Dva potresa pogodila Aljasku u samo 15 minuta razmaka
Dva potresa pogodila Aljasku u samo 15 minuta razmaka
R.I.
Foto: EPA
DVA potresa pogodila su danas Aljasku, prenose američki mediji.
Prvi potres, jačine 6,5 stupnjeva po Richteru, pogodio je u 7 ujutro po lokalnom vremenu jugozapad Aljaske, saoptio je Američki geološki zavod.
Epicentar potresa nalazio se 60-ak kilometara jugozapadno od grada Kaktovika.
15 minuta razlike
Samo 15-ak minuta kasnije, potres magnitude 5,1 pogodio je sjeverno područje Aljaske. Potres se osjetio u Fairbanksu, drugom najvećem gradu na Aljasci.
Zasad nema informacija o ozlijeđenima ni o materijalnoj šteti.
0 ( + )
*
Erdogan: pad lire je rezultat političke urote protiv Turske
Erdogan: Turska je suočena s političkom urotom
HINA
Foto: Hina
TURSKI predsjednik Recep Tayip Erdogan ocijenio je da je pad turske lire rezultat političke urote protiv njegove zemlje, koja će odgovoriti traenjem novih trišta i saveznika, dok su u krizi njezini odnosi sa Sjedinjenim Dravama.
"Svrha te operacije je postizanje poraza Turske u svim područjima, od financija do politike. Ponovo smo suočeni s političkom urotom. Uz Boju pomoć ćemo to riješiti", rekao je predsjednik pobornicima okupljenim u Trebizondeu na Crnom moru.
Prelazak na drugo trište
"Ako je Washington spreman rtvovati svoje odnose s Ankarom, Turska će reagirati prelaskom na druga trišta, nova partnerstva i nove saveznike, na štetu onih koji su pokrenuli gospodarski rat protiv cijelog svijeta, uključujući i našu zemlju", zaprijetio je.
"Preostaje nam samo reći zbogom onima koji odluče rtvovati svoje strateško partnerstvo i savez star pola stoljeća sa zemljom od 81 milijuna stanovnika kako bi sačuvali svoje odnose s terorističkim skupinama", dodao je.
Turska i Sjedinjene Drave su partneri u sklopu NATO-a i Sjedinjene Drave imaju vanu bazu u Incirliku, na jugu Turske, koju trenutačno koriste kao centar za operacija protiv dihadističke skupine Islamske drave (IS).
0 ( + )
*
Crni policajac otkrio kako se uspio ubaciti u KKK
Crni policajac otkrio kako se uspio ubaciti u KKK
Ba. M.
Screenshot Business Insider
NOVI film Spikea Leeja "BlacKkKlansman", koji se premijerno prikazuje danas, na obljetnicu prošlogodišnjeg sukoba bijelih suprematista i kontraprotestanata u Charlottesvilleu, temelji se na stvarnom događaju crnog policajca koji se krajem sedamdesetih infiltrirao u Ku Klux Klan u Colorado Springsu.
The Business Insider pronašao je policajca Rona Stallwortha, danas umirovljenika, te razgovarao o njegovoj infiltraciji, odnosno stupanju u kontakt putem telefona s članovima KKK-a te kolegi, bijelom policajcu, koji je umjesto njega odlazio na sastanke.
Ideju dobio kad je vidio oglas u novinama o osnivanju ogranka
Stallworth je ispričao The Business Insideru kako je 1978. dok je radio u policiji u Colorado Springu pokrenuo istragu o KKK-u. Vidjevši oglas u novinama u kojem su se traili novi članovi za formiranje ogranka u njegovom gradu, poslao im je poruku na adresu koju su naveli. Nakon tjedan ili dva dobio je poziv od Ken O’Della, vođe ogranka koji se elio sastati s njim.
“Tad sam rekao sebi: ‘Kvragu, što ću sad?’”, prisjetio se Stallworth koji je na licu mjesta smislio kako će uz pomoć kolege bijelca Chucka stupiti u kontakt s O’Dellom. Dalje je bilo lako dobiti informacije o tome koliko imaju članova, gdje se okupljaju, tko su, itd.
Stallworth i danas ima člansku iskaznicu KKK-a
Stallworth je čak dobio i člansku iskaznicu, koju još uvijek ima, a potpisao ju je David Duke, nacionalni šef KKK-a s kojim je također razgovarao putem telefona.
Tijekom undercover istrage koja je trajala sedam i pol mjeseci Stallworth i njegov kolega uspjeli su spriječiti tri paljenja kria, koje se u SAD-u klasificira kao čin domaćeg terorizma. Također su otkrili i dva člana koja su radila u vojsci, zračnoj obrambenoj komandi NORAD na visokim pozicijama. Obavijestili su Pentagon te su oni dobili otkaze.
Prekinuli istragu kad je predloen za predsjednika ogranka
KKK je s vremenom odlučio nominirati Chucka, odnosno Stallwortha, da postane predsjednik lokalnog ogranka. Kad je to rekao svom šefu u policiji, ovaj je odgovorio: “Završi odmah istragu. Ovo je otišlo predaleko.”
“Rečeno mi je da više ne uspostavljam kontakt s Klanom, da ne odgovaram na njihove telefonske pozive i da Chuck ne ide na sastanke. Šef mi je naredio i da uništim dosje”, ispričao je Stallworth koji je sačuvao dvije biljenice s podacima.
Do 2006. godine nikome nije pričao o istrazi
Do 2006. godine o ovome nije nikome pričao, a 2014. godine objavio je knjigu pod naslovom "Black Klansman".
“Grupe kako što su Ku Klux Klan, neonacisti, skinheadsi, Alt-Right, zovite ih kako elite, su zapravo svi isti. Moramo biti svjesni tko su oni i zašto su takvi… Previše ljudi boji se govoriti o pitanjima rase. No mi moramo biti spremni ukazati i zauzeti se za njih”, rekao je Stallworth.
