Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Sutra rezultati simboličnog izjašnjavanja o neovisnosti Katalonije
Sutra rezultati simboličnog izjašnjavanja o neovisnosti Katalonije
Foto: Hina
SJEVEROISTOČNA španjolska regija Katalonija u nedjelju je održala neobvezujuće izjašnjavanje o odcjepljenju od Španjolske, usprkos protivljenju službenih vlasti u Madridu koje poručuju da "nitko neće slomiti jedinstvo Španjolske".
Rezultati glasovanja očekuju se u ponedjeljak. U pripremi i održavanju tog narodnog izjašnjavanja o neovisnosti sudjelovalo je više od 40.000 volontera. Glasovanje je održano na oko 1.300 glasačkih mjesta, a u regiji od 7,6 milijuna stanovnika, od kojih je 5,5 milijuna s pravom glasa, na referendum je izašlo njih oko dva milijuna.
Ovo izjašnjavanje nema zakonsku vrijednost, no katalonski nacionalisti ipak su ustrajali u nakani da ga održe i prikupe dovoljno glasova da jednu od najsnažnijih španjolskih pokrajina jednoga dana povedu u neovisnost.
Ustavni sud, kojemu se dvaput obratila španjolska vlada, oba je puta naredio odgodu referenduma kako bi dobio vremena da se očituje o meritumu predmeta.
Katalonski vođa Arturo Mas mogao bi se naći na udaru sudskih vlasti zbog "građanskog neposluha". Katalonski glavni tužitelj je na zahtjev Madrida pokrenuo istragu o tome predstavlja li korištenje škola i javnih prostora u svrhu održavanja izjašnjavanja kršenje odluke Ustavnog suda.
Mas se, međutim, nije dao smesti već je Katalonce pozvao da se odazovu glasovanju u što većem broju. Zahtjevi za suverenost Katalonije u posljednjih pet godina su sve snažniji, no španjolski premijer Mariano Rajoy poručuje da izjašnjavanje neće imati nikakvog učinka.
"Dok sam ja na čelu vlade, ustav će se poštivati", poručio je Rajoy. Mas ga i dalje poziva da prihvati pravi, istinski referendum o neovisnosti Katalonije, no Rajoy to kategorički odbija.
Pregovori Irana, SAD-a i EU nastavljaju se u ponedjeljak
Pregovori Irana, SAD-a i EU nastavljaju se u ponedjeljak
Foto: Hina
IRAN, SAD i EU održat će u ponedjeljak nenajavljeni, drugi dan pregovora o razmimoilaženjima koja stoje na putu postizanja dogovora oko iranskog nuklearnog programa, doznaje se u nedjelju navečer iz američkih i iranskih izvora.
Samo dva tjedna prije isteka roka za postizanje sveobuhvatnog sporazuma, iranski ministar vanjskih poslova Mohamad Džavad Zarif, američki državni tajnik John Kerry i europska izaslanica Catherine Ashton sastali su se u nedjelju u omanskom glavnom gradu Muscatu kako bi pokušali prekinuti zastoj u pregovorima o spornom iranskom nuklearnom programu koji povećava rizik za izbijanje šireg sukoba na Bliskom istoku.
"Razgovori će se nastaviti ujutro", rekao je jedan američki dužnosnik. "Pregovori između Kerryja, Zarifa i Ashton nastavit će se u ponedjeljak kada će pokušati smanjiti razlike u stajalištima i postići sveobuhvatni sporazum do 24. studenoga", izvijestila je IRNA.
Ponavljajući službeni stav Teherana, Ali Akbar Velajati, savjetnik vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija rekao je da se Islamska Republika neće odreći svojih nuklearnih "prava", ali je predana pregovorima pod Hamneijevim vodstvom.
Zapadne sile i njihov saveznik Izrael sumnjaju da Teheran u tajnosti pokušava proizvesti nuklearno oružje, što Iran odlučno opovrgava i tvrdi da nuklearni program razvija u isključivo civilne svrhe, za proizvodnju električne energije.
"I dalje postoji duboki jaz. Možda ga nećemo moći premostiti"
Američki predsjednik Barack Obama, kako javlja AFP, upozorio je da prije isteka roka za zaključivanje sporazuma 24. studenoga postoji "duboki jaz" koji treba premostiti.
