Novo nasilje u Ukrajini: 10.000 proruskih protestanata okupilo se u Donjecku, Kličko otkazao skup
Novo nasilje u Ukrajini: 10.000 proruskih protestanata okupilo se u Donjecku, Kličko otkazao skup
Screenshot: YouTube
GOTOVO 10.000 proruskih protestanata okupilo se u nedjelju u Donjecku, središtu ruske manjine na istoku Ukrajine, još jednom demonstrirajući silu i nagnavši proeuropskog čelnika Vitalija Klička da otkaže skup u tom gradu.
Kličko, bivši boksački prvak i kandidat na predsjedničkim izborima 25. svibnja, rekao je novinarima nakon dolaska u to uporište svrgnutog predsjednika Viktora Janukoviča kako želi uvjeriti njegove stanovnike da moraju "ostati jedinstveni" pred "provokacijama" separatista. Osudio je "ispiranje mozga" koje provode ruski mediji i dolazak Rusa koji potiču prosvjede protiv nove vlasti u Kijevu.
Pristaše pripojenja Donbasa, rudarskog i industrijskog bazena kojega je Donjeck glavni grad, Moskvi počeli su oko podneva pristizati na Lenjinov trg gdje se dan ranije okupilo oko 2.000 ljudi.
"Ne želimo ni u NATO ni u Europsku uniju, ne podupiremo vladu u Kijevu - nitko ih nije izabrao, sami su se postavili", rekao je Aleksandar, četrdesetogodišnji prosvjednik.
Nakon što su se okupili kod Lenjinova kipa prosvjednici su formirali nekoliko povorki, prošetali ulicama Donjecka i istaknuli rusku zastavu na zgradi mjesne sigurnosne službe. U takvim okolnostima Kličko je otkazao skup koji je bio planirao tokom poslijepodneva u blizini Lenjinova trga.
No pobuna nije bila ograničena samo na Donjeck. I u Lugansku, drugom velikom gradu na istoku Ukrajine, proruski orijentirani stanovnici zauzeli su zgradu područne uprave i zatražili od guvernera da dade ostavku, pišu mjesna glasila.
Kao i druga industrijska središta s velikom ruskom manjinom na istoku zemlje, Donjeck potresaju prosvjedi separatista otkako je Viktor Janukovič pobjegao u Rusiju a na vlast u Kijevu je došla vlada proistekla iz proeuropskog pokreta.
"Ukrajina Rusiji neće ustupiti ni pedalj zemlje"
Ukrajina neće ustupiti ni pedalj zemlje Rusiji čije su vojne snage krajem veljače okupirale ukrajinski poluotok Krim, rekao je u nedjelju ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk.
"To je naša zemlja i ne ustupamo ni jednog njezina pedlja. Želim da Rusija i njezin predsjednik to znaju", rekao je Jacenjuk tokom okupljanja organiziranog u povodu obilježavanja 200. godišnjice rođenja ukrajinskoga pjesnika Tarasa Ševčenka, simbola ukrajinske neovisnosti.
"Učinit ćemo sve kako bismo riješili krizu na Krimu političkim i diplomatskim putem", rekao je. Jacenjuk smatra da će SAD i Velika Britanija učiniti sve što mogu da bi se neovisnost Ukrajine očuvala. "U ovom smo trenutku pred jednim od najvećih izazova u povijesti neovisne Ukrajine", istaknuo je.
Privremeni predsjednik zemlje Oleksander Turčinov rekao je kako je čuvena rečenica Tarasa Ševčenka "Borite se i pobijedit ćete" postala slogan novih ukrajinskih vlasti.
Ispred Ševčenkovljeve statue okupilo se više hiljada Kijevljana. Intonirana je državna himna, a potom je minutom šutnje odana počast desecima protestanata ubijenih u središtu Kijeva za vrijeme prosvjeda protiv proruski orijentiranog predsjednika Viktora Janukoviča koji je smijenjen nakon krvoprolića na glavnome kijevskom trgu.
Nasilje na proslavi
Na proslavi je došlo do nasilja kada su stotine proruskih aktivista napali čuvare skupa i tukli ih bičevima, javlja BBC. "Spremni smo nastaviti dijalog", kaže ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. "Ovo nismo napravili mi, kriza je umjetno stvorena iz geopolitičkih razloga", rekao je Lavrov komentirajući krizu u Ukrajini.
No, ruske trupe i saveznici pod kontrolom drže Krim uoči referenduma, dok istodobno SAD poručuje Moskvi kako će bilo kakvi pokušaji pripajanja autonomne regije Krim zatvoriti vrata diplomaciji.