0 ( + )
*
Tko je Richard Russell, čovjek koji je šokirao Ameriku otmicom aviona?
Tko je bio Richard Russell, čovjek koji je okirao Ameriku otmicom aviona?
Ba. M.
Foto: Instagram
DVADESETDEVETOGODIŠNJI zaposlenik jedne aviokompanije, koji je u petak navečer sjeo u kokpit Bombardiera Q400 na pisti u zračnoj luci Seattle-Tacoma, uzletio te se potom srušio na otok Ketron udaljen 48 kilometara, zove se Richard Russel, kako javljaju američki mediji. Otmica aviona u Seattleu je, inače, već danima udarna vijest u američkim medijima.
Nakon što je neovlašteno ušao u avion aviokompanije Horizon, letio je sat i pol vremena dok se nije srušio i poginuo.
Radio na odravanju aviona i prenošenju prtljage
Russel je u aviokompaniji Horizon Air radio tri godine na odravanju aviona i prenošenju prtljage.
Njegov zračni izlet tokom kojeg je izvodio vratolomije i u kojem se zbog nedostatka iskustva srušio na otok Ketron izazvao je paniku zbog straha od terorizma. Aerodrom je odmah bio zatvoren, a za njim su krenula dva vojna aviona F-15 koja su ga pratila sve dok poginuo.
Let je trajao 90 minuta dok se nije srušio na slabo naseljenom otoku Ketron u Puget Soundu.
Bio je sam u avionu
“Za sada vjerujemo da je bio sam u avionu, no, naravno, to nismo potvrdili na mjestu nesreće”, rekao je Jay Tabb, iz FBI-ja u Seattleu.
Transkript razgovora sa zračnom kontrolom leta otkriva da je riječ o čovjeku koji je i sam bio iznenađen svojim podvigom, nije imao namjeru nikoga ozlijediti te se ispričavao eni koju voli, govoreći da je “samo slomljeni dečko”.
"Beebo" nije imao dozvolu za pilotiranje
Russell, čiji je nadimak bio Beebo, nije imao formalnu dozvolu za pilotiranje. Kao radnik u zračnoj luci imao je sve sigurnosne dozvole i tako se domogao aviona.
Vjeran suprug, voljen sin i dobar prijatelj
U svojoj izjavi obitelj je naglasila kako im je “srce slomljeno”.
“Onima koji su ovo gledali iz kuće moda će teško biti povjerovati, ali Beebo je bio topao i suosjećajan čovjek. Bio je vjeran suprug, voljeni sin i dobar prijatelj”, stoji u izjavi obitelji.
ivio je u Sumneru u dravi Washington, a rođen je u Key Westu u Floridi te se preselio u Wasillu na Aljasci kad je imao sedam godina.
Suprugu je upoznao 2010. godine u Oregonu gdje su zajedno vodili pekaru tri godine.
Kolege s posla ga opisuju kao povučenog čovjeka
Bivši kolega s posla opisao ga je kao “povučenog čovjeka”.
“Drugi radnici su ga voljeli. ao mi je Richarda i njegove obitelji. Nadam se da će prebroditi ovo što im se dogodilo”, rekao je Rick Christenson za The Seattle Times.
Aviokompanija i zračna luka dali su izjavu u subotu
Direktor zračnog prometa na aerodromu Mike Ehl izjavio je kako je čovjek “pristupio legalno avionu” te da nikakvih kršenja sigurnosnih propisa nije bilo.
Direktor Horizon Aira Gary Beck izjavio je kako prema njihovim saznanjima on nije imao licencu za pilota te da nema ideju kako je mogao savladati upravljanje tako kompleksnim avionom.
Što je Russell rekao zračnoj kontroli?
Russellove poruke su varirale od prijedloga za slijetanje do isprika zbog toga što je učinio.
Nakon što su mu kontrolori leta sugerirali da treba pomoć za vonju aviona, odgovorio je: “Ne, ne trebam mnogo pomoći, igrao sam prije videoigrice.”
Kontrolor ga je pitao i da se vrati, na što mu je Russell odgovorio: “To je sigurno doivotni zatvor, a? Pa, nadam se da će biti za tipa kao što sam ja.”
S kontrolorima leta pričao je i o enki kita koja je nosila mrtvo mladunče na leđima o čemu je čitao u novinama, posjeti planinama Olympic u dravi Washington te o tome hoće li mu Alaska Airlines dati posao nakon što uspješno sleti.
Na zamolbu da sleti, odgovorio je: “Ne znam, ne elim. Nekako sam se nadao da će to biti to, znaš.”
Rekao je i sljedeće: “Ima mnogo ljudi kojima je stalo do mene. Razočarat će ih kad čuju da sam ovo učinio. elio bih se svima njima ispričati.”
0 ( + )
*
Nelegaliziranje abortusa - korak unatrag za Argentinu. Što će biti s Hrvatskom?
Argentina glasala protiv abortusa. Moe li se to dogoditi u Hrvatskoj?
Ba. M.
Foto: EPA
TRI mlade djevojke sa zelenim šljokicama na licima i marama iste boje oko vrata ozbiljnih lica ispred zgrade argentinskog senata ovog četvrtka u neutješnom zagrljaju razočarano su dočekale vijest o odbijanju donošenja zakona kojim bi se omogućio abortus u ovoj zemlji. S druge strane, ogrnuti s plavom bijelim nacionalnim zastavama i široko rastegnutim osmijesima protivnici pobačaja biljeili su mobitelima trenutak svoje pobjede. I jedni i drugi masovno su pred senatom unatoč kiši čekali trenutak odluke.
