Trumpov savjetnik: Kineski hakeri napadaju ameriÄŤku izbornu infrastrukturu
Trumpov savjetnik: Kineski hakeri napadaju američku izbornu infrastrukturu
Hina
Foto: EPA
HAKERI povezani s kineskom vladom napadaju američku izbornu infrastrukturu uoči predsjedničkih izbora 2020., rekao je u nedjelju savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Robert O'Brien upozoravajući na navodno aktivnije kinesko miješanje u američke izbore.
Ta izjava ide dalje od priopćenja Ureda direktora za nacionalnu obavještajnu zajednicu (ODNI), objavljenog u petak, u kojem se navodi da Kina širi svoje pokušaje utjecanja te da Rusija već pokušava potkopati kampanju demokratskog kandidata Joea Bidena. Ali ODNI ne optužuje izravno Peking za pokušaje hakiranja sustava povezanih s američkim izborima.
"Oni bi željeli da predsjednik izgubi", rekao je O'Brien za CBS-ovu emisiju Face the Nation.
"Kina se, kao Rusija, kao Iran, bavi kibernetičkim napadima i mrežnim krađama identiteta i takvim stvarima koje se odnose na našu izbornu infrastrukturu, internetske stranice i takve stvari."
Kina uporno odbacuje optužbe američke vlade da hakira američka poduzeća, političare i vladine agencije. "Američki predsjednički izbori unutarnja su stvar, nemamo interesa miješati se u njih", rekao je u travnju glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Geng Shuang.
O'Brien je rekao da je SAD otkrio da su se hakeri pokušavali infiltrirati u internetske stranice koje pripadaju uredima državnog tajnika širom zemlje, koji su odgovorni za provedbu izbora na lokalnoj razini i prikupljanje podataka o Amerikancima.
"To je doista razlog za zabrinutost i nije riječ samo o Rusiji", rekao je. "Bit će ozbiljnih posljedica za bilo koju zemlju koja se pokuša miješati u naše slobodne i pravedne izbore."
Vijeće za nacionalnu sigurnost nije još odgovorilo na zahtjev za komentarom ovih optužbi.
ODNI je odbio komentirati ili pojasniti proturječi li ova izjava njegovom priopćenju.
ODNI je ranije rekao da "neprijatelji" nastoje kompromitirati privatne komunikacije američkih političkih kandidata i prodrijeti u američke izborne sustave uoči predsjedničkih izbora u studenome. Ustvrdio je i da bi Kina voljela da predsjednik Donald Trump ne bude ponovno izabran.
Više istraga američkih obavještajnih agencija zaključilo je da je Rusija radila na tome da podupre Trumpovu kampanju 2016. i da umanji izglede njegove protukandidatkinje Hillary Clinton.
0 ( + )
*
Novi nasilni prosvjedi u Bejrutu, policija bacala suzavac, izbio poĹľar
Novi nasilni prosvjedi u Bejrutu, policija bacala suzavac, izbio požar
Hina
Foto: EPA
LIBANONSKI policajci ponovno su suzavcem pokušavali rastjerati prosvjednike nedaleko od zgrade parlamenta u Bejrutu koji su na njih bacali kamenje, drugi dan protuvladinih prosvjeda koje je izazvala razorna eksplozija u luci u utorak.
Na prilazu Trgu parlamenta izbio je požar dok su se prosvjednici pokušavali probiti u ograđeno područje, objavila je televizija. Prosvjednici su se probili i u urede ministarstva stanovanja i prometa.
U eksploziji više od 2000 tone amonijevog nitrata u bejrutskoj luci u utorak poginulo je najmanje 158 ljudi, a ozlijeđeno je više od 6000. Uništene su cijele gradske četvrti, mnoga poduzeća i važni silosi žita.
To je bila kap koja je prelila čašu nezadovoljstva naroda političkim i gospodarskim slomom zemlje potaknuvši pozive za smjenom vlade.
