Ovo je karta vrhunskih sveučilišta u Europi. Pogodite koliko ih je u Hrvatskoj
Objavljena karta vrhunskih sveučilišta u Europi. Evo koliko ih je u Hrvatskoj
P.S.
Ilustracija: Jakub Marian
BRITANSKI tjednik specijaliziran za visoko obrazovanje Times Higher Education svake godine objavljuje Rang-listu svjetskih sveučilišta, na kojoj je više od 1250 najboljih sveučilišta na svijetu.
A češki lingvist, matematičar, kartograf i glazbenik Jakub Marian na svom je blogu, na kojem objavljuje edukativne zemljopisne karte s različitim podacima, objavio i kartu Europe s brojem vrhunskih sveučilišta u svakoj zemlji.
Za kriterij je uzeo ulazak u prvih 500 na posljednjoj rang-listi Times Higher Educationa. A na njoj, kako se lijepo može vidjeti, Hrvatska spada među zemlje koje nemaju nijedno sveučilište među najboljima.
Jedino Mađarska i Estonija imaju po jedno vrhunsko sveučilište u istočnoj Europi
Doduše, osim Hrvatske, u tu neslavnu kategoriju spada gotovo cijela istočna Europa: sve zemlje bivše Jugoslavije, Albanija, Bugarska, Rumunjska, Poljska, Ukrajina, Moldavija, Bjelorusija, Litva i Latvija.
Ipak, čak i Estonija, zemlja od niti milijun i pol stanovnika, ima jedno sveučilište među 500 najboljih na svijetu, po ovoj statistici. Mađarska također ima jedno vrhunsko sveučilište. S druge strane, zemlje zapadne Europe stoje neusporedivo bolje.
Njemačka ima 44 vrhunska sveučilišta, Velika Britanija 58, Francuska 21, Italija 33, a relativno malene zapadnoeuropske zemlje također ne stoje loše: Irska ima 7 vrhunskih sveučilišta, Danska i Austrija po 6, Švedska 11, a Švicarska 9.
A kako je Marian objasnio u svom članku, Times Higher Education sveučilišta vrednuje prema sljedećim kriterijima: podučavanje (okruženje za učenje), istraživanje (količina, prihodi, reputacija), citati (utjecaj istraživanja), međunarodna perspektiva (međunarodni studenti, osoblje i suradnja) i industrijski prihodi (transfer znanja).
S obzirom na broj stanovnika najbolje stoje skandinavske zemlje
No budući da ova statistika ne uzima u obzir broj stanovnika i studenata u nekoj zemlji, a logično je očekivati da će veća zemlja imati više sveučilišta, pa tako i više vrhunskih sveučilišta, nego manja zemlja, Marian je izradio još jednu kartu. Na ovoj je izračunao broj studenata na sveučilištima koja spadaju među 500 najboljih na svijetu na hiljadu stanovnika neke zemlje.
Očekivano, s obzirom da nemamo ni jedno vrhunsko sveučilište, ni ni po ovoj statistici ne stojimo ništa bolje. S druge strane, skandinavske zemlje, Irska i Nizozemska stoje daleko najbolje: Danska ima 22.2 studenata vrhunskih sveučilišta na hiljadu stanovnika, Švedska ima 18.3, Irska 18.9, Finska 17.1, Norveška 16. 2, a Nizozemska 16.4.
0 ( + )
*
Venezuelu u 3 godine napustilo čak 2,3 milijuna ljudi
Venezuelu u 3 godine napustilo čak 2,3 milijuna ljudi
HINA
Foto: EPA
NAJMANJE je 2,3 milijuna ljudi napustilo Venezuelu od 2015. bježeći od teške gospodarske i političke krize koja je zahvatila tu zemlju, priopćili su u četvrtak Ujedinjeni narodi.
