RUSKI istraživački novinari s medijske platforme Proekt objavili su film u kojem problematiziraju izgradnju i uređenje Putinove palače u crnomorskom gradu Gelendžiku.

Proekt navodi da je velebnu palaču gradila firma Velestroj, čiji je vlasnik Hrvat Krešimir Filipović, a u filmu ga nazivaju "Putinovim hrvatskim novčanikom". 

Još ranije su mediji objavili da je Velestroj povezan s Putinovom palačom, i to kao zakupac određenih prostora, ali dosad nije bilo poznato da je on navodno glavni izvođač radova.

Filipović je u Hrvatskoj poznat kao jedan od vlasnika hotelske grupacije Jadranka Grupa koja posluje na Kvarneru te otocima Lošinju i Cresu. Pisalo se i o tome da je pokušao preuzeti udjele u Fortenovi.

Proekt je došao u posjed radne dokumentacije u kojoj se nalazi ime Velestroja koji se navodi kao generalni izvođač radova, odnosno generalni projektant. Anonimni sugovornik rekao je novinarskoj ekipi Proekta da je Filipovićeva firma bila glavni izvođač Kompleksa, što je kodno ime za ovaj golemi građevinski projekt.

"Putinov hrvatski novčanik"

Tko je vlasnik Velestroja, ne navodi se u ruskom Jedinstvenom državnom registru pravnih osoba od oktobara 2024. No prije dvije godine 85 posto vlasništva imao je Hrvat Krešimir Filipović, navodi Proekt. 

Mediji su ga ranije zvali "Putinov hrvatski novčanik", a međunarodni konzorcij istraživačkih novinara je ranije pisao kako je Velestroj navodno oprao milijune dolara primljenih od državnog Transnefta.

Publikacija Sobesednik tvrdila je 2019. da je Filipović izvanbračni suprug zamjenice gradonačelnika Moskve Anastasije Rakove i da sudjeluje na sastancima s mnogim visokim dužnosnicima. Putin mu je 2017. uručio počasnu povelju u znak zahvalnosti za njegov rad. Kompanija hrvatskog državljanina nije jedina koju proziva Proekt, popisujući sve zapadne tvrtke koje su sudjelovale u izgradnji palače.

Kratka povijest najvećeg podmićivanja na svijetu

Istraživački novinari Proekta ukratko su prepričali povijest izgradnje palače, nazvavši to "najvećim podmićivanjem" na svijetu. Palača se nalazi na rtu Idokopas, u blizini crnomorskog grada Gelendžika, a izvorno se u dokumentaciji nazivala kodnim imenom Pansion. 

Predsjednička administrativna uprava 2005. potpisala je ugovor s investitorom, firmom Lirus čiji je vlasnik Nikolaj Šamalov, a Proekt navodi da je to bio Putinov blizak prijatelj, a kasnije i rođak. No to je ubrzo razotkriveno, krajem 2010. godine. 

Šamalovljev poslovni partner Sergej Kolesnikov objavio je otvoreno pismo tadašnjem predsjedniku Dmitriju Medvedevu u kojem je izravno naveo da se palača gradi za Putina te citirao važne dokumente koji potvrđuju njegove riječi.

Ispostavilo se da se od 2000. ruske poduzetnike tražilo da uplaćuju novac u fond koji je trebao poticati razvoj medicine, a zapravo je novac izvlačio na offshore račune. Godine 2006. taj je novac iskorišten za izgradnju palače u Gelendžiku.

Navalni oživio interes za Putinovu palaču

Prve fotografije palače pojavile su se na internetu 2011. godine. Ekoaktivisti i novinar Sobesednika su kasnije provalili u palaču, ali su ih priveli službenici Federalne sigurnosne službe (FSB), koja štiti Putina. Palaču su odlučili formalno prenijeti na drugog vlasnika kako bi je bilo teže otkriti.

Poduzetnik Alexander Ponomarenko je tvrdio da je kupio zemljište i zgrade blizu Gelendžika za 350 milijuna dolara, no kasnija istraga je pokazala da je posao bio vrijedan samo 350.000 dolara.

Ponomarenko je poslovni partner Putinovih prijatelja, braće Arkadija i Borisa Rotenberga. Unatoč pokušajima prikrivanja vlasništva, aktivisti su snimili Putinovu jahtu usidrenu uz rt Idokopas. Objektom su upravljali ljudi povezani s FSB-om, a vlasništvo nad palačom je prebačeno na Tatjanu Kuznjecovu, suprugu bivšeg šefa FSB-a, preko ffirme OOO Complex.

