Ovo su najomraženije žene na svijetu. Napadaju ih i islamisti i zapadni liberali
Ovo su najomraženije žene na svijetu. Napadaju ih i islamisti i zapadni liberali
Petar Stošić
Foto/Screenshot: EPA/Facebook/YouTube/Wikipedia
KAD SE govori o najugroženijim manjinama na svijetu, više je kandidata za tu nesretnu poziciju. Prema Ujedinjenim narodima i drugim organizacijama, to su Rohindže, muslimanska manjina u Mjanmaru koja je bila izložena brutalnoj kampanji etničkog čišćenja, po nekim procjenama i genocida, uz više od 10 hiljada ubijenih.
Prema neovisnoj britanskoj istrazi koju je ove godine naručio tadašnji ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt, a predvodio biskup Philip Mounstephen, kršćani su najprogonjenija vjerska skupina, a njihov progon također se "približava međunarodnoj definiciji genocida". U opasnosti su da "budu izbrisani" u nekim dijelovima svijeta, pogotovo na Bliskom istoku. U Iraku se, primjerice, njihov broj smanjio s 1,5 milijuna 2003. na stotinjak hiljada danas.
Ugrožena skupina o kojoj se malo govori
Diljem Zapada antisemitski incidenti i napadi također su u porastu. Židovska groblja redovito su vandalizirana simbolom pod kojim je izvršen Holokaust. Više od 40% Židova u Francuskoj i Njemačkoj je, prema anketi, razmišljalo o emigriranju jer se više ne osjećaju sigurno. A u SAD-u su desničarski teroristički napadi na dvije sinagoge u kojima je ubijeno 13 ljudi pokazali da ni tamo Židovi nisu sigurni.
No, jedna se manjina - ili preciznije rečeno, manjina unutar manjine - gotovo nikad ne spominje u ovom kontekstu. To su bivši muslimani, ljudi koji su odlučili napustiti vjeru, odnosno oni koji su je izgubili. U manje-više svim ostalim religijama danas apostaza ili odbacivanje vjere u najgorem slučaju rezultira osudom obitelji i šire zajednice te društvenim izopćenjem. Zakon se u takva pitanja ne upliće.
Kazna za one koji napuste islam je - smrt
Za muslimana koji napusti svoju vjeru ili se preobrati na neku drugu u nekim je hadisima (svetim spisima u kojima su zabilježene riječi i postupci proroka Muhameda, a na kojima se temelji islamski zakon zvan šerijat), ali ne i u samom Kuranu, predviđena najteža moguća kazna, smrtna. Nasuprot tome, stručnjak za islamsko pravo Wael Hallaq, među ostalima, tvrdi da zakon o napuštanju islama uopće ne proizlazi iz Kurana, koji predviđa kaznu za taj grijeh samo nakon smrti.
Ipak, smrtna kazna je predviđena ne samo vjerskim propisima već i državnim zakonom u osam većinski muslimanskih zemalja: Afganistanu, Brunejima, Mauritaniji, Kataru, Saudijskoj Arabiji, Sudanu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Jemenu. U drugim zemljama, poput Sirije, Iraka i Jordana, napuštanje vjere je također ilegalno, ali uz manju kaznu. U zemljama poput Irana, Pakistana i Egipta bivše muslimane također je moguće osuditi, čak i na smrt, širokom interpretacijom zakona o bogohuljenju i izravnim pozivanjem na šerijat i fetve (pravne odluke islamskih muftija).
No, nasilje ili prijetnje smrću prema bivšim muslimanima, baš kao i prema muslimankama koje "oskvrnu čast" obitelji i zajednice nepoštivanjem vjerskih propisa, uglavnom ne vrši sama država, već pojedinci koji na sebe preuzimaju vršenje Alahovih odredbi - kako u muslimanskim zemljama tako i u manjinskim muslimanskim zajednicama na Zapadu.
