Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
NAKON što je ovog tjedna velika snježna oluja pogodila dijelove SAD-a, u Minnesoti su stanovnici primijetili nešto čudno u vezi snijega koji pada na tom području.
Naime, umjesto bijelog snijega, snježni pokrivač bio je nalik mramornom uzorku, prošaran smeđom i narančastom bojom.
Chris O’Brien, meteorolog američke nacionalne meteorološke službe, rekao je za Times kako su tu diskoloraciju izazvale čestice prašine koje je snažan vjetar donio čak iz Texasa.
“Vjetar je pokupio puno prašine koja se uplela u cirkulaciju ove snježne oluje i s njom je krenula sve do Minnesote gdje je pala na tlo sa snijegom”, opisao je.
Kretanje čestica prašine od Texasa k sjevernim dijelovima SAD-a pokazuju i satelitske snimke.
It's time to cue up "Dust in the Wind"🎵 Strong winds lofted dust into the air over New Mexico and Texas yesterday. The longest arrow in this #GOESEast loop points to White Sands National Monument, which was one of the dust sources. More imagery: https://t.co/DmFcq9LqF6pic.twitter.com/S4hNKJ6Gfb
Bivši venezuelski vodeći špijun uhapšen po američkoj tjeralici
Bivši venezuelski vodeći špijun uhapšen po američkoj tjeralici
Hina
Foto: EPA
ŠPANJOLSKA je policija danas uhapsila Huga Carvajala, bivšeg generala i bliskog saveznika nekadašnjeg venezuelskog vođe Huga Chaveza, zbog optužbi za trgovinu drogom, a po američkom nalogu, rekla je glasnogovornica policije.
Glasnogovornica nije dala druge detalje o optužnici protiv Carvajala.
Američko ministarstvo financija je 2008. uvelo sankcije Carvajalu zbog "materijalnog pomaganja aktivnosti trgovine narkoticima" kolumbijskih gerilske skupine FARC.
Glasnogovornik suda je rekao da će se Carvajal pojaviti pred španjolskim sudom u subotu. Sud mora odlučiti, u roku od 24 sata od uhapšenja, o tome hoće li Carvajal u zatvoru, ili na slobodi, čekati odluku o izručenju.
Nicole Navas, glasnogovornica američkog ministarstva pravosuđa, potvrdila je Carvajalovo hapšenje.
Tko je Carvajal?
Carvajal, ravnatelj venezuelske vojne tajne službe od 2004. do 2008., osudio je Chavezovog nasljednika Nicolasa Madura u februaru te je dao podršku Juanu Guaidou koji se u siječnju pozvao na ustav i proglasio venezuelskim prijelaznim predsjednikom.
Guaidoa je kasnije priznao SAD i deseci drugih država, ali Maduro ostaje na vlasti pomoću vojske te je nazvao Guaidoa američkom marionetom.
Ured kontrole strane imovine ministarstva pravosuđa SAD-a (OFAC) je 2008. rekao kako je Carvajalova podrška FARC-u uključivala zaštitu pošiljki droge od venezuelske policije te da je Carvajal davao oružje FARC-u.
Carvajal je također pružio FARC-u službene identifikacijske dokumente venezuelske vlade, čime su članovi FARCA mogli putovati u Venezuelu, rekli su iz OFAC-a.
Carvajal je 2014. uhapšen na nizozemskom karipskom otoku Arubi, također po američkoj tjeralici, ali je nizozemska vlada prihvatila venezuelski argument da Carvajal ima diplomatski imunitet zato što je nominiran za konzula na Arubi.
U intervjuu za The New York Times, objavljenom u februaru, Carvajal je rekao da kontakte s trgovcima drogom ima isključivo zato što ih je istraživao kao šef tajne službe.
Rekao je kako se sastao s članovima FARC-a 2001. zbog otmice venuzuelskog poduzetnika, u svojstvu pregovarača, što su odobrili predsjednici Venezuele i Kolumbije.
0 ( + )
*
Nizozemski liječnik za plodnost otac je 49-ero djece začete u njegovoj klinici
Nizozemski liječnik za plodnost otac je 49-ero djece začete u njegovoj klinici
K.K.
