Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
ČELNICI Velike Britanije, Francuske i Njemačke telefonski su u utorak čestitali Joeu Bidenu na izbornoj pobjedi, dok se Boris Johnson osvrnuo na važnost klimatskih promjena i oporavka od covida-19, Emmanuel Macron na klimu i borbu protiv terorizma, a Angela Merkel na važnost transatlantske suradnje.
Britanski premijer Johnson je najavio bliske odnose s SAD-om pod Bidenom, pronašavši zajednički jezik u pitanjima poput klimatskih promjena, iako je tek izabrani predsjednik izrazio svoju zabrinutost u pogledu politike Brexita.
"Upravo sam razgovarao s Joeom Bidenom kako bih mu čestitao na izboru", tvitao je Johnson.
"Veselim se osnaživanju partnerstva između naših zemalja i na radu na zajedničkim prioritetima - od bavljenja klimatskim promjenama, do promocije demokratskih vrijednosti i boljeg nošenja s pandemijom."
Johnson se nikad nije susreo s Bidenom te su komentatori iznijeli stav da će se morati potruditi da bi njegovao tu takozvanu "posebnu vezu" između povijesnih saveznika, prenosi Reuters.
Nakon poziva Johnsonov ured rekao je da je premijer pozvao Bidena na UN-ovu konferenciju na temu klimatskih promjena, poznatu kao COP26, sljedeće godine u Glasgowu.
Rečeno je da su Johnson i Biden predani građenju partnerstva u područjima poput trgovine i sigurnosti - uključujući i obrambeni savez NATO.
Nije bilo riječi o Brexitu. Johnsonova vlada s Europskom unijom pokušava dogovoriti trgovinski sporazum, no rekla je da je spremna i na to da ne dođe ni do kakvog dogovora.
Macron i Merkel također pričali s Bidenom
Francuski predsjednik Macron rekao je izabranom američkom predsjedniku Bidenu da je spreman na zajednički angažman po pitanju klime, zdravlja, borbe protiv terorizma, rekao je njegov ured u utorak. Elizejska palača rekla je da je Macron razgovarao s Bidenom 10 minuta, prenosi Reuters.
Njemačka kancelarka Merkel u utorak je telefonski razgovarala s Bidenom te su izrazili važnost transatlantskog partnerstva, rekao je njezin glasnogovornik.
"Čestitala je njemu i potpredsjednici Kamali Harris na izbornoj pobjedi. Kancelarka je izrazila želju za bliskom suradnjom ispunjenom povjerenjem", saopštio je glasnogovornik Angele Merkel.
"Kancelarka i predsjednik složili su se da je transatlantska suradnja od velike važnosti s obzirom na mnoge globalne izazove", dodao je.
0 ( + )
*
VIDEO AmeriÄŤki drĹľavni tajnik: Trump ostaje na vlasti
AMERIČKI IZBORI
VIDEO Američki državni tajnik: Trump ostaje na vlasti
Index Vijesti
Foto: EPA
DONALD TRUMP dobio je prvog člana svog kabineta koji je jasno rekao da će aktualni američki predsjednik ostati na vlasti unatoč gubitku izbora.
Državni tajnik Mike Pompeo, jedan od Trumpovih najodanijih ljudi, najavio je to danas na sastanku s novinarima. Pitali su ga hoće li surađivati s kabinetom novoizabranog predsjednika Joea Bidena.
"Imat ćemo mirnu tranziciju na drugu Trumpovu administraciju", uvjereno je kazao Pompeo.
Secretary of State Mike Pompeo: "There will be a smooth transition to a second Trump administration."
Prema dosad prebrojenim glasovima, Trump je glatko izgubio izbore jer Biden ima najmanje 279 elektorskih glasova, a blizu je pobjede i u velikim saveznim državama Arizoni i Georgiji, što bi mu dalo preko 300 elektora od potrebnih 270. U ukupnom broju glasova Biden je osvojio gotovo 5 milijuna glasova više od Trumpa, 76.2 milijuna prema 71.5.
Odmah nakon izbora Trump je više puta napomenuo da je pokraden i da će sudski dokazivati svoju pobjedu. Republikanci su uglavnom suzdržani prema njegovim navodima, ponavljajući kako predsjednik ima ustavno pravo na provjeravanje eventualnih nepravilnosti, ako ih je bilo.
0 ( + )
*
EU ide na sud protiv Silicijske doline, tuĹľili su Amazon, Google, Facebook...
EU ide na sud protiv Silicijske doline, tužili su Amazon, Google, Facebook...
HINA
Foto: EPA
EUROPSKA komisija pokrenula je bitke protiv nekih od najvećih imena Silicijske doline, propitujući njihov odnos prema konkurenciji, porezne aranžmane i zaštitu podataka te izričući u nekim slučajevima rekordne kazne.