Oko 3 milijuna građana Venezuele živi van zemlje
Oko 3 milijuna građana Venezuele živi sada izvan zemlje, među kojima 2,4 milijuna u Latinskoj Americi i na Karibima, priopćili su UN-ovo Visoko povjereništvo za izbjeglice (UNHCR) i Međunarodna organizacija za migracije (IOM).
"Najmanje je 2,3 milijuna venezuelskih izbjeglica i migranata napustilo zemlju od 2015.", dodao je za AFP glasnogovornik UNHCR-a William Spindler.
Većina njih odlazi u Kolumbiju i u Peru.
"Zemlje Latinske Amerike i Kariba u velikoj mjeri nastavljaju provoditi politiku otvaranja prema izbjeglicama i migrantima iz Venezuele koju treba pohvaliti", rekao je u priopćenju posebni predstavnik UNHCR-a i IOM-a za venezuelske izbjeglice i migrante Eduardo Stein.
Strašna kriza u Venezueli
"No njihovi prihvatni kapaciteti su stavljeni na tešku kušnju, što traži brži i odlučniji odgovor međunarodne zajednice kako bi se takva velikodušnost i solidarnost nastavili", dodao je.
Venezuela je u velikoj gospodarskoj i političkoj krizi, s hiperinflacijom koja će po procjeni MMF-a ove godine dosegnuti 1.350.000 posto.
UN smatra ovo masovno iseljavanje Venezuelaca najvećom seobom u novijoj latinskoameričkoj povijesti.
Venezuela je po službenoj statistici 2015. imala nešto više od 30 milijuna stanovnika.
0 ( + )
*
Ovo je manijak koji je pobio mlade u Kaliforniji. Evo što sve znamo o njemu
Ovo je manijak koji je pobio mlade u Kaliforniji. Što sve znamo o njemu?
R.I.
Foto: EPA, US marines
MANIJAK koji je jučer oko 23.20 po lokalnom vremenu otvorio vatru u noćnom klubu u Kaliforniji identificiran je kao Ian David Long, 28-godišnji bivši marinac.
Njegovo tijelo pronađeno je u klubu nakon pucnjave, a policija vjeruje da se sam ubio. Pokolj je izveo pištoljem ubivši 12 osoba, većinom mladih ljudi.
Mediji prenose kako je bio veteran te je služio u američkoj mornarici od augusta 2008. do ožujka 2013. godine. Policiji je otprije bio poznat po, kako kažu, manjim incidentima, među kojima ističu izazivanje prometne nesreće i nekoliko neplaćenih kazni za parkiranje.
Krajem 2015. godine napadnut je u jednom lokalnom baru u Kaliforniji i tada je intervenirala policija.
Patio od PTSP-a
Okružni šerif kazao je na konferenciji za novinare kako su susjedi koji su poznavali Longa kazali da je živio sam s majkom.
Šerif se prisjetio i slučaja kada je policija intervenirala u njegovom domu u travnju ove godine. "Ponašao se iracionalno, morali smo poslati interventne snage i liječnički tim", rekao je šerif. Iako nije otkrio detalje te intervencije, kazao je da je Long tada odbio biti prisilno hospitaliziran u psihijatrijsku ustanovu te je zato bilo potrebno pozvati i specijalce.
Susjedi tvrde da je majka ubojice "živjela u strahu" i da se bojala kako bi njezin sin jednog dana mogao napraviti nešto strašno.
Šerif navodi i da je Long patio od PTSP-a.
"Očito se u njegovoj glavi nešto događalo, nešto što ga je navelo da počini ovakav strašan zločin. Očito je imao velikih problema", kazao je šerif.
CNN piše da je ubojica pohađao Sveučilište Northridge u Kaliforniji. Posljednji put je viđen na fakultetu 2016. godine.
Motiv napada još nije poznat
Podsjetimo, pucnjava je počela u 23.20 sati po lokalnom vremenu u srijedu, oko 65 kilometara sjeverozapadno od Los Angelesa.
