Bugari već 125 dana prosvjeduju protiv korumpirane vlade
Bugari već 125 dana prosvjeduju protiv korumpirane vlade
Index Vijesti
Foto: Getty Images
U GODINI pandemije koronavirusa, velikih nereda i povijesnih izbora u Americi, novih terorističkih napada u Europi, masovnih prosvjeda u Bjelorusiji te novog rata na rubu Europe (između Armenije i Azerbajdžana), prosvjedi u jednoj nama obližnjoj državi prolaze gotovo neprimijećeno.
No Bugari, iako ne privlače preveliku pažnju Europe i svijeta, već 125 dana izlaze na ulice i prosvjeduju, nekad mirno, nekad nasilno, tražeći odlazak vladajuće elite i optužujući je za korupciju i zloupotrebu položaja.
Povod za prosvjede koji su počeli u srpnju bila su dva incidenta koja, smatraju prosvjednici, ilustriraju razmjere korupcije u Bugarskoj pod vlašću konzervativnog premijera Bojka Borisova.
Prvi je bila akcija u kojoj su aktivisti iz oporbene stranke Da, Bugarska!, predvođeni bivšim ministrom pravosuđa i predsjednikom stranke Hristom Ivanovim, 7. srpnja motornim čamcem došli do javne plaže na obali Crnog mora, u blizini grada Burgasa, na kojoj se nalazi luksuzna rezidencija Ahmeda Dogana, jednog od najutjecajnijih i najbogatijih ljudi u Bugarskoj. Aktivistima koji su pokušali na plažu zabiti bugarsku zastavu cilj je bio ovim performansom skrenuti pozornost na to da je plaža ispred objekta ilegalno ograđena i na čuvare iz državne službe koji su tamo ilegalno angažirani.
Sigurnosni agenti štite plažu koju je ilegalno ogradio medijski tajkun blizak vladi
A ti su ih čuvari onda presreli, izgurali i potom pozvali policiju, inzistirajući na tome da je plaža u privatnom vlasništvu - iako je morska obala u Bugarskoj, baš kao i u Hrvatskoj, javno dobro. No Ivanov i njegova dvojica kolega sve su snimali i uživo emitirali na Facebooku, a njihov videostream je u sljedećih nekoliko dana pogledalo više od milijun ljudi.
Dogan inače, kako piše Deutsche Welle, kontrolira imperij bulevarskih medija koje oštro kritiziraju Reporteri bez granica i druge organizacije za zaštitu ljudskih prava. Dogan je počasni predsjednik (do 2013. i predsjednik) parlamentarne stranke Pokret za pravo i slobodu, koja je osnovana kao stranka za pripadnike muslimanske, odnosno turske manjine u Bugarskoj, te politički mentor zastupnika i oligarha Deljana Pevskog, koji podržava premijera Borisova.
Ivanov je optužio Dogana da ga štite agenti Nacionalne sigurnosne službe, iako po zakonu imaju ovlasti štititi samo državne lidere, a ne privatne osobe kao što je Dogan. Predsjednik Rumen Radev, inače jedan od najžešćih kritičara premijera Borisova, potvrdio je da je to istina u obraćanju javnosti sljedeći dan i pozvao vodstvo NSS-a da prekine zaštitu Dogana i Pevskog.
Inače, međunarodna organizacija Reporteri bez granica (RSF) opisala je Pevskog, čije je (na kraju neuspješno) postavljanje za šefa obavještajne zajednice izazvalo val masovnih prosvjeda još 2013., kao "utjelovljenje" sprege između bugarskih oligarha i političara. Što se same Bugarske tiče, nju RSF naziva "crnom ovcom Europske unije" po pitanju medijskih sloboda i tek 111. na svijetu, za što najveću zaslugu pripisuju upravo Pevskom, vlasniku dvaju novina, televizijskog kanala i niza portala. I dok država netransparentno financira medije, potičući ih da štede vlasti, u isto vrijeme sudski progoni nezavisne medije, upozorava RSF.
Policija izvela pretres ureda predsjednika koji je kritizirao premijera
Dva dana nakon akcije na plaži koju je Dogan okupirao, 9. srpnja je uslijedio drugi incident koji je razbjesnio Bugare i potaknuo njihov izlazak na ulice. Policija je tog dana, naime, izvršila pretres ureda predsjednika Radeva i uhapsila dvojicu njegovih suradnika kao osumnjičenike za trgovinu utjecajem, po nalogu državnog odvjetnika Ivana Geševa.