"I dalje postoji duboki jaz. Možda ga nećemo moći premostiti", priznao je Obama za američku televiziju CBS. "Sada je pitanje hoćemo li moći premostiti taj jaz kako bi se (Iran) mogao ponovno integrirati u međunarodnu zajednicu i kako bi sankcije bile postupno ukinute te dobiti vjerodostojna i čvrsta jamstva da neće razviti nuklearnu bombu", rekao je Obama.
Najveći kamen spoticanja predstavljaju obim programa obogaćivanja uranija, te kalendar i mehanizmi ukidanja međunarodnih sankcije, podsjećaju agencije.
Zarif je u subotu ponovio da sankcije nisu Zapadu donijele "nikakav rezultat".
"Ukoliko je Zapad zainteresiran za pronalaženje rješenja, onda postoji mogućnost da do 24. studenoga postignemo sporazum", kazao je iranski pregovarač.
Pogledajte spektakularnu proslavu godišnjice pada Berlinskog zida: Osvijetljeni baloni pušteni u noćno nebo
Pogledajte spektakularnu proslavu godišnjice pada Berlinskog zida: Osvijetljeni baloni pušteni u noćno nebo
Foto: Hina
TISUĆE balona simbolično je uz Odu radosti u nedjelju navečer nestalo nad Berlinom, kao što je prije 25 godina nestao i Berlinski zid što je promijenilo tijek povijesti i navijestilo kraj Hladnog rata između Istoka i Zapada.
Nekoliko stotina hiljada osoba, Berlinčana i turista, okupilo se oko Brandenburških vrata i u čitavom središtu Berlina kako bi uživo vidjeli balone koji nestaju u noćno nebo nad Berlinom a bili su postavljeni duž 15-kilometarskog "pojasa smrti" gdje je nekad stajao Zid koji je od 1961. do 9. studenoga 1989. dijelio Berlin.
U trenutku puštanja osvijetljenih balona Berlinska je filharmonija izvela Odu radosti iz Beethovenove 9. simfonije, neslužbenu himnu mira i jedinstva Europe.
"Mi smo jedan sretan narod"
"Klanjamo se pred odlučnošću" Istočnih Nijemaca koji su imali hrabrosti sići na ulicu kako bi tražili više slobode, rekao je berlinski gradonačelnik Klaus Wowereit na Brandenburškim vratima. "Mi smo jedan sretan narod", dodao je, prije nego je poletio prvi balon.
Nešto prije toga, okupljeni su zapljeskali bivšem sovjetskom vođi Mihailu Gorbačovu a veliki aplauz dobio je i bivši poljski predsjednik Lech Walesa.
Pad Berlinskog zida prije 25 godina pokazao je svijetu da su snovi ostvarivi i trebao bi biti nadahnuće ljudima koji žive u tiraniji bilo gdje u svijetu, izjavila je u nedjelju njemačka kancelarka Angela Merkel.
"Pad Berlinskog zida pokazao nam je da se snovi mogu ostvariti i da ništa ne mora biti onako kako jest, bez obzira koliko se prepreke činile velike"
Merkel je rekla da će rušenje Zida biti zauvijek upamćeno kao trijumf ljudskog duha. "Pad Berlinskog zida pokazao nam je da se snovi mogu ostvariti i da ništa ne mora biti onako kako jest, bez obzira koliko se prepreke činile velike", rekla je 60-godišnja Merkel koja od 2005. vodi ujedinjenu Njemačku.
"Pokazao nam je da imamo snage sami oblikovati svoju sudbinu i činiti stvari boljima", istaknula je, dodajući da bi taj primjer trebao ohrabriti narod u Ukrajini, Siriji, Iraku i drugim dijelovima svijeta.
"Bila je to pobjeda slobode nad ropstvom i poruka je nade današnjim i budućim generacijama da mogu srušiti zidove, zidove diktatura, nasilja i ideologija", naglasila je Merkel.
Njemački predsjednik Joachim Gauck rekao je da je pad Zida "pokazao da možemo mijenjati stvari", a u Vatikanu papa Franjo je izjavio kako se trebaju graditi "mostovi a ne zidovi".
Pad Berlinskog zida i danas je predmet mnogih legendi
Vjeruje se da je više od 100.000 Istočnih Nijemaca pokušalo pobjeći iz Istočne Njemačke nakon iznenadnog podizanja Zida u augustu 1961. Njih oko 600 ubijeno je, od toga 136 na samome Zidu koji je probijen 9. oktobara 1989. u jeku opće pobune na bivšem komunističkom istoku zemlje.
