Odvjetnik čelnice Huaweia: Spremna je na stroge mjere nadzora
Odvjetnik čelnice Huaweia: Spremna je na stroge mjere nadzora
Hina
Foto: EPA
ŠEFICA financija kineske tvrtke Huawei Meng Wanzhou uhapšena u Kanadi na zahtjev Sjedinjenih Država, spremna je na stroge mjere nadzora ako njezinu molbu za oslobođenje prihvati sud u Vancouveru, rekao je jedan njezin odvjetnik, dok Peking vrši pritiske na Ottawu i Washington.
Meng Wanzhou je u zatvoru od 1. prosinca, a američko pravosuđe traži njezino izručenje jer je optužuje da je prekršila sankcije SAD-a protiv Irana.
Sutra se nastavlja saslušanje
Ona je već saslušana na Vrhovnom sudu u petak, a u ponedjeljak se nastavlja saslušanje.
Jedan od njezinih odvjetnika David Marti je rekao da bi u slučaju da bude oslobođena, Meng preuzela sve troškove povezane s njezinim 24-satnim nadzorom, koji bi obavljale dvije privatne zaštitarske tvrtke, od kojih jednu vode bivši kanadski policajci i vojnici.
U tom slučaju bi boravila na jednom od svoja dva posjeda u Vancouveru i predala bi putovnicu, nosila elektroničku narukvicu, te isplatila veliku jamčevinu.
Meng Wanzhou (46) je izjavila da ima zdravstvenih problema, među kojima visoki tlak. Preboljela je rak štitnjače 2011. i ima problema s gutanjem. Liječi su u jednoj kanadskoj bolnici i dugo zadržavanje bi ugrozilo njezino zdravlje, tvrdi ona.
0 ( + )
*
SAD uveo sankcije trojici dužnosnika Sjeverne Koreje zbog kršenja ljudskih prava
SAD uveo sankcije trojici dužnosnika Sjeverne Koreje zbog kršenja ljudskih prava
Hina
Foto: EPA
SAD je uveo sankcije protiv trojice sjevernokorejskih dužnosnika, uključujući bliskog suradnika predsjednika Kim Jong Una, zbog "cenzure te stalnih i ozbiljnih kršenja ljudskih prava", objavilo je američko ministarstvo financija.
Na popisu bliski suradnik Kim Jong una
Sankcijama se zamrzava sva imovina tih dužnosnika u SAD-u i zabranjuje poslovanje s njima bilo kojem entitetu u Americi.
Na popisu su Ryang Hae Choe, bliski Kimov suradnik te ministar državne sigurnosti Kyong Thaek Jong i direktor Uprave za propagandu Kwang Ho Pak.
U ministarstvu kažu da su sankcije uvedene "kao podsjetnik na brutalno postupanje Sjeverne Koreje prema američkom državljaninu Ottu Warmbieru".
Radi se o američkom studentu koji je umro u srpnju 2017. nakon što je proveo 17 mjeseci u zatočeništvu u Sjevernoj Koreji.
0 ( + )
*
Rusija i Venezuela održavaju zajedničke vojne vježbe
Rusija i Venezuela održavaju zajedničke vojne vježbe
Hina
Ilustracija: EPA
RUSKI zrakoplovi i vojnici stigli su u Venezuelu na zajedničke vojne vježbe, rekao je venezuelski ministar obrane Vladimir Padrino Lopez.
"Moramo reći venezuelskom narodu i cijelom svijetu da se, kao što surađujemo u raznim područjima razvoja za dva naroda, također pripremamo za obranu Venezuele", izjavio je general Padrino Lopez.
"To ćemo učiniti s našim prijateljima jer u svijetu imamo prijatelje koji brane odnose ravnoteže i kvalitete između država", dodao je ministar.
Stotinjak ruskih pilota i osoblja stiglo u Venezuelu
Padrino Lopez je govorio u međunarodnoj zračnoj luci Caracasa, gdje je dočekao stotinjak ruskih pilota i osoblja koji su stigli u Venezuelu u nekoliko vojnih zrakoplova.
Ruska vojska je iz Moskve najavila da u Caracas stižu dva bombardera Tu-160, jedan transportni An-124 i jedan linijski zrakoplov Il-62, a nije precizirala razloge ni trajanje misije.
Venezuelski ministar je podsjetio da su ti zrakoplovi već bili u njihovoj zemlji 2013., ali da se sada radi o "novom iskustvu". Nije precizirao trajanje vježbi koje je opisao kao razmjenu operativnih letova za podizanje razine sustava zračne obrane dviju zemalja.
Vladimir Padrino Lopez je precizirao da su ti manevri dio bilateralne suradnje. Posljednjih godina Rusija je prodala Venezueli vojnu opremu vrijednu više stotina milijuna dolara.