Pritisci i nasilje ne prestaju. Proruski aktivisti održali su skup i u istočnom gradu Donjecku, no zasad nije bilo nasilja, dok su proruski separatisti proglasili područje Krima dijelom Rusije.
A nakon što su predstavnici OESS-a otjerani hicima upozorenja s krimske administrativne granice, sinoć oko kilometar od te iste granice napadnut je ukrajinski izviđački zrakoplov. U pucnjavi nije bilo ozlijeđenih, a zrakoplov je prevozio tri osobe koje su bile u promatračkoj misiji.
Putin tvrdi da je odluka krimskog parlamenta u skladu s međunarodnim pravom
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u nedjelju u razgovorima s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i britanskim premijerom Davidom Cameronom da su potezi vlasti na Krimu u skladu s međunarodnim pravom.
Proruski parlament na Krimu, ukrajinskom poluotoku u Crnome moru s većinskim ruskim stanovništvom, odlučio je o pripojenju poluotoka Rusiji i najavio za 16. referendum o tome pitanju.
"Vladimir Vladimirovič Putin posebno je naglasio da su potezi što su ih poduzele legitimne krimske vlasti utemeljeni na međunarodnom pravu i usmjereni na jamstvo legitimnih interesa stanovništva poluotoka", saopštio je Kremlj nakon Putinova razgovora s Merkel i Cameronom.
"Ruski je predsjednik također svojim sugovornicima skrenuo pozornost na to da aktualne vlasti u Kijevu ne poduzimaju ništa kako bi ograničile nekontrolirano ponašanje ultranacionalista i radikalnih snaga u glavnom gradu i u pojedinim regijama", navodi se u priopćenju ureda ruskog predsjednika.
SAD neće priznati referendum o pripajanju Krima Rusiji
Sjedinjene Države neće priznati odluku o pripajanju Krima Rusiji, izjavio je u nedjelju jedan dužnosnik američke administracije, dok je istodobno Bijela kuća potvrdila da će predsjednik ukrajinske vlade Arsenij Jacenjuk stići u posjet Washingtonu.
Jedan dužnosnik Bijele kuće potvrdio je u nedjelju da će Jacenjuk tokom tjedna posjetiti Washington, gdje će razgovarati o ruskoj vojnoj prisustvu na Krimu. Jacenjuk je u nedjelju tokom dana najavio taj posjet, a daljnji detalji o njemu nisu poznati.
Sjedinjene Države neće priznati pripajanje Krima Rusiji ako stanovnici toga poluotoka idućeg tjedna na referendumu glasuju za tu odluku, izjavio je u nedjelju član savjetničkog tima predsjednika Baracka Obame za nacionalnu sigurnost Tony Blinken.
Krimski je parlament najavio za 16. ožujka referendum o pripajanju Rusiji toga ukrajinskog poluotoka s ruskom većinom.
Blinken, zamjenik Obamina savjetnika za nacionalnu sigurnost, izjavio je na televizijskoj mreži CNN da će Rusija zbog referenduma na Krimu biti izvrgnuta pojačanom međunarodnom pritisku.
"Kao prvo, ako je riječ o aneksiji Krima putem referenduma koji premješta Krim iz Ukrajine u Rusiju, mi to nećemo priznati, kao ni većina svijeta", rekao je Blinken.
"Kao drugo, pojačat će se pritisak koji već vršimo u suradnji s našim partnerima i saveznicima. Predsjednik je bio vrlo jasan najavljujući sankcije, kao što su to bili i Europljani, da je to prvi korak i da ćemo uključiti vrlo fleksibilan i čvrst mehanizam kako bismo pojačali pritisak, pojačali sankcije", dodao je.
Obama je ranije izjavio da bi referendum o Krimu povrijedio međunarodno pravo i ukrajinski ustav. Prošlog je tjedna najavio sankcije, uključujući zabranu kretanja i zamrzavanje imovine pojedinaca odgovornih za rusku vojnu intervenciju na Krimu. Ruski predsjednik, čije ime nije spomenuto među tim pojedincima, u nedjelju je pak poručio da referendum ne predstavlja povredu međunarodnog prava.
"Ruska propaganda laže, kao i uvijek. Ovdje nema fašista ni nacista"
Ruski tajkun Mihail Hodorkovski, koji je nedavno pušten iz zatvora u Rusiji nakon čega je otputovao na Zapad, u nedjelju je posjetio kijevski Majdan i izjavio da je Rusija stajala iza nasilja u Ukrajini.