Berlinski zid je od početne barikade od bodljikave žice i protutenkovskih prepreka tokom godina prerastao u nekoliko desetaka metara širok granični pojas, čuvan vatrenim oružjem koje se aktiviralo automatski. Putevi i načini kojima su se prebjezi snalazili u pokušajima bijega preko Berlinskog zida bili su različiti: od korištenja letjelica i balona vlastite izrade do tunela koji su se protezali ispod graničnog pojasa.
Njemačka je u nedjelju obilježila obljetnicu pada Zida nizom događaja koji su vrhunac doživjeli puštanjem u zrak osvijetljenih balona.
Među ostalim, kancelarka Merkel i gradonačelnik Wowereit ranije su položili ruže na ostatke zida u ulici Bernauer Strasse, koja je te 1961. preko noći podijelila Belin.
Iako je dobar dio same građevine do danas nestao, jedan dio (oko 200 metara) još uvijek se nalazi u memorijalnom centru Bernauer Strasse, kojeg je dosad posjetilo preko pet milijuna posjetitelja. Naime, među milijunima turista koji svake godine posjećuju njemačku prijestolnicu vrlo su popularni "Zidni obilasci", šetnje trasama kojima se nekad protezao Berlinski zid.
Tijekom dana održana je i ekumenska molitva u Kapeli pomirenja sagrađenoj u pojasu koji je dijelio dvije Njemačke, kao i brojni koncerti.
Pad Berlinskog zida i danas je predmet mnogih legendi, no jedno je izvjesno: vrata u Željeznoj zavjesi otvorila su se više-manje zahvaljujući krivoj interpretaciji jedne odluke vrha DDR-a.
Bugari žale za komunizmom iako mnogi nemaju pojma kakav je to bio režim
Bugari žale za komunizmom iako mnogi nemaju pojma kakav je to bio režim
Foto: Google Street View
DVADESET i pet godina nakon sloma komunizma u istočnoj Europi Bugari žale za komunizmom, ne znajući što se sve tada događalo, pokazalo je istraživanje instituta Alpha Researcha objavljeno u nedjelju.
Oko 94 posto mladih u dobi od 16 do 30 godina rekli su da ne znaju ništa o komunističkom razdoblju, zaključak je te studije provedene među 1200 Bugara starijih od 16 godina.
Dvadeset peta obljetnica pada Berlinskog zida ne znači ništa za 40 posto Bugara od 16 do 60 godina. Jedva trećina njih zna da su demokratske promjene u istočnoj Europi počele 1989. Više od 70 posto nije čulo za svjetske čelnike koji su pridonijeli tom događaju poput Mihaila Gorbačova, Helmuta Kohla, Margaret Thatcher i Ronalda Reagana.
Više od polovine ispitanika odobrava rad vlade bugarskog komunističkog diktatora Teodora Živkova (1954.-1989.) koji je otišao s vlasti 10. studenoga 1989., dan nakon pada Berlinskog zida. 55 posto ima o njoj pozitivno mišljenje a jedva 25 posto negativno, dok je 1991., dvije godine nakon pada režima, njome bilo zadovoljno 76 posto a nezadovoljno 16 posto građana.
Pozitivne ocjene o razvoju Bugarske u vrijeme komunizma prevladavaju: 43 posto, a 14 posto je negativnih.
"Budući da nema šire javne rasprave o tome vremenu, prevladava žaljenje za izgubljenom socijalnom sigurnošću"
"Budući da nema šire javne rasprave o tome vremenu, prevladava žaljenje za izgubljenom socijalnom sigurnošću", komentirala je Borjana Dimitrova, direktorica Alpha Researcha.
Postkomunistička tranzicija je razočarala većinu Bugara zbog korupcije, navodi se u studiji. Tek 2 posto građana misli da je uspostavljena vladavina zakona.
Najveći dobitnici u demokratizaciji zemlje jesu političari (41 posto) i mafijaši (27 posto) a najveći gubitnik je narod (54 posto), misle Bugari.
Autori studije žale što "školski sustav zanemaruje pouke iz novije povijesti i što nedostaje javna rasprava" u kojoj bi se analizirale činjenice i posljedice komunističkog vremena.