Reuters je probrao nekoliko najvećih protumonopolskih i regulatornih postupaka koje EU vodi protiv tehnoloških divova.
Amazon
Europska komisija optužila je Amazon da narušava pravila ravnopravnog natjecanja na tržištu internetske maloprodaje i otvorila istragu o sumnjama da internetski div koristi podatke neovisnih trgovaca koje ugošćava na svojoj platformi kako bi im uspješnije konkurirao.
U odvojenoj istrazi provjerit će osigurava li Amazon povlašteni tretman svojim maloprodajnim ponudama i onima trgovaca koji koriste njegove usluge logistike i isporuke.
Google
Od 2010. i prve istrage Europska unija zauzima posebno istaknuto mjesto među regulatorima koji temeljito provjeravaju prigovore da Alphabetov Google krši propise o ravnopravnom tržišnom natjecanju.
Popularnoj tražilici u tri odvojena slučaja u zadnje tri godine prijete kazne u ukupnom iznosu većem od 8.2 milijarde eura, premda ih nastoji osporiti.
Europska komisija odredila mu je 2017. kaznu u iznosu od 2.4 milijarda eura zbog favoriziranja vlastite usluge za usporedbu cijena na štetu manjih europskih konkurenata.
Godine 2018. izrečena mu je rekordna kazna od 4.34 milijarda eura zato što je koristio svoj operativni sustav za mobilne uređaje Android da bi blokirao konkurente.
Prošle godine europski regulatori odrezali su mu kaznu od 1.49 milijardi eura zbog zloupotrebe dominantne uloge u internetskom oglašavanju.
Apple
Apple je pod istragom zbog usluge App Store i sustava mobilnog plaćanja Apple Pay.
Istraga je pokrenuta nakon prošlogodišnje tužbe švedskog servisa za streaming glazbe Spotify, koji tvrdi da Apple nepravedno ograničava konkurenciju vlastitim glazbenim streaming servisom Apple Music.
U ožujku ove godine jedan je manji konkurent podnio sličnu pritužbu u vezi e-knjiga i audioknjiga.
Povjerenica EU za zaštitu tržišnog natjecanja Margrethe Vestager također je stavila Apple u središte europskih nastojanja da američki tehnološki divovi plaćaju veće poreze. U rujnu se žalila na presudu Suda EU kojom je poništena njezina odluka da Apple mora Irskoj platiti 13 milijardi eura poreznog duga, u povijesnom slučaju u sklopu borbe Europske komisije protiv izbjegavanja poreza.
Facebook
Europska komisija objavila je u prosincu prošle godine da istražuje kako Facebook prikuplja i monetizira podatke, otvorivši time novu bojišnicu, nakon istrage o njegovoj internetskoj trgovini Marketplace.
Broadcom
Američki proizvođač čipova Broadcom pristao je u oktobaru razvrgnuti ekskluzivne ugovore s proizvođačima televizora i internetskih modema, nagodivši se s Komisijom, čime je završena 12-mjesečna istraga i zaključeno je da nisu utvrđene nikakve povrede propisa.
Qualcomm
Qualcomm je u februaru objavio da EU istražuje krši li on pravila tržišnog natjecanja, koristeći dominantnu poziciju na tržištu čipova za 5G modeme.
Komisija je u srpnju prošle godine izrekla Qualcommu kaznu od 242 milijuna eura zbog blokiranja jednog konkurenta na tržištu prije deset godina.
Godine 2018. odrezala mu je kaznu od 997 milijuna eura zato što je proizvođaču iPhonea Appleu platio da koristi samo njegove čipove.
0 ( + )
*
Putin, Xi, Bolsonaro i Erdogan šute o izborima. I to nije slučajno
Putin, Xi, Bolsonaro i Erdogan šute o izborima. I to nije slučajno
Index Vijesti
Foto: EPA
NOVOIZABRANOM američkom predsjedniku Joeu Bidenu i potpredsjednici Kamali Harris stižu čestitke od lidera širom svijeta, ali nisu svi odlučili priznati pobjednike američkih predsjedničkih izbora 2020. godine. Među onima koji su se suzdržali od čestitke su moćnici koje je sadašnji predsjednik Donald Trump zasipao pohvalama tokom posljednje četiri godine. Trumpova sklonost prema autoritarnim vođama diljem svijeta bila je jedna od rijetkih konstanti njegova kaotičnog mandata. Svojom su šutnjom ti lideri stavili do znanja kakve odnose očekuju s novom američkom administracijom, piše CNN.
Ruski predsjednik Vladimir Putin
Kremlj je 2016. godine čestitao predsjedniku Donaldu Trump u roku od nekoliko sati nakon što je izborna utrka odlučena, ali ruski predsjednik Vladimir Putin istu poruku nije poslao i Bidenu. U ponedjeljak je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao da će Moskva pričekati službene rezultate izbora prije nego što će komentirati ishod.