Zanimanje za Putinovu palaču oživjelo je 2021. zahvaljujući, sada već kultnom, filmu Navalnog. Osim nezaboravnog obilaska, autori istrage dokazali su da su izgradnju palače financirale državne tvrtke i Putinovi prijatelji, a da su njome upravljali ljudi povezani s Putinovim ljubavnicama Alinom Kabaevom i Svetlanom Krivonogih.

Studio Elforma, ruska firma za uređenje interijera, dobio je 2021. godine neobičnu narudžbu od građevinske firme Velestroj da izradi dizajn interijera za "objekt od iznimne važnosti". Elform je i ranije izvršavao naloge Velestroja, a jedan zaposlenik se prisjeća da je malo prije nego što je dobio zadatak gledao Navalnijev film Palača za Putina. Priča o najvećem mitu. 

Ruske vlasti su kao odgovor na to izvele još jedan trik s Pansionom. Ruska propaganda prikazala je snimke iz unutrašnjosti palače, gdje su zidovi potpuno goli, a građevinski radnici hodaju okolo. Arkadij Rotenberg je rekao da je on sada vlasnik zgrade i da planira otvoriti apart-hotel, a zato su tu i građevinari.

Čak je naznačio i rok dovršetka objekta - za 1.5 do 2 godine, odnosno do početka 2023. godine, poduzetnik je obećao pozvati novinara prokremaljskog medija Mash da pregleda gotov hotel. No, ništa se od toga nije dogodilo u roku koji je odredio Rotenberg - barem nijedan medij, uključujući Mash, nije izvijestio o otvaranju hotela na mjestu palače, a nije se pojavio ni na jednom booking servisu. Nitko nije znao što se sve to vrijeme događalo u palači. Do danas.

Palača se gradila u najvećoj tajnosti, nadgledao ju je FSB

Rekonstrukcija je obavljena u najvećoj tajnosti. Radnici su na posao odvoženi unajmljenim autobusima, ali im često nije bilo dopušteno da odmah idu na gradilište. Dolazili bi na punkt i morali čekati nekoliko sati bez hrane i vode.

Muškarci bi tada zaključili da je stigao netko važan. Unutra su im zabranjivali korištenje telefona i zastrašivali ih tvrdnjama da službenici FSB-a nadziru njihov rad. Nitko nije eksplicitno spomenuo Putinovo ime. "Baš kao Voldemort", podsmjehuje se sugovornik Proekta. 

"Bilo je spominjanja da je to zgrada za prvu osobu zemlje. Izvođači su među sobom palaču nazvali Projekt Jug - što je ime koje je ovo mjesto dobilo prije mnogo godina, kada je tek počela gradnja. Poslovna prepiska Velestroja, u koju je Proekt dobio uvid, sadrži kompliciraniju formulaciju - Projektna grupa jug Rusije.

Radnici su postupno shvaćali koliko je projekt složen. Tijekom izgradnje u kasnim 2000-ima dizajneri nisu uzeli u obzir da će teške gipsane letvice ozbiljno opteretiti stropove, ali, što je najvažnije, nisu razmišljali o hidroizolaciji.

"Za kišnog vremena sve bi u kazališnoj dvorani jednostavno poplavilo, bilo je plijesni", čuo je od kolega Proektov sugovornik.

Drugi izvor, upoznat s upraviteljima palače, također je spomenuo lošu hidroizolaciju u palači - prema njegovoj verziji, mnoge sobe, uključujući spavaću, bile bi poplavljene. Međutim, sugovornik Proekta ne isključuje da je prethodni dizajn interijera jednostavno zastario, a to je također moglo utjecati na odluku o rekonstrukciji prostora.

Mnoge zapadne firme i brendovi radili Putinovu palaču. Među njima francuski Baccarat i njemački Knauf

Radna dokumentacija koju je Proekt dobio na uvid sadrži detaljan popis materijala koje su građevinske firme koristile tokom obnove. Među njima ima mnogo zapadnih brendova i poznatih tvrtki. Proekt navodi da su gotovo sigurno morali znati kako i za što se koriste njihovi proizvodi. 