Gešev je, zanimljivo, prije toga odbacio poziv da istraži aferu s Doganom i javnom plažom koju je prisvojio, odgovarajući da se "ured državnog odvjetnika nema namjeru uvlačiti u sitne političke igre".
Prvi prosvjed organiziran je navečer istog dana, s jasnim zahtjevom - ostavkom cijele vlade i državnog odvjetnika Geševa. Prosvjednicima se pridružio i sam predsjednik Radev optužujući državno odvjetništvo da je u sprezi s mafijom.
"Bugarska mafija postigla je nemoguće i ujedinila narod protiv sebe. Na svima nama je da izbacimo mafiju iz izvršne vlasti te da izbacimo mafiju iz ureda državnog odvjetnika kojeg mafija koristi na najbezobzirniji način kao štit i za političku represiju", poručio je Radev na tom prosvjedu, prenosi portal Politico.eu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Bugarski novinar: Borisov je u tri mandata stvorio državu u sjeni
Kako za Deutsche Welle piše bugarski novinar Aleksandar Andrejev, Bugarska je već godinama zemlja s najviše korupcije u Europskoj uniji, prema ocjeni Transparency Internationala, ali taj podatak se u Bruxellesu rado gura pod tepih. Naime, "loši momci" Europske unije sjede u Varšavi i Budimpešti, dok je u Sofiji "na vlasti jedan pravi Europljanin i pouzdani partner". Borisov, doduše, uvijek glumi dobrog Europljanina - kada je riječ o sankcijama protiv Moskve, zatim za vrijeme izbjegličke krize, kada se radi o zajedničkoj energetskoj politici, poštovanju financijskih kriterija, pa čak i za vrijeme koronakrize.
Istovremeno je, međutim, u Bugarskoj urušio vladavinu prava i od privrede (prije svega fondova Europske unije) napravio samoposlugu za sumnjive oligarhe i vjerne stranačke drugove. Preko svojih posrednika uništio je medijske slobode, a demokratsku politiku degradirao na vulgaran šou jednog čovjeka.
Upravo zato trenutno hiljade ljudi prosvjeduju na ulicama Bugarske, nastavlja Andrejev, jer im je jednostavno svega dosta. Ne samo zbog brojnih skandala s korupcijom u koje su upleteni vodeći ljudi vladajuće stranke GERB (Građani za europski razvoj Bugarske). I ne samo zbog tajno snimljenih fotografija iz spavaće sobe Borisova na kojima se vidi kako na noćnom ormariću stoje pištolj, zlatne poluge i svežanj novčanica od po 500 eura. I ne samo zbog vulgarnog načina na koji se odnosi prema predsjedniku države, predsjedniku parlamenta i cijelom bugarskom narodu.
Prije svega se radi o uspostavljanju totalne kontrole nad politikom, privredom, pravosuđem i medijima, što je postepeno obavljeno za vrijeme tri njegova mandata. Tijekom ta tri mandata je nastala "država u sjeni", s nevidljivim centrima moći i sudstvom koje skoro u potpunosti kontrolira izvršna vlast, zaključuje Andrejev.
Borisov je pak u intervjuu za ove njemačke novine u srpnju, na samom početku ovih prosvjeda, obrazložio da je riječ o "izbijanju dugogodišnjeg bijesa protiv korupcije i arogancije vlasti, udruženih sa strahom od nadolazeće ekonomske krize".
"Ljudi različitih političkih opredjeljenja su izašli na ulice tražeći moralni i politički novi početak, restart. Ovi ljudi su srditi na arogantnu demonstraciju moći državnog odvjetništva koje se jasno politički pozicionira i krši zakon", dodao je.
Pet ministara dalo ostavku, ali prosvjednici traže ostavku cijele vlade
Kako premijer Borisov i državni odvjetnik Gešev nisu htjeli dati ostavku, prosvjedi su se nastavili preko ljeta, okupljajući ljude iz različitih slojeva društva i raznih političkih opredjeljenja, koji traže "život prema europskim standardima". Prosvjednici su izborili određene pobjede - do kraja augusta čak petero ministara dalo je ostavku, uključujući ministra pravosuđa Danajla Kirilova.