Interventni policajci sukobili su se s prosvjednicima koji su se u velikom broju okupili kod Trga parlamenta i obližnjeg Trga mučenika.
"Dali smo tim vođama toliko prilika da nam pomognu, a oni su uvijek iznevjerili. Želimo da odu, posebice Hezbollah, jer je to milicija i samo zastrašuje ljude svojim oružjem", rekao je Walid Jamal, nezaposleni prosvjednik.
Kršćanski maronitski patrijarh Bechara Boutros al-Rai rekao je da bi vlada trebala odstupiti jer "ne može promijeniti način na koji vlada".
"Ostavka zastupnika ili ministra nije dovoljna... Cijela vlada trebala bi odstupiti jer nije sposobna pomoći zemlji da se oporavi", rekao je u propovijedi u nedjelju.
Ministrica informiranja Manal Abdel Samad najavila je u nedjelju ostavku navodeći kao razlog eksploziju i nemogućnost vlade da provede reforme.
Prosvjedi u subotu u središtu Bejruta bili su također nasilni.To su bili najveći prosvjedi od oktobara kada su hiljade ljudi na ulicama tražile da se stane na kraj korupciji i lošem vođenju zemlje.
Gotovo 10.000 ljudi okupilo se na Trgu mučenika, koji se navečer pretvorio u pravu bojišnicu između policajaca i protestanata koji su pokušavali srušiti blokadu na cesti koja vodi do parlamenta. Neki prosvjednici probili su se u urede ministarstava i Udruženja libanonskih banaka. Poginuo je jedan policajac, a Crveni križ objavio je da je ozlijeđeno više od 170 ljudi.
0 ( + )
*
"Posljednji europski diktator" ostaje na vlasti, osvojio 80 posto glasova
"Posljednji europski diktator" ostaje na vlasti, osvojio 80 posto glasova
Hina
Foto: EPA
BJELORUSKI državni mediji objavili su rezultate izlaznih anketa nakon zatvaranja birališta na predsjedničkim izborima prema kojima dugogodišnji predsjednik Aleksandar Lukašenko osvaja gotovo 80 posto glasova.
Prema rezultatima izlazne ankete koje je objavila državna novinska agencija BelTA, Lukašenko je dobio 79,7 posto glasova birača. Samo 6,8 posto birača glasalo je za drugoplasiranu kandidatkinju Svetlanu Tihanovskaju, objavila je agencija.
Izbore nisu promatrali predstavnici Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) jer nisu bili na vrijeme pozvani. Nekoliko zemalja članica Europske unije, među kojima i Njemačka, kritizirale su izbore jer su dvojica najvećih Lukašenkovih suparnika, među kojima i suprug Tihanovskaje, pritvoreni uoči izbora.
Šezdesetpetogodišnji Lukašenko, kojeg nazivaju i "posljednjim europskim diktatorom", gotovo će sigurno osvojiti šesti uzastopni mandat, no mogao bi se suočiti s novim valom prosvjeda zbog ogorčenosti javnosti načinom na koji rješava pandemiju koronavirusa, zbog stanja u gospodarstvu i kršenja ljudskih prava.
Bivši upravitelj na sovjetskim kolektivnim gospodarstvima, Lukašenko je na vlasti od 1994. Strani promatrači procjenjuju da u Bjelorusiji nije bilo slobodnih i poštenih izbora već četvrt stoljeća.
0 ( + )
*
U SAD-u više od pet milijuna zaraženih
U SAD-u više od pet milijuna zaraženih
Hina
Foto: EPA
U SAD-u je koronavirusom zaraženo više od pet milijuna ljudi, po podacima sveučilišta Johns Hopkins od nedjelje.
Broj umrlih od covida-19 je u zemlji premašio 162.000 i očekuje se da će nastaviti rasti, a neki modeli predviđaju da bi se mogao približiti 290.000 prije nego što pandemija bude stavljena pod kontrolu.
SAD je uspio usporiti širenje zaraze, ali se sredinom lipnja ona ponovno razbuktala na jugu i jugozapadu zemlje.