Na fotografiji su Yonathan Heij i Merel-Lotte koji su začeti u Kaarbatovoj klinici uoči suđenja o Kaarbatovom DNK profilu.Foto: EPA
PREMINULI liječnik iz Nizozemske koji je upleten u skandal s djecom začetom potpomognutom oplodnjom otac je najmanje 49-ero njih, tvrdi organizacija koja predstavlja roditelje djece i djecu začetu potpomognutom oplodnjom.
Liječnik upleten u skandal je Jan Karbaat koji je preminuo 2017. godine. Organizacija tvrdi da je on otac 49-ero djece rođene nakon što su njihove majke posjetile njegovu kliniku u Rotterdamu. Tvrde da je on za oplodnju koristio svoju spermu umjesto sperme donora.
Objavljeni rezultati DNK testa
Rezultati DNK testova koji su obavljeni pokazali su da 49 djece potječe direktno od preminulog Kaarbata, odnosno da je on njihov otac, tvrdi organizacija Defence for Children.
“Rezultati potvrđuju ozbiljne sumnje da je Kaarbat u klinici koristio svoju spermu”, rekli su.
Kontroverzni slučaj dospio je u javnost nakon što je nizozemski sud odlučio da bi rezultati DNK testa Jana Kaarbata trebali biti uručeni roditeljima i djeci začetoj u njegovoj klinici kako bi se mogli napraviti usporedni testovi.
Karbaat je pak navodno prije svoje smrti priznao da je otac oko 60 djece nastale do 2009. godine kada je klinika prestala s radom.
Od suda tražili da se objavi DNK profil liječnika
Skupina koju se naziva “Kaarbatovom djecom” je sudskim putem od Kaarbatove obitelji tražila da objave njegov DNK profil koji je bio zaključan u sefu.
Odvjetnik te djece koja su zahtijevala objavu Kaarbatovog profila je na sudu rekao kako neka do njih imaju smeđe oči iako donator sperme ima plave oči te kako neka od njih fizički sliče preminulom liječniku.
Odvjetnici Kaarbatove obitelji su pak tvrdili kako se mora očuvati pravo na privatnost njihovog klijenta.
“Ipak, suci su pristali na test očinstva i stavili prava djece iznad prava Kaarbata i njegove obitelji”, rekao je pravni savjetnik udruge Defence for Children.
“Sada, nakon godina neizvjesnosti, tužitelji mogu napokon zatvoriti poglavlje iza sebe i početi procesuirati činjenicu da su dio Kaarbatovih brojnih potomaka”; rekao je.
0 ( + )
*
Posljednji francuski logoraši u Auschwitzu: "Moramo mladima ispričati što znamo"
Posljednji francuski logoraši u Auschwitzu: "Moramo mladima ispričati što znamo"
Hina
Foto: EPA
PREDSJEDNIK Unije logoraša Auschwitza (UDA) Raphael Esrail ponovno je uoči svog 94. rođendana otputovao u Poljsku na susret s još tri preživjele logorašice.
Prisjetio se da je u februaru 1944., kada je prvi put prošao ispod natpisa "Arbeit macht frei", bio uvjeren da će ga ubiti još istog dana.
"Moramo svjedočiti i ispričati mladima sve što znamo"
Od 74.000 deportiranih francuskih Židova u njemački logor smrti Auschwitz-Birkenau vratilo ih se 2500. Danas ih je na životu oko 200, uglavnom devedesetogodišnjaka.
"Vratili smo se, ali to je povijesna iznimka. Trebali smo nestati i zato moramo svjedočiti i ispričati mladima sve što znamo", dodao je starac jasnog pogleda, blago pogrbljen, drhtavog koraka, ali jasnih misli i riječi.
U četvrtak su bivši logoraši s izaslanstvom ministarstva obrazovanja i državnom tajnicom u ministarstvu obrane Genevieve Darrieussecq obišli logor koji je prošle godine posjetilo 2,2 milijuna ljudi.
Za Yvette Levy (93) to je 230. ili 250. posjet, ne može se točno sjetiti. Istaknula je da su najčešći posjetitelji Auschwitza adolescenti, kao što su i sami logoraši bili kad su tamo stigli u vagonima.
