Pentagonovi dužnosnici godinama zabrinuti zbog rata u Afganistanu
Pentagonovi dužnosnici godinama zabrinuti zbog rata u Afganistanu
HINA
Foto: EPA
WASHINGTON POST izvijestio je da su dužnosnici Pentagona godinama privatno govorili o svojim dubokim zabrinutostima u pogledu američke ratne strategije u Afganistanu.
Washington Post je dobio hiljade dokumenata od vladinog tijela, Posebnog glavnog inspektorata za obnovu Afganistana, koji je intervjuirao više od 600 ljudi.
To je otkriveno u vrijeme dok američki predsjednik Donald Trump i Pentagon razmatraju smanjivanje broja vojnika u Afganistanu kako bi se više usredotočili na borbu protiv al Qaede i Islamske države, a administracija se nada mirovnom dogovoru s talibanima.
Vojni zapovjednici zabrinuti
Sjedinjene Države ušle su u Afganistan 2001. i svrgnule talibanske čelnike. Otad je u afganistanskom sukobu oko 2.400 američkih vojnika ubijeno a više hiljada je ranjeno.
"Bili smo lišeni temeljnog razumijevanja Afganistana - nismo znali što radimo", rekao je ispitivačima general Douglas Lute koji je imao središnju ulogu u sukobima u Iranu i Afganistanu za vrijeme predsjednika George W. Busha 2015., prenosi Post.
Vojni su zapovjednici s vremena na vrijeme govorili o svojoj zabrinutosti oko rata, posebno kada su tražili povećanje broja vojnika za borbu protiv talibana.
Godine 2010. tadašnji general bojnik Michael Flynn, zamjenik načelnika glavnog stožera za obavještajni rad u Afganistanu, kritizirao je rad američkih špijunskih agencija u toj zemlji nazivajući ih neznalicama i naglašavajući kako nemaju nikakvog dodira s afganistanskim narodom.
Flynn je kasnije bio Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost.
The Post je dobio i bilješke bivšeg ministra obrane Donalda Rumsfelda iz razdoblja između 2001. i 2006. gdje on izražava sumnju da će SAD ikad uspjeti izvući vojnike iz Afganistana, ako se ne pobrine da bude vidljivo "da se događa nešto što će osigurati stabilnost potrebnu da bismo mi mogli otići", napisao je on u jednoj od bilješki.
0 ( + )
*
Ministarstvo pravosuđa SAD-a: FBI je griješio u istrazi Trumpove kampanje
Ministarstvo pravosuđa SAD-a: FBI je griješio u istrazi Trumpove kampanje
HINA
Foto: EPA
NADZORNO tijelo američkog ministarstva pravosuđa objavilo je da su pronađene brojne pogreške - iako ne i dokazi političke pristranosti u istrazi FBI-ja o navodnim kontaktima predsjedničke kampanje Donalda Trumpa i Rusije 2016.
Glavni inspektor Michael Horowitz utvrdio je da je FBI imao utemeljeni pravni razlog zatražiti sudsko dopuštenje da počne nadzor nad Carterom Pageom, Trumpovim savjetnikom u kampanji.
17 pogrešaka
Ali Horowitz je također pronašao ukupno 17 temeljnih pogrešaka i propusta u originalnom zahtjevu i u svim nadolazećim obnovama zahtjeva upućenim Sudu za strani obavještajni nadzor (FISA). Te su pogreške učinile da slučaj izgleda snažniji nego je bio, tvrdi Horowitz.
FBI-jev direktor Christopher Wray složio se sa svim glavnim tezama izvješća glavnog inspektora Horowitza. Državni odvjetnik William Barr rekao je da izvješće "pokazuje jasnu zloporabu procesa FISA".
"Izvješće glavnog inspektora sada jasno pokazuje da je FBI pokrenuo agresivnu istragu američke predsjedničke kampanje na najmršavijoj sumnji koja je, po mojem mišljenju, bila nedovoljna da bi opravdala poduzete mjere", kazao je Barr u priopćenju.