Nakon, kako je argentinski mediji nazivaju, povijesne rasprave, koja je trajala više od 12 sati, senat u toj zemlji ipak nije izglasao legalizaciju abortus ovog četvrtka. Iako je prijedlog prema kojem bi pobačaj bio moguć do 14. tjedna trudnoće prošao ovog lipnja u donjem domu parlamenta, 38 članova senata koji su bili protiv novog prijedloga nadglasalo je ostalih 31. Prema procjenama, ovisi je li riječ o slubenim ili onim aktivista, ilegalno se u Argentini godišnje obavi između 350 000 i 500 pobačaja. Tako je u ovoj zemlji na snazi ostao vrijediti rigorozan zakon star skoro sto godina prema kojem je isti moguć samo u slučaju silovanja te ako je zdravlje ene ugroeno. I to unatoč činjenici da se Argentina posljednjih godina smatra jednom od najprogresivnijih zemalja June Amerike koja je 2010. godine ozakonila i istospolne brakove, a dvije godine kasnije omogućila transrodnim osobama besplatnu operaciju i samostalni odabir spola u slubenim dokumentima. U novom sukobu, zemlje koja se i poput naše često dijeli na progresivnu i konzervativnu, ovog puta potonja je izvojevala pobjedu.
Tradicija protiv progresivnosti
Pitanje pobačaja i u Argentini, kao uostalom i kod nas ,ideološko je pitanje na kojem se lome oštrice tradicionalnih i progresivnih koplja. Čak ni prethodna „moderna“ predsjednica Cristina Kirchner u vrijeme svoja dva mandata na čelu drave nije se usudila otvoriti ovu debatu u donjem domu parlamenta. Ipak, prošlog tjedna kao članica senata glasala je „za“.
U kontekstu June Amerike i sama rasprava je napredak
I to je pokazatelj promjena, doduše, sporih koje se po pitanju pobačaja odvijaju u Argentini. Ipak, u kontekstu June Amerike, dijelu svijeta, koji najviše zaostaje po pitanju prava ena na slobodno odlučivanje o svom tijelu i to je neki napredak.
Naime, tek Kuba i Urugvaj imaju pobačaj ozakonjen u obliku kakav je on u većini europskih zemalja.
U Meksiku je dozvoljen u nekim saveznim dravama poput glavnog grada, i to od 2017. godine, dok je u Chileu prošle godine omogućen u slučaju nasilja, incesta, ako ugroava ivot majke ili abnormalnosti fetusa.
Brazil, također konzervativna zemlja s mnogobrojnim katoličkim i evangeličkim stanovništvo upravo čeka rasprava o legalizaciji pobačaja.
„Argentina 21. stoljeća integrirana u svijet i predvođena predsjednikom Mauricijom Macrijem nastavlja svoj razvoj s povijesnim dugom prema enama – legalnim pobačajem“, piše španjolski El País.
„Nitko ne moe zaustaviti val nove generacije“
No progresivni političari u Argentini su optimistični.
"Ovo danas nije poraz, kaem to ovim djevojkama koje su vani. Ovo je velika pobjeda jer smo uspjeli ovo pitanje postaviti kao nacionalnu debatu. Nitko ne moe zaustaviti val nove generacije. Bit će novi zakon, imat ćemo novi zakon“, kazao je, kako piše argentinski La Nacion, progresivni senator Pino Solanas.
Senatori siromašnih regija pod utjecajem crkve glasali su protiv
Ovakav rezultat, analiziraju argentinski mediji, posljedica je utjecaja senatora sjevernih regija koje su najsiromašnije i najmanje naseljene – čak 23 senatora koji su bili protiv zakona potječe od tamo. Kako to obično biva, utjecaj crkve na tom području je ogroman, bilo da je riječ o fizičkoj prisutnosti ili simboličkoj moći.
Osim toga, u Argentini, iako je laička zemlja, Crkva ima privatno obrazovanje u svojim rukama. Utjecaj klerika na političke strukture je neskriven.
Uloga sjevernih senatora u porazu donošenja zakona o pobačaju je jasan dokaz toga, piše El Pais.
18 posto smrti trudnica uzrokovano ilegalnim pobačajima
Situacija s ilegalnim pobačajima kao i u ostalim zemljama, gdje je zabranjen, predstavlja izuzetnu opasnost za ene.
Prema izjavama ministra zdravlja Adolfa Rubinsteina godišnje 350 000 ena ilegalno pobaci. Brojke aktivistkinja za prava ena kreću se oko 500 000.
Komplikacije zbog ilegalnih pobačaja glavni su uzrok smrti trudnica. Čak 18 posto trudnica koje su umrle, podlegnu zbog komplikacija uzrokovanih ilegalnim pobačajima. A između 45 000 i 60 000 bude ih hospitalizirano iz istih razloga.
Utjecaj crkve - ekskluzivitet manje razvijenih zemalja
Ovaj udarac na prava ena na globalnoj razini dolazi nakon izvojevanja pobjede u katoličkoj Irskoj koja je na referendumu odlučila legalizirati slobodu ena da odlučuju o vlastitom tijelu.
Utjecaj Katoličke crkve barem kad je riječ o pobačaju postaje tako ekskluzivitet manje razvijenih zemalja. U posljednjih pedeset godina, piše The Guardian, više od 40 posto katolika, 1,2 milijarde ive u Srednjoj i Junoj Americi. Njihov broj posljednjih desetljeća raste ponajviše u subsaharskoj Africi – od 45 milijuna u 1970. godini, do 176 milijuna 2012. godine. Azija je također dio svijeta gdje katolicizam širi svoj utjecaj – tamo je 12 posto katolika, odnosno 137 milijuna vjernika.
U Argentini predstavnici crkve prvo su stajali sa strane, a potom se masovno uključili
Argentinski biskupi u početku su stajali sa strane i prepuštali konzervativnim udrugama da „vode bitku“.