Kalifornija je u petak prešla brojku od 10.000 umrlih od početka pandemije pa je ta najnapučenija savezna država postala jedno od novih žarišta. Ranije ove godine uspjela je obuzdati virus, ali se zaraza ponovno proširila.
Stvaran broj zaraženih vjerojatno je veći od potvrđenih statistika jer se virus brzo širi.
0 ( + )
*
Europska povjerenica: Cjepivo za koronavirus bi moglo biti dostupno krajem godine
Europska povjerenica: Cjepivo za koronavirus bi moglo biti dostupno krajem godine
Hina
Foto: EPA
EUROPSKA povjerenica za zdravlje Stella Kyriakides kazala je da bi cjepivo protiv covida-19 moglo biti dostupno do kraja ove godine.
"Premda je u ovome trenutku riskantno predviđati, imamo neke dobre pokazatelje da bi inicijalno cjepivo moglo biti dostupno do kraja ove godine ili početka sljedeće", rekla je Kyriakides u razgovoru za internetsko izdanje Handelsblatta.
Cjepivo ne bi riješilo sve probleme odjednom, ali bi omogućilo postupan povratak u normalu, kazala je, pod uvjetom da se cijepi "kritična masa građana, posebno oni u riskantnim skupinama".
Znanstvenici ne znaju kada bi cjepivo moglo biti dostupno jer njegov razvoj može potrajati godinama ili bi se, u teoriji, mogao pokazati i nemogućim.
Povjerenica je upozorila i na sve veći broj manjih i većih žarišta koronavirusa u nekoliko država članica Europske unije.
Pozvala je vlade da "izvor zaraze brzo lokalno izoliraju testiranjima, pronalaskom kontakata i trenutačnom izolacijom" zaraženih.
0 ( + )
*
Napadači u Nigeru ubili osam osoba, među njima šestero francuskih turista
Napadači u Nigeru ubili osam osoba, među njima šestero francuskih turista
Hina
Ilustracija. EPA
GRUPA naoružanih muškaraca na motociklima u nedjelju je ubila osam osoba, među kojima je šestero Francuza i dvoje državljana Nigera, u području Kouréa u Nigeru, objavili su službeni izvori.
"Osmero je mrtvih: dvoje državljana Nigera - turistički vodič i vozač - a preostalih šest žrtava su francuski državljani", izjavio je AFP-u guverner pokrajine Tillabéri na jugozapadu zemlje Tidjani Ibrahim Katiella.
"Situacija je pod kontrolom, a više informacija objavit ćemo kasnije", kazao je guverner ne navodeći pojedinosti o okolnostima napada ni o identitetu napadača.
"Napad se dogodio oko 11:30 po mjesnom vremenu, 6 kilometara istočno od grada Kouréa", od glavnoga grada Niameya udaljenog oko sat vremena vožnje državnom cestom, rekao je AFP-u upućeni izvor.
"Većina žrtava je ustrijeljena, a žena koja je uspjela pobjeći napadačima uhvaćena je i zaklana. Na licu mjesta pronađen je prazan šaržer", rekao je isti izvor.
"Nije nam poznat identitet napadača, no znamo da su stigli motociklima te su čekali dolazak turista. Vozilo kojim su turisti stigli pripada nevladinoj organizaciji Acted", dodao je.
0 ( + )
*
Kako ispravno gledati brojke oko koronavirusa
Kako ispravno gledati brojke oko koronavirusa
Index Vijesti
SREDINA je ljeta, a koronavirus nije nestao.
Nakon što je pandemija počela, neki su se nadali da će tokom ljeta doći do zatišja, da će vrućina potisnuti virus, ali on je nastavio svoj pohod po Americi, šireći se po južnim i jugozapadnim saveznim državama. Rasprave su postale dijelom svakodnevice, ljudi debatiraju oko broja zaraženih i smrtnih slučajeva, o tome kako treba tumačiti trendove i može li se vjerovati prijavljenim brojkama, za ProPublicu piše Caroline Chen.