Tijekom svoga mandata, Trump je prekinuo dugogodišnju tradiciju u američkoj politici stalno hvaleći Putina, izazivajući sumnju u moguću vezu svoje kampanje s ruskim uplitanjem u izbore. Takav prisan odnos ne može se očekivati od Bidena, koji je najavio da će strano miješanje smatrati neprijateljskim činom.
"Biden će sa svojim partnerima i saveznicima naporno raditi na tome da suzbije ruske namjere, bilo da se radi o pokušajima ubojstva ruskih građana u inozemstvu, ubojstvima opozicijskih lidera kao što je navodno ostalo na pokušaju u slučaju Alekseja Navalnog ili aktivnostima u Siriji, Krimu i drugdje. Dakle, mislim da Putin zna kako će biti puno više pokušaja da se obuzda Rusija", kaže Karin von Hippel, ravnateljica Royal United Services Institutea.
Biden će označiti značajnu promjenu za Rusiju, koja već nekoliko godina ima slobodne ruke, a tako je bilo i na kraju mandata američkog predsjednika Baracka Obame, dodaje von Hippel, bivša viša savjetnica u State Departmentu za vrijeme Obame.
Krajem oktobara, nastavlja CNN, Biden je tokom intervjua za 60 Minutes na CBS-u nazvao Rusiju glavnom prijetnjom. Glasnogovornik Kremlja Peskov odgovorio je da se Rusija ne slaže s Bidenovom primjedbom te da takva retorika pojačava "mržnju prema Ruskoj Federaciji". Tijekom predizborne kampanje, dvije zemlje nisu postigle dogovor oko produženja ključnog ugovora o redukciji naoružanja, koji su 2010. godine potpisali Obama i Dmitrij Medvjedev, što je Trumpova administracija željela dovršiti prije izbora. Putin je prethodno naznačio da strateške ugovore vidi kao jednu od potencijalnih točaka suradnje s Bidenom.
Kineski predsjednik Xi Jinping
Unatoč zlobnoj retorici prema Kini u predsjedničkoj kampanji 2016. godine, predsjednik Trump primio je čestitku na pobjedi od predsjednika Xija Jinpinga, koji je pozvao na zdrave i stabilne američko-kineske odnose u budućnosti. Iako su Trump i Xi sklopili neobično prijateljstvo uz sorbet u američkom predsjedničkom odmaralištu Mar-a-Lagu na Floridi, odnosi dviju zemalja pogoršali su se zbog snažnih podjela oko trgovine, tehnologije, ljudskih prava, optužbi za kineski ekspanzionizam te, u posljednje vrijeme, krivnje za pandemiju covida-19.
No unatoč tome, Xi nije požurio s dobrodošlicom Bidenu. Kineska je vlada u ponedjeljak zaobišla pitanje kad namjerava čestitati Bidenu na izbornoj pobjedi, a glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova rekao je da će Kina djelovati "u skladu s međunarodnom praksom".
Nije teško shvatiti zašto Peking oklijeva. Biden se pohvalio sposobnošću da se nosi s Kinom, za razliku od Trumpa, optužujući predsjednika na odlasku da se isprva priklonio Xiju. Peking se možda neće osjećati obaveznim na kompromis s SAD-om pod novom administracijom, posebice ako rizik od nepredvidljivih poteza bude znatno manji. No, određeni stupanj dosljednosti također bi mogao ići na ruku Pekingu.
"Iako će Biden biti čvrst prema Kini i radit će sa svojim partnerima i saveznicima na usklađenoj politici prema Kini, njegova platforma kaže da ćemo surađivati s Kinom na područjima od obostranog interesa, bilo da se radi o klimatskim promjenama ili Sjevernoj Koreji. A na drugim područjima politika će biti čvršća. Dakle, politika će biti nijansiranija, što bi moglo biti bolje za Kinu, zato što neće biti toliko nestabilnosti i ad hoc poteza kao kod Trumpa", rekla je von Hippel za CNN.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan
Kao predsjednički kandidat, Trump je hvalio turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana za njegovo postupanje u neuspjelom državnom udaru. Kao predsjednik, Trump je pozdravio kontroverzni referendum kojim je turski lider stekao dalekosežne i nekontrolirane ovlasti. Ukratko, s Trumpom na vlasti, Erdogan je uglavnom dobio otvorene ruke da radi što želi. S Bidenom, kojeg Erdogan još nije priznao kao sljedećeg američkog predsjednika, to će biti sasvim druga priča.