Navodno je u vrijeme napada u Borderline Bar and Grillu bilo najmanje 200 ljudi. Long je bio naoružan legalno kupljenim pištoljem Glock 21 kalibra 45 i imao je dodatni šaržer.
Motiv napada još nije utvrđen.
Što se dogodilo?
Studentska večer country glazbe bila je u tijeku kada je osumnjičeni odjeven u crno, po izjavama očevidaca, ušao u bar i zapucao.
U izvješćima se ranije navodilo kako je osumnjičeni možda koristio dimne bombe i najmanje jedan komad oružja koji su očevici opisali kao poluautomatsku pušku.
Muškarac koji je ozlijeđen u pucnjavi rekao je za lokalnu televizijsku postaju: "Pali smo na pod, čuli smo puno vriskova. Moja prijateljica je DJ i prekinula je glazbu, bio je kaos."
Drugi očevidac iz bara, Teylor Whittler, kazao je: "Bio sam na plesnom podiju i čuo sam pucnjeve pa sam pogledao iza i odjednom su svi vikali 'lezi dolje'!"
Ljudi su navodno bježali iz bara tako da su stolicama razbili prozore kako bi mogli izaći, dok su se drugi sakrili u zahodima.
Tko su žrtve?
Još se ne zna identitet ostalih 12 žrtava, ali je poznato da je večer country glazbe srijedom bila popularna među studentima.
U povodu tragične pucnjave oglasilo se Sveučilište Pepperdine koje je objavilo u četvrtak na Twitteru da je više njihovih studenata bilo u baru u Thousand Oaksu kad je napadač otvorio vatru.
Pepperdine je sveučilište u Malibuu u Kaliforniji i udaljeno je oko pola sata vožnje od bara u kojemu se dogodila pucnjava.
"Sveučilište je utvrdilo da je više studenata Pepperdinea bilo u Borderline Bar and Grillu u Thousand Oaksu. U ovom trenutku Sveučilište radi na utvrđivanju njihova identiteta i pružanju potpore studentima", navodi se na Twitteru.
0 ( + )
*
Bliže se EU izbori, Reutersova analiza pokazuje koja će stranka vladati Unijom
Bliže se EU izbori, Reutersova analiza pokazuje koja će stranka vladati Unijom
HINA
Foto: EPA
EUROPSKA pučka stranka (EPP) ostat će, prema Reutersovoj analizi, najveća zastupnička skupina u Europskom parlamentu nakon izbora u svibnju, što jača izglede kandidata desnog centra Manfreda Webera da naslijedi Jean-Claudea Junckera na čelu Europske komisije
Weber, čelnik EPP-ovog zastupničkog bloka u Europskom parlamentu, na kongresu stranke uvjerljivo je izabran za njenog "Spitzenkandidata", odnosno službenog kandidata za čelnika Komisije.
Reutersova analiza
Analiza agencije Reuters temelji se na anketama u 27 članica EU-a ili na posljednjim izbornim rezultatima. Gdje je bilo moguće, korišteni su rezultati ispitivanja javnog mišljenja koje je prikupio Europski parlament pri praćenju nacionalnih političkih trendova (http://www.europarl.europa.eu/at-your-service/en/be-heard/eurobarometer/political-landscape-developments).
Analiza ukazuje da će EPP ostati najveća stranka Europskog parlamenta i povećati razliku u odnosu na socijaldemokrate (S&D) čiji je Spitzenkandidat sadašnji Junckerov zamjenik Nizozemac Frans Timmermans.
No s obzirom na posljednje nacionalne trendove, dvije najveće skupine neće zajedno imati natpolovičnu većinu zastupnika, a euroskeptični nacionalisti i niz manjih stranaka trebali bi ostvariti dobar rezultat.
Prema Reutersovoj analizi, EPP bi trebao dobiti 177 od 705 mjesta u idućem sazivu EU parlamenta, dok danas ima 219 od 751 eurozastupnika. Zbog izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Unije, parlament će se iduće godine smanjiti na 705 zastupnika. S&D će biti drugi sa 141 zastupnikom, 48 manje nego sada.