Mnogi su novinari, kako na ProPublici, tako i drugdje, davali sve od sebe kako razotkrili mitove, demistificirali konfuzne trendove i odgovorili na pitanja javnosti. Iskreno, bilo je to iscrpljujuće, posebice nakon su se iste rasprave uvijek iznova pojavljivale. Ono što zabrinjava Chen je to što ne samo laici, nego i lokalni i nacionalni lideri koriste podatke izvan konteksta kako bi opravdali svoje vlastite narative. Istodobno, vidimo da su obični ljudi iskreno zbunjeni, da pokušavaju pronaći put kroz sve te brojke i tablice i pitaju se: "Trebam li biti zabrinut? Jesu li stvari zaista tako loše?".
Zato je Chen uz pomoć kolege Asha Ngua prošla kroz neka uobičajena mjerila za koronavirus i objasnila kako ih tumačiti. s nadom da će čitatelji biti bolje pripremljeni da razne tvrdnje dočekaju s odgovarajućom skepsom, da filtriraju smeće i da pronađu pravu nit u gomili podataka.
Broj slučajeva ne daje punu sliku
Matthew Fox, profesor epidemiologije i javnog zdravstva na Sveučilištu Boston, te Youyang Gu, podatkovni znanstvenik poznat po svojim modelima predviđanja covida-19, savjetuju da za razumijevanja stanja s koronavirusom pratimo zajedno tri kriterija: broj zaraženih, stopu pozitivnih slučajeva i broj smrtnih slučajeva.
"Broj slučajeva koji raste ili pada govori nam dosta o tome što se trenutačno događa s prijenosom virusa, ali samo ako testiramo dovoljno ljudi", kaže Fox za ProPublicu.
Kad nema dovoljno testova, kao što je bio slučaj u ožujku u New Yorku, broj potvrđeno zaraženih bit će možda i uvelike podcijenjen. Zato imamo stopu pozitivnih slučajeva, koja mjeri postotak pozitivnih testova od ukupnog broja testova. "Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije kažu da želimo da stopa bude ispod pet posto", kaže Fox. Kad je stopa pozitivnih viša, epidemiolozi strahuju da samo bolesniji ljudi imaju pristup testovima, te da grad ili regija propuštaju blage ili asimptomatske slučajeve. Kad gotovo svi testovi budu negativni, to znači da ima dovoljno testova za sve koji to žele i da javnozdravstveni dužnosnici imaju pravu sliku infekcije.
Fox iznosi primjer američke savezne države Massachusetts, u kojoj živi. Dnevni broj pozitivnih slučajeva neprestano pada već tri mjeseca. "Stopa pozitivnih je sada ispod dva posto, pa možemo reći da znamo što se događa, a i broj testova je dovoljan. S druge strane, u saveznim državama koje imaju stopu veću od 10 posto vjerojatno ne uspijevamo uhvatiti dobar dio pozitivnih slučajeva, te se ne testira dovoljno", objasnio je Fox.
Smrtni slučajevi također su važna metrika, zato što to većinu ljudi najviše brine kad je u pitanju konačan učinak virusa. "Postoje situacije kad imamo nakupine infekcija, ali radi se uglavnom o mlađim ljudima, pa onda imamo porast broja slučajeva, ne i broja preminulih. No, takve osobe niskog rizika mogu zaraziti svoje roditelje ili druge visokorizične osobe ili se virus počne širiti domovima za starije i nemoćne", rekao je Gu.
Računalna epidemiologinja Maimuna Majumder također preporučuje praćenje smrtnih slučajeva. Iako smrtnost zaostaje za brojem novih slučajeva, obično tri tjedna do mjesec dana, "radi se o dobrom pokazatelju koliko je ozbiljan teret pandemije, ne samo na zdravstvene sustave, nego i na mentalno zdravlje i dobrobit javnosti".