Tako se spominje poznati njemački Knauf kao dobavljač raznih materijala. Proektov sugovornik navodi da su Knaufovi predstavnici više puta posjećivali Putinovu palaču do završetka radova. Tu su i francuske firme Bagues i Baccarat, britanski Vaughan, talijanski Arizz; Estro&Luminara i Il Paralume Marinai dobavljači su brojnih luksuznih kristalnih lustera, svijećnjaka i stolnih lampi.

Spominju se i finski proizvođač boja i lakova Tikkurila, tapete francuskog Ananboa, vodovodne instalacije i oprema za kupaonice njemačke firme Jorger, Tece, Emco i Hansgrohe, talijanske Gessi i Vismara Vetro...

Posebna soba za komunikaciju, za zaštitare, drevno prijestolje...

Neposredno prije završetka radova jedan od radnika prošetao se po gotovo dovršenoj palači i oko nje. Unatoč strogoj zabrani, uspio je prokrijumčariti mobitel i prvo je snimio prvi kat - gdje se nalazi 11 spavaćih soba, a zatim se spustio u prizemlje, gdje su se nekad nalazili štandovi, kasino, igraonica i akvadiskoteka. 

Učinio je to s razlogom - snimku je ubrzo dobila Zaklada za borbu protiv korupcije. Nakon toga je druga osoba koja je sudjelovala u gradnji poslala Proektu tlocrte suterena i dvije glavne etaže te radnu dokumentaciju s nazivima mnogih dijelova namještaja i materijala koji su korišteni.

Proekt potom nabraja zašto ovo nije hotel, kako se navodi u radnoj dokumentaciji, već palača prepuna skupocjenih predmeta i stvari. U njoj su francuski tepisi vrijednosti gotovo sto hiljada eura, lusteri procijenjeni na deset puta veću vrijednost. 

Snimka pokazuje i da je cijela zgrada povrgnuta temeljitom redizajnu, očito inspiriranom antikom, te da je puna podsjetnika na rusku imperijalnu prošlost. Spominju se golema zrcala u velikoj prostoriji bijelih zidova i visokog stropa prepunoj slika ruskih ratnih pobjeda. Hodnici i prostorije palače također sadrže portrete drevnih ruskih ratnih heroja.

Putin izbacio šipku za ples i umjesto nje dao sagraditi tradicionalnu kapelicu

Tu je i posebna komunikacijska oprema. Barem se u dokumentaciji navodi soba pod nazivom Komunikacije, smještena u prizemlju. Dvojica poslovnih ljudi koji su nekada bili vlasnici velikih hotela u Rusiji rekli su za Proekt da ne mogu shvatiti zašto bi hotel s 11 soba trebao posebnu komunikacijsku sobu.

Jedan od njih prisjetio se da se nekada u takvim sobama moglo prisluškivati goste, no pojasnio je kako suvremena oprema to omogućuje i bez posebne prostorije.

Konzultant iz tvrtke za prodaju telefonskih centrala za hotele, koje se novinar Proekta javio pod krinkom kupca, predložio je ugradnju telekomunikacijskog ormarića veličine nešto više od pola metra.

Prema najnovijim informacijama koje je objavio Proekt, najveće promjene u preuređenju doživjele su Putinove osobne prostorije. Vjerojatno najzanimljivije je što je iz palače izbacio sobe za zabavu, odnosno sobu za ples na šipki, a umjesto toga izgrađena je tradicionalna kapelica puna vjerskih slika i ikona. U njoj je drevno prijestolje za ruskog predsjednika, navodi Proekt. U palači se nalazi i slika kanoniziranog princa Vladimira Velikog, imenjaka i osobnog heroja ruskog predsjednika.

"Ovo je vjerojatno jedina prostorija u kojoj je izravno naznačeno ime pravog vlasnika ove palače", navode istraživački novinari ironično.

Sumnjiva smrt

Naravno da priča o Putinu i nekom tajnom mjestu ili poslu ne može proći bez sumnjive smrti. Tako je general Genadij Lopirev (69), čovjek koji je nadgledao opremanje palače, misteriozno u augustu 2023. umro u zatvoru. 

Iznenada mu je pozlilo, a liječnici su utvrdili da mu nije bila dijagnosticirana leukemija, koja je proglašena uzrokom smrti. Pojavile su se sumnje da je otrovan upravo u trenutku kada je stekao pravo na uvjetni otpust.

Generala Lopireva 2017. vojni sud osudio je na deset godina zatvora pod optužbom za primanje mita i nezakonito posjedovanje streljiva, što je on poricao do kraja života.