U rujnu je u Sofiji došlo i do nasilnog sukoba između protestanata i policije koja je štitila zgradu parlamenta, pri čemu je najmanje 55 ljudi završilo u bolnici, od čega 37 policajaca. Uhapšeno je 126 protestanata. No suzavac, zvučne bombe i masovna uhapšenja samo su još više razbjesnili Bugare.
No Borisov nije popustio prosvjednicima i dao ostavku. Umjesto toga, počeo je proces ustavne reforme, za što kritičari tvrde da radi s ciljem kupovanja vremena i, u isto vrijeme, smanjenja ovlasti predsjedniku Radevu.
"Ako oni uspiju s tim novim ustavnim projektom, ostat će na vlasti. Zato tražimo njihove ostavke kako ne bismo dozvolili da se to dogodi", komentirala je u augustu aktivistica Maria Mateva iz udruge Pravda za sve za portal Euronews.
"Umorna sam od toga da vlada odbija čuti naše zahtjeve, ali nastavljam prosvjedovati iz prkosa i otpora", rekla je pak u listopadu, na stoti dan prosvjeda, 39-godišnja Mila Loarova, direktorica i glumica kazališta lutaka.
"Za mene je veoma značajna pobjeda prosvjeda što su se ljudi probudili i vratili volju da se bore za ono što je ispravno", dodala je Loarova.
"Toliko smo navikli na korupciju, nepotizam, slomljene pločnike, rupe na cestama..."
"Naš problem leži u samoj percepciji normalnog. Toliko smo navikli na korupciju, nepotizam, slomljene pločnike, rupe na cestama, ružne zgrade i razbijene automobile, na ono što bi obični Europljanin smatrao neprihvatljivim, a nama je nešto svakodnevno", istaknuo je prosvjednik Vladimir Vasilev.
Vasilev, 42-godišnji inženjer i glazbenik, ističe kako su godine lošeg vladanja zamutile percepciju stanovništva, a onda su incidenti "izronili iz magle poput velike ruke koja ih je ošamarila". Tada su odlučili prekinuti s tim.
Borisov odbija odstupiti i najavljuje da će na vlasti ostati do kraja mandata u ožujku 2021., iako je pod velikim pritiskom javnosti i optužbi zbog korupcije na najvišim razinama.
Ankete pokazuju da ovaj bivši vatrogasac s crnim pojasom u karateu više nije toliko popularan. Prosvjede podržava oko 66 posto Bugara, a 44 želi ostavku Borisova odmah.
"To je učinak prosvjeda. Njegov položaj je promijenjen - od moćne osobe na vrhu do nekoga tko je gurnut do zida i nema nikakvu legitimnost", tvrdi Vasilev.
"Važno je poput Sizifa vraćati se svaki put i gurati taj kamen uzbrdo jer je to samo početak puta kojim moramo nastaviti. Moramo biti spremni u budućnosti prosvjedovati još stotine i stotine dana", zaključio je Vasilev.
Prosvjedi su ujedinili obične Bugare koji sad shvaćaju da nisu sami u traženju više morala, integriteta i inteligencije u politici, dodao je ovaj prosvjednik.
Europski parlament izglasao rezoluciju podrške bugarskim prosvjednicima
Nakon tjedana poziva Bruxellesu da se osvrne na događaje u najsiromašnijoj članici Europske unije, Europski parlament u oktobaru je konačno izglasao rezoluciju u kojoj izražava "nedvosmislenu podršku bugarskom narodu u njegovim legitimnim zahtjevima i težnjama prema pravdi, transparentnosti, odgovornosti i demokraciji".
"Europski parlament duboko žali što je razvoj događaja u Bugarskoj doveo do značajnog pogoršanja u smislu poštovanja za načela vladavine prava, demokracije i fundamentalnih prava, uključujući neovisnost pravosuđa, trodiobu vlasti, borbu protiv korupcije i slobodu medija", stoji u rezoluciji.
Prosvjednici su rezoluciju pozdravili kao "političku pljusku vladi", piše Reuters. Ivanov je to nazvao "pobjedom demokracije". Međutim, ova rezolucija je neobvezujuća, a zamjenik premijera Tomislav Dončev konstatirao je da na temelju nje EU ne može zamrznuti sredstva namijenjena Bugarskoj.
Ipak, rezolucija bi mogla ojačati poziciju Europskog parlamenta da bi samo vlade koje poštuju vladavinu prava trebale biti kvalificirane za dobivanje sredstava iz EU fondova. A to je nešto na što bi sve države članice s upitnom vladavinom prava trebale obratiti pažnju, uključujući Hrvatsku.