Velika koalicija ipak neće imati većinu
Neformalna "velika koalicija" s EPP-om ipak neće imati većinu, što znači da će novi čelnik Komisije morati tražiti širu potporu za donošenje zakona.
Zeleni, koji su na posljednjim izborima u Njemačkoj ostvarili dobar rezultat, trebali bi ostati podjednako zastupljeni i nakon europskih izbora. Prema posljednjim anketama, osvajaju 23 od 96 njemačkih zastupničkih mjesta, a ukupno bi trebali imati 48 zastupnika. U sadašnjem parlamentu imaju 52 zastupnika.
Liberali iz ALDE-a, uz pretpostavku da će ući u savez s novom francuskom strankom centra En Marche Emmanuela Macrona, postat će treća stranka s 83 zastupnika te će tako prestići Europske reformiste i konzervativce (ECR) koji odlaskom Ujedinjenog Kraljevstva gube i zastupnike iz redova britanskih konzervativaca, osnivača skupine.
Krajnje desne skupine EFDD (Europa slobode i izravne demokracije) i ENF (Europe nacija i slobode), zahvaljujući popularnosti sada vladajućih talijanskih stranaka Lige i Pokreta pet zvijezda, dobili bi 20 zastupnika više iako parlament napuštaju zagovornici Brexita iz britanskog UKIP-a.
Iako još nije poznato kako će se svrstati protuimigrantske stranke, širi blok krajnje desnice mogao bi porasti s 10 na 14 posto zastupnika.
Prema Reutersovoj analizi, u novom Europskom parlamentu ljevičarski blok GUE/NGL (Europska ujedinjena ljevica - Nordijska zelena ljevica) mogao bi imati 57 zastupnika (sada ima 51), ECR 53 (sada 73), EFDD 46 (43), ENF 52 (35), a povećao bi se i broj nezavisnih zastupnika.
0 ( + )
*
SAD uveo nove sankcije Rusiji
SAD uveo nove sankcije Rusiji
Hina
Foto: EPA
SAD uvodi nove sankcije Rusiji kao kaznu za umiješanost u ukrajinsku krizu, poručio je visoki američki dužnosnik.
Ekonomske su sankcije usmjerene protiv nekoliko pojedinaca i pravnih osoba povezanih s ruskom okupacijom ukrajinskog teritorija, rekao je američki posebni izaslanik za Ukrajinu Kurt Volker.
"SAD ne priznaje i neće priznati rusku aneksiju Krima", rekao je Volker novinarima u konferencijskom razgovoru.
Rusija je pripojila Krim prije četiri godine nakon referenduma koji međunarodna zajednica ne priznaje.
Rusija ima de facto kontrolu nad područjima u istočnoj Ukrajini, gdje se vode sukobi, a humanitarna je situacija "grozna", rekao je Volker.
Proruska pobuna
Stanovnici, od kojih su mnogi starci i ne žele napustiti svoje domove, hitno trebaju pomoć te su primorani prelaziti rusku granicu kako bi dobili hranu, kazao je Volker.
Proruska pobuna izbila je prije četiri godine u dvije najistočnije ukrajinske regije na granici s Rusijom, nakon što je na vlast u Ukrajini došla prozapadna vlada.
Više od deset hiljada ljudi ubijeno je u ratu, prema procjenama UN-a.
Volker je izrazio podršku potencijalnoj mirovnoj misiji UN-a za istočnu Ukrajinu, ali je rekao da je Rusija "jako daleko" od odobravanja misije.
Rekao je kako se planirao sastati s ruskim kolegom Vladimirom Surkovom unutar nekoliko idućih tjedana.
0 ( + )
*
Tko je Manfred Weber, čovjek koji bi trebao postati šef Europske komisije?
Tko je čovjek koji bi trebao zamijeniti Junckera na čelu EU-a?
G.D.