Ne želite biti u krivu? Pričekajte malo
Jedan od najlakših načina da pogrešno shvatimo podatke je fokusirati se na kratko razdoblje. Pogledamo li brojke bilo koje nedjelje, pomislit ćemo da broj slučajeva pada. No, budući da neki lokalni laboratoriji i okružni zdravstveni odjeli ne prikupljaju podatke preko vikenda, svake nedjelje i ponedjeljka brojke padaju, a potom rastu u utorak. Kako bismo bili sigurno da nas ne zavaravaju, nastavlja Caroline Chen, bolje je pratiti ono što se naziva pokretnim sedmodnevnim prosjekom, koji u obzir uzima svaki dan i prosjek šest dana prije njega. Mnogi istraživači daju ovu brojku kako bi se lakše pratili podaci. Također, treba pričekati i vidjeti je li trend postojan. Stručnjaci preporučuju da se pričeka i do tri tjedna kako bi se trendovi potvrdili.
Pogledajmo na sljedećem primjeru kako čekanje može utjecati na ukupnu sliku. Tijekom prošlih nekoliko tjedana, predsjednik Donald Trump naglasio je kako slučajevi koronavirusa doduše rastu, ali i da to nije razlog za zabrinutost zato što je stopa smrtnosti niska. Tu nedjelju ga je voditelj Fox Newsa Chris Wallace pitao za komentar činjenice da su SAD u jednom danu imale 900 mrtvih zbog koronavirusa. "Čuo sam da imamo najbolju stopu smrtnosti, najnižu stopu", odgovorio je Trump.
No, to nije točno. SAD su se nalazile u sredini skupine 20 zemalja koje je Sveučilište Johns Hopkins analiziralo 16. srpnja. S druge strane, istina je da stopa smrtnosti postupno opada iako dnevni broj novozaraženih raste. Što se onda događa? Znači li to da koronavirus postaje manje smrtonosan?
Pogledajmo to pobliže. Već otpočetka pandemije, čak i iz podataka koji su dolazili iz Kine, da je ovaj koronavirus manje smrtonosan za mlađe ljude i više smrtonosan za starije. Saznali smo i da mnogi ljudi, čak 40 posto zaraženih, nema nikakve simptome ili ima tako blage simptome da im nije padalo na pamet da imaju covid-19. Dakle, ne bi trebalo biti iznenađenje da će stopa smrtnosti biti niža ako imamo veći kapacitet testiranja nego u početku pandemije i danas pronalazimo mlađe ljude i više asimptomatskih pacijenata. To se upravo događa u Americi. Prosječna dob pozitivnih osoba u ožujku bila je 60-ak godina, a u lipnju je pala na 30-ak godina.
Stopa smrtnosti kasni
Druga ključna stvar koju treba zapamtiti je da stopa smrtnosti kasni. Pacijent može biti pozitivan na testu, ali proći će neko vrijeme prije nego bude toliko bolestan da mu je potrebna bolnička skrb. Kod covida-19 mnogi pacijenti provode tjedne na intenzivnom liječenju prije nego preminu. A potom je potrebno još nekoliko dana prije nego smrtovnica bude evidentirana ističe Chen za ProPublicu.
Kašnjenje između rastućeg broja zaraženih i broja smrtnih slučajeva može biti teško uočiti na nacionalnoj razini, zato što mnoge savezne države imaju različite krivulje. New York se trenutačno oporavlja nakon velikog porasta, a u Teksasu je on upravo u tijeku. To zamagljuje nacionalnu sliku, ali kad se pažnja usmjeri na jednu saveznu državu, onda je slika mnogo jasnija.
Postoje i drugi faktori, poput bolničkih kapaciteta, koje treba uzeti u obzir prije nego ustvrdimo da je covid-19 sada manje smrtonosan. Dr. Michael Peters, docent pulmologije na Kalifornijskom sveučilištu u San Franciscu, liječio je pacijente iz San Francisca i New Yorka, gdje je pomagao u jednoj bolnici u Queensu tokom vrhunca epidemije u gradu.