Govoreći nedavno za The New York Times, Biden je rekao kako je zabrinut zbog Turske i da će zauzeti sasvim drukčiji stav u odnosima s tom zemljom, uključujući podršku opozicijskim vođama i Kurdima. Trumpovo povlačenje iz regije, uključujući iznenadni odlazak iz Sirije, koji je nekadašnje saveznike sirijske Kurde prepustio turskoj volji, ohrabrilo je Erdogana. Turski vođa od tada riskira konfrontaciju s NATO-om kupujući rusko oružje i podržavajući napade na američke i europske interese na Bliskom istoku. Biden je rekao da Erdogan mora platiti cijenu za te akcije, što bi moglo značiti preispitivanje prodaje američkog oružja Turskoj, ističe CNN.
Brazilski predsjednik Jair Bolsonaro
Predsjednik Brazila Jair Bolsonaro, zbog svoje populističke politike poznat i kao "Trump tropskih krajeva", također je prešutio Trumpov poraz. Bolsonaro i njegova djeca, koja kao i u Trumpovu slučaju igraju aktivnu ulogu u politici, nadali su se Trumpovu reizboru. Njegov sin, kongresnik Eduardo Bolsonaro, koji je kao očev izaslanik na putovanju u Washington nosio kapu "Trump 2020", preispitivao je prošli tjedan na Twitteru Bidenove glasove i integritet američkih izbora.
Poput Trumpa, Bolsonaro je kampanju vodio na polarizaciji, izazivajući kontroverzu mizoginim, rasističkim i homofobnim izjavama. Također je višekratno umanjivao pandemiju covida-19 iako je Brazil imao jednu od najsmrtonosnijih epidemija na svijetu. Trumpovim odlaskom Bolsonaro gubi diplomatskog saveznika i suočava se s predsjednikom koji će obnoviti fokus na ljudska prava i okoliš.
"Hoće li ovo naznačiti početak kraja drugih populističkih vođa? Dio razloga zbog kojeg bi to moglo biti tako je u tome što mnogi od ovih populističkih lidera, posebice se to odnosi na Bolsonara, negira pandemiju, te pokazuju svojim vlastitim građanima, baš kao i Trump, da im zapravo nije stalo do njih", objašnjava von Hippel za CNN.
Meksički predsjednik Andrés Manuel López Obrador
Meksički predsjednik Andrés Manuel López Obrador dao je pažljivo sročenu izjavu o američkim izborima u kojoj se nije obratio Bidenu kao pobjedniku, već je rekao kako treba pričekati da se završe pravni postupci oko prebrojavanja glasova.
"Pričekat ćemo da se riješe sva pravna pitanja. Ne želimo biti nepromišljeni. Ne želimo djelovati olako. Želimo poštovati samoodređenje ljudi i njihova prava", rekao je López Obrador u subotu na nacionalnoj televiziji.
López Obrador je s godinama uspostavio blizak odnos s američkim predsjednikom, unatoč Trumpovu ekonomskom maltretiranju i rasističkoj retorici. Njih dvojica, obojica populisti koji su političke brendove izgradili na kultu osobnosti, sastali su se u srpnju kako bi obilježili provedbu trgovinskog sporazuma SAD-a, Meksika i Kanade.
Oklijevanje López Obradora da čestita Bidenu možda je posljedica upravo tog prijateljstva s Trumpom. Ovaj potez može se također protumačiti kao nastavak vanjskopolitičke tradicije izbjegavanja komentiranja unutarnjih stvari drugih država.
"Imamo vrlo dobar odnos s obojicom kandidata. Predsjednik Trump prema nama se odnosio s poštovanjem i postigli smo neke dobre dogovore. Zahvaljujemo mu se zato što se nije miješao i zato što nam je poštovao. Isto je s Bidenom. Poznajem ga više od 10 godina", rekao je meksički predsjednik na nacionalnoj televiziji.
0 ( + )
*
VIDEO Ogromno nevrijeme u odmaralištu na Kreti, bujice nose aute, ljudi zatočeni...
VIDEO Ogromno nevrijeme u odmaralištu na Kreti, bujice nose aute, ljudi zatočeni...
Index Vijesti
Screenshot: Facebook
U GRADU Hersonissosu, popularnom turističkom odmaralištu na Kreti, danas je došlo do ogromnog nevremena.
Obilna kiša poplavila je ulice i kuće, a bujice su nosile automobile.
Kako javlja Reuters, vatrogasci su primili više od 230 poziva za pomoć. Spašavali su ljude iz automobila i iz njihovih domova.
0 ( + )
*
Francuzi istraĹľuju kako se zemlja borila protiv korone
Francuzi istražuju kako se zemlja borila protiv korone
HINA
Foto: EPA
FRANCUSKI javni tužitelj Remy Heitz rekao je da će se istraga o tome jesu li javni dužnosnici koji su u Francuskoj organizirali obranu od epidemije koronavirusa počinili kaznena djela, uključujući ubojstva i ugrožavanje života, usredotočiti na četiri pitanja.