Bivše muslimanke podižu svoj glas na užas islamista - i zapadnih ljevičara i liberala
Unatoč tome, posljednjih godina stvorio se pravi mali pokret bivših muslimana, a posebice muslimanki koje o svom napuštanju islama, razlozima za to i posljedicama s kojima su se morale suočiti zbog toga progovaraju javno. Njihov glavni zahtjev je naprosto sljedeći: da se njihova sloboda od religije poštuje baš kao i prava i slobode svih drugih manjina.
Začudo, taj je zahtjev daleko kontroverzniji nego što bi trebao biti. S jedne strane, očekivano, napadaju ih i prijete im smrću muslimanski fundamentalisti. S druge strane, zapadni ljevičari, liberali i feministi, koji prema islamu i muslimanima u pravilu gaje ono što se često naziva "blagi šovinizam niskih očekivanja", žestoko ih kritiziraju i dočekuju njihove poruke s prezirom jer se ova manjina unutar manjine ne uklapa u reducirani narativ o ugnjetavanoj muslimanskoj manjini i islamofobnoj bjelačkoj većini. Boreći se protiv demonizacije muslimana, sami upadaju u zamku demonizacije bivših muslimana.
Rodonačelnica i najpoznatija pripadnica ove zajednice ili pokreta zasigurno je Ayaan Hirsi Ali. Ova autorica, aktivistkinja i bivša političarka rođena je u Somaliji 1969. Otac joj je bio jedan od vođa oporbe u Somalskom građanskom ratu, zbog čega ga je režim Siada Barrea zatvorio. S pet godina je, kao i milijuni djevojčica i djevojaka iz subsaharske Afrike, Egipta, Jemena i Indonezije, bila žrtva ženskog genitalnog sakaćenja koje se vrši kako bi im se smanjio seksualni užitak i na taj način ih se održalo "čednima".
S devet godina je s obitelji odselila prvo u Saudijsku Arabiju, pa u Etiopiju i na kraju u Keniju. Pod utjecajem saudijske vjerske škole (madrase) koju je pohađala počela je simpatizirati radikalno Islamsko bratstvo. No, na kraju je, kako bi izbjegla dogovoreni brak koji nije htjela, pobjegla u Nizozemsku 1992. i tamo zatražila i dobila azil. Njeno razočaranje islamom kulminiralo je napadom Al Qaide na Ameriku 11. rujna 2001. 2002. je odbacila islam, postala nevjernica i počela javno kritizirati islam i islamsku kulturu.
2003 je postala parlamentarna zastupnica. 2004. je zajedno s nizozemskim redateljem Theom van Goghom napisala scenarij za kratki film Podčinjavanje, koji je problematizirao nešto što je dotad bilo gotovo pa tabu na Zapadu: tretman žena u islamskim društvima. Da stvar bude još kontroverznija, u filmu su prizori zlostavljanja muslimanskih žena popraćeni odlomcima iz Kurana koje opravdavaju obespravljivanje žena i dominaciju muškaraca nad njima.
Prijetnja smrću pričvršćena nožem za tijelo ubijenog redatelja
Samo dva mjeseca nakon što je film prikazan, islamist marokanskog porijekla ubio je Van Gogha nasred ulice u Amsterdamu i nožem za njegovo tijelo pričvrstio pismo u kojem je zaprijetio da Hirsi Ali čeka isto. Tako je počelo novo poglavlje njenog života, u kojem je morala biti pod stalnom policijskom zaštitom.
2006., nakon kontroverze oko njene prijave za azil i dobivanja nizozemskog državljanstva, preselila je u SAD. U međuvremenu je objavila niz bestselera: Djevica u kavezu (2004.), Nevjernica (2006.), Nomatkinja: Od islama do Amerike - osobno putovanje kroz sukob civilizacija (2010.) i Heretkinja: Zašto je islamu smjesta nužna reforma.