"Ruska propaganda laže, kao i uvijek. Ovdje nema fašista ni nacista", rekao je Hodorkovski okupljenima na Majdanu. Prema njegovim riječima, nasilje protiv protestanata u Kijevu prošlog mjeseca korišteno je "u dogovoru s ruskim vlastima".
SAD šalje u Poljsku dvanaest zrakoplova F-16
SAD šalje u Poljsku dvanaest zrakoplova F-16
Ilustracija: Guliver image/Getty images
SAD ĆE do četvrtka poslati u Poljsku dvanaest lovaca F-16, priopćilo je u nedjelju poljsko ministarstvo obrane. Američki ministar obrane Chuck Hagel i poljski ministar Tomasz Siemoniak dogovorili su se u telefonskom razgovoru da će "raspoređivanje postrojbe američkog zrakoplovstva početi u nedjelju i završiti se u četvrtak", po priopćenju ministarstva.
"Postrojba će obuhvatiti dvanaest zrakoplova F-16, transportne zrakoplove i tristo vojnika", dodao je za AFP glasnogovornik ministarstva Jacek Sonta. Zrakoplovi "stižu na zahtjev Poljske, u okviru proširene vojne vježbe koja će se održati prije nego što je bilo planirano, u napetim političkim okolnostima zbog stanja u Ukrajini", dodao je.
SAD je u četvrtak poslao u Litvu četiri letjelice F-15 radi većeg nadzora baltičkog zračnog prostora. Njihovo slanje je, rekao je litavski ministar obrane Juozas Olekas, odgovor na "agresiju Rusije u Ukrajini i na jačanje ruske vojne djelatnosti na području Kalinjingrada", ruske enklave između Litve i Poljske.
Litavska predsjednica Dalia Grybauskaite pozvala je prije toga NATO da "bude više nazočan u baltičkim zemljama".
Dok poljska vojska ima 48 zrakoplova F-16, baltičke zemlje nemaju dostatno vojno zrakoplovstvo pa će zemlje NATO-a redom štititi njihov zračni prostor.
Europol upozorava na opasnosti korištenja besplatnih Wi-Fi mreža
Europol upozorava na opasnosti korištenja besplatnih Wi-Fi mreža
Ilustracija: Shutterstock
EUROPSKI policijski ured Europol upozorio je ovaj tjedan javnost na opasnost korištenja javnih Wi-Fi mreža zbog moguće krađe podataka, prenosi BBC.
Razmjena osjetljivih i tajnih podataka, a posebice korištenje mobilnog bankarstva, ne preporučuju se korisnicima spojenim na nesigurne mreže, kažu iz Europola.
To bi trebalo činiti samo na bežičnim mrežama koje poznajemo, a nikako na javnim mjestima, preko raznih hotspotova u restoranima, kafićima i sl.
Upozorenje je potaknuto sve češćim slučajevima napada i krađa podataka izvršenih preko besplatnih Wi-Fi mreža na koje se spajaju brojni korisnici diljem Europske unije.
"Sve što šaljete putem Wi-Fi mreže potencijalno je izloženo riziku"
"Trebali bismo naučiti korisnike da ne bi smjeli slati osjetljive podatke kada se nalaze na otvorenoj nezaštićenoj Wi-Fi mreži", rekao je Troels Oerting, voditelj Europolova centra za cyber-kriminal.
"Sve što šaljete putem Wi-Fi mreže potencijalno je izloženo riziku i to nas mora jako zabrinjavati i kao korisnike i kao policiju."
Europol pomaže nekoliko zemalja u kojima su se dogodili takvi napadi, rekao je.
Najveća opasnost prijeti od hakerskih napada tipa "man-in-the-middle" u kojima napadač presreće sav promet između korisnikovog uređaja i pristupne točke te tako prikuplja sve podatke razmijenjene među njima.
Takav napad dogodio se prije nekoliko mjeseci i u Europskom parlamentu zbog čega je isključena njegova javna Wi-Fi mreža.
Izrael na zaplijenjenom brodu našao 40 raketa dometa 160 km
Izrael na zaplijenjenom brodu našao 40 raketa dometa 160 km
Foto: Hina
IZRAELSKA vojska objavila je u nedjelju da je na brodu zaplijenjenom prošli tjedan u Crvenome moru pronašla 40 raketa dometa do 160 km, 181 granatu i oko 400 hiljada metaka koji su, prema izraelskim tvrdnjama, bili namijenjeni palestinskim militantima u Pojasu Gaze.