„Osim utjecaja Crkve u Argentini, koja je u konačnicu (negativno) utjecala na javnu raspravu o proširenju prava na pobačaj, moramo spomenuti i konzervativni aktivizam, kakav niče danas po čitavom svijetu – pa i u Hrvatskoj, kao što znamo – a koji predstavlja hibridnu formu političkog diskursa koji je poveziv s dominantnom strujom katoličke teologije, ali i desno orijentiranom politikom te populizmom (često se pri propagiranju ovih ideja čuju izrazi poput 'obiteljske vrijednosti', 'poštovanje prema ivotu' itd.). Uzevši u obzir savez ove političke opcije i Crkve, ne moemo biti iznenađeni razvojem događaja u Argentini. I sam je predsjednik Mauricio Marci protivan pobačaju“, komentirala za Index teologinja Greta Grakalić Rački s riječkog Filozofskog fakulteta.
Papa Franjo usporedio je pobačaj s nacističkim metodama
Biskupi su pred odlučivanje organizirali masovne mise i javno pozivali političare kako da glasaju. Metoda koja moda za Hrvatsku nije začuđujuća, no u razvijenim demokracijama predstavlja opasno uplitanje Crkve u svjetovne poslove.
I iako broj katolika u Argentini opada – 1995. godine bilo ih je 87 posto, ove godine ih je 65 posto – papa Franjo, Argentinac, još uvijek je moćna ličnost u zemlji.
Kako je vrijeme odmicalo, više crkvene strukture preuzimale su konce u svoje ruke. Papa Franjo u oujku ove godine napisao je pismo svojim sunarodnjacima kako im prioritet treba biti „obrana ivota i pravde“.
A nedavno je u Rimu, koristeći se selektivnim argumentima, pobačaj usporedio s nacističkim metodama.
„Prošlo stoljeće cijeli svijet se skandalizirao s onim što su radili nacisti kako bi pročistili rasu. Danas radimo isto, samo s bijelim rukavicama“, rekao je papa Franjo.
„Povezanost s tako snanim simboličkim autoritetom itekako je utjecao na javno mnijenje. Biskupi su se uključili nešto kasnije, da, ali promišljeno – s naslovom priopćenja „U poštovanju ivota“ i naglaskom na dijalogu koji je inkluzivan za sve građanke i građane – kršćane/ke i nevjernike/ce, koji također mogu razumjeti 'dar ivota'. Također, naglasili su dunost seksualnog obrazovanja koje vide kao put ka ispravnom izboru, što bi bio, dakako, restriktivan zakon o pobačaju“, objašnjava Grakalić Rački.
„Crkva se umiješala u raspravu u kojoj joj nije mjesto“
"Crkva se umiješala u raspravu u kojoj joj nije mjesto, nije poštovala demokratsku debatu i zauzela je ekstremističku poziciju nazivajući nacistima nas koji smo glasali za ovaj zakona“, kazala je zastupnica donjeg doma Silvia Lospennato za argentinski La Once Diez/Radio de la Ciudad.
S druge strane, Grakalić Rački ipak ukazuje na Junu Ameriku kao mjesto najnaprednije katoličke doktrine - teologije oslobođenja.
„Juna Amerika je mjesto gdje se rađala i cvjetala teologija oslobođenja, jedna o najprogresivnijih struja unutar suvremene religioznosti – no, kako vidimo, ona je često marginalna u odnosu na ideologiju dominantne Crkvene hijerarhije, vjerojatno zbog danas dosta nepopularnih, lijevih, pa i komunističkih tendencija. Također, za čitavu teologiju - bila ona lijeva, progresivna ili konzervativna - postavlja se pitanje čujnosti enskih glasova i političke relevantnosti enskih iskustava – bile one dio Crkve ili ne. Zato je i radikalna feministička teologinja Mary Daly svojevremeno izjavila da je traenje 'enske ravnopravnosti u Crkvi jednako traenju ravnopravnosti crne osobe unutar Ku Klux Klana' – cijela ova struktura je, po njoj, inherentno mizogina. Pa tako, vjerojatno, i politike koje se ideološki na nju oslanjaju“, objašnjava Grakalić Rački.
I dok ckrva nema namjeru prepoznati ene kao ravnopravne, promjene u argentinskom društvu i optimizam nastao tokom rada na kampanji za legalizaciju pobačaja unatoč rezultatima glasanja ne jenjava.
"Pobačaj nije više tabu. Snaga pokreta za legalizaciju abortusa ne mjeri se s nekoliko glasova za odranje statusa quo“, napisala je za argentinski list Clarín odvjetnica Agustina Ramon Michel.
Hrvatske teologinje za pobačaj
Hrvatskoj pak „status quo“ po pitanju pobačaja za odranje demokratskih standarda bit će itekako potreban iduće godine kad se bude donosio novi zakon koji će regulirati ovo pitanje.
O mogućem utjecaju crkve Grakalić Rački kae:
„Sama Crkva cijelu je povijest svoje dominantne katoličke teologije govorila protiv pobačaja. S tim, naravno, da je konačna odluka da 'ivot počinje začećem' donesena tek u vrijeme Prvog vatikanskog koncila, početkom dvadesetog stoljeća, kada su i prvi plodovi feminističke borbe postali vidljivi čitavom čovječanstvu. Prije toga, Toma je Akvinski, jedan od vrhovnih autoriteta Crkve, govorio da duša nastaje tek nekih mjesec dana posije začeća. Ipak, u svijetu, a i kod nas, polako se probijaju glasovi teologinja koje stvaraju feminističku teologiju kakva prkosi dominantnoj struji – njemačka teologinja Regina Ammicht Quinn javno govori o enskom pravu na pobačaj. Kod nas neprihvatljivim pojmom 'roda' bavi se Rebeka Anić, a Lana Bobić i Bruna Velčić javno istupaju protiv seksističkih izjava crkvenog klera. Anna Raffai teologinja je i mirovna aktivistkinja. Računam na angaman ovih ena u javnoj raspravi oko Zakona o pobačaju koji nam predstoji u idućoj godini“.
0 ( + )
*
Što se to zapravo događa u Rumunjskoj?
to se to zapravo događa u Rumunjskoj?