Ministar je dodao da se "nitko ne treba bojati prisustvu bombardera na venezuelskom teritoriju, jer su oni tvorci mira, a ne rata". Venezuelska vlada redovno upozorava na američke planove vojnih napada.
0 ( + )
*
Trump želi rekordnih 750 milijardi dolara za vojsku
Trump želi rekordnih 750 milijardi dolara za vojsku
G.J.
Foto: FaH/EPA
KABINET američkog predsjednika Donalda Trumpa uputit će zahtjev Kongresu da vojni proračun za 2019. godinu iznosi 750 milijardi dolara. Radi se o rekordnom proračunu i povećanju za 50 milijardi dolara u odnosu na prijašnju najavu.
Reuters je tu informaciju prenio od neimenovanog vladinog dužnosnika, navodeći u izvještaju da se radi o Trumpovom prijedlogu povećanja potrošnje za vojsku, upravo u vrijeme dok se planiraju uštede u drugim dijelovima vlade.
Golemo povećanje za vojsku unatoč rekordnom deficitu
Trump, koji je suočen s najvećim deficitom proračuna u posljednjih šest godina, rekao je svom kabinetu ranije ove godine da smisli prijedloge ušteda od 5 posto u svim vladinim agencijama, ali je sugerirao da se ne dira u vojsku.
Ipak, 750 milijardi dolara je više od 700 milijardi, koliko je Trump spomenuo u oktobaru ove godine. Čak više i od 733 milijardi, iznosa koji je Pentagon očekivao tek u 2020. godini.
Vladin dužnosnik, koji je za Reuters progovorio pod uvjetom anonimnosti, opisao je kako je ministar obrane James Mattis razgovarao s Trumpom o proračunu posljednjih dana. Tijekom tog razgovora, ministar obrane je predsjedniku naglasio da postoje rizici od neograničenog trošenja na obranu.
No dužnosnik je naveo kako je tokom spomenutog razgovora bilo jasno da Trump želi "ubrzati napredak koji je njegova administracija napravila u obnovi vojske".
Trump prije tjedan dana govorio drugačije: Utrka u naoružanju je izvan kontrole
Sjedinjene Američke Države su prve na svijetu po potrošnji na vojsku. Proračun se udvostručio od 2000. do 2016. godine, kada je iznosio oko 600 milijardi dolara. Potom je u 2017. godini povećan na 610 milijardi, a u 2018. se vojna potrošnja popela na 716 milijardi.
Predsjednik Trump je prije samo tjedan dana vojnu potrošnju ove godine nazvao "ludom" te Kinu i Rusiju pozvao na razgovore oko "zaustavljanja nekontrolirane utrke u naoružanju". Tada su mediji izvještavali kako je njegov tvit zaokret u dosadašnjim stavovima oko povećanja vojnog proračuna.
No prema posljednjem izvještaju Reutersa, ipak je odlučio dodatno povisiti ionako rekordan prijedlog vojnog proračuna.
Podsjetimo, Kina je na drugom mjestu u svijetu po potrošnji na oružje, s 228 milijardi dolara u 2017. godini.
Potom je s tri puta manje novca za vojsku slijedi Saudijska Arabija pa tek onda Rusija.
0 ( + )
*
Macron se napokon obratio javnosti, evo što je obećao Francuzima
Macron se napokon obratio javnosti, evo što je obećao Francuzima
K.K.
Foto: EPA
FRANCUSKI predsjednik Emmanuel Macron obećao je porast minimalne plaće i porezne ustupke u televizijskom obraćanju u kojemu je reagirao na četiri vikenda prosvjeda Žutih prsluka.
Rekao je da je bijes protestanata dubok i na brojne načine opravdan.
Macronove mjere
BBC dodaje i kako je Macron objavio kako odustaje od planiranog povećanja poreza prema umirovljenicima s niskim prihodima. Osim toga, vlada će od poslodavaca zatražiti isplatu neoporezivog bonusa zaposlenicima na kraju godine.
"Mnogi su bili nezadovoljni uvjetima života i osjećali se kao da ih se ne sluša", rekao je Macron.
"Razumijem i svoj udio u ovoj situaciji. Možda sam ostavio utisak da imam druge brige i prioritete. Znam da su neke od vas povrijedile moje riječi", dodao je Macron.
Govor francuskog predsjednika
Evo što je sve u svojem govoru Francuzima poručio Macron.