"Vojska je tokom noći završila pretragu kontejnera na brodu Klos C i pronašla 40 raketa tipa M-302 dometa do 160 km, 181 granatu od 122 mm, te oko 400 hiljada metaka 7,62", navela je vojska u priopćenju.
Pretraga je izvršena u luci Eliat na jugu Izraela u koju je brod dopraćen u subotu. "Svaka od pronađenih raketa predstavljala bi prijetnju za sigurnost izraelskih građana", rekao je zapovjednik glavnog stožera izraelske vojske general Benny Gantz.
Izraelci tvrde da je brod prevozio oružje iz Irana za oružane skupine koje iz Pojasa Gaze napadaju izraelski teritorij. Brod Klos C, pod panamskom zastavom, u srijedu je bez otpora zaustavljen dok je plovio Crvenim morem.
Izrael kaže da su oružje i streljivo bili skriveni među teretom koji je ukrcan u Iranu. Sljedeće odredište bio je Sudan, odakle su rakete trebale kopnom preko Egipta biti dopremljene u Pojas Gaze. Iran i Hamas, koji vlada u Gazi, odbacili su izraelske tvrdnje.
Izraelska vojska navodi da će joj trebati nekoliko dana da iskrca i izloži zaplijenjeno oružje koje se nalazi među 150 kontejnera.
Brod će nakon toga moći nastaviti plovidbu a 17 članova posade, među kojima ima Turaka, Indijaca, Gruzijaca i Azera, također će biti slobodni.
Prosvjedi na treću godišnjicu katastrofe u Fukushimi: Ni Europljani, ni Japanci ne žele nuklearke
Prosvjedi na treću godišnjicu katastrofe u Fukushimi: Ni Europljani, ni Japanci ne žele nuklearke
Ilustracija: Guliver Image/Getty Images
NEKOLIKO desetaka hiljada ljudi u nedjelju je sudjelovalo u antinuklearnim prosvjedima u Tokiju, organiziranim u povodu obilježavanja treće godišnjice nuklearne katastrofe u Fukushimi, najgore nakon one koja je pogodila Černobil. Prosvjednici su se okupili u središtu grada u parku Hibiya, nedaleko od zgrada vlade i ministarstava, a potom se uputili prema zgradi parlamenta.
Svojim okupljanjem demonstranti izražavaju nezadovoljstvo i osuđuju nuklearnu industriju te premijera Shinzu Abea koji se od povratka na vlast prije nešto više od godinu dana zalaže za ponovno puštanje u rad nuklearnih centrala na otočju, obustavljenog nakon nesreće u Fukushimi. Abe nuklearnu energiju smatra neophodnom s obzirom na to da Japanu nedostaju prirodni izvori energije.
"Važno je da postignemo da nas se i dalje čuje i zamjećuje", rekao je jedan od protestanata. "Danas se u Japanu električna energija ne dobiva iz nuklearnih elektrana. Ako nastavimo s ovakvom politikom - bez nuklearki, zauzmemo se za promicanje obnovljivih izvora energije te uložimo u tehnologiju niske energetske potrošnje, mogli bismo živjeti bez nuklearki", kazao je.
Japanci su spremni za obilježavanje sjećanja na 9. ožujka 2011. kada je otok pogodio potres magnitude 9 praćen tsunamijem, nakon čega je 11. ožujka uslijedilo veliko oštećenje nuklearne elektrane u Fukushimi. U katastrofi su smrtno stradale 15.884 osobe, a 2636 ih se smatra nestalima. Po službenim podacima policije od stresa i zdravstvenih komplikacija nakon katastrofe je umrlo još 1656 ljudi.
Tisuće protivnika nuklearki prosvjeduju na Rajni
Više hiljada francuskih, njemačkih i švicarskih protivnika nuklearnih centrala okupilo se u nedjelju na mostovima rijeke Rajne u prigodi treće obljetnice katastrofe u Fukushimi, u Japanu, tražeći zatvaranje najstarije francuske nuklearke u Fessenheimu.
Po procjeni policije, na osam mostova preko Rajne, od Strasbourga preko Fessenheima do švicarske granice okupilo se gotovo 3.5000 protestanata s obiteljima, transparentima i udaraljkama.
Upriličene su različite simbolične akcije poput one u Strasbourgu tokom koje su prosvjednici polijegali na Europski most, ljudskih lanaca koji su povezali dvije obale, puštanja balona, govora i odavanja počasti žrtvama Fukushime minutom šutnje.