"Isto tako je jasno da su od njezina početka dokazi prikupljeni istragom bili dosljedno oslobađajući. Bez obzira na to istraga i nadzor su nastavljeni za cijelo vrijeme kampanje i duboko za vrijeme administracije predsjednika Trumpa", dodao je Barr.
Istraga počela prije više od 3 godine
FBI-jevu istragu pokrenutu u ljeto 2016. uoči izbora u studenom, preuzeo je u svibnju 2017. bivši šef FBI-ja Robert Mueller nakon što je Trump otpustio James Comeya.
Muellerova 22-mjesečna posebna istraga detaljno je opisala rusku kampanju hakiranja i propagande kako bi se naštetilo predsjedničkoj kandidatkinji Hillary Clinton a dao vjetar u leđa Trumpu.
Mueller je u zaključku istrage rekao kako nije bilo dosluha između Trumpove kampanje i Moskve.
Trump je nazvao istragu lovom na vještice i napao čelnike FBI-ja i karijerno osoblje koje je na njoj radilo.
Horowitzovo izvješće neće biti i konačna točka na i u ovom pitanju. Barr je u svibnju imenovao Johna Durhama, saveznog tužitelja iz Connecticuta, da istraži je li istraga o navodnom dosluhu Trumpove kampanje i Rusije bila propisno utemeljena. Durhamov rad je postao kaznena istraga.
0 ( + )
*
Premijerka Novog Zelanda se obratila javnosti u vezi erupcije vulkana
Premijerka Novog Zelanda se obratila javnosti u vezi erupcije vulkana
K.D.
Screenshot: YouTube
NOVOZELANDSKA premijerka Jacinda Ardern je u svom obraćanju naciji izložila najnovije informacije u vezi erupcije vulkana na novozelandskom Bijelom otoku, popularnom turističkom odredištu na kojemu je u vrijeme erupcije bilo gotovo 50 ljudi.
Ardern je rekla kako su se dvije grupe turista nalazile na vulkanu u vrijeme erupcije.
Brojne žrtve su stranci
Potvrdila je kako je pet ljudi smrtno stradalo, a 31 ih je na bolničkom liječenju.
U trenutku erupcije na otoku je bilo 47-ero ljudi.
Prema informacijama hitnih službi, osmero se ljudi još uvijek smatra nestalima te se pretpostavlja da su mrtvi.
Brojne žrtve su strani turisti iz Australije, Velike Britanije, Kine, Malezije i SAD-a.
Posljednja erupcija bila 1914.
Podsjetimo, Bijeli otok udaljen je oko 50 kilometara od istočne obale Sjevernog otoka, jednog od dva glavna novozelandska otoka. Vulkanolozi kažu da je vulkan izbacio pepeo i dim preko 3,5 kilometara u zrak te su golemi oblaci dima bili vidljivi na Sjevernom otoku.
Državna služba za potrese i vulkane GeoNet podigla je razinu opasnosti za Bijeli otok u studenome zbog povećane vulkanske aktivnosti.
Vulkan na Bijelom otoku, poznat pod nazivom Whakaari na maorskom, jedan je od najaktivnijih na Novom Zelandu i popularna je turistička destinacija.
Posljednja smrtonosna erupcija dogodila se 1914. kada je poginulo 12 rudara.
0 ( + )
*
Europska unija spremna uvoditi sankcije za kršenje ljudskih prava u svijetu
Europska unija spremna uvoditi sankcije za kršenje ljudskih prava u svijetu
HINA
Foto: EPA
MINISTRI vanjskih poslova zemalja članica Europske unije podržali su na sastanku u Bruxellesu ideju uspostave mehanizma koji bi Uniji omogućio uvođenje sankcija za kršenje ljudskih prava u svijetu.
To bi omogućilo da EU uvede restrikcije na putovanja i zamrzavanje imovine pojedincima i pravnim osobama koji su odgovorni za kršenje ljudskih prava, slično kao što predviđa američki zakon Magnitsky, donesen 2012.
"Na inicijativu nekoliko članica dogovorili smo se da ćemo započeti pripreme za globalni sustav sankcija za ozbiljna kršenja ljudskih prava", rekao je nakon sastanka novi visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.
Borrell, koji je ujedno i potpredsjednik Europske komisije, prvi je put predsjedavao Vijećem za vanjske poslove.