"Vidjeli smo toliko nasilja koje je neprihvatljivo i htio bih vam najprije reći da će ta nasilna djela biti kažnjena. Svi smo svjedočili prizorima ljudi koji su razbijali prozore i tražili načine da ovim pokretom prouzroče nemir. Naša sloboda postoji samo zato što svi možemo izraziti naša mišljenja. Kada se poveća nasilje, gubimo svoju slobodu", rekao je u uvodu Macron.
Potom je progovorio o razlozima koji su, prema njemu, doveli do prosvjeda.
"Moramo ostati skupa i misliti na budućnost. U vezi s ovim nasilnim postupcima sam vladi dao nekoliko naputaka. Ali ne smijem zaboraviti ovaj bijes koji dijele brojni Francuzi. Najprije se radilo o bijesu prema napadima. Ovaj bijes je duboko ukorijenjen, i to je opravdan bijes. To je bijes francuskih stanovnika koji rade naporno. To je bijes majke dvoje djece koja se muči da skrpa kraj s krajem. Vidio sam taj bijes na različite načine i kod različitih ljudi tokom ovih prosvjeda. To je bijes umirovljenika, ali i osoba koje su hendikepirane. To nije novi bijes, ali smo se mi na njega nažalost navikli i reagirali smo kao da su ovi ljudi zaboravljeni", rekao je Macron.
Potom je priznao da i on snosi dio krivnje za prosvjede.
"40 godina stresa izbilo je na površinu. Ljudi osjećaju kao da ih nitko ne sluša i taj nemir se ponovno pojavio, taj duboko ukorijenjeni bijes. Vjerojatno nismo reagirali dovoljno brzo i za to sam djelomično i ja odgovoran. Ponekad sam možda ostavio dojam da imam druge prioritete i znam da su vas možda povrijedile neke stvari koje sam rekao. Ali želim biti jako jasan, ako se borim da se sustav promijeni, to je zato što našu zemlju volim i vjerujem da se može promijeniti. Iskreno vjerujem da možemo skupa naći put da izađemo iz ovog nereda. Trebamo novi put. To želim nama, Francuzima. Želim ove promjene jer sam se s krizom morao suočiti i prije nego što sam postao predsjednik", poručio je Macron i progovorio o promjenama koje će uvesti.
Koje promjene je naveo?
"Najprije bih volio govoriti o ekonomiji. Želimo izgraditi zemlju u kojoj je našoj djeci bolje nego nama. Moramo ih naučiti kako živjeti slobodno. Želim Francusku u kojoj možemo dobro živjeti, a mislim da smo presporo djelovali po tom pitanju.
Zatražit ću od vlade da najprije poveća minimalnu plaću za 100 eura od početka 2019. godine. Dodatni, prekovremeni sati će biti neoporezivi od 2019. godine. Poslodavce ćemo zatražiti da pomognu radnicima i isplate im na kraju godine neoporezivi bonus.
Svim umirovljenicima koji imaju mirovinu manju od 1000 eura ukinut ćemo porez za socijalni doprinos koji su morali plaćati. Ta odluka nije ni bila poštena, na prvom mjestu. Želimo pomoći naciji da bude uspješna. Znam da bi mnogi htjeli da promijenim i porez na bogatstvo. Je li nam bilo bolje kada smo ga imali? Ako bismo se vratili u prošlost, bili bismo slabiji. Ne možemo vratiti ovaj porez. Sve velike tvrtke u Francuskoj moraju plaćati porez. Uvest ćemo novu reformu, jaču reformu, kako bismo promijenili trenutno stanje. Moramo promijeniti svoju zemlju. Moramo primijeniti mirovinski status. Potreban nam je pošteniji dogovor", rekao je Macron o promjenama.
Poručio da se radi o povijesnom trenutku za Francusku
"Moramo ostati skupa, radi Francuske, radi Europe. I zato moramo razgovarati. Moramo shvatiti da imamo svoje obveze. Moramo naučiti biti slobodni građani i shvatiti da imamo dug kako bismo bili uspješni, moramo govoriti o svim problemima naše nacije. Trebamo pošteniji izborni zakon.
Moramo postaviti pitanja o našem svakodnevnom životu. Želim da imamo debatu o pogledu toga kako funkcionira naš javni sektor, a htio bih i da se složimo o identitetu naše zemlje. Da porazgovaramo o imigraciji. Potrebna nam je debata na nacionalnoj razini", rekao je Macron.
Dodao je kako se radi o povijesnom trenutku za Francusku te kako će kroz dijalog i poštovanje uspjeti. "Moja jedina briga ste vi, moja jedina borba je za vas. Moja borba je za Francusku. Živjela Republika", zaključio je Macron.
0 ( + )
*
Francuzi tjednima divljaju zbog cijena goriva. Koliko tamo uopće košta gorivo?