0 ( + )
*
Papa nazvao Bidena i ÄŤestitao mu na pobjedi
Papa nazvao Bidena i čestitao mu na pobjedi
Index Vijesti
Foto: EPA
PAPA Franjo čestitao je novoizabranom američkom predsjedniku Joeu Bidenu, koji će kada prisegne postati drugi katolički predsjednik nakon Johna F. Kennedyja.
"Novoizabrani predsjednik Joe Biden jutros je telefonski razgovarao s papom Franjom. Zahvalio mu je na blagoslovu i čestitkama", saopštio je Bidenov tim.
Demokratski predsjednik rekao je da želi surađivati s Papom "na temelju zajedničkog vjerovanja u dostojanstvo i jednakost čovječanstva, na pitanjima poput brige za marginalizirane i siromašne, krize klimatskih promjena te prihvata i integracije migranata i izbjeglica u naše zajednice".
Biden često ide na misu
Biden, koji je irskog podrijetla, obrazovan je u katoličkoj školi, živi otvoreno svoju vjeru i gotovo svakog tjedna odlazi na misu u malu crkvu u svom gradu Wilmingtonu u Delawareu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Njegovu pobjedu, objavljenu u subotu, Trump još nije priznao. On tvrdi da je Biden izabran krađom glasačkih listića.
Na pitanje o Trumpu 2016., Papa je rekao da "osoba koja želi graditi zidove, a ne mostove, nije kršćanin". Trump je ocijenio "sramotnim što jedan vjerski vođa dovodi u sumnju nečiju vjeru".
0 ( + )
*
Trumpova proslava u izbornoj noći pretvorila se u superširitelja
Trumpova proslava u izbornoj noći pretvorila se u superširitelja
Index Vijesti
Foto: Epa
IZBORNA proslava Donalda Trumpa koja se održala prošle srijede, a na kojoj se on neopravdano proglasio pobjednikom predsjedničkih izbora, pretvorila se u još jednog superširitelja u Bijeloj kući.
Naime, prema posljednjim izvješćima sve je veći broj sudionika te zabave koji su nakon nje bili pozitivni na covid-19, piše Forbes.
Više pozitivnih dužnosnika
Tako su posljednjih tjedan dana na koronavirus bili pozitivni direktor Bijele kuće Brian Jack i još jedan zaposlenik u uredu za političke poslove Bijele kuće, bivša pomoćnica Trumpove kampanje Healy Baumgardner, tajnik za stambeni i urbani razvoj Ben Carson i savjetnik Trumpove kampanje David Bossie. Svi navedeni dužnosnici bili su na Trumpovoj zabavi.
Na covid-19 je pozitivan i predstavnik Ureda Bijele kuće Mark Meadows, koji je fotografiran kako se na proslavi druži s ostalim sudionicima bez zaštitne maske na licu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Bijela kuća odbila je komentirati ove slučajeve.
Prijašnji superširitelj u Bijeloj kući
Podsjetimo, ovo nije prvo takvo žarište u Bijeloj kući. 26. rujna Trump je priredio događaj u kojemu je objavio da će njegova kandidatkinja za Vrhovni sud biti Amy Coney Barrett. Na događaju je bilo oko 200 ljudi, a kasnije se doznalo da se nakon njega covidom-19 zarazilo najmanje 40 sudionika i njihovi kontakti. Glavni američki stručnjak za zarazne bolesti Anthony Fauci rekao je da se radi o "superširiteljskom događaju".
Među onima koji su ubrzo nakon proslave u rujnu bili pozitivni na koronavirus bio je i sam Donald Trump, kao i njegova supruga Melania i njihov sin Barron, te glasnogovornica Bijele kuće Kayleigh McEnany.
0 ( + )
*
Policija u Švicarskoj pucala po gradu, svjedok: Dva muškarca su ležala
Policija u Švicarskoj pucala po gradu, svjedok: Dva muškarca su ležala
HINA
Ilustracija: EPA
POLICIJA iz švicarskog grada Biela u kantonu Berna objavila je da je večeras otvorila vatru kako bi zaustavila osobu za koju je sumnjala da je povezana s ubojstvom.