Foto: EPA
MANFRED Weber, potpredsjednik bavarskog CSU-a i dugogodišnji zastupnik u Europskom parlamentu u kojemu je na čelu frakcije Europske pučke stranke, bit će Spitzenkandidat, odnosno glavni kandidat EPP-a na izborima za Europski parlament sljedeće godine. Tako je danas odlučilo 79 posto delegata na skupu EPP-a, na kojemu je protukandidat Weberu bio bivši finski premijer Alexander Stubb.
Pozicija Spitzenkandidata, što je izraz koji je došao iz njemačke političke prakse, znači i da bi Weber trebao biti sljedeći predsjednik Europske komisije, pod uvjetom da EPP bude najveća frakcija u Europskom parlamentu nakon sljedećih izbora.
Spitzenkandidati postoje od prošlih europskih izbora
Ta je praksa uvedena na prošlim europskim izborima, kada je Spitzenkandidat EPP-a bio Jean-Claude Juncker, kao pokušaj da se funkcioniranje EU-a demokratizira i približi građanima EU-a, umjesto da se o tome tko će biti šef EK odlučuje iza zatvorenih vrata u Bruxellesu. Zabilježeno je i da tada njemačka kancelarka Angela Merkel nije bila oduševljena tom idejom, ali nakon blijede Komisije pod vodstvom Josea Manuela Barrosa, bilo je jasno da nešto treba mijenjati.
No tko je zapravo Manfred Weber, čiji je zadatak EPP opet dovesti do pozicije najveće frakcije u Europskom parlamentu, a onda i preuzeti vođenje sljedeće Europske komisije?
Weber je rođen 1972. godine u južnobavarskom gradiću Rottenburg an der Laaber, a u Münchenu je diplomirao na Tehničkoj visokoj školi i ima zvanje inženjera. U politiku je ušao na izborima 2002. kao zastupnik CSU-a u bavarskom pokrajinskom parlamentu, da bi se 2004. nakon izbora prebacio u Europski parlament. Weber se dugi niz godina nije po ničemu isticao u odnosu na stotine drugih eurozastupnika iz EPP-a te ga i danas s razlogom prati glas bezličnog konzervativnog aparatčika.
Potpredsjednik CSU-a
Weber i danas živi u bavarskom selu Wildenberg u kojemu je odrastao, 90 kilometara sjeverno od Münchena. U CSU-u je bio neko vrijeme predsjednik stranačke mladeži, a danas je na poziciji potpredsjednika stranke.
U Europskom parlamentu je nakon nekoliko mandata 2014. konačno došao do pozicije lidera frakcije EPP-a, ponajviše zbog toga što Njemačka u toj frakciji ima najveći broj zastupnika. Ipak, kada se napokon domogao pozicije kakve-takve moći, Weber se pokazao snalažljivim u briselskim hodnicima te je uspio stvoriti razna savezništva i, možda još važnije, nikome se ne zamjeriti.
Nije se čak ni jasno ogradio od problematičnog mađarskog premijera Viktora Orbana, koji je blizak s predsjednikom CSU-a Horstom Seehoferom, te nije nikada zauzeo stav da Orbanovu stranku Fidesz treba izbaciti iz EPP-a, za što se, primjerice, zalagao njegov karizmatičniji konkurent za poziciju Spitzenkandidata Stubb. No Weber je taktički ipak u Europskom parlamentu glasao da se pokrene proces oduzimanja prava glasa Mađarskoj - čemu se, podsjetimo, usprotivio HDZ - kako bi demonstrirao da mu je ipak formalno stalo da vladavine prava u Europskoj uniji.
Pristaše ga predstavljaju kao čovjeka iz naroda
Weber je u međuvremenu dao mnogo intervjua, nastupio u raznim talk showovima i govorio za medije, ali je teško izvući barem jedan njegov citat koji je vrijedan pamćenja. Njegovi podržavatelji ga pokušavaju predstaviti kao čovjeka iz naroda, staloženog i sposobnog, što je ljepši način da se kaže da je dosadan i da se nikome nikad nije zamjerio. Weber sam ističe da je veliki zagovornik europskog projekta i timski igrač.