Ba. M.
Foto: EPA
FOTOGRAFIJE i snimke nepregledne gomile ljudi svih uzrasta s nacionalnim zastavama i transparentima pred zgradom rumunjske vlade, interventni policajci koji suzavcem rastjeruju gomilu te bolnička nosila s ozlijeđenim prosvjednicima jedna su od glavnih vijesti diljem svijeta ovog vikenda.
Okupljanje "kod irafe", spomenika koji se nalazi nasuprot zgrade Vlade ispred prirodoslovnog muzeja na Trgu pobjede u Bukureštu pretvorilo se u masovni izraz nezadovoljstva koji se prelio ulicama Rumunjske ovog petka i subote.
Uz glavni grad, antivladini prosvjedi odvijaju se diljem zemlje u gradovima Cluju, Sibiu, Timisoari i Iasi gdje se u petak okupilo hiljade ljudi. Najmasovniji su, dakako, bili u Bukureštu gdje je, prema novinskim izvještajima, u dva dana gotovo 100 hiljada ljudi došlo izraziti svoje nezadovoljstvo potezima lijeve vlade čiju ostavku trae. Prvog dana više od 450 ljudi je ozlijeđeno, među njima i tridesetak policajaca, a tridesetak osoba je privedeno.
Ovi prosvjedi nastavak su rumunjske borbe na ulicama koja je započela još od formiranja lijeve vlade krajem 2016. godine koja je prvo pokušala ublaiti kazneni zakon, no nakon niza prosvjeda se odlučila za pravosudnu reformu. Krajem prošle godine vlada je ponovo predloila promjene zakona koje bi omogućile oprost nekih kaznenih djela te donošenje amandmana kaznenog zakona koji se tiču zlouporabe moći, što bi omogućilo brojnim političarima da izbjegnu kazneni progon zbog korupcije, smatraju kritičari. To je dovelo do novog vala prosvjeda, koji su tokom ljeta, pogotovo dok je trajalo Svjetsko nogometno prvenstvo, dijelom posustali, no sad su se opet razmahali kulminirajući ovaj vikend kada su u zemlju stigli i brojni građani, predstavnici dijaspore.
Prosvjednici ele zakone koji će štititi građane, a ne političare
„elimo demokraciju i zakone koji će štititi građane, a ne političare“, rekla je za The New York Times tridesettrogodišnja Moise Maracine koja je doletjela na prosvjed iz Velike Britanije gdje ivi i radi. Ona je jedna od brojnih građana i građanki koji su prekinuli svoje godišnje odmore te doputovali u domovinu iz koje su otišli najvećim dijelom u potrazi za poslom.
4 milijuna Rumunja radi u inozemstvu
Prema slubenim podacima, oko 4 milijuna Rumunja, od ukupno 20 koliko ih ima, radi u inozemstvu, polovica u Italiji i Španjolskoj. Slubeni rumunjski zavod za statistiku objavio je kako oni u domovinu šalju preko tri milijarde eura godišnje, a u proteklih deset godina je to bilo skoro 40 milijardi eura, piše Deutsche Welle. Samo tokom 2017. godine iseljeni Rumunji su obiteljima u domovini poslali 4,3 milijarde eura, ili blizu 2,5 posto BDP-a zemlje, jedne od najsiromašnijih u Europi, gdje prosječna plaća iznosi 520 eura.
Političari dijasporu nazivaju "prosjacima, lopovima i kurvama"
Upravo stoga, uvjereni su kako imaju pravo javno izraziti nezadovoljstvo stanjem u dravi, dok ih političari vladajuće stranke PSD etiketiraju kao „prosjake, lopove i kurve", odnosno „lumpendijasporu" koju plaća idov Soroš i američki interesi koji ele oslabiti Rumunjsku, ili ih pak Bruxelles tjera da to čine, piše Deutche Welle.
"Hoćemo vidjeti moderne ceste i škole, a ponajviše elimo da ne moramo plaćati mito i lijevima i desnima“, izjavila je za AFP Ileana Anghel, koja je s muem doputovala iz Španjolske.
Stogodišnji filozof koji prosvjeduje već 550 dana
No ne prosvjeduje samo dijaspora koja tvrdi kako je upravo zbog ovakvih politika morala otići iz zemlje, već i građani koji su ostali u Rumunjskoj. Jedno od najistaknutijih lica je filozof Mihai Sora, koji ima 102 godine i već 550 dana redovito prosvjeduje pred palačom vlade. Na društvenim mreama, piše Deutsche Welle, Sora je najavio kako su mu liječnici nakon operacije savjetovali da „prekine trening boksa i karatea" i da se „više ne uzbuđuje toliko", no on je ustrajan: „To me neće spriječiti da se opet vidim sa svima vama 10. augusta kod irafe. Tamo se onda svi moemo sasvim mirno uzbuditi."
Reforma koja prijeti neovisnosti sudaca
Ovi prosvjedi samo su nastavak borbe građana protiv mjera rumunjske vlade, koju od kraja 2016. godine ponovo vodi lijeva stranka PSD. Njihova reforma pravosuđa, prema kritičarima, prijeti neovisnosti sudaca, a političkim dunosnicima omogućuje da izbjegnu progone. Pola milijuna ljudi u februaru 2017. godine u „najvećim prosvjedima nakon pada komunizma“, kako su okarakterizirani u medijima, izašlo je na ulice kako bi se usprotivili toj dekriminalizaciji korupcije.
Tuiteljica koja je simbol borbe protiv korupcije otpuštena
No to nije omelo vladu. Tako je prošlog mjeseca otpuštena tuiteljica Laura Codruta Kovesi, koju mnogi vide kao simbol borbe protiv korupcije. Na čelu antikorupcijskog ureda Corduta Kovesi smijenila je brojne lokalne i nacionalne lidere te stekla neprijatelje, predstavnike političke klase, piše The Guardian. Tisuće ljudi također je izašlo kako bi joj iskazalo svoju potporu.