Glasnogovornica policije nije dala nikakve druge podatke o eventualnim ranjenim ili poginulim osobama. Policija je još uvijek na mjestu događaja, ali pucnjava je prestala.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
List Blick ranije je citirao svjedoka koji je kazao da je vidio dvojicu muškaraca na tlu, nakon što su ispaljeni hici.
0 ( + )
*
Tegnell: Usred drugog smo vala, zarazilo se manje ljudi nego što smo očekivali
Tegnell: Usred drugog smo vala, zarazilo se manje ljudi nego što smo očekivali
Index Vijesti
Foto: EPA
"IMUNITET na covid-19 u Švedskoj vjerojatno je niži nego što smo procjenjivali", rekao je danas glavni epidemiolog i arhitekt švedske strategije protiv koronavirusa Anders Tegnell, dok je dnevni broj umrlih od ove bolesti porastao na najvišu razinu u posljednjih nekoliko mjeseci.
Kako prenosi Reuters, Tegnell je na konferenciji za medije kazao da se Švedska trenutno bori s drugim valom epidemije, nakon što su vlasti ranije u augustu tvrdile da drugi val nije vjerojatan.
"Mislim da definicija nije toliko važna, ali trenutno vidimo širenje unutar zajednica u mnogim regijama", rekao je Tegnell na konferenciji za novinare.
Švedska je danas zabilježila 4658 novih slučajeva koronavirusa, nešto ispod dnevnog rekorda postignutog prošli tjedan.
Rekao je kako će Švedska teško srušiti proljetne brojke, dodavši kako je vjerojatno da je broj nezabilježenih slučajeva znatno manji no što se mislilo.
"Broj ljudi koje nismo dijagnosticirali vjerojatno je manji nego što smo očekivali", kazao je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Uvodi se zabrana prodaje alkohola nakon 22 sata
Švedski premijer Stefan Lofven je najavio da će njegova vlada predložiti zakon kojim se na razini cijele zemlje zabranjuje prodaja alkohola nakon 22 sata u barovima, restoranima i noćnim klubovima. Time se želi suzbiti širenje koronavirusa, javlja Associated Press.
"Suočavamo se sa situacijom koja bi mogla postati crna", rekao je Lofven dodajući kako Švedska "trenutno riskira povratak u situaciju kakva je bila na proljeće".
"Svi indikatori upućuju na pogrešan smjer", rekao je Lofven na konferenciji za medije s ministricom socijale Lenom Hallengren.
Ministrica je na toj konferenciji najavila da se svi lokali koji služe alkohol moraju zatvoriti najviše 30 minuta nakon 22 sata te je takve lokale, a naročito barove i noćne klubove, nazvala "rizičnim mjestima".
U srijedu je Švedska ponovo uvela zabranu posjeta domovima za starije nakon što je ta zemlja zabilježila porast slučajeva zaraze u domovima za umirovljenike.
0 ( + )
*
Analiza BBC-ja: Kako će završiti beskonačno dugi izbori u SAD-u?
Analiza BBC-ja: Kako će završiti beskonačno dugi izbori u SAD-u?
Index Vijesti
Foto: Getty
VEĆ je prošlo nekoliko dana od završnog prebrojavanja glasova na predsjedničkim izborima u SAD-u, a Donald Trump još nije priznao poraz niti dao ikakve naznake da to namjerava učiniti u skoroj budućnosti.
Umjesto toga, opetovano iznosi razne optužbe o ukradenim glasovima. Kako bi potvrdio te navode, Trump mora dokazati da je nekoliko desetaka hiljada glasova iz više država prijavljeno na nezakonit način; za što mnogi smatraju da neće uspjeti.
No Trump je i dalje uporan u svojim tvrdnjama zbog čega raste nesigurnost u cijeloj zemlji, a mnogi se pitaju koji će zapravo biti njegov sljedeći potez.
BBC je napravio analizu ove situacije i pokušao odgovoriti na pitanje kako se s ovom nesigurnom situacijom nose ključne skupine i kako bi se sve na kraju moglo odigrati.
Treba li Trump priznati poraz? Republikanci: Ne još
Generalan stav republikanaca jest da Trump još uvijek ne treba priznati poraz.
"Predsjednik ima puno pravo proučiti navode i prema zakonu zatražiti ponovno brojanje glasova", rekao je Mitch McConnell, vođa republikanaca u američkom Senatu.
Tijekom posljednje četiri godine republikanci su razvili uspješnu strategiju reakcije na kontroverzne istupe Donalda Trumpa - ugrizu se za jezik, utihnu i čekaju da oluja prođe. Njihova računica je jednostavna, piše BBC, rijetki od njih se usude naljutiti čovjeka na takvoj poziciji moći.