Heitz je kazao da će se istraga, još uvijek u pripremnoj fazi, usredotočiti na utjecaj na opću javnost, zdravstvene radnike, javne službenike i one koji su oboljeli ili umrli od covida-19.
Dvije istrage trenutno istražuju kako je Francuska postupala u borbi s globalnom pandemijom, koja je u zemlji usmrtila oko 41.000 ljudi, oslabila ekonomiju i promijenila društveni život građana.
Na proljeće je umrlo puno ljudi
Istragom otvorenom u lipnju bavio se pariški javni tužitelj, istražujući je li francuski odgovor na krizu rezultirao nenamjernim smrtima i ozljedama, ugrožavanjem života i namjernim izbjegavanjem borbe s katastrofom. Tijekom prvog vala pandemije na proljeće zabilježeno je puno smrtnih slučajeva u staračkim domovima, gdje je zbog manjka testiranja i zaštitne opreme bilo jasno da je virus donesen izvana. U ovoj fazi u istrazi nije navedena nijedna određena osoba.
Drugu istragu vodi upravni sud, Sud pravde, koji je osnovan 1993. kako bi se bavio slučajevima ministarskih prijestupa. U neobičnom potezu policija je prošli mjesec upala u dom i ured francuskog ministra zdravstva, ravnatelja javnog zdravstva i bivšeg premijera, što je dio istrage Suda pravde.
0 ( + )
*
Atlantic: Biden neće popraviti američke veze s ostatkom svijeta
Atlantic: Biden neće popraviti američke veze s ostatkom svijeta
Index Vijesti
Foto: Getty
NADA. To je dominantan osjećaj u mnogim svjetskim prijestolnicama dok se prilagođavaju realnosti da će Joe Biden uskoro biti predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, odnosno još preciznije, da Donald Trump uskoro to neće biti.
Barem zasad, NATO je siguran, transatlantski savez je siguran, globalna slobodna trgovina je sigurna, svijet kakav poznajemo je siguran. Odrasli su opet preuzeli uzde. Ponovno se može udahnuti život Pariškom klimatskom sporazumu, iranskom nuklearnom sporazumu, pa čak i ispuhanoj ideji multilateralizma. Za one koji vjeruju u takve stvari, uklanjanje najmoćnije figure u novijoj povijesti koja u njih ne vjeruje očito je prilično važan trenutak, za The Atlantic piše Tom McTague.
Ostaje strah da svijet nije vidio posljednje od Trumpa
Neizvjesna utrka, međutim, ipak ostavlja strah da svijet nije vidio posljednje od Trumpa. Poput alegorijskog čudovišta, on je ranjen, ali i dalje vreba, spreman na osvetu. Čak i ako se ne pojavi iz grmlja i izbori pobjedu na sudovima ili se 2024. godine pokuša ponovno kandidirati za predsjednika, njegova dogma ostaje. To što je Trump došao tako blizu pobjede usred pandemije i globalne recesije znači da trumpizam ostaje prkosno živ. Za cijeli svijet od fundamentalne je važnosti da je potrebna zaštita.
Sljedeći zaključak svjetskih čelnika je da što god se u sljedećim tjednima i godinama dogodilo s Trumpom i trumpizmom, uzroci njihovog uspona i problemi koje su oni identificirali svakako nisu nestali. Da, ti čelnici vjeruju da je Trump bio, a možda će biti i opet temeljno zloćudan, neuki i opasan predsjednik, ali on nije bio uzrok strukturalnog problema u središtu američkih odnosa sa svijetom.
Ozbiljna pitanja o ulozi Amerike neće nestati
McTague piše kako je tokom predizborne kampanje razgovarao s desecima diplomata i dužnosnika u SAD-u i Europi, od kojih je većina očekivala Bidenovu pobjedu, a mnogi su na razgovor o osjetljivim diplomatskim pitanjima pristali pod uvjetom da ostanu anonimni. Gotovo svi su prihvatili da ozbiljna pitanja o ulozi Amerike u svijetu neće nestati samo zato što je Trump zbačen. Činjenica da su izbori bili tješnji i neizvjesniji nego se očekivalo samo potvrđuje ovaj zaključak.