Pravne promjene se donose zbog čelnika ljevice
Sporne reforme kritizirale su Europska komisija i SAD. A dvanaest zapadnih zemalja u lipnju ove godine uputilo je Rumunjskoj otvoreno pismo nakon što je parlamentarno povjerenstvo počelo analizirati amandmane kaznenog zakona koji bi čelniku ljevice Liviuu Dragnei omogućili da izbjegne zatvor u albenom postupku, jer ga je prvostupanjski sud osudio na tri i pol godine zatvora za fiktivno zapošljavanje.
Tri premijera u godinu dana
Upravo zbog tih osuda Dragnei nije mogao postati premijer, već je umjesto njega imenovan Sorin Grindeanu. Tijekom njegovog mandata predloene su uredbe koje su uključivale oprost za neke prekršaje i ublaavanje kaznenih zakona, koji su zbog kritike u javnosti i dijelu pravosuđa donesene u tajnosti te dovele do spomenutih masovnih prosvjeda.
Naslijedio ga je Mihaia Tudosea koji se nije dugo zadrao na toj poziciji jer, kako se smatra, kao ni Grindeanu nije više bio pod utjecajem Dragneija. Nova premijerka Viorica DÄncilÄ tako je treća osoba na čelu vlade u godinu dana. No ni ona ne ulijeva povjerenje rumunjskim biračima. Dio njenog kabineta također je opterećen korupcijskim aferama. Njen zamjenik Paul Stanescu je pod istragom zbog sumnji u zloupotrebu poloaja, a druga članica vlade, Rovana Plumb, također je bila pod istragom.
Prosvjedi se nastavljaju
Unatoč policijskoj brutalnosti, koju je osudio i sam predsjednik drave Klaus Iohannis, prosvjedi se nastavljaju, a ako je suditi prema jučerašnjem okupljanju, ovo će biti nemiran august u Rumunjskoj.
„Došla sam nakon što sam na televiziji vidjela što se dogodilo u petak - brutalnost policije protiv mirnih protestanata“, rekla je za The Guardian šezdesetčetverogodišnja Floarea Toader ogrnuta nacionalnom zastavom ute, plave i crvene boje.
„Moja djeca rade u Španjolskoj i voljela bi se vratiti. No to trenutno nije moguće jer su političari zainteresirani samo za sebe i ne rade ništa za druge“, dodala je.
0 ( + )
*
Neonacisti danas stižu pred Bijelu kuću
Neonacisti danas stiu pred Bijelu kuću
Ba. M.
Ilustracija (nije fotografija događaja iz članka): Getty Images
PROSVJED pod nazivom “Unite the Right 2” odrat će se danas se u 17:30 na trgu Lafayette nasuprot Bijele kuće. Njime se planira obiljeiti prošlogodišnji “Unite the right” koji se odravao u Charlottesvilleu.
Prosvjed predvodi bijeli supremacist i antisemit Jason Kessler
Organizacija prosvjeda pod vodstvom bijelog supremacista i antisemita Jasona Kesslera pada na dan obiljeavanja godišnjice lanjskog sukoba bijelih rasista i protuprotestanata u virdinijskom gradu Charlottesvilleu u kojem je ubijena prosvjednica Heather Heyer, nakon što se čovjek iz Ohija James Field s autom zaletio u skupinu kontraprotestanata, te dva pripadnika policije.
Trump izjednačio obje strane
Predsjednik Donald Trump tada je izjavio kako je riječ o "vrlo dobrim ljudima s obje strane" koji izraavaju svoje nezadovoljstvo du političkog spektra, izjednačavajući tako kontraprosvjednike s neonacistima I ostalima zagovornicima superiornosti bijele rase. Izjednačivši obje strane razbjesnio je javnost, pa čak I republikance koji su osudili takve izjave.
Ovaj put Trump ipak osudio "sve oblike rasizma"
U subotu je Trump osudio “sve oblike rasizma” u tvitu objavljenom povodom obljetnice u Charlottesvilleu.
Kessler je policiji prijavio da očekuje oko 400 sudionika, no policija je oprezna te su uvedene posebne mjere i dovedene stotine policajaca kao pojačanje, piše The New York Post.
I kontraprosvjednici u Washingtonu
Nekoliko kontraprosvjeda također je dobilo dozvolu za okupljanje u blizini.
Kontraprosvjednici okupit će se na susjednim trgovima – trgu Slobode, McPherosonovom trgu te trgu Farragut.
Policija podignula razinu zaštite
Gradonačelnik Washingtona u četvrtak je podignuo stupanj zaštite u gradu, a policija se već mjesecima priprema za moguće incidente.
“Koristimo nekoliko tehnika kako bismo prosvjednike drali odvojene. Ne volimo obično govoriti o tome kako ne bi eventualno dali prednost onima koji moda ele stvarati problem”, izjavio je šef policije Peter Newsham za WTOP.
Za sada mirno u Charlottesvilleu
S druge strane, u Charlottesvilleu stotine policajaca osiguravalo je centar grada jučer, promet automobilima je bio zabranjen, dok su prolaznici morali proći kroz dvije sigurnosne provjere, gdje su im se pregledavale torbe.
Stotine studenata i aktivista šetalo je ulicama u subotu navečer. Mnogi od sudionika bili su ljuti zbog prevelike prisutnosti policije te su izvikivali slogane poput: “Policija i Klan idu ruku pod ruku”.
Tijekom dana grupa antifašističkih protestanata prošetala je centrom s porukom “Laku noć, Bijeli Prajd”.
No dan je uglavnom protekao bez nemira te su se glasine o tome kako se bijeli nacionalisti planiraju vratiti u Charlottesvile pokazale netočnima. Policija je uhapsila troje ljudi do rane večeri i to uglavnom zbog sitnih prekršaja.