"Očito je da se radi o istoj bolesti, ali u San Franciscu nikad nismo imali preopterećenje kapaciteta. Postoje podaci koji ukazuju da se zdravstveni sustav pogoršava kad se preoptereti, a takva su i moja iskustva. Ako uzmete istog 50-godišnjaka iz New Yorka u ožujku i preselite ga u San Francisco, njegov je zdravstveni ishod biti drukčiji. Radi se o tome da je kapacitet brige o ljudima bio ograničen i oslabljen", objasnio je Peters za ProPublicu.
Svakog sljedećeg mjeseca, istraživači znaju sve više o tome kako najbolje liječiti najbolesnije pacijente. Iako lijeka i dalje nema, postoje dokazi da treba koristiti remdesivir i deksametazon, smatra dr. Abraar Karan, internist s Brigham i Ženske bolnice u Bostonu, pa su izgledi za preživljavanje danas bitno bolji nego u februaru. "Što kasnije budete zaraženi, to su manje šanse da budete dijelom eksperimenta i veće šanse da dobijete proizvod dobro provedenog eksperimenta", kaže dr. Karan.
Ništa od toga ne ukazuje da je virus postao manje smrtonosan, ističe Fox sa Sveučilišta Boston, pa treba biti oprezan pri izvođenju zaključka da bi sada vraćanje starijih osoba normalnoj svakodnevici moglo biti sigurno.
Postoje neke stvari u koje ne možemo biti sigurni
Može li laik uvidjeti učinke pojedinih događaja na prijenos zaraze? Na primjer, jesu li prosvjedi u nekim američkim saveznim državama doveli do porasta broja zaraženih koronavirusom? Mnogi ljudi na društvenim mrežama gorljivo tvrde da su prosvjedi doveli do porasta broja zaraženih ili suprotno, odnosno raspravljaju o djelotvornosti maski. Gradonačelnik Los Angelesa Eric Garcetti prvo je rekao kako nema "uvjerljivih dokaza" da su prosvjedi doveli do porasta broja slučajeva, da bi potom nekoliko dana kasnije rekao da se određeno širenje zaraze ipak dogodilo zato što se tokom prosvjeda nije držala distanca i nisu nosile maske.
Epidemiolozi s kojima je Caroline Chen razgovarali pozivaju na oprez pri donošenju bilo kakvih zaključaka i to iz više razloga. Prvo, teško je izolirati samo jedan događaj. "Prosvjedi nisu bili jedino što se dogodilo, odmah nakon Dana sjećanja mnoge savezne države počele su se otvarati", ukazuje Fox. Kako povezati porast broja zaraženih s otvaranjem društva ili prosvjedima ako ne znamo identitete osoba koje su zaražene i povijest njihova kretanja? Studije bi mogle odgovoriti na ova pitanja, ali laicima bi to bilo kudikamo teže.
Nadalje, mnoge države kasne s objavom rezultata testiranja, što znači da se u današnjim slučajevima zapravo radi o ljudima koji su testirati prije više od tjedan dana, a zarazili se još prije. "Vidi li se sve u brojkama? To se može osporavati i vrlo je frustrirajuće. Da bismo proveli bilo kakvu analizu, moramo znati zaostatke u nacionalnom, ali i lokalnom testiranju", smatra Majumder, koja sa svojim suradnicima upravo pokušava analizirati jesu li prosvjedi na kojima se koristilo suzavac doveli do bržeg širenja zaraze nego prosvjedi na kojima toga nije bilo.
Duboko udahnite i pogledajte širu sliku
Ponekad ljudi postanu sumnjičavi oko pojedinih brojki i temeljem toga tvrde da se ne može vjerovati statistici i da je sve to dio sveobuhvatne zavjere. Na primjer, Chen piše da joj je nekoliko osoba ukazalo da su pojedini ljudi imali nekoliko pozitivnih testova što lažno povećava broj ukupan broj zaraženih. Bilo je i rasprava o broju smrtnih slučajeva, a argumentima da je previsoka ili preniska.