"Stara politika je gotova", rekao je McTagueu viši pomoćnik jednog europskog lidera uoči izbora. Bila je to poruka koja se stalno ponavljala, posebice od onih koji su sumnjičavi prema transformativnim moćima Bidena kao predsjednika. Tijekom posljednje četiri godine u Berlinu, Parizu, Bruxellesu i Londonu razvila se sposobnost kako raditi ne samo u suradnji s američkom moći nego i protiv nje, posebice na pitanjima kao što su klimatske promjene i trgovina. Manje antagonistički, ali podjednako važno, Atlanticovu je komentatoru rečeno da su američki saveznici naučili djelovali u prostoru koji je ostao otvoren zbog ravnodušnosti Washingtona, bilo da se radi o krizi u Bjelorusiji, turskom manevriranju na Mediteranu ili upravljanju devastacijom u Libanonu.
Tamo gdje je SAD nekad mogao igrati ulogu posrednika ili spasitelja, danas je često praznina ili jednostavno nema jasnih ciljeva i namjera. U Bijelu kuću uskoro će doći novi predsjednik, ali povjerenje u bilo kakvu američku odluku gotovo je nepostojeće. Što Biden može postići bude li ljutiti Trump ometao svaki njegov potez u sljedeće četiri godine?
Moguća je zajednička ideja da nije nepouzdan Trump, nego sama Amerika
Većina onih s kojima je McTague razgovarao po Europi već je uzela zdravo za gotovo da je američko povlačenje počelo još u mandatu Baracka Obame iako se intenziviralo u Trumpovo vrijeme. Čak i ako Biden, Obamin potpredsjednik, uspije okupiti američki sustav iza svog vodstva, takva analiza, ispravna ili pogrešna, u riziku je da se pretvori u nešto akutno problematično, da se izrodi u zajedničku ideju kako nije Trump nepouzdan, nego same Sjedinjene Američke Države.
"Ako otvorimo tu Pandorinu kutiju, nikad se ne zna kakvi trojanski konji će iskočiti", rekao je jednom veliki britanski poslijeratni ministar vanjskih poslova Ernest Bevin. U Europi barem znamo da je jedna ideja iskočila - neovisnost od Amerike.
Macron je lani ustvrdio da Europa mora shvatiti da se svijet promijenio
U "Zdravom razumu", revolucionarnom pamfletu u prilog američkoj neovisnosti, Thomas Paine tvrdio je da postoji "nešto vrlo apsurdno u pretpostavci da kontinentom neprestano treba upravljati otok". U to vrijeme, naravno, mislio je na vladavinu Engleske nad Amerikom. Paine vjerojatno nikad nije mogao zamisliti da bi Amerika jednog dana mogla biti geopolitički otok koji će upravljati europskim kontinentom, čiji će čelnici biti prisiljeni obratiti se SAD-u za zaštitu. Protiv takve realnosti su se pobunile europske političke elite, posebice one u trima najvećim zemljama na kontinentu, ističe McTague.
U razgovoru za The Economist prošle godine francuski predsjednik Emmanuel Macron ustvrdio je da Europa mora shvatiti da se svijet promijenio. "Da će nam američki saveznik tako brzo okrenuti leđa u strateškim pitanjima, nitko ne bi vjerovao da je to moguće", rekao je Macron. Raspadanje je započelo pod Obamom, čiji je neuspjeh da intervenira kao odgovor na korištenje kemijskog oružja u Siriji Macron nazvao "prvom fazom kolapsa zapadnog bloka". Kao rezultat toga trebalo je ponovno preispitati europsku obranu, sigurnost i ekonomsku suverenost. Za Francuze, koji već dugo kroz Europsku uniju nastoje uspostaviti svoj izgubljeni globalni utjecaj, američko povlačenje nije prijetnja već prilika koja se ne smije propustiti samo zato što se pojavio simpatični Amerikanac.
Obama u zadnjoj godini mandata: Ne moramo uvijek mi biti na čelu
Obama je sa svoje strane bio zabrinut za Europu. U razgovoru za The Atlantic u posljednjoj godini mandata pogađao je mnoge Trumpove note, napadajući europske "slobodne jahače", upozoravajući Veliku Britaniju da ne može polagati pravo na "poseban odnos" ako ne uloži više u obranu te zahtijevajući da Europa preuzme veći teret globalnog vodstva. "Ne moramo uvijek mi biti na čelu", rekao je Obama, prezrivo govoreći kako se europske i arapske zemlje "drže za američki kaput dok se mi borimo".
Za cinično britansko uho Macron nije ništa preispitao, nego je jednostavno ponovio degolističku dogmu da Francuska mora zatezati povodac američke moći, a da pritom zapravo ne izlazi iz kućice. Velika Britanija, međutim, ima niz vlastitih potencijalnih problema s Bidenovom administracijom, ističe McTague za The Atlantic. Uznemirenost je posebice zahvatila Downing Street tokom Obamina mandata zbog uočenog izostanka kompenzacije za britansku lojalnost. Kao što je rekao jedan dužnosnik blizak Borisu Johnsonu, koji je želio ostati anoniman, Britanija se gotovo dva desetljeća borila i krvarila s SAD-om u Afganistanu i Iraku i dosljedno je ulagala u obranu više nego bilo koja druga članica NATO-a. Što je dobila zauzvrat?