Sada je potreban niz koraka uključujući i pripremu zakonskih pretpostavki.
Razgovaralo se i o odnosima s Afrikom
Ranije je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas podržao inicijativu ističući kako Europska unija mora biti u stanju snositi odgovornost kada se dogode kršenja ljudskih prava.
Ministri vanjskih poslova EU-a razgovarali su i o odnosima s Afrikom u sklopu priprema za sastanak na vrhu EU-a i Afričke unije sljedeće godine.
Prije početka sastanka, veći dio ministara vanjskih poslova, među njima i hrvatski Gordan Grlić Radman, sudjelovao je na radnom doručku sa šefovima diplomacija Sjeverne Makedonije i Albanije.
Sastanak je održan na inicijativu Grčke kako bi se pomoglo pronaći rješenje za otvaranje pristupnih pregovora s te dvije zemlje, što su u oktobaru blokirale Francuska, Nizozemska i Danska.
"Hrvatska od početka podržava otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom", izjavio je Grlić Radman dodajući da će Hrvatska tokom svoga predsjedanja pokušati naći rješenje za tu blokadu prije summita članica EU-a i zapadnog Balkana u svibnju u Zagrebu.
Borrell je prije sastanka uputio svim ministrima vanjskih poslova zemalja članica pismo u kojem se zauzeo za snažniji vanjskopolitički nastup EU-a.
0 ( + )
*
Turska bojkotira Nobelove nagrade zbog Miloševićevog simpatizera Petera Handkea
Turska bojkotira Nobelove nagrade zbog Miloševićevog simpatizera Petera Handkea
HINA
Foto: EPA
TURSKA je objavila da će se priključiti Albaniji i Kosovu u bojkotu svečane dodjele Nobelove nagrade u znak prosvjeda protiv dobitnika te nagrade Petera Handkea koji je kritiziran zbog podrške bivšem srbijanskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću.
Izbor Austrijanca Handkea naišao je na kritike jer je podržavao Miloševića te je bio na sprovodu tog predsjednika Srbije koji je umro 2006. u Haagu tijekom suđenja za ratne zločine.
Handke će dobiti skoro milijun dolara
Turski veleposlanik u Švedskoj Hakki Emre Yunt rekao je za tursku mrežu Hurriyet u ponedjeljak da neće prisustvovati dodjeli nagrada priključivši se Kosovu i Albaniji u prosvjedu.
"U skladu s našom prvom reakcijom, uputili smo veleposlanika Albanije u Švedskoj da bojkotira dodjelu Nobelove nagrade Handkeu", napisao je na Twitteru albanski ministar vanjskih poslova Gent Cakaj te dodao da se "opravdavanje ratnih zločina tokom raspada Jugoslavije ne smije nagrađivati. To će samo ojačati negiranje koje se mora nadići i strogo osuditi", dodao je.
Handkeu će se sutra formalno predati nagrada u visini 9 milijuna kruna (935.000 dolara), prije održavanja tradicionalnog prijema kasnije tokom dana.
Na svečanost i na prijem pozvani su svi veleposlanici u Švedskoj.
Sam Handke je u petak na konferenciji za medije u Stockholmu odbio odgovoriti na pitanja o svojoj podršci Miloševiću.
Dodjela nagrada za postignuća u znanosti, književnosti i pridonošenju mira pokrenuta je u skladu s voljom švedskog industrijalca i izumitelja dinamita Alfreda Nobela, a prva dodjela Nobelove nagrade održana je 1901. u Stockholmu.
0 ( + )
*
Putin i Zelenskij stigli na sastanak u Parizu, hoće li biti uspješan?
Putin i Zelenskij stigli na sastanak u Parizu, hoće li biti uspješan?
Hina
Foto: EPA
RUSKI i ukrajinski predsjednici Vladimir Putin i Volodimir Zelenskij stigli su u Pariz kako bi pokušali, pod pokroviteljstvom Francuske i Njemačke, pokrenuti mirovni proces u Ukrajini.