Javnozdravstveni dužnosnici tvrde da se dvostruko brojanje zaraženih ne bi trebalo događati, zato što javno zdravstvo prima detaljne podatke o pacijentima, pa se dupliciranje zapisa uglavnom može izbjeći. "Može li se to dogoditi u nekim slučajevima? Naravno, posebice ako podaci nisu pravilno uneseni ili sadrže pogreške. Ali ne radi se o velikom broju slučajeva", smatra dr. Rex Archer, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo u Kansas Cityju.
Jasno je da podaci nisu savršeni, ali to ne znači nužno da se brojkama ne može vjerovati. Zato treba pričekati i sagledati kako će se trendovi odvijati, te tražiti potvrdu. Sagledavanje šire slike može nam pomoći da se probijemo kroz maglu koji stvaraju političari kad kažu da "broj zaraženih raste zato što više testiramo". ProPublica je već pisala o ovoj tvrdnji, ali vrijedi podsjetiti na zaključke.
Ako se virus ne širi, a testira se dvostruko više ljude, onda ne bismo trebali imati više slučajeva. Zapravo, ako je virus pod kontrolom i testira se dvostruko više ljudi, trebali bismo imati daleko manje od dvostrukog broja zaraženih, a stopa pozitivnih s vremenom bi trebala opadati.
No, to se u Americi ne događa. Od drugog tjedna lipnja do prvog punog tjedna u srpnju, prosječan broj testova po danu povećao se za 41 posto, a prosječan broj pozitivnih testova po danu se utrostručio. Pritom je stopa pozitivnih nalaza porasla s 4,4 na 8,5 posto, pokazuju podaci The Covid Tracking Projecta. To je jasan znak da iza povećanog broja zaraženih nije samo testiranje.
Pronađite pouzdane izvore
Ako vas se zavrtjelo od brojki i grafikona, to je sasvim razumljivo. Nije pošteno tražiti od ljudi da istražuju i provjeravaju činjenice, nastavlja Chen, svaki put kad nešto čuju ili pročitaju. "Mislim da ne moraju svi znati sve. Kao društvo, trebali bismo se moći osloniti na pouzdane izvore koji će nam pomoći u donošenju odluka", kaže Majumder za ProPublicu.
Ali kako spoznati koji su izvori pouzdani? Caroline Chen slijedi savjet Andyja Slavitta, bivšeg Centra za Medicare i Medicaid usluge u Obaminoj administraciji, koji je na Twitteru napisao da "treba slijediti ljude koji često kažu da nešto ne znaju, koji daju izvore za svoje podatke i vrste studija, te koji priznaju svoju pristranost i iskustvo. Čak i tada možda će takvi ljudi ponekad biti u krivu, a da bi zadržali vaše povjerenje oni će to i priznati".
Što nam kazuju današnje brojke?
Čak i kad su podaci nesavršeni, ako se dovoljno odmaknemo, možemo prilično jasno vidjeti trendove. Od sredine lipnja, dnevni broj novih slučajeva i hospitalizacija je u porastu. Od početka srpnja broj smrtnih slučajeva prestao je padati i počeo ponovno rasti. Chen se boji da su ljudi zaboravili da stotine Amerikanaca svakog dana umiru od covida-19. Nekim danima broj preminulih premašio 1000. I moguće je da broj smrtnih slučajeva nije apsolutno precizan, ali svakako je iznimno visok.
Trenutačno Amerika ima desetke hiljada novozaraženih svakog dana. Posljednji dan u kojem je zabilježeno manje od 10.000 novih slučajeva bio je u ožujku. Trenutačno se dnevno bilježi po 50.000 novozaraženih, a nekim danima i više od 70.000. Stopa pozitivnih na testovima mjesecima kontinuirano smanjivala, zato što je sve više testiralo. Krajem svibnja i početkom lipnja pala je na ispod 5 posto, da bi potom porasla na blizu 10 posto. To znači da se ne testira dovoljno, da je Amerika slijepa na prave razmjere bolesti.