No, kako je primijetio Rich Lowry u časopisu Politico, iako bi Hirsi Ali kao izbjeglica iz patrijarhalne afričke zemlje koja zagovara prava žena trebala biti "feministička heroina", na Zapadu je ne doživljavaju tako jer je "disidentkinja pogrešne religije". Andres Anthony je u recenziji Heretkinje zaključio da je "zbog odbacivanja islama (u sadašnjem obliku) ne preziru samo islamski fundamentalisti već i mnogi zapadni liberali". Smatraju je islamofobkinjom koja mrzi samu sebe i traumatiziranom apologetkinjom zapadnog imperijalizma".
Yasmine Mohammed - Nepokrivena: Kako zapadni liberali jačaju radikalni islam
Vrlo sličnu životnu priču ima i Yasmine Mohammed, kanadska sekularna i feministička aktivistkinja i autorica egipatsko-palestinskog porijekla. Njeni roditelji su doselili u SAD, a potom preselili u Vancouver u Kanadi sedamdesetih, gdje se ona rodila. Nakon što su se njeni roditelji, koji su sami odgojeni u vrlo sekularnom duhu, razveli, njena majka je u lokalnoj džamiji upoznala konzervativnog muslimana koji je ponudio uzeti za svoju drugu ženu - iako je poligamija u Kanadi ilegalna.
Kao samohrana majka s troje djece u stranoj zemlji, ona je pristala, no za Yasmine i njene sestre to je značilo da im se život promijenio preko noći.
"Prije njega mogla sam se igrati s djecom naših susjeda, igrati se s barbikama, ići plivati, voziti bicikl, ići na rođendane, slušati glazbu... Bilo je to normalno djetinjstvo. A kad je on ušao u naše živote, sve je odjednom postalo haram, sve je postalo zabranjeno. Moja mama je počela pokrivati kosu, morali smo početi čitati tu knjigu (Kuran) čije riječi nisam razumjela, morale smo se početi moliti pet puta na dan. Opirala sam se tome od početka", prepričala je Mohammed u podcastu s američkim autorom, neuroznanstvenikom, ateistom i voditeljem Samom Harrisom.
Kad je imala 12 godina, ispričala je svom učitelju kako je njen islamistički očuh tuče i maltretira. Učitelj je sve prijavio policiji, ali sudac je odlučio da njena obitelj, budući da su Arapi, ima pravo odgajati je na svoj način.
Mučno iskustvo s nikabom
S 20 godina je bila prisiljena ući u dogovoreni brak, no za razliku od Ayaan, nije mogla pobjeći na Zapad i zatražiti azil jer je već živjela u zapadnoj zemlji. Morala je početi nositi nikab, odnosno vjersku opravu koja pokriva ne samo kosu već i čitavo lice.
"To zaista pomaže u dehumaniziraju, to je pomoglo pretvoriti me ni u što, kako bi me on (muž) mogao lako kontrolirati. Naprosto potiskuje vašu čovječnost. To je kao pokretna komora za deprivaciju osjetila i više niste povezani s čovječanstvom. Ne vidite dobro, ne čujete dobro, ne možete govoriti dobro, ljudi vas ne vide, samo vi vidite njih...više niste dio ovog svijeta", opisala je svoje mučno iskustvo s nikabom.
Na kraju je saznala da je njen suprug pripadnik Al Qaide kojeg je podučavao Osama bin Laden osobno. 1996. je poslan u Kanadu gdje je trebao voditi ćeliju podrške teroristima koji su izveli napad 11. rujna 2001. Sve je to saznala tek kad se razvela od njega. A to je uspjela tek kad je imala spontani pobačaj, nakon čega je uspjela kriomice otići odvjetnici i zatražiti razvod, skrbništvo nad prvim djetetom i zabranu pristupa. On je deportiran u Egipat, gdje je dobio 15 godina robije.