Merkel utjelovljuje nedostatak vodstva koji Obama prezire
Unatoč očitom nezadovoljstvu europskim saveznicima, Obala je bio sretan što može udovoljiti njemačkoj kancelarki Angeli Merkel iako ona utjelovljuje nedostatak vodstva koji Obama prezire i nikad se nije približila cilju ulaganja u obranu dva posto BDP-a, s kojim su se složile sve članice NATO-a.
Francuska i Velika Britanija također imaju svoje političke brige oko demokratskog predsjednika u Bijeloj kući. Obje zemlje udvarale su se Trumpovoj administraciji ili tražile određenu mjeru neovisnosti od američke vanjske politike. Jedan je bivši francuski diplomat pričao McTagueu o Macronovoj zabrinutosti zbog njegove nepopularnosti u Bidenovom okruženju, s obzirom na potporu francuskog predsjednika europskoj strateškoj autonomiji od SAD-a i žestoke kritike na Obamin račun. Slično tome, britanski napori da se pogura trgovinski sporazum s SAD-om te očita britanska spremnost da ugrozi mirovni sporazum u Sjevernoj Irskoj kako bi se ishodio dogovor o Brexitu s Europskom unijom zabrinuli su dužnosnike u Londonu da su se previše približili Trumpu.
Tijesna izborna pobjeda, nastavlja McTague, stvara još jedan problem Bidenu. Tijekom posljednje četiri godine, mnoge europske zemlje odlučile su pričekati Trumpov odlazak, održavajući razne međunarodne sporazume u nadi da će im budući predsjednik iz redova demokrata udahnuti novi život. S obzirom na tijesnu pobjedu demokrata, hoće li se druge države ponašati slično s Bidenom, čekajući povratak republikanaca?
Ako Francuska i Velika Britanija predstavljaju novi problem za Bidena, Njemačka je posebno teško pitanje iako zategnuti odnosi Angele Merkel s Trumpom sugeriraju da će Berlin glasno pozdraviti Bidenovu izbornu pobjedu. Jedan od važnijih veleposlanika u EU rekao je McTagueu da Njemačka predvodi ideju veće europske autonomije od SAD-a, ponajviše zbog duboke promjene u tamošnjim stavovima javnosti, kao i sve veće ovisnosti o pristupu kineskom tržištu.
Lekcija koju je Njemačka naučila u zadnjih 12 godina je sasvim jasna
Dva visoka europska dužnosnika rekla su Atlanticovu komentatoru da je lekcija koju je Njemačka naučila u posljednjih 12 godina sasvim jasna - Amerika se udaljava od Europe, bez obzira na to tko bio u Bijeloj kući. Trumpova je poruka također bila jasna - mi se povlačimo. EU i Njemačka su se pritom složile s Obamom i Trumpom oko toga da Europa mora učiniti više za vlastitu obranu.
U februaru 1942. godine oko 80.000 britanskih vojnika predalo je Singapur Japancima, što je tadašnji premijer Winston Churchill opisao kao najgoru katastrofu u britanskoj vojnoj povijesti. Pritisnuta u Europi i Sjevernoj Africi, Velika Britanija pokazala se nesposobnom zaštititi strateški ključnu pomorsku bazu. Za Britaniju je poraz bio ponižavajući, ali za Australiju je to bila egzistencijalna prijetnja. Odjednom je neprijatelj u ruke dobio ključ kompletne australske sigurnosne strategije. Kad je Britanija krajem Drugog svjetskog rata ponovno osvojila Singapur, Australija nije mogla zaboraviti lekciju koju je naučila. Do 1951. godine Washington je formalno preuzeo održavanje obrane Australije te uspostavio obrazac koji će se replicirati po cijelom svijetu.
Do tog trenutka, piše McTague, Britanija je već objavila kako si više ne može priuštiti obranu Grčke, pa je zbog mogućnosti da cijeli Mediteran padne pod utjecaj Moskve intervenirao tadašnji američki predsjednik Harry Truman, proglasivši da će od tada politika Sjedinjenih Američkih Država biti "potpora slobodnim narodima koji se opiru pokušajima podčinjavanja od strane naoružanih manjina ili vanjskom pritisku". Tako je rođena Trumanova doktrina, cementirajući doba američkog imperijalizma.
Percepcija o američkoj zaštiti polako kopni
Danas, bez obzira na Trumpove pogreške, nije bilo singapurske kataklizme ni za jednu zemlju koja se oslanja na američke sigurnosne garancije. Rusija nije teritorijalno iskušala američku predanost NATO-u niti je Kina pokušala poteze protiv Tajvana. Ali u razgovorima s europskim diplomatima, dužnosnicima i vanjskopolitičkim analitičarima može se primijetiti da percepcija o američkoj zaštiti polako kopni, ističe McTague.
