U sudaru vlakova u Ankari najmanje 4 poginulih, 40 ozlijeđenih. Traže preživjele
DOGAĐAJA
U sudaru vlakova u Ankari najmanje 4 poginulih, 40 ozlijeđenih. Traže preživjele
HINA
Screenshot: TRT
TURSKI brzi vlak udario je rano jutros u nathodnik na željezničkoj stanici u Ankari nakon sudara s lokalnim vlakom, a u nesreći su poginule najmanje četiri osobe, izvijestio je turski CNN.
Na snimkama s mjesta nesreće može se vidjeti kako djelatnici hitnih službi pokušavaju spasiti ljude iz vagona zarobljenih ispod metalnih ruševina srušenoga nathodnika na željezničkoj stanici Marsandiz, na zapadu Ankare.
Nesreća se dogodila oko 6.30 sati ujutro po mjesnom vremenu, dok je vlak kretao iz Ankare prema pokrajini Konya u središnjoj Turskoj, izvijestili su mediji.
Prema izjavi iz ureda guvernera Ankare, nesreću brzoga vlaka uzrokovao je sudar s lokalnim vlakom.
Ankara'da YHT kazası. TRT Haber Muhabiri Doğancan Aksoy olay yerinden son bilgileri aktarıyor. https://t.co/3EXyyZ3lH6
Još jedan Kanađanin "nestao" u Kini nakon uhapšenja direktorice Huaweija
Hina, P.S.
Foto: Facebook/Michael Spavor
KANADSKA ministrica vanjskih poslova Chrystia Freeland rekla je u srijedu da su kineske vlasti ispitale još jednoga kanadskog državljanina, dodavši da Ottawa nakon toga nije uspjela s njim stupiti u kontakt.
"Još nas je jedan Kanađanin obavijestio da su ga ispitale kineske vlasti", rekla je Freeland na konferenciji za novinare u Ottawi, dva dana nakon što je u Kini uhapšen bivši kanadski diplomat.
"Nakon toga nismo uspjeli s njim stupiti u kontakt i nastojimo doznati gdje se nalazi", rekla je dodavši da su o svemu zatražili informacije i od kineskih vlasti. S obzirom na to da je riječ o "osjetljivoj situaciji", Freeland je odbila dati više pojedinosti o njegovu identitetu.
BBC, međutim, piše da se radi o Michaelu Spavoru, biznismenu koji živi u Dandongu, gradu u blizini granice sa Sjevernom Korejom. Posebno je zanimljivo što se na njegovom Facebook profilu mogu pronaći fotografije sa sjevernokorejskim vođom Kim Jong-unom, inače kineskim saveznikom, kao i sa slavnim američkim košarkašem Dennisom Rodmanom, koji je u više navrata posjetio Sjevernu Koreju.
Kina je preko svojih državnih medija, kao i u prošlom slučaju privođenja Kanađanina, izjavila da je Spavor pod istragom zbog sumnje da se "upustio u aktivnosti koje ugrožavaju kinesku nacionalnu sigurnost".
U utorak uhapšen bivši diplomat Michael Kovrig
Posjetimo, Ottawa je u utorak potvrdila da je u Kini uhapšen Kanađanin Michael Kovrig, bivši diplomat koji je radio za International Crisis Group (ICG) kojoj je sjedište u Berlinu.
Peking je službeno obavijestio Ottawu o tom uhapšenju u utorak, rekla je Freeland.
Michael Kovrig radio je za ICG u Hong Kongu i bio je zadužen za pitanja vanjske politike i sigurnosti na tom području, posebno na korejskom poluotoku.
No, ICG je zatvorio svoj ured u kineskome glavnom gradu kad je Peking izglasao zakon o nevladinim organizacijama, koji je stupio na snagu 2017., a kojemu je cilj veći nadzor nad aktivnostima stranih organizacija na kineskom tlu.
Glasnogovornik kineskoga ministarstva vanjskih poslova Lu Kang naglasio je u srijedu da ICG nije bio registriran u Kini te da njegovi zaposlenici krše zakon provodeći aktivnosti u toj zemlji.
Kina zaprijetila Kanadi odmazdom
Kina je zaprijetila da će uzvratiti Kanadi, nakon uhapšenja financijske direktorice Huaweija 1. prosinca u Vancouveru, na zahtjev SAD-a.
Meng Wanzhou je u utorak puštena uz jamčevinu i čeka proceduru izručenja SAD-u koji ju optužuje da je prekršila američke sankcije protiv Irana.
Kanada je u srijedu priopćila da je Kina obaviještena o tom uhapšenju istoga dana, nakon što su kineske vlasti prigovorile kanadskoj vladi da ih nisu na vrijeme obavijestili.
Freeland je indirektno kritizirala i izjave američkoga predsjednika Donalda Trumpa, koji je rekao da je spreman intervenirati u slučaju Meng Wanzhou radi održavanja dobrih gospodarskih veza s Pekingom te istaknuo da će "učiniti sve što je dobro" za SAD.
"Naši partneri ne bi trebali politizirati proces izručenja niti ga koristiti za svoje druge ciljeve, osim traženja pravde u skladu sa zakonom", rekla je šefica kanadske diplomacije.
Freeland je upozorila Washington da će konačna odluka o izručenju Meng Wanzhou, koju treba donijeti kanadski ministar pravosuđa, biti donesena na temelju pravosudnih, a ne političkih razloga.
"Odvjetnici gospođe Meng odlučit će hoće li u obrani koristiti komentare iznesene u SAD-u, a onda će kanadsko pravosuđe, kanadski suci, ocijeniti važnost onoga što kažu njezini odvjetnici", dodala je.
