica.
Berlin je prošli tjedan signalizirao kako je spreman upotrijebiti nove ovlasti da uloži veto na strana preuzimanja njemačkih kompanija u slučaju kineskog nadmetanja za proizvođača alata Leifed. To je došlo nakon što je većinski vlasnik Leifelda Georg Koffler rekao da je kineski Yantai Taihai odustao od pokušaja da kupi kompaniju uoči očekivane blokade od strane njemačke vlade.