Sastanci na vrhu u tzv. 'normandijskom formatu', što je referenca na francusku regiju u kojoj su se čelnici četiriju zemalja prvi put sastali 2014., nisu se održali od 2016.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron primio je u Elizejskoj palači najprije njemačku kancelarku Angelu Merkel, a potom i Zelenskija i na kraju Putina.
Tri godine paralize pregovora
Pred početak sastanka predviđeni su njihovi bilateralni susreti, a konferencija za novinare bit će održana u 19.00 sati.
Nakon trogodišnje paralize pregovora, prvo rukovanje Putina i Zelenskija prati se s velikom pažnjom.
Dvojica predsjednika imat će nakon samita i razgovor u četiri oka koji bi trebao biti posvećen njihovim nesuglasicama oko plina.
S nestrpljenjem se očekuje i susret Putin-Merkel u jeku diplomatske krize nastale nakon ubojstva Gruzijca u Berlinu koje se pripisuje "ruskom državnom entitetu" ili Čečeniji.
"Bez obzira na ozbiljne sporove koje imamo s Rusijom u ovom trenutku, trebamo sve učiniti na 'normandijskom' samitu kako bi napredovali prema miru u Ukrajini", upozorio je šef njemačke diplomacije Heiko Maas.
Rat između Kijeva i proruskih separatista u Donbasu, industrijskom području na istoku Ukrajine, života je stajao 13.000 ljudi dok je milijun ljudi raseljeno od 2014.
Sukobi su se intenzitetom smanjili nakon sporazuma iz Minska 2015., ali svakog mjeseca ima žrtava na liniji bojišnice koja se prostire na 500 kilometara.
"Trebamo učvrstiti primirje"
Zapad i Ukrajina optužuju Moskvu da financira i naoružava pobunjenike, što Rusija niječe, tvrdeći da ima političko-humanitarnu ulogu zaštite lokalnog rusofonog stanovništva.
"Trebamo učvrstiti primirje, razminirati liniju kontakta, definirati nove zone povlačenja, preduvjete nove razmjene zatvorenika", pojasnila je Elizejska palača.
Za Macrona, čiji poziv na približavanje EU-a i Rusije nije najbolje primljen među njegovih europskim kolegama, ovaj samit bit će test dobre volje predsjednika Putina.
"Ako samit ne uspije, bit će to osobni poraz za Macrona koji je toliko uložio da bi se on održao", smatra Gerhard Mangott, profesor međunarodnih odnosa na sveučilištu u Innsbrucku.
0 ( + )
*
Isus, Marija i Josip kao migranti u kavezima: Ljudi masovno dijele ovu sliku
Isus, Marija i Josip kao migranti u kavezima: Ljudi masovno dijele ovu sliku
P.S
Foto: Facebook/Karen Clark Ristine
DOBA je godine kada se božićne jaslice postavljaju diljem svijeta, no crkva u južnoj Kaliforniji postavila je nešto drugačiji prizor od uobičajenog.
U ovim su jaslicama, koje je postavila Ujedinjena metodistička crkva u Claremontu, Isus, Marija i Josip zatočeni, svatko u svojem kavezu, odvojeni jedno od drugog.
U američkom kontekstu, poruka je više nego jasna: kršćanska sveta Obitelj zatočena je i razdvojena, baš poput migranata, odnosno izbjeglica i njihove djece koje policija hvata na američko-meksičkoj granici, a zatim razdvaja roditelje od djece.
Djeca u kavezima: praksa počela pod Obamom, s Trumpom postala sustavna
Poseban moralni skandal izazvalo je otkriće da se dio zatočene djece privremeno zatvara u kaveze. Takvi kavezi su, doduše, postojali i za vrijeme administracije Baracka Obame. U njih bi se privremeno zatvarala djeca koja bi bila pronađena na granici bez pratnje odraslih ili kada bi se zaključilo da odrasli s kojima je dijete pronađeno predstavljaju opasnost za dijete.
No, kad je predsjednik postao Donald Trump, a njegova administracija uvela politiku "nulte tolerancije" na ilegalni ulazak migranata u SAD, djecu se počelo sustavno razdvajati od roditelja s kojima bi bili uhvaćeni na granici.