Dakle, unatoč predsjednikovom izbornom porazu, republikanci za sada zadovoljno stoje po strani i puštaju predsjednika da inzistira na pobijedi putem "legalnih glasova", sve dok se ne riješe naizgled uzaludne pravne bitke i ne potvrde rezultati izbora. Strpljivo čekaju, puštaju predsjednika da izbaci svoju frustraciju, dok istovremeno šutke smatraju da zapravo nema dovoljno dokaza za promjenu izbornih rezultata.
Možda ne riječima, ali svojim postupcima pokazuju kako su već prihvatili da će u siječnju dobiti novog predsjednika.
Treba li Trump priznati poraz? Glavni državni odvjetnik: Stvari još nisu jasne
Američki glavni državni odvjetnik Bill Barr poslao je u ponedjeljak memorandum svom višem osoblju, omogućavajući time istragu izborne prijevare.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Iako se s ozbiljnim optužbama treba postupati vrlo pažljivo, promišljene, špekulativne ili izmišljene tvrdnje ne bi trebale biti osnova za pokretanje saveznih istraga", naveo je Barr u dopisu Ministarstva pravosuđa.
Barr je time dao dopuštenje da vlada istraži nedokazane tvrdnje o izbornim nezakonitostima u više država u kojima je Trump izgubio s razlikom od nekoliko desetaka hiljada glasova. Mada u dopisu glavni državni odvjetnik zvuči vrlo oprezno, njegov memorandum hranit će apetit Trumpu i njegovim pristašama koji inzistiraju na tome da su im izbori ukradeni.
U SAD-u inače postoje određene zaštitne mjere koje sprečavanje političko miješanje u kaznene istrage, posebno oko izbora, no Barr je sada uklonio neke od njih.
Treba li Trump priznati poraz? Njegov uži krug: Ne! (ili možda ipak da?)
Predsjednikovi najbliži suradnici, poput Rudyja Giulianija, javno mu daju podršku pri njegovom osporavanju izbora.
To ima i svoju praktičnu stranu. Naime, kada Trump prestane biti predsjednik oni gube svoj posao i time poziciju moći. Neki njegovi suradnici, poput glasnogovornice Bijele kuće Kayleigh McEnany, uhvatili su se strategije čvrste vjere u Trumpovu pobjedu ("Ovi izbori nisu gotovi, dapače"), dok se drugi, poput državnog tajnika Mikea Pompea, koriste humorom ("Da, bit će mirnog prijelaza na drugu Trumpovu administraciju").
Što se tiče obitelji, Trumpova dva najstarija sina, Don Jr i Eric, opetovano su branili svog oca i širili njegove tvrdnje o izbornoj prijevari. S druge strane, njegova kći, Ivanka Trump, utihnula je nakon izbora, a govorka se kako ona i njen suprug smatraju da je vrijeme da Trump prizna poraz.
Treba li Trump priznati poraz? Njegovi pristaše: Naravno da ne!
Početkom prošlotjednih izbora, mnogi su Trumpovi pristaše bili uvjereni da će, unatoč anketama koje su ukazivale na suprotno, njihov kandidat pobijediti. Čak i nakon završetka izbora, neki su konzervativci i dalje bili sigurni u njegovu pobjedu.
Prema anketi Reutersa/Ipsosa koja je provedena tokom vikenda, otprilike 40% republikanaca i dalje ne vjeruje da je Biden pobijedio na predsjedničkim izborima (među općom populacijom taj broj iznosi 21%).
Trumpova kampanja planira diljem SAD-a održavati skupove "Stop krađi", a postoje izvješća da će Trump u narednim danima organizirati skupove koji nalikuju predizbornoj kampanji. Izgleda da su stvari jasne – ako će Trump nastaviti s borbom, njegovi pristaše bit će uz njega.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Treba li Trump priznati poraz? Joe Biden: Da
Nakon što su subotnji rezultati pokazali kako je Joe Biden pobjednik predsjedničkih izbora, on i njegov tim učinili su što su sve što se može kako bi tranzicija prema budućem predsjedniku tekla glatko i metodično. Biden je u ponedjeljak održao sastanak sa svojom radnom skupinom za koronavirus, a u utorak je odgovarao na pitanja novinara pri čemu je obećao da će u narednim tjednima najaviti imenovanja viših vladinih dužnosnika.