"Bila sam u izviđačima i u logoru smo pokušavali pomoći najugroženijima. Obećali smo si da nikada nikoga usput ne ostavljamo."
Obećala sestri da će prepričavati sve što su doživjeli
I Esther Senot (91) dobro je poznato to obećanje. Ona je sestri koja je umrla obećala da će, ako preživi, prepričavati sve što su doživjeli. Imala je 32 kilograma kada je izašla iz logora.
"Mislim da je ovo moj posljednji posjet", rekla je.
Uz tužan osmijeh bivši logoraši govore o skorom odlasku na drugi svijet posljednjih svjedoka i nadaju se da će ih zamijeniti hiljade sati videosnimki.
Ginette Kolinka (94) dolazi posljednjih 20 godina s učenicima barem jednom mjesečno između oktobara do ožujka i govori da će dolaziti sve dok bude mogla.
0 ( + )
*
Što se dogodilo s uplakanom curicom s potresne fotografije godine?
Što se dogodilo s uplakanom curicom s potresne fotografije godine?
P.S
Foto: EPA, Getty images
YANELA Sanchez, djevojčica iz Hondurasa, prešla je sa svojom majkom Sandrom meksičko-američku granicu u noći 12. lipnja prošle godine, u dolini Rio Grande. Američka granična policija odmah ih je uhvatila. No s policajcima iz Texasa je bio fotograf.
Fotografija koju je John Moore, fotograf Getty Imagesa, te noći snimio, sada je postala fotografija godine u izboru renomirane međunarodne organizacije World Press Photo. Ta je fotografija lani obišla svijet i postala simbol okrutne politike administracije Donalda Trumpa prema djeci ilegalnih migranata i tražitelja azila iz Srednje Amerike koji dolaze u SAD.
Časopis Time objavio je montažu s malom Yanelom i Trumpom na svojoj naslovnici, uz znakovit naslov: "Dobrodošla u Ameriku."
Kao i ostali migranti iz skupine s kojom je putovala, Sandra je sa svojom kćeri htjela zatražiti azil pri ulasku u SAD. Većina skupine bili su žene i djeca.
Samo jedno privođenje u nizu - ali ovo je fotografirano
"Vidio sam strah na njihovim licima, u njihovim očima", rekao je Moore u intervjuu američkom državnom javnom radiju ubrzo nakon što je objavio svoju fotografiju.
U trenutku kad su službenici tražili njihova imena, Moore je uočio Sandru Sanchez i njezinu malu djevojčicu koja je počela jecati kada ju je njezina mama spustila kako bi je granični policajci mogli pregledati. "Taj kratki trenutak razdvajanja između majke i kćeri, mogao sam ga osjetiti sam, kao roditelj mladog djeteta", rekao je u intervjuu za radio u Austinu, Texas.
"Spustio sam se na koljena i uspio snimiti nekoliko fotografija tog trenutka", rekao je Moore koji već deset godina pokriva američko-meksičku granicu. Kako piše američki portal Quartz, Moore je dokumentirao nasilje i siromaštvo koje tjera stanovnike Srednje Amerike da bježe iz svojih zemalja, pratio ih je na njihovom putovanju do meksičko-američke granice, a pratio je i američke granične policajce dok su privodili migrante pri ilegalnom prelasku granice.
Na ceremoniji dodjele nagrada World Press Photoa u Amsterdamu, Moore je za AFP rekao: "Htio sam ispričati drukčiju priču. Za mene je to bila prilika da prikažem pogled na čovječanstvo koji se često ogleda samo u statistici."
"Mislim da ova, imigracijska pitanja, ne odjekuju samo u SAD-u, već i diljem svijeta", rekao je 51-godišnji Moore obraćajući se stotinama uzvanika na dodjeli nagrade.
"Ona vam odmah govori toliko mnogo o priči. I u isto vrijeme, čini da se osjećate tako povezani s njom. Ova slika pokazuje drukčiju vrstu nasilja koja je psihološka", ocijenila je članica žirija i fotoreporterka Alice Martins u izjavi o fotografiji godine.