Fatah iz sigurnosnih razloga odgodio komemoraciju za Arafata u Gazi
Fatah iz sigurnosnih razloga odgodio komemoraciju za Arafata u Gazi
Foto: Guliver image/Getty images
POKRET Fatah palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa u nedjelju je saopštio da odgađa okupljanje u Gazi povodom deset obljetnice smrti svog negdašnjeg vođe Jasera Arafata, nakon što ni islamistički Hamas, koji vlada tom palestinskom enklavom, niti službe sigurnosti koje su mu odane nisu mogli zajamčiti sigurnost komemorativnog skupa.
Prije samo dva dana, u Gazi su se zbog eksplozija zatresle kuće čelnika Fataha pa je, nakon što je Hamas propustio dati jamstva za sigurnost skupa, odlučeno da se komemoracija odgodi.
To je još jedan znak napetosti između Fataha i Hamasa koji su u travnju dogovorili pakt jedinstva u namjeri da premoste duboki politički jaz zbog kojeg je 2007. izbio i kratkotrajni građanski rat. Tada su islamisti i preuzeli kontrolu nad Pojasom Gaze.
Dužnosnik Fataha Zakaria al-Agha je na konferenciji za novinare kazao da poruka ministarstva unutrašnjih poslova Gaze da se neće moći zajamčiti sigurnost komemoracije proturječi sporazumu o pomirenju.
Glasnogovornik Hamasa Sami Abu Zuhri je pak kazao da je njegova strana iznenađena odlukom Fataha o odgodi skupa, ocijenivši to unutarnjom stvari Fataha.
Na skupu povodom 10. godišnjice nikada razjašnjene Arafatove smrti očekivale su se stotine hiljada ljudi.
Obljetnica pada Berlinskog zida: "Srušen je zbog nepromišljene rečenice"
Obljetnica pada Berlinskog zida: "Srušen je zbog nepromišljene rečenice"
Foto: FAH
NJEMAČKA obilježava 25 godina od pada Berlinskog zida. Građani posjećuju svjetlosne instalacije postavljene duž Zida koji je jednom razdvajao Berlin na kapitalistički Zapad i komunistički Istok. 6800 svjetala postavljeno je duž 15-kilometarske rute gdje je Zid jednom prolazio.
Kancelarka Angela Merkel i berlinski gradonačelnik Klaus Wowereit položili su prijepodne ruže na ostatke zida u ulici Bernauer Strasse koja je preko noći podijelila Berlin, kada je zid iznenada podignut u augustu 1961. da bi spriječio masovni egzodus istočnih Nijemaca na zapad.
Održana je i ekumenska molitva u Kapeli pomirenja sagrađenoj u 'pojasu smrti' koji je dijelio dvije Njemačke.
U nedjelju navečer u zrak će biti pušteni baloni postavljeni uzduž 15 kilometara nekadašnje hladnoratovske barijere kroz središte njemačke prijestolnice.
Veliki koncert prilikom obljetnice
U tome će trenutku Berlinska filharmonija izvesti Odu radosti iz Bethovenove 9. simfonije, neslužbenu himnu mira i jedinstva Europe.
U povodu velike obljetnice u Berlinu će nastupiti vodeći njemački izvođači, poput Ude Lindenberga, Fantastischena i Cluesoa.
Na koncertu na povijesnim Brandenburškim vratima nastupit će, među ostalima, zvijezda njemačke tehnoscene Paul Kalkbrenner i britanski pjevač Peter Gabriel.
Simbol revolucije
Rušenje zida, 9. studenog 1989., jedan je od najsnažnijih simbola revolucije koji je označio i kraj Hladnog rata.
Ne događa se često da se povijesna odluka objavi nepromišljeno, gotovo slučajno, na kraju inače dosadne i zamorne tiskovne konferencije. Ali upravo je tako istočnonjemačka komunistička vlada obznanila svijetu da će Berlinski zid, najsnažniji simbol Hladnog rata, biti otvoren nakon tri desetljeća.
Volker Warkentin, tadašnji dopisnik Reutersa iz Berlina, svjedočio je najpoznatijoj tiskovnoj konferenciji u modernoj njemačkoj povijesti, tog 9. studenoga 1989. godine. Bez ikakve pompe sazvao ju je član politbiroa partije i njezin glasnogovornik Guenter Schabowski.