Francuzi tjednima divljaju zbog cijena goriva. Koliko tamo uopće košta gorivo?
M.R.
Foto: EPA
FRANCUSKA vlada namjeravala je podići porez na dizelsko gorivo što je izazvalo višetjedne nasilne prosvjede u toj zemlji. Od povećanja poreza su odustali nakon trećeg vikenda prosvjeda, ali Francuzi su nastavili s prosvjedima.
Nije problem u cijenama goriva, nego u porezima
Prosvjede zbog visokih cijena goriva, koje su takve kakve jesu prvenstveno zbog poreza i trošarina koji čine veći dio maloprodajne cijene, imali smo prije nekoliko mjeseci i u Hrvatskoj, no nisu bili ni približno toliko intenzivni kao u Francuskoj, iako je s obzirom na razlike u standardu cijena goriva vjerojatno veće opterećenje hrvatskim vozačima nego francuskima.
Prosječna neto plaća u Francuskoj iznosi oko 2200 eura, dok je ona u Hrvatskoj tek nešto veća od 800 eura. Što se tiče goriva, razlike nisu toliko velike pa u Francuskoj litra dizela košta 1,43 eura, dok je u Hrvatskoj njegova cijena 1,31 euro.
Što se tiče ostalih zemalja, najjeftinije dizelsko gorivo je u Luksemburgu gdje se za litru plaća 1,10 eura, među jeftinijim zemljama je i Bugarska gdje litra dizela košta 1,14 eura, dok se s druge strane najskuplje dizelsko gorivo plaća u Velikoj Britaniji i Italiji i to 1,50 za litru, a blizu su i skandinavske zemlje - Švedska s 1,49 i Finska s 1,48 eura za litru dizela.
Najprodavanije benzinsko gorivo Euro-super 95 u Francuskoj košta 1,43 eura za litru. U Hrvatskoj je njegova cijena 1,28 eura, dok su najjeftinije Bugarska s 1,03, Mađarska s 1,10 i Rumunjska s 1,11 eura.
Kada pogledamo udio poreza u maloprodajnoj cijeni goriva vidljivo je da je u svim zemljama EU-a benzinsko gorivo više oporezovano od dizela.
Također, u svim zemljama porezi i trošarine čine veći dio maloprodajne cijene. U Francuskoj 65 posto maloprodajne cijene eurosupera otpada na poreze, dok kod dizela porezi čine 59 posto cijene. U Hrvatskoj je porez 61 posto maloprodajne cijene eurosupera i 52 posto maloprodajne cijene dizela.
0 ( + )
*
Novo glasanje o Brexitu ovisi o jamstvima Europske unije
Novo glasanje o Brexitu ovisi o jamstvima Europske unije
Hina
Foto: EPA
DATUM novog parlamentarnog glasanja o planu za Brexit premijerke Therese May ovisit će o tome kada će njezina vlada dobiti jamstva EU-a koja bi zadovoljila parlament, rekao je glasnogovornik premijerke Therese May.
Dodao je da vlada ne namjerava odgoditi Brexit niti će ulaziti u proces kojim bi pokušala osigurati dodatna jamstva Unije osim ako ne smatra da ih može dobiti.
"Mislim da premijerka neće određivati datum (glasanja)... Ono što je važno, a što je već rekla puno puta, jest da se dobiju jamstva koja traži parlament", istaknuo je glasnogovornik.
Odgođeno glasanje planirano za utorak
Britanska premijerka danas je iznenada odgodila parlamentarno glasanje o Brexitu planirano za utorak, gurajući britanski plan o izlasku iz EU-a u kaos i priznajući da je suočena s porazom.
Sa svojom premijerskom pozicijom u jasnoj opasnosti May je rekla kako će sada otići ponovno u EU i tražiti jamstva za tzv. Irski sigurnosni mehanizam. On je zamišljen kako se ne bi obnovila tvrda granica na Irskom otoku kao rezultat Brexita, ali ga mnogi u britanskom parlamentu vide kao ostavljanje britanske pokrajine unutar gospodarske i regulatorne orbite EU-a.
Istovremeno, visoki dužnosnik EU-a rekao je kako ministri vanjskih poslova EU-a koji se u utorak sastaju u Bruxellesu radi pripreme summita EU-a neće održati izvanredni sastanak o Brexitu.
May će se u četvrtak i petak priključiti ostalim europskim čelnicima na redovitom sastanku na vrhu.
Premijerkin potez uoči planiranog izjašnjavanja parlamenta otvara niz mogućih scenarija, od Brexita bez dogovora do još jednog referenduma o članstvu u Uniji, smatra Reuters.
U pitanju je i njezina premijerska pozicija, jer je oporbene stranke pozivaju da odstupi.