Što ju je onda nagnalo da javno počne kritizirati islam i zauzimati se za prava bivših muslimana? Upravo Sam Harris, odnosno (ne)slavna epizoda emisije Real Time with Bill Maher u kojoj ga je glumac Ben Affleck napao kao rasista zbog njegove kritike islama.
Što kad žena smeđe kože misli isto što i bijeli muškarac kojeg optužuju za islamofobiju?
"To me natjeralo da progovorim. Svačija kritika na tvoj račun uglavnom je bila da si bijeli muškarac iz Amerike. A ja sam mislila: ok, ja sam Arapkinja smeđe kože i žena i kažem isto što on kaže pa ćete možda morati odgovoriti na samu poruku", poentirala je Mohammed.
"Rastužuje me što oni smatraju muslimanke nekom drugom vrstom, koja je potpuno drukčija od njih", komentirala je zapadne feministkinje i ljevičare: "Ako vjerujemo da su svi ljudi jednaki, zašto koristimo drukčija mjerila za te ljude?"
Govoreći o tezama svoje knjige Nepokrivena: Kako zapadni liberali jačaju radikalni islam, Mohammed je iznijela jednostavan, ali prodoran zaključak: "Ono što (izbjegavanjem kritike islama) radimo jest da poručujemo: mi ne želimo da te kulture napreduju, one trebaju ostati onakve kakve su bile prije 1400 godina... zašto ljudi u tim zemljama ne zaslužuju progres? Zašto homoseksualci u tim zemljama ne zaslužuju ne biti pogubljeni? Zašto žene u tim zemljama ne zaslužuju - ne osloboditi bradavicu, nego osloboditi lice?"
Slična pitanja postavlja i čitav niz drugih bivših muslimanki i muslimana. Sarah Haider i Muhammad Syed osnovali su organizaciju Bivši muslimani Sjeverne Amerike. Haider, koja je rođena u obitelji šijitskih muslimana u Pakistanu, doselila je u Teksas sa sedam godina, ali je postala nevjernica već sa 16 godina. Cilj njene udruge je, kako sama kaže, "normalizirati neslaganje" u muslimanskim zajednicama i pružiti podršku "odmetnicima od islama koji žive s prijetnjom koja utječe na svaki aspekt njihovog života".
Iza "govora mržnje" stoji jednostavan zahtjev: Nitko se ne smije bojati za život jer je odbacio vjeru
Maryam Namazie je britanska sekularna aktivistkinja rođena u Iranu i čelnica Vijeća bivših muslimana Britanije, koja je 2015. pokrenula kampanju na društvenim mrežama pod heštegom #ExMuslimBecause. U manje od dva tjedna korisnici iz više od 70 zemalja upotrijebili su ovaj hešteg više od 100 hiljada puta uz svoja svjedočanstva o razlozima zbog kojih su napustili ovu religiju. 2017. su sudjelovali u londonskom Prideu kako bi upozorili na to da se u 13 muslimanskih zemalja primjenjuje smrtna kazna za homoseksualce.
The fact that we cannot get Islamic communities to agree that it is not ok to beat your wife even ‘symbolically’ speaks to the depth of misogyny in our communities.
Armin Navabi, kanadski sekularni aktivist rođen u Iranu, pokrenuo je online zajednicu Atheist Republic, a zajedno s Yasmine Mohammed, Alijem A. Rizvijem i Faisalom Saeedom Al Mutarom pokrenuo je i podcast Secular Jihadists from the Middle East.
There is an incredible secular movement happening in the Muslim world today.
"The Atheist Muslim" is about—and for—these brave young Muslims who, at great risk to their lives, are choosing reason over religion.
Svi ovi aktivisti su, u manjoj ili većoj mjeri, bili izloženi hajkama na društvenim mrežama, pokušajima cenzure, odnosno "deplatformiranja" prilikom držanja govora na sveučilištima i zasuti kritikama da su islamofobi koji koriste "govor mržnje" protiv muslimana.