Kazao je kako će republikanci na kraju prihvatiti njegovu pobjedu, čak i uz "blago zastrašivanje sadašnjeg predsjednika". Njegovi odvjetnici energično rade na osporavanju Trumpovih navoda na sudu, a Biden izgleda uvjeren u uspješan ishod.
"Iskreno, mislim da je to sramota ... Kako to reći taktično? Mislim da ovakav stav neće pridonijeti predsjednikovom ugledu", kazao je Biden.
Treba li Trump priznati poraz? Trump: "Građani neće prihvatiti namještene izbore!"
Naravno, jedino je Donaldu Trumpu sasvim jasno zašto još uvijek nije priznao Bidenovu pobjedu. Možda on uistinu vjeruje da na sudu može dokazati prijevaru kod više desetaka hiljada glasova i promijeniti rezultat izbora.
Cinici će reći da se radi o kombinaciji zaštite osobnog brenda – koji ne trpi poraz – i pokušaja da od pristaša prikupi dovoljno sredstava za dugotrajnu pravnu borbu. Što god da bio razlog, u jednom će trenutku morati prihvatiti realnost. Naime, savezne države u narednim tjednima moraju potvrditi svoje izborne rezultate prema kojima Biden ima većinu od 538 elektorskih glasova. Elektori će se 14. prosinca okupiti u glavnim gradovima država kako bi službeno izabrali predsjednika i potpredsjednika, a u siječnju bi njihovu odluku trebao potvrditi Kongres.
Nakon toga samo preostaje da Biden 20. siječnja prisegne za predsjednika te će time završiti Trumpova era u Bijeloj kući sviđalo se to njemu ili ne; i bez obzira složio se on s time ili ne.
Naravno, Trump bi se mogao ponovno kandidirati na izborima 2024., a možda će utrti put za predsjedničku kandidaturu nekome od svoje djece ili političkih suradnika. Uskoro bi trebao doći kraj ovogodišnjih izbora, ali političke igre mogu trajati u nedogled.
0 ( + )
*
Rimski hoteli primaju zaraĹľene, soba stoji 30 eura dnevno
KORONAVIRUS U SVIJETU
Rimski hoteli primaju zaražene, soba stoji 30 eura dnevno
HINA
Foto: EPA
U UOBIČAJENA vremena rimski hotel Sheraton Parco de'Medici vrvi poslovnim ljudima i turistima u posjetu Vječnom gradu, ali pandemija ih je desetkovala i sada ih zamjenjuju covid-bolesnici jer su bolnice prepune.
Taj hotel je među petnaestak rimskih hotela koji primaju oboljele pacijente na svojih oko 800 kreveta, od kojih je polovina već zauzeta.
"Danima nedostaje bolničkih kreveta, što je izazvalo gužvu u hitnim službama", objasnila je Simona Amato, direktorica zdravstvenih službi regije Lazio.
Sheraton, koji ima bazen i nalazi se blizu igrališta za golf u južnom dijelu Rima, stavio je na raspolaganje 169 soba. Može primiti pacijente sa simptomima, one koji se oporavljaju i one pacijente čije stanje nije posebno zabrinjavajuće.
Osoblje ne dolazi u kontakt sa zaraženima
Bolničar Christian smješten je u Sheratonu nakon što je primijetio blage simptome. Živi s roditeljima i boji se da ih ne zarazi.
"Medicinsko osoblje nazočno je 24 sata na dan i svakog pacijenta pregleda dva puta dnevno. Sobe imaju rezerve kisika jer je prvih dana teško disati", objasnio je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Svaka soba stoji 30 eura dnevno i to plaćaju regionalne vlasti. Medicinska pomoć je na raspolaganju, ali osoblje hotela ne dolazi u kontakt s pacijentima.
Više od milijun slučajeva, umrlo je više od 43 hiljade ljudi
Italija, prva europska zemlja koju je na proljeće pogodio koronavirus, broji više od milijun slučajeva zaraze.
U posljednja 24 sata imala je 37.978 novih slučajeva i 636 smrti, podaci su ministarstva zdravstva. Ukupno je umrlo 43.589 ljudi.
Talijanski ministar vanjskih poslova Francesco Boccia rekao je da je vlada rezervirala 15.000 hotelskih kreveta diljem zemlje za covid-pacijente.