0 ( + )
*
Pad religioznosti - ključ gospodarskog razvoja u 20. stoljeću
Pad religioznosti - ključ gospodarskog razvoja u 20. stoljeću
T.L.P.
Foto: EPA
VEĆ desetljećima nam je poznata činjenica da su sekularne drave u pravilu bogatije od onih religioznih. Traenje razloga za to podrazumijeva razvezivanje sloenog čvora kognitivnih i društvenih faktora. Moj mali tim suradnika smatrao je da bi bilo bolje postaviti direktnije pitanje: je li prva bila sekularna kokoš ili gospodarsko jaje? Tim riječima Damian Ruck, znanstvenik na Sveučilištu u Bristolu, započinje svoju kolumnu u časopisu The Conversation.
U nastavku prenosimo dijelove njegovog članka.
Oprečni stavovi Durkheima i Webera
"Naš članak koji je nedavno objavljen u časopisu Scientific Advances pokazuje da se u 20. stoljeću sekularizacija pojavila prije gospodarskog razvoja, a ne obratno. Iako to nije dokaz da sekularizacija čini dravu bogatijom, on ipak isključuje suprotnu mogućnost. Strijela vremena putuje u jednom smjeru, tako da ne moemo očekivati da će gospodarska uspješnost utjecati na mišljenja ljudi u prošlosti.
Istraivanja koja je proveo institut Global World Gallup pruaju nam jasnu sliku o odnosu između sekularizacije i gospodarskog razvoja - najsiromašnije drave svijeta ujedno su i najreligioznije. No i prije pojave modernih istraivanja vodeći znanstvenici ranog 20. stoljeća već su primijetili da su industrijalizirana društva u pravilu manje religiozna od agrarnih, iako se nisu slagali oko objašnjenja tog fenomena.
Francuski sociolog s početka 20. stoljeća Emile Durkheim vjerovao je da je gospodarski razvoj prethodio religioznosti. On je smatrao da religija ima praktičnu ulogu u edukaciji i stvaranju boljitka u društvu. No kad su prosperitetnija društva počela sama obavljati te uloge, religija je bila svedena na margine. S druge je strane nekoliko desetljeća kasnije njemački sociolog Max Weber razvio teoriju o prvobitnosti religijske promjene. Prema njegovim je zapisima protestantska reformacija pokrenula stampedo produktivnosti i gospodarskog rasta kao rezultat "protestantske radne etike".
Uranjanje u prošlost
"Moji kolege i ja smatramo da je jedna od ključnih prepreka koja nam je stajala na putu do pronalaska rješenja bio nedovoljno duboki uvid u povijest. Za mjerenje sloenog koncepta poput sekularizacije potrebna je sveobuhvatna analiza. No ona je u većini svijeta bila moguća u razdoblju od samo nekoliko desetljeća, od 1990. godine. Ipak, ovog smo puta prvi put pronašli metodu dubljeg uvida kojim smo uspjeli pokriti prvih 100 godina 20. stoljeća.
Ovaj vremenski periskop prikazuje se nakon što skupimo dokaze iz antropologije, političkih znanosti i neuroznanosti: vjerovanja i mišljenja ljudi oblikuju se i učvršćuju tokom prvih nekoliko desetljeća njihova ivota.
Ipak, usprkos ivotnom vijeku i usponima i padovima koji ga obiljeavaju, religijska uvjerenja pojedinih osoba uvijek će odraavati njihove formativne godine. Oni nesvjesno nose fosilizirano sjećanje na to u kojoj je mjeri bilo sekularizirano društvo u doba njihova djetinjstva pa sve do danas. Ako primjerice elite saznati koliko je svijet bio religiozan 1950-ih godina, samo pogledajte koliko su religiozni ljudi rođeni tokom 1950-ih godina."
Individualna prava razdvajaju drave
"Poruka je kristalno jasna: sekularizacija se pojavljuje prije gospodarskog razvoja, a ne nakon njega. To znači da moemo eliminirati Durkheimov funkcionalistički model, ali ne moemo Webera proglasiti pobjednikom. Svako ljudsko društvo je kakofonija isprepletenih uzroka, učinaka i dinamičnih neočekivanih fenomena. Traenje jedinog uzroka bilo čega u toj areni neće nas dovesti nigdje. Zato smo provjerili nudi li nam nešto drugo uvjerljivije objašnjenje.
Primjerice, poštivanje individualnih prava moralna je pobjeda humanitarne revolucije. Ona moe posluiti kao stepenica koja je potrebna nekom društvu da bi ono postiglo gospodarski prosperitet. Poštivanje individualnih prava zahtijeva toleriranje homoseksualnosti, prava na pobačaj i razvoda braka. Pokazalo se da sekularna društva postaju prosperitetna tek nakon što razviju višu razinu poštivanja tih individualnih ljudskih prava.
Ako detaljnije razmotrimo različite dijelove svijeta, vidjet ćemo da postoje bogate drave koje su religiozne i siromašne koje su sekularne. Drave poput SAD-a i europskih katoličkih zemalja postale su gospodarski prosperitetne premda u njima religija i dalje ima značajnu ulogu. Suprotno tome, bivše komunističke zemlje istočne Europe su među najsekularnijim zemljama svijeta, a svejedno su gospodarski zaostale. Ispada da je poštivanje individualnih prava glavni faktor koji razdvaja bogate od siromašnih.
Ipak, ne smijemo ignorirati ulogu religije. Lako je primjetno da individualna prava procvjetaju kad religija izgubi na vanosti. No ipak ne postoji razlog zbog kojeg individualna prava ne bi mogla opstati u religioznom svijetu. Ako religijske zajednice mogu odbaciti konzervativna stajališta i prigrliti moderne kulturne vrijednosti, tada mogu postati moralna vodilja gospodarski prosperitetnih drava u budućnosti", piše Damian Ruck za The Conversation.