0 ( + )
*
Francuska policija izdala tjeralicu za teroristom iz Strasbourga
Francuska policija izdala tjeralicu za teroristom iz Strasbourga
M.P.
Foto: Twitter/Police nationale
FRANCUSKA policija izdala je tjeralicu za Cherifom Chekattom, koji je u utorak navečer u Strasbourgu ubio dvoje i ranio 14 ljudi.
U opisu tjeralice stoji kako Chekatt ima 29 godina, visok je 180 centimetara, normalne je tjelesne građe, kraće kose, tamnije puti i s vidljivom mrljom na čelu.
Policija naglašava da je Chekatt iznimno opasan. Traži ga više od 700 pripadnika francuskih snaga sigurnosti.
Policija ga je u utorak ujutro trebala privesti zbog moguće veze s jednim ubojstvom prošlog ljeta, no uspio je pobjeći.
Kako pišu francuski mediji, jedan od poginulih je 52-godišnji bivši zaposlenik banke Credit Agricole koji je svratio na piće u jedan restoran u središtu grada sa suprugom i sinom. Druga žrtva je 45-godišnji tajlandski turist, koji je ubijen hicima u glavu dok je sa suprugom hodao prema božićnom sajmu.
0 ( + )
*
Pentagon: Jednostrana vojna akcija u sjeveroistočnoj Siriji neprihvatljiva
SAD upozorava Tursku: Nova vojna akcija bila bi neprihvatljiva
HINA
Foto: Hina/EPA
PENTAGON je u srijedu saopštio da bi svaka jednostrana akcija u sjeveroistočnoj Siriji bila neprihvatljiva i razlog za veliku zabrinutost, nakon što je Turska najavila da će pokrenuti novu vojnu operaciju na tom području,
Ankara i Washington dugo su bili u sukobu zbog Sirije, gdje je SAD u borbi protiv Islamske države podupirao kurdski YPG koji Turska smatra terorističkogm organizacijom i produženom rukom zabranjene Kurdistanske radničke stranke (PKK).
Nekoliko sati nakon najave turskoga predsjednika Tayyipa Erdogana da Turska planira operaciju, SAD su upozorile da bi svaka jednostrana vojna akcija ugrozila zajedničke interese osiguravanja granice između Sirije i Turske
"Bilo koje jednostrano vojno djelovanje u sjeveroističnoj Siriji, posebno u trenutku kad bi se na tom području ili u njegovoj blizini mogao nalaziti američki personal, razlog je za veliku zabrinutost. Svako takvo djelovanje za nas bi bilo neprihvatljivo", saopštio je glasnogovornik Pentagona Sean Robertson.
Erdogan: Za nekoliko dana pokrenut ćemo operaciju kako bismo očistili područje istočno od Eufrata
Turska je tokom protekle dvije godine u nekoliko vojnih kampanja protjerala YPG s područja zapadno od Eufrata, ali još nije intervenirala istočno od rijeke, dijelom zato da izbjegne izravan sukob s američkim snagama.
"Za nekoliko dana pokrenut ćemo operaciju kako bismo očistili područje istočno od Eufrata od separatističkih terorista. Naša meta nikad nisu američki vojnici", rekao je Erdogan u govoru u Ankari.
"Taj će korak omogućiti otvaranje puta prema političkom rješenju i zdravijoj suradnji", dodao je.
Turska je opetovano izražavala nezadovoljstvo, kako su rekli, zbog odgoda u provedbi dogovora o zajedničkom održavanju sigurnosti i stabilnosti na području Manbidža, istaknuvši prošloga mjeseca da on mora biti u potpunosti proveden do kraja ove godine.
Pentagon je saopštio da su koordinacija i konzultacije SAD-a i Turske jedini način rješavanja sigurnosnih problema te da je Washington usredotočen na blisku suradnju s Ankarom.
"Vjerujemo da je dijalog jedini način osiguravanja granice i vjerujemo da će nekoordinirane vojne operacije narušiti taj zajednički interes", saopštio je Robertston.
SAD surađuje s kurdskim borcima u borbi protiv ISIS-a
Dodao je da su SAD u potpunosti predane uspostavi sigurnosti na turskoj granici, ali da isto tako, u borbi protiv Islamske države, ostaju predani suradnji sa Sirijskim demokratskim snagama, među kojima su i pripadnici kurdskoga YPG-a.
Turske i američke snage počele su prošloga mjeseca zajedničke ophodnje u blizini grada Manbidža, ali ta se suradnja zakomplicirala kad je Turska granatirala kurdske borce istočno od Eufrata.
Početkom godine, Sirijske demokratske snage, koje podupiru SAD, privremeno su prekinule ofenzivu na Islamsku državu, nakon što je Turska granatirala sjever Sirije.
Prošloga je mjeseca SAD najavio da će uspostaviti promatračke položaje na granici između sjeverne Sirije koju drže Kurdi i Turske, nakon što su u turskom granatiranju poginula četiri kurdska borca.
Sada su postavljena tri promatračka položaja, rekao je američki časnik, dodavši da su jasno označeni te da će svatko tko bi ih napao, "znati da napada SAD".
Turski dužnosnici razgovarali su ovoga tjedna u Ankari s američkim posebnim izaslanikom za Siriju Jimom Jeffreyem, a vojni izvori Sirijskih demokratskih snaga priopćili su da se Jeffrey u srijedu sastao s njihovim vodstvom u sjevernoj Siriji.
Erdogan