Yanela na kraju ipak nije razdvojena od majke, žive zajedno u Washingtonu
Iako je fotografija izazvala bijes i zgroženost dobrog dijela američke i svjetske javnosti zbog politike razdvajanja hiljada djece migranata od njihovih roditelja, kako je kasnije otkriveno, Yanela i njena majka ipak nisu bile razdvojene. Otac male Yanele je, naime, za Daily Mail rekao kako su njegova supruga i kći bile zatvorene zajedno nakon što su uhapšene na granici.
To je poslužilo Trumpovim pristašama da viralnu fotografiju cinično odbace kao "lažne vijesti", baš kao što je i Trump toliko puta napravio za vijesti koje mu ne idu u prilog. No Moore nije u trenutku kad je snimio fotografiju mogao znati hoće li mala Yanela biti razdvojena od majke i poslana u posebni logor za djecu migrante u pustinji - kao i tolika djeca dotad - ili neće. Moore je stoga u opisu fotografije i naveo da su "tražitelji azila splavom prešli Rio Grande iz Meksika, nakon čega su ih priveli agenti Američke granične patrole prije nego će ih poslati u centar za procesiranje na moguće razdvajanje".
"Najbolje što možemo (...) je fotografirati pošteno i opisati fotografiju točno. Naše fotografije nekad dobiju vlastiti život nakon toga. Kao fotonovinari, ne možemo uvijek kontrolirati narativ", komentirao je Moore.
Moore se, kako javlja Quartz, u februaru ove godine ponovo susreo sa Sandrom i Yanelom, koje sada žive zajedno u Washingtonu dok čekaju datum svog ročišta na imigracijskom sudu. Kao što se vidi na fotografijama koje je snimio, priča uplakane migrantske djevojčice ipak ima sretan kraj - barem zasad.
0 ( + )
*
Trump htio kćer Ivanku postaviti na čelo Svjetske banke jer je dobra s brojevima
Trump htio kćer Ivanku postaviti na čelo Svjetske banke jer je dobra s brojevima
Hina
Foto: EPA
AMERIČKI predsjednik Donald Trump rekao je da je namjeravao svoju kćer Ivanku postaviti na čelno mjesto Svjetske banke jer je "jako dobra s brojevima".
"Ona je rođena za diplomaciju", objasnio je Trump u razgovoru za časopis The Atlantic. "Bila bi izvrsna u Ujedinjenim narodima, na primjer."
"Da sam je imenovao, svi bi vrištali da se radi o nepotizmu, iako to nema nikakve veze s nepotizmom", dodao je.
Kaže da je Ivanka jako dobra s brojevima
Trump je objasnio da bi Ivanka bila izvrsna na tom mjestu jer je jako dobra s brojevima. Ivankin suprug Jared Kushner jedan je od njegovih najbližih savjetnika.
Na kraju je američki predsjednik na čelo Svjetske banke imenovao bliskog suradnika Davida Malpassa.
O svojoj najstarijoj kćeri iz prvog braka s Ivanom Trump je rekao da je "mirna i da u stresnim situacijama jako dobro reagira".
"Ako se jednog dana odluči kandidirati za predsjedničke izbore, bit će teško pobijediti je", zaključio je 45. američki predsjednik.
0 ( + )
*
UN-ov izvjestitelj zabrinut da Assange u SAD-u ne bi imao pravično suđenje
UN-ov izvjestitelj zabrinut da Assange u SAD-u ne bi imao pravično suđenje
Hina
Foto: EPA
UN-ov izvjestitelj za mučenje izrazio je bojazan da osnivač Wikileaksa Julian Assange neće imati pravedno suđenje u Sjedinjenim Državama koje su zatražile njegovo izručenje zbog informatičkog hakiranja, a vijest o uhapšenju zasad je komentirao potpredsjednik SAD-a Mike Pence.
Nils Melzer, koji je i profesor međunarodnog prava, ocjenjuje da Ekvador nije poštovao Assangeova "proceduralna prava" kada mu je ukinuo azil koji je uživao sedam godina u ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu.
"Mi, zajednica branitelja ljudskih prava, jako smo zabrinuti za temeljna prava gospodina Assangea", rekao je Melzer.