"Sat vremena je klepetao o dosadnim zaključcima sa sastanka centralnog odbora komunističke partije", prisjeća se Warkentin.
Mnogi novinari već su napustili malu prostoriju bez prozora na prvom katu međunarodnog press-centra u Istočnom Berlinu. Jedni su otišli kući, a drugi do restorana u kojem je Stasi rutinski snimao strane novinare skrivenim kamerama.
Novinari u čudu
Iako je mjesecima rastao pritisak na istočnonjemačku vladu da odobri "Reisefreiheit" (dozvolu za putovanje), Schabowski o tome nije imao ništa za reći sve dok ga na kraju konferencije dopisnik talijanske Anse Riccardo Ehrman nije upitao za odredbe o putovanjima. Bilo je to u 18.53 sati.
"Stoga smo... odlučili danas... da implementiramo propis koji će svakom građaninu Njemačke Demokratske Republike omogućiti da... napusti DDR na bilo kojem graničnom prijelazu", zbunjeno je govorio Schabowski.
"Izgledao je kao da jedva vjeruje vlastitim riječima i svi smo bili zaprepašteni. Što je upravo rekao??", opisao je Warkentin nevjericu među kolegama.
Schabowskog su zatim pitali kad odluka stupa na snagu. "Po mojim informacijama... odmah, bez odgode", odgovorio je, listajući nervozno papire ispred sebe, uzalud tražeći dodatne informacije.
Poslije se pokazalo da odluka nije trebala doći do javnosti do idućeg jutra. I značila je da istočni Nijemci moraju uredno zatražiti vize za putovanja u za to predviđenim državnim agencijama. Jurnjava hiljada ljudi na granični prijelaz, koja je prestravila istočnonjemačke graničare na Berlinskom zidu, zadnja je stvar koju je Schabowski imao na umu.
'Wahnsinn!'
Nekoliko sekundi po završetku press konferencije, Warkentin je preskakao po tri stepenice jureći do Reutersova ureda. "Godine teškog pušenja kao da nisu smetale. Borio sam se da dođem do daha, ali uspio sam agencijskom kolegi izgovoriti rečenicu za hitnu vijest. "Istočnim Nijemcima dopušten odlazak u Zapadnu Njemačku, stupa na snagu odmah - objavio Schabowski'", ispričao je.
Reuters je pretekao konkurenciju za dvije minute, a četiri i pol sata poslije potpukovnik graničnih postrojbi Harald Jaeger pod pritiskom hiljada istočnih Nijemaca otvorio je prvi prijelaz kroz Berlinski zid.
"Ponoć je već bila debelo prošla kad sam poslao posljednju priču i krenuo kući", nastavlja Warkentin. "Bila je prohladna noć u studenome, a Berlinčani nisu baš srdačna vrsta ljudi, čak i kad sunce sja. Ali te večeri bili su najsretnija, najprijateljskija stvorenja na svijetu. 'Wahnsinn!' (Ludilo!) bila je riječ koju ste mogli čuti posvuda".
Warkentin kaže da nikad neće zaboraviti žmarce koji su ga prolazili kad je prošetao kroz Branderbuška vrata, koja su do te večeri, punih 28 godina, bila zarobljena na ničijoj zemlji iza Zida.
"Stvarno je bilo 'Wahnsinn'!", rekao je.
Francuska policija uhapsila osmogodišnjeg dječaka koji je palio automobile
Francuska policija uhapsila osmogodišnjeg dječaka koji je palio automobile
Foto: Wikipedia
U TRENUTKU dok je pokušavao zapaliti jedan parkirani automobil, francuska je policija u gradu Herault, nedaleko od Montpelliera, uhapsila osmogodišnjeg dječaka.
Maloljetnog piromana sumnjiči se za paleži još četiri automobila koji su izgorjeli na istom području.
Policija je izvijestila kako je istraga o tome je li dječak kriv za sve navedene paleži u tijeku. Naime, pokušavaju utvrditi je li možda dječaka na palež navelo to što je ranije vidio nekoga kako potpaljuje automobil.
Dječak je nakon policijskog ispitivanja vraćen obitelji, budući da se s obzirom na njegovu dob protiv njega ne mogu poduzeti nikakve zakonske mjere.
Francuski mediji prenose kako sud treba odlučiti hoće li dječak biti poslan na psihijatrijsko vještačenje.