Ironično, upravo su ti ljevičarski napadi razlog više zbog kojeg su ovi glasovi itekako relevantni u obrani liberalnih načela: pluralizma, individualizma, slobode govora i vjere - i slobode od vjere. Ali glavni i osnovni razlog je jednostavan koliko je i moralno neupitan, svim relativizacijama unatoč: da nitko ne mora strahovati za svoj život samo zato što je odbacio vjeru.
0 ( + )
*
Prošlo je 35 godina od najveće industrijske nesreće, ljudi i danas umiru
Prošlo je 35 godina od najveće industrijske nesreće, ljudi i danas umiru
R.I.
Foto: EPA
OVAJ tjedan obilježilo se 35 godina od najveće industrijske katastrofe koja se dogodila u kemijskoj tvornici Union Carbide u indijskom gradu Bhopalu, piše The Guardian. Za eksploziju zbog koje su stradale stotine hiljada ljudi do današnjeg dana nitko nije odgovarao.
Tri hiljade ljudi umrlo je u eksploziji
Stanovnici četvrti JP Nagar, u kojoj se nalazi spomenuta tvornica, i danas osjećaju posljedice eksplozije koja se dogodila 2. prosinca 1984. godine. U zrak je te noći otišlo 40 tona otrovnog plina metil-izocijanata. Tri hiljade ljudi odmah je umrlo u eksploziji, a stotine hiljada su oboljele od posljedica kao što su rak, bolesti pluća i srca, pobačaji i slično.
"Bilo bi bolje da se dogodi još jedna eksplozija koja bi nas ubila i okončala ove muke", rekla je 67-godišnja Omwati Yadav, koja tvornicu Union Carbide vidi s krova svoje kuće. Njen suprug, 70-godišnji Panna Lal Yadav koji je radio u tvornici, i danas na tijelu ima vidljive ožiljke eksplozije - crne mrlje i kvržice.
"Otrov je još uvijek u mom tijelu", kazao je.
Pretpostavlja se da je 574.000 ljudi bilo izloženo otrovu
I premda je prošlo 35 godina od nesreće, još uvijek ne postoje službeni podaci o broju osoba koji su otrovani te noći, no pretpostavlja se da je 574.000 ljudi bilo izloženo otrovu u noći eksplozije dok ih je od posljedica kasnije umrlo još 20.000. Nikome iz Union Carbidea nikad se nije sudilo zbog nemara koji je doveo do eksplozije, iako su podignute brojne optužnice. Također, područje nikad nije očišćeno.
Žene su ostajale neplodne te rađale djecu s invaliditetom i mrtvorođenčad
Podaci koje je prikupila organizacija Sambhavna Trust pokazali su kako je i više od tri desetljeća od eksplozije smrtnost onih koji su bili izloženi otrovu 28 posto veća nego prosječna. Dva puta više je vjerojatnije da će umrijeti od raka, bolesti pluća ili tuberkuloze, a tri puta veća da će umrijeti od zatajenja bubrega. Osim toga, podaci ove organizacije pokazali su da je otrov imao značajan utjecaj na žene koje su ostajale neplodne ili rađale mrtvorođenčad, imale pobačaje i preuranjene menstruacije te rađale djecu s različitim oblicima invaliditeta.
Čak i druga i treća generacija rođenih u ovom gradu osjeća posljedice. U Centru za djecu Chingari danas je registrirano više od 1000 djece koja boluju od cerebralne paralize, imaju autizam ili neke druge intelektualne poteškoće.
"Bhopal je tragedija koja nije okončana"
"Ovo je užasno naslijeđe Bhopala. Sva ova djeca dolaze od roditelja ili čak djedova i baki, koji su bili u kontaktu s otrovom te noći. I situacija postaje gora, ne bolja. Dolazi nam sve više djece druge i treće generacije koja su rođena s poteškoćama. Bhopal je tragedija koja nije okončana", rekla je osnivačica centra Rashida Bee.