To je, naravno, značilo da je i mnogo veći broj takve djece završio u kavezima, barem dok savezni nije praktički zabranio takvu praksu 2018. Također, Američka unija za građanske slobode (ACLU) u svojoj istrazi je utvrdila da je 900 djece, uključujući bebe, razdvojeno od roditelja nakon što je sud donio zabranu.
Demokratski zastupnici koji su lani posjetili prihvatni centar za migrante pored teksaškog graničnog grada McAllen - senatori Jeff Merkley i Chris Van Hollen te kongresnik Peter Welch - opisali su potresan prizor koji su tamo zatekli.
My visit to the McAllen processing center was a harrowing experience. Children were in cages. People were distraught. Kids were ripped from their parents’ arms. It’s unconscionable that we are treating them this way. pic.twitter.com/LmtCmKYx84
"Moj posjet centru za procesiranje McAllen bio je potresno iskustvo. Djeca su bila u kavezima. Ljudi su bili izbezumljeni. Djecu su čupali roditeljima iz ruku. Potpuno je nesavjesno to što ih tretiramo na ovaj način", napisao je Merkley na Twitteru prije desetak dana. Van Hollen je ovaj centar, službeno nazvan Ursula, opisao kao "štenaru", upravo onako kako ga i zatočeni migranti iz Latinske Amerike nazivaju na španjolskom - La Perrera - zbog kaveza u koje se djeca stavljaju. Welch je izjavio da centar nije "ništa manje od zatvora".
BREAKING: Office of the Inspector General releases new pictures of overcrowding at Border Patrol Facilities in TX. One senior manager calling this a “ticking time bomb.” #Immigration#ICE@NBCNewspic.twitter.com/bQdde1LYmB
Ured za nadzor američkog ministarstva pravosuđa objavio je ovog srpnja dramatične fotografije na kojima se vidi da se djecu i dalje zatvara u kaveze i drži u prenatrpanim centrima za migrante. Jedan dužnosnik opisao je ove migrantske centre kao "bombu koja otkucava".
Pastorica: Mi se prisjećamo najpoznatije izbjegličke obitelji na svijetu: Isusa, Marije i Josipa
Ujedinjena metodistička crkva u Claremontu, koja se nalazi u predgrađu Los Angelesa, inače ima žensku pastorku. Velečasna Karen Clark Ristine poručila je kako je njihova namjera bila "fokusirati se na tražitelje azila i načine na koji ih se dočekuje i tretira i sugerirati da možemo imati suosjećajniji način da pokažemo božju ljubav."
"Mislim da, kao kršćani, imamo odgovornost proklamirati narativ koji može biti u suprotnosti s onim što svijet misli", dodala je.
Ovo je, inače, samo jedna od "prosvjednih jaslica" koje su progresivne protestantske, odnosno kršćanske crkve u SAD-u imale posljednjih godina, piše Washington Post.
Jedne su tako imale za temu kontrolu posjedovanja i prodaje oružja zbog epidemije masovnih ubojstava vatrenim oružjem. Druge su tematizirale pravo istospolnih parova na brak, a treće antiratnu poruku.
Naravno, prema Bibliji, i Isus i njegovi roditelji Josip i Marija mogu se definirati kao izbjeglice, budući da su pobjegli u Egipat iz židovskog kraljevstva Judeje gdje je kralj Herod naredio da se pobiju sva djeca mlađa od dvije godine u Betlehemu i okolici.
"U vrijeme kad se u našoj zemlji izbjegličke obitelji koje traže azil na našim granicama prisilno razdvajaju, mi se prisjećamo najpoznatije izbjegličke obitelji na svijetu: Isusa, Marije i Josipa, svete Obitelji... Oni su se bojali progona i smrti. Što da je ova obitelj tražila utočište u našoj zemlji danas?" napisala je Ristine uz fotografiju jaslica na Facebooku.
Njena objava ubrzo je postala viralna - samo na Facebooku podijeljena je 21 hiljadu puta, a lajkana gotovo 9 hiljada puta, uz 9 hiljada komentara.
"Isus je odrastao kako bi nas učio blagosti, samilosti i radikalnoj dobrodošlici za sve ljude", zaključila je Ristine u svojoj objavi.