Dio protestanata treba sredinom poslijepodneva poći u povorci prema nuklearci u Fessenheimu, najstarijoj centrali u Francuskoj koja još radi, tražeći njezino "trenutačno zatvaranje".
Fessenheim kojom upravlja Electricite de France je jedina od devetnaest francuskih centrala (ukupno 58 reaktora) čije je zatvaranje predsjednik Francois Hollande najavio za konac 2016.
Među prosvjednicima u Fessenheimu bio je i Japanac Naoto Matsumura kojeg zovu "posljednjim čovjekom iz Fukushime", koji trenutačno boravi u posjetu Europi kako bi upozorio na nuklearnu opasnost.
"Demokracija" na sjevernokorejski način: Na izborima mogu glasati samo za jednog kandidata, rezultat 100% "za"
"Demokracija" na sjevernokorejski način: Na izborima mogu glasati samo za jednog kandidata, rezultat 100% "za"
Ilustracija: Guliver image/Getty images
GOTOVO svi sjevernokorejski birači glasovali su u nedjelju na parlamentarnim izborima na kojima je u svakom izbornom okrugu bio istaknut samo jedan kandidat, što je daleko od demokratskih pravila i vlastima omogućuje da utvrde tko je pobjegao u inozemstvo.
Samo jedan kandidat, koji odredi vladajuća stranka, smije se kandidirati u svakom od 687 okruga. Birači moraju samo izabrati "da" ili "ne" na glasačkom listiću.
I oni slušaju. Odziv 2009. bio je 99,98 posto, a potpora kandidatima 100 posto.
Sjevernokorejske su vlasti u nedjelju navečer, putem agencije KNCA, objavile da su glasovali svi birači, osim onih koji se nalaze u inozemstvu. Bolesnima je omogućeno glasovanje kod kuće.
Riječ je o prvim parlamentarnim izborima otkako je vlast preuzeo Kim Jong-Un nakon smrti svojeg oca Kim Jong-Ila u prosincu 2011.
Kao i njegov otac prije njega, Kim se kandidirao u 111. okrugu, Mont Paektu na sjeveru zemlje, u blizini kineske granice. Taj okrug smatra se svetim jer je utemeljitelj zemlje, Kim Il-Sung, otac Kim Jong-Ila, ondje organizirao protujapanski gerilski kamp u vrijeme japanske kolonizacije Koreje. Tvrdi se da se Kim Jong-Il rodio na toj planini 1942.
Izbori se održavaju svakih pet godina, a parlament zasjeda jednom ili dva puta na godinu kako bi izglasovao proračun ili potvrdio odluke Radničke stranke Koreje.
Izbori vlastima služe i za popis stanovništva jer dužnosnici koji ih organiziraju mogu u svakoj kući provjeriti nedostaje li koji upisani birač.
Parlamentarni izbori na sjevernokorejski način: Glasanje obavezno, liste s po jednim kandidatom
Parlamentarni izbori na sjevernokorejski način: Glasanje obavezno, liste s po jednim kandidatom
Foto: Guliver Image/Getty Images
BIRAČI u Sjevernoj Koreji počeli su u nedjelju izlaziti na izbore za novi saziv parlamenta, prvi put nakon što je u prosincu 2011. vlast u zemlji preuzeo Kim Jong-un koji je naslijedio svog oca Kim Jong-ila.
Izbori se održavaju za Vrhovnu narodnu skupštinu koja broji 687 zastupnika i ima zakonske ovlasti da odobrava državni proračun i imenuje visoke dužnosnike, poput članova moćne Nacionalne komisije za obranu. U praksi to se tijelo sastaje dvaput na godinu i potvrđuje odluke Kim Jong-una i vladajuće Radničke partije.
U svakoj izbornoj jedinici ima samo jedan kandidat, a Kim Jong-un se, bez protukandidata, natječe su izbornoj jedinici 111 - Paektusan, planinskom okrugu na granici s Kinom. U narodnom folkloru ta je izborna jedinica slavna po tome što se u njoj na izborima kandidirao njegov otac i prethodnik Kim Jong-il.
Glasanje je u Sjevernoj Koreji obavezno i rezultati se objavljuju sljedeći dan. Odaziv je obično nešto manji od sto posto, na prošlim je izborima bio 99,98 posto.
Analitičari kažu da ova vježba demokracije funkcionira i kao popis stanovništva i mehanizam za provjeru njihovog boravišta te otkrivanje prebjega. Politički promatrači očekuju rezultate glasanja kako bi vidjeli i koga je mladi vođa odlučio maknuti s vlasti nakon što je pogubio svoga ujaka.