Aktivisti optužuju vlasti u Indiji da su namjerno onemogućavale provođenje istraživanja koja bi dokazala dugotrajne posljedice eksplozije kako bi zaštitili korporacije upletene u to - Union Carbide te njihove sadašnje vlasnike Dow Chemicals, koji su tvrtku preuzeli 2001. godine.
"Mi smo svaki dan kažnjeni, dok su se tvrtke i vlada izvukle jer u 35 godina nisu ništa napravile"
Unuci Omwate Zadav s početka teksta imaju roditelje koji su bili u eksploziji. Oboje imaju cerebralnu paralizu i mišićnu distrofiju. 21-godišnji Zikas i 19-godišnji Aman ne mogu hodati, govoriti ni jesti bez pomoći.
"Oni su odrasli ljudi, trebali bi stajati rame uz rame sa svojim ocem, no pogledajte ih. Ne znaju ni je li dan ili noć. Cijeli svoj život provela sam brinući se o njima", rekla je njihova majka, 41-godišnja Sharda Yadav, koja je imala 12 godina kada se dogodila eksplozija.
"Mi smo svaki dan kažnjeni, dok su se tvrtke i vlada izvukle jer u 35 godina nisu ništa napravile", rekao je njihov otac Sanjay Zadav.
Nitko do sada nije završio u zatvoru zbog nesreće, a tvrtka nikad nije odgovarala pred sudom pa nitko od žrtava nije dobio nikakvu odštetu. Indijska vlada nije čak ni dozvolila UN-u i Njemačkoj da očiste zagađeno područje, a žrtvama odbija priznati da imaju posljedice od eksplozije. Prepušteni su sebi i nevladinim organizacijama.
0 ( + )
*
Finska dobiva najmlađu premijerku ikad
Finska dobiva najmlađu premijerku ikad
Hina
Foto: EPA
FINSKI socijaldemokrati, koji vode koalicijsku vladu sastavljenu od pet stranaka, izabrali su 34-godišnju ministricu prometa Sannu Marin za svoju kandidatkinju za premijerku, najmlađu koju je ta zemlja ikada imala, nakon što je dosadašnji šef vlade Antti Rinne podnio ostavku.
"Pred nama je puno posla kako bismo obnovili povjerenje", rekla je Marin novinarima nakon što je izabrana.
Ako je potvrdi parlament, bit će na čelu nove koalicijske vlade.
Rinne je odstupio s dužnosti u utorak i predao ostavku svoje vlade na sastanku s predsjednikom Saulijem Niinistom nakon što je jedan od koalicijskih partnera rekao da više nema povjerenja u njega.
Stranka centra, jedna od pet stranaka u koaliciji koju je formirao u lipnju, izrazila je sumnje u čelnika socijaldemokrata u jeku nedavnog spora zbog tržišta rada u koji je upletena državna poštanska služba Posti.
Transfer 700 radnika na niže plaćene ugovore izazvao je 17-dnevni štrajk, koji je završen prošli tjedan.
0 ( + )
*
Tisuće ljudi formirale ljudski lanac u Bruxellesu zbog klime
Tisuće ljudi formirale ljudski lanac u Bruxellesu zbog klime
Hina
Foto: EPA
TISUĆE ljudi formirale su ljudski lanac držeći se za ruke u središtu Bruxellesa u nedjelju kako bi privukli pozornost na potrebu za hitnom zajedničkom akcijom protiv klimatskih promjena.
Oko 2400 ljudi sudjelovalo je u mirnim demonstracijama oko belgijskog saveznog parlamenta i kraljevske palače, priopćila je policija.
Dvosatne demonstracije održane su u vrijeme dok predstavnici gotovo 200 zemalja sudjeluju u Madridu na UN-ovoj klimatskoj konferenciji COP25.
