VOJNA bolnica u čileanskom glavnom gradu Santiagu je priopćila kako je zbog srčanih komplikacija u 92. godini života preminuo bivši diktator Augusto Pinochet.
1970-ih i 1980-ih se Pinochet, pogotovo kod lijeve i liberalno orijentirane javnosti, smatrao jednim od najomraženijih državnika na svijetu. Razlog za to je njegovo sudjelovanje u državnom udaru kojim je 11. rujna 1973. svrgnut Salvador Allende, prvi marksistički predsjednik Čilea.
Režim generala Pinocheta se poslije toga na izuzetno brutalan način obračunao sa svim Allendeovim pristašama ili osobama za koje se sumnjalo da su lijevo orijentirane. Tisuće osoba su zatvorene, mučene i brutalno ubijene, a mnogima se zauvijek zameo trag.
S druge strane je brutalni Pinochetov režim kao jedan od prvih u svijetu primijenio neoliberalne ekonomske recepte čikaškog ekonomista i nobelovca Miltona Friedmana, učinivši Čile jednom od rijetkih ekonomski propuzilvnih zemalja Latinske Amerike, koju su u to vrijeme mučile inflacija i druge nedaće.
Rast prosperiteta i životnog standarda, s druge strane, nije spriječio Čileance da traže povratak demokraciji pa se Pinochet, što zbog protesta u zemlji, što zbog međunarodnog pritiska, povukao 1990. godine.
1998. godine Pinochet je u Londonu bio uhapšen pod optužbom za mučenje španjolskih državljana, ali je odatle iz zdravstvenih razlog apušten u Čile, gdje su se protiv njega do kraja vodili dugi i komplicirani sudski postupci.
Čileanci su duboko podijeljeni po pitanju Pinocheta. Dok mnogi priznaju kako je pod njegovom diktaturom zemlja napredovala i prosperirala, veliki broj ljudi smatra kako su gubitak demokracije i nezampaćeno krvoproliće za to bili prevelika cijena.
D.A. |