Unatoč razlikama između Britanije 1947. godine i SAD-a danas, Amerika se suočava s istim strateškim pitanjem. Može li i dalje održavati svoju poziciju jamca sigurnosti u Europi i Aziji, s obzirom na domaće podjele i relativni ekonomski pad? Danas je ovo pitanje egzistencijalno za mnoge zemlje, kao što je 40-ih godina bilo za Grčku i Australiju. Radi se o pitanju koje se proteže dalje od toga može se li trenutnom američkom predsjedniku vjerovati kad je u pitanju zaštita, radi se o tome može li dugoročno gledano ikoji predsjednik to jamčiti. I što je možda još važnije, hoće li američki birači i dalje prihvaćati prateći financijski teret toga?
Više od 70 godina nakon što je uvedena Trumanova doktrina tenzije u Grčkoj ponovno rastu, ali ovaj put nema mnogo naznaka da Washington obraća pažnju. Priča je bila slična i tokom Trumpova mandata. Tijekom britanskih bitaka s Bruxellesom oko Brexita u Londonu je s gorčinom zabilježeno da su Amerikanci nestali, dok bi se u prošlim godinama pokušali makar postaviti kao posrednici. Čak i da su to učinili ovaj put, prema razgovorima koje je Atlanticov komentator vodio u Parizu, Berlinu i Bruxellesu, Europska unija ne bi pozdravila takvu intervenciju u svoje unutarnje poslove. Europa se tiho širi, baš kao što se Amerika povlači.
Je li američka javnost spremna na obavezu transatlantskih odnosa?
Stoga pitanje za europske sile danas nije hoće li se Biden posvetiti transatlantskim odnosima, nego je li američka javnost spremna na tu obvezu. McTague je prije izbora razgovarao s bivšim Trumpovim pomoćnikom u Bijeloj kući, koji se prisjetio predsjednikove frustracije zbog europske nefleksibilnosti u doprinosima za NATO. Bio je nezadovoljan kad je vidio relativno male iznose koje svaka država članica troši na NATO-ove svakodnevne aktivnosti te se usredotočio na to da Berlin plati više.
Iako je Trumpov fokus na Njemačku i njen doprinos njegovim savjetnicima djelovao ekscentrično, ipak su vjerovali da je bio u pravu te da je njemački doprinos NATO-ovoj kolektivnoj obrani neprihvatljivo nizak s obzirom na njemačko bogatstvo, veličinu i ovisnost o tom sigurnosnom savezu. Međutim, kad su se našli suočeni s američkim pritiskom da povećaju doprinos, njemački su dužnosnici izjavili da takav potez neće moći obraniti pred svojim poreznim obveznicima. U tom su trenutku Amerikanci planuli, pitajući se kako će Washington objasniti ovu situaciju pred vlastitim poreznim obveznicima.
Lekcija za koju europski lideri tvrde da je razumiju
Na kraju je Njemačka pristala povećati svoj doprinos, spriječivši potencijalno opasnu situaciju, ali incident je bio podsjetnik da SAD unatoč neizmjernom bogatstvu nije imun na politički i financijski teret vođenja sigurnosnog imperija. Kao što kaže bivši britanski veleposlanik u SAD-u Kim Darroch, Amerikanci su glasali za Trumpa jer "mainstream političari i stranke nisu radili ono što bi vlada trebala raditi". Radi se o lekciji za koju europski lideri tvrde da je razumiju.
Lawrence Freedman, profesor emeritus međunarodnih odnosa na King’s Collegeu u Londonu, rekao je McTagueu da je razlika između australske i grčke krize iz 40-ih godina i današnjih američkih saveznika u tome da je američka nadmoć nakon Drugog svjetskog rata uspostavila gotovu alternativu britanskim sigurnosnim jamstvima. Današnji američki saveznici nemaju takvu alternativu. Kina je "spektakularno propustila" iskoristiti Trumpovu nepopularnost i steći nove prijatelje, tvrdi Freedman, dok se Europska unija mučila i s dogovorom o sankcijama Bjelorusiji, a kamoli da je uspjela iskazati volju, institucionalne instrumente i obrambene sposobnosti da razvije vlastitu funkcionalnu vanjsku politiku.
Tranzicija za Ameriku nije nužno tranzicija za svijet
Uoči izbora Biden se nadao da će biti tranzicijski predsjednik za svoje Amerikance. Ipak, za mnoge američke saveznike malo je naznaka kakvu tranziciju može očekivati svijet u cjelini, zaključio je McTague za The Atlantic.