0 ( + )
*
Deseci tisuća izraelskih Arapa na ulicama zbog kontroverznog zakona
Deseci hiljada izraelskih Arapa na ulicama zbog kontroverznog zakona
Hina
Foto: FaH/EPA
VIŠE desetaka hiljada izraelskih Arapa prosvjedovalo je u subotu u Tel-Avivu protiv spornog zakona kojim se Izrael definira kao "drava-nacija idovskog naroda", javlja agencija France Presse.
Prema izraelskoj dravnoj televiziji, više od 30.000 osoba okupilo se na skupu organiziranom na poticaj organizacija koje zastupaju arapske izraelske manjine, a one čine 17,5 posto stanovništva.
Izraelski Arapi potomci su Palestinaca koji su ostali na svojoj zemlji nakon osnutka izraelske drave 1948. godine.
Prošlog tjedna na velikom skupu okupili su se Druzi, druga manjina koja se također protivi tom zakonu. I Druzi i Arapi smatraju da novi zakon, na koji je podneseno pet tubi na vrhovnom sudu, stvara od njih građane drugoga reda.
Prosvjednicima se pridruili i idovi
Izraelski idovi pridruili su se prosvjednicima koji su izvikivali na hebrejskom i arapskom "jednakost, jednakost", "nećemo šutjeti" i "apartheid neće proći", a izraelskog premijera Benjamina Netanyahua nazivali su "fašistom".
Izraelski parlament usvojio je 19. srpnja zakon kojim se Izrael definira kao "dravu-naciju idovskog naroda". Tim tekstom određuje se da hebrejski postaje jedini slubeni jezik Izraela, što je novost jer je arapski imao identičan status s hebrejskim. Nadalje se propisuje da su "idovska naselja (u Izraelu) od nacionalnog interesa".
U tekstu se uopće ne spominje jednakost građana ili demokratski karakter zemlje i zabrinjava manjine jer je dio temeljnih zakona koji slue kao ustav koji u Izraelu ne postoji.
Netanyahu je ustvrdio da ne kani prihvaćati amandmane i objasnio da bez novog zakona "ne bi bilo moguće jamčiti budućim generacijama da će Izrael biti idovska drava".
"To je rasistički zakon"
Druzi, manjina od 130.000 ljudi koji za razliku od izraelskih Arapa slue vojni rok u Izraelu, također su u subotu navečer prosvjedovali.
"Riječ je o rasističkom zakonu koji podsjeća na apartheid u Junoj Africi" izjavio je Mohamad Barake koji predsjeda visokim odborom izraelskih Arapa. Ta je organizacija podnijela pet tubi na zakon pri Vrhovnom sudu.
Eva Ilouz, idovska filozofkinja francuskog podrijetla, rekla je da nije došla ivjeti u Izrael "zato da bi se koristila povlasticom što je idovka".
Amos Shoken, vlasnik oporbenog izraelskog dnevnika Haaretz, koji je također bio na prosvjedu, pozvao je izraelske Arape "neka ne očajavaju jer će tako samo razveseliti ekstremističku desnicu". Umjesto toga, pozvao ih je da "se nastave mobilizirati protiv teksta koji legalizira diskriminaciju".
0 ( + )
*
Erdogan: Protiv Turske se vodi ekonomski rat, uzvratit ćemo
Erdogan: Protiv Turske se vodi ekonomski rat, uzvratit ćemo
Hina
Foto: FaH/EPA
PREDSJEDNIK Recep Tayyip Erdogan ustvrdio je u subotu, dan nakon strmoglavog pada nacionalne valute, da se protiv Turske vodi "ekonomski rat" i najavio da će na njega uzvratiti, no nije imenovao nijednu dravu.
Nakon što je američki predsjednik Donald Trump udvostručio carine za turski čelik i aluminij, Erdogan je pad turske lire za 18 posto u odnosu na dolar u petak nazvao "raketama gospodarskog rata ispaljenima na Tursku".
"Oni koji su planirali izvesti dravni udar u srpnju 2016. sada to ele učiniti ekonomskim putem", rekao je Erdogan u govoru na političkom skupu, ali nije imenovao nijednu dravu.
Američko-turski odnosi na niskim granama
Odnosi između Turske i Sjedinjenih Drava, koje su saveznici unutar NATO-a, pali su na najnie grane unazad više desetljeća zbog niza pitanja - od različitih interesa prema Siriji, turske ambicije da kupi ruski obrambeni sustav do američkog pastora Andrewa Brunsona koji je u zatvoru u Turskoj pod optubom za terorizam.
"Oni koji se ne mogu s nama nositi izveli su digitalne valutne urote koje nemaju veze sa stvarnošću naše zemlje, s našom proizvodnjom i stvarnom ekonomijom", rekao je Erdogan na skupu svoje stranke AK u gradu Rize na Crnome moru.
"Naša se zemlja ne urušava niti je razorena, niti je u stečaju ili krizi", ustvrdio je.
Turski predsjednik nije u govoru spomenuo specifični rok dat Turskoj za izručenje Brunsona, ali je naznačio da se Turskoj ne moe prijetiti.
"To nije bilo koja zemlja, to je Turska"
"Oni prijete, kau, poslat ćete nam ga do 18 sati... To nije bilo koja zemlja. To je Turska", poručio je Erdogan.
Nakon gotovo 20 mjeseci u turskome zatvoru, Bruson je od srpnja u reimu kućnog pritvora. Od tada Trump i njegov potpredsjednik Mike Pence pozivaju turske vlasti da ga puste na slobodu, a Ankara uzvraća da je njezino sudstvo neovisno.
Tursko izaslanstvo posjetilo je Washington prošli tjedan, no nema naznaka da je postignut dogovor.
Erdogan je u subotu ponovio poziv Turcima da prodaju svoje dolare i eure kako bi spriječili dalje potonuće pad lire.
Turska lira izgubila je oko 40 posto vrijednosti samo u ovoj godini.