Kao konzervativac protivio se antidiskriminacijskim mjerama Europske unije, a ne podržava ni bračnu ravnopravnost za istospolne parove. Davao je i izjave o izbjegličkoj odnosno migrantskoj krizi koje su na liniji ekstremne desnice.
U svakom slučaju, Weber je očekivani Spitzenkandidat EPP-a za Europske izbore od kojega zapravo nitko ne očekuje ponavljanje rezultata od prije četiri godine. Dobio je, podsjetimo, i podršku predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića.
Svaki dobar rezultat EPP-a, naročito ako euroskeptične stranke i ekstremna populistička desnica ne ostvare očekivani trijumf, za Webera će biti uspjeh. No teško je povjerovati da jedan široj europskoj javnosti nepoznati političar može kao lider desnog centra zaustaviti uspon populističkih snaga.
0 ( + )
*
Nijemci pokušali deportirati trudnu i bolesnu Iranku u Hrvatsku
Nijemci pokušali deportirati trudnu i bolesnu Iranku u Hrvatsku
G.D.
Ilustracija: EPA
NADLEŽNE službe njemačke pokrajine Rheinladn-Pfalz pokušale su deportirati u Hrvatsku 29-godišnju trudnicu, oboljelu i od dijabetesa, i to tako što su je usred noći direktno iz bolničkog kreveta odveli na aerodrom.
Mlada Iranka, koja je inače već majka jednogodišnjeg djeteta, opirala se deportaciji te ona na kraju nije provedena, jer je pilot aviona koji je Iranku i njenu obitelj trebao prevesti u Hrvatsku odbio poletjeti.
Ovaj slučaj izazvao je burne reakcije u njemačkim medijima, među lokalnim političarima, ali i kod osoblja klinike iz koje je pacijentica odvedena. Glasnogovornica Sveučilišne klinike Mainz je za DPA izjavila kako je to bilo vrlo neugodna situacija ne samo za njihovu pacijenticu, kojoj je time ugroženo zdravlje, nego i za ostale pacijente i osoblje bolnice.
Policija ju je ostavila samu s jednogodišnjim sinom na kolodvoru u Hannoveru
Iranka, njen jednogodišnji sin i suprug koji se nalazio u zatvoru čekajući deportaciju su trebali po europskim pravilima iz protokola Dublin III trebali biti prebačeni u Hrvatsku, u kojoj su prethodno zatražili azil. U Njemačku su došli u svibnju ove godine, a u srpnju je u Njemačkoj odbijen njezin zahtjev za azilom.
Policija je trudnicu usred noći odvela iz bolnice, što sada mnogi kritiziraju kao nehumano ponašanje, a dodatno se kritizira i što je to učinjeno nakon što je bilo jasno da je deportacija propala. Suprug je vraćen u zatvor dok je trudna i bolesna Iranka s jednogodišnjim sinom ostavljena na glavnom kolodvoru u Hannoveru. Od policajaca je po važećim pravilima dobila 100 eura te je ostavljena da se dalje snalazi sama, iako je samo par sati prije bila s razlogom u bolničkom krevetu u drugom gradu.
Trudnica se vratila u izbjeglički dom u Ingelheimu
Zahvaljujući pomoći željezničkog osoblja, koje joj je dalo i dodatni novac s kojim je onda mogla kupiti potrebnu kartu, trudnica se vratila u izbjeglički dom u Ingelheimu u kojemu je boravila prije nego što je prevezena u bolnicu.
Nakon svega se oglasilo i ministarstvo za integraciju Rheinladn-Pfalza koje je poručilo da će postupati u skladu s teškom humanitarnom i zdravstvenom situacijom trudnice, istaknuvši da joj je potrebno liječenje zbog dijabetesa.