"Glavna svrha je zatražiti veću klimatsku ambiciju te da se savezna vlada pozabavi klimatskom krizom", rekla je Julie Van Houtryve, glasnogovornica jednog od organizatora, Klimatske koalicije u Belgiji.
"Potrebne su nam solidarnost i suradnja između vlada i političara u Belgiji", kazala je ona.
0 ( + )
*
Sjeverna Koreja izvela važan test, Trump odmah zaprijetio
Sjeverna Koreja izvela važan test, Trump odmah zaprijetio
Hina
Foto: EPA
AMERIČKI predsjednik Donald Trump je rekao da vođa Sjeverne Koreje Kim Jong-un riskira izgubiti "sve" ako nastavi s neprijateljskim postupcima i da se njegova zemlja mora denuklearizirati, nakon što je Pjongjang objavio da je izveo "uspješan test velike važnosti".
"Kim Jong-un je previše pametan i može previše izgubiti, zapravo sve, ako postupa na neprijateljski način. On je potpisao snažan sporazum o denuklearizaciji sa mnom u Singapuru", napisao je Trump na Twitteru govoreći o njegovu prvom summitu s Kimom u Singapuru 2018.
"On ne želi pokvariti svoj privilegirani odnos s američkim predsjednikom niti se miješati u američke predsjedničke izbore u studenom", rekao je.
Nitko ne zna o čemu se radi
Pjongjang je ranije u nedjelju objavio da je sjevernokorejska vojska u subotu provela "vrlo važan test" na poligonu za lansiranje projektila Sohae.
"Sjeverna Koreja, pod vodstvom Kim Jong-una raspolaže ogromnim gospodarskim potencijalom, ali mora se denuklearizirati kao što je obećala", nastavio je Trump. "NATO, Kina, Rusija, Japan i cijeli svijet se slažu u vezi toga".
Nakon opasnog porasta napetosti Sjedinjene Države i Sjeverna Koreja su pokrenuli dijalog nakon povijesnog susreta dvojice čelnika u lipnju 2018. u Singapuru.
Ali drugi sastanak na vrhu, u februaru u Hanoju, nije polučio uspjeh i pregovori su od tada u zastoju.
Predsjednik Trump je u subotu izrazio zadovoljstvo svojim jako dobrim odnosima sa sjevernokorejskim čelnikom.
"Mislim da obojica želimo da tako ostane. On zna da me čekaju izbori", rekao je i dodao da bi bio iznenađen da Sjeverna Koreja postupi neprijateljski".
0 ( + )
*
Velike poplave u Ugandi odnijele najmanje 16 života
Velike poplave u Ugandi odnijele najmanje 16 života
R.I.
Screenshot: Al Jazeera
POPLAVE u Ugandi uzrokovane kišama, koje su padale posljednjih tjedana, prema podacima Crvenog križa, odnijele su najmanje 16 života, javlja BBC.
U posljednjim tjednima stotine ljudi poginule su u istočnoj Africi
Spasitelji na terenu pronalaze tijela onih koje su odnijele poplave u zapadnoj regiji Bundibugyo.
Mnogi su izgubili svoje domove, a brojne ceste su još uvijek blokirane ili uništene.
Inače, u posljednjim tjednima mnogi dijelovi istočne Afrike pretrpjeli su poplave. Stotine ljudi su poginule, a milijuni su raseljeni. Vremenske katastrofe povezane su s neuobičajenim prilikama u Indijskom oceanu. U međuvremenu, i vlasti u Somaliji procjenjuju štetu koju je ove subote uzrokovala tropska oluja Pawan.
S petka na subotu u Ugandi su padale ogromne kiše
Obilne kiše padale su tjednima u Ugandi, a posebno su se pojačale s petka na subotu. U spašavanju i potrazi pogođenih područja sudjeluju policija, vojska i spasilački timovi.
Uz to, kiše su prekinule komunikacije u zapadnom dijelu zemlje. Volonteri Crvenog križa traže nestale i otkrivaju tijela onih koji se nisu uspjeli spasiti. Neka od njih pronašli su zarobljena na stablima kokosa u planinama Bundibugyo.
Nacionalna agencija za upravljanje krizama iz Ugande objavila je preporuku stanovništvu da ne hodaju i voze se preko poplavljenih cesta ili mostova te da se ne približavaju obalama rijeke i strmim padinama.
U Somaliji poginuli jedan ribar i jedno dijete nakon što je zemljom prošao ciklon Pawan
I na sjeveru Somalije, u saveznoj državi Puntland, vlasti pomažu stanovništvu da se oporavi od ciklona Pawan. Najmanje jedna osoba je poginula nakon što se prevrnuo ribarski brod, a u gradu Eylu jedno je dijete poginulo. Iz tog obalnog gradića stanovništvo je ili pobjeglo ili je evakuirano, dok su zgrade i komunikacijska infrastruktura uništeni. I ceste u Puntlandu su također uništene, što otežava prijevoz, a letovi su otkazani.
2,8 milijuna ljudi u Africi pogođeno vremenskim katastrofama u posljednja dva mjeseca
Inače, u posljednja dva mjeseca ogromne kiše uništile su dijelove istočne Afrike. Posebno su pogođeni Džibuti, Etiopija, Kenija, Uganda, Tanzanija, Somalija i Južni Sudan.
Prema podacima UN-a, skoro 300 ljudi je poginulo, a 2,8 milijuna je pogođeno ovim vremenskim katastrofama.
0 ( + )
*
Na ulicama Hong Konga prosvjedovalo 800.000 ljudi
Na ulicama Hong Konga prosvjedovalo 800.000 ljudi
Hina
Foto: EPA
OKO 800.000 hiljada ljudi odjevenih u crno prosvjedovalo je danas na ulicama Hong Konga, obilježavajući šest mjeseci prosvjeda protiv gradskih vlasti i njihove sve veće podložnosti komunističkom režimu u Pekingu, izvijestili su organizatori.
U prosvjedu je sudjelovalo 800.000 ljudi, sa zadovoljstvom je u nedjelju navečer novinarima kazao Eric Lai iz Građanske fronte za ljudska prava (CHRF).
Riječ je o najvećem broju okupljenih od početka prosvjeda u lipnju. Hongkonška policija, čija je procjena puno niža, još nije objavila svoje brojke.
U sumrak su sudionici upalili svjetiljke na svojim pametnim telefonima stvorivši golem svjetlosni tepih.
"Borite se za slobodu"
"Bez obzira na to na koji način izražavamo svoje stavove, mirnim mimohodom, civiliziranim izborima, vlada nas ne želi poslušati", rekao je jedan 50-godišnji prosvjednik, dodavši da se "ona pokorava isključivo naredbama Komunističke partije Kine".
Uz uzvike "Borite se za slobodu, stanite uz Hong Kong", anti-vladini aktivisti, mladi i stari, krenuli su jutros iz Victoria Parka u užurbanoj trgovačkoj četvrti Causeway Bay, prema ulici Chater u blizini središta financijske četvrti.
Prosvjedi su pokrenuti zbog najave donošenja zakona koji bi omogućio izručenje osumnjičenika u ostale dijelove Kine.
Stanovnici Hong Konga koji, po formuli "jedna zemlja, dva sustava", ima znatnu autonomiju i uživa više političkih sloboda od ostatka Kine, strahuju od pokušaja Pekinga da umanji autonomiju tog grada.
Peking to odbacuje, a za prosvjede krivi SAD i Veliku Britaniju, čija je kolonija bio Hong Kong.
Stanje u Hong Kongu je relativno mirno od izbora za vijeća gradskih četvrti 24. studenog, na kojima su prodemokratski kandidati osvojili skoro 90 posto mjesta, dok su na prethodnim izborima većinu odnijeli propekinški kandidati.