Zabrinuti za njegova prava u SAD-u
"Jako smo zabrinuti jer se bojimo da ta prava neće biti poštovana kada bude izručen u Sjedinjene Države. Ponajviše me brine mogućnost da bi mogao biti izručen Sjedinjenim Državama gdje je riječ o vrlo politiziranom slučaju", rekao je.
Bude li izručen u SAD, na Assangea "će se primijeniti zakon o pritvoru koji vrijedi u SAD-u", a neki dijelovi te prakse "vrlo su problematični", upozorio je.
U Assangeovu slučaju "optužbe se odnose na nacionalnu sigurnost SAD-a. A u zadnjih desetak godine SAD se, nažalost, nije pokazao kao sigurna država kad je riječ o poštivanju zabrane mučenja" u sferi nacionalne sigurnosti, rekao je Melzer.
Assange je uhapšen u četvrtak ujutro te je izveden pred Westminsterski sud koji ga je proglasio krivim za kršenje uvjeta privremenog puštanja na slobodu, kažnjivo jednom godinom zatvora. Lišen je slobode i odveden u Belmarsh, strogo čuvani zatvor na jugoistoku Londona gdje se smještaju zatvorenici koji bude velik medijski interes, prema izvješću iz 2018.
Britanci objavili zašto je uhapšen
Britanska policija objavila je da je Assange lišen slobode u skladu sa zahtjevom za izručenje SAD-u, te zbog kršenja privremenog puštanja na slobodu u Britaniji.
Ukidanje ekvadorskog državljanstva, izgon iz veleposlanstva i zatim hapšenje koje je provela britanska policija "pokazali su da pravni propisi nisu bili poštovani", rekao je Melzer.
"To jesu odluke koje neka država teoretski može donijeti. Međutim, u pravnoj državi, takve se mjere mogu donijeti u sklopu procedure u kojoj je moguć institut žalbe, a mi ovdje jasno konstatiramo da je sve provedeno skraćenim postupkom", rekao je i upozorio: "Sve to ne ulijeva povjerenje da će (Assangeova) prava biti poštovana tokom budućeg sudskog postupka."
Posebnim izvjestiteljima UN-a mandat daje Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih naroda, ali oni ne govore u ime UN-a iako od svjetske organizacije primaju logističku pomoć.
Visoka povjerenica UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet nije osudila hapšenje Australca, ali je njezina glasnogovornica Ravina Shamdasani rekla novinarima da Bachelet očekuje "od svih nadležnih vlasti da bdiju nad procesom kako bi Assange imao pošteno suđenje".
Pence ustvrdio da Trump nije nikada podržavao WikiLeaks
Američki predsjednik Donald Trump nije komentirao hapšenje osnivača WikiLeaksa već je na pitanje novinara kratko odgovorio "Ne znam ništa o WikiLeaksu, to nije moja stvar" i uputio novinare da se obrate ministarstvu pravosuđa.
Ipak, u jeku predsjedničke kampanje 2016. Trump, tada nekretninski mogul, oduševljavao se WikiLeaksom koji je tada objavljivao hakirane poruke Johna Podeste, direktora kampanje Trumpove protukandidatkinje Hillary Clinton iz demokratske stranke.
"WikiLeaks, obožavam WikiLeaks!", napisao je tada Trump.
"Mislim da je predsjednik, kao što ste to i vi mediji, primatelj informacija", rekao je Pence za CNN.
"No to nikako ne znači potporu organizaciji za koju znamo danas da je pridonijela širenju tajnih informacija o obrani Sjedinjenih Država", rekao je Pence.
Assange se sklonio u ekvadorsko veleposlanstvo u Londonu bježeći pred američkim pravosuđem koje je zatražilo njegovo izručenje pošto je WikiLeaks objavio 250.000 diplomatskih depeša i oko 500.000 tajnih dokumenata o aktivnostima američke vojske u Iraku i Afganistanu.
To curenje informacija bez presedana neki su Amerikanci pozdravili, a drugi kritizirali kao blaćenje vojnih pothvata, no vlasti su osudile kao prijetnju po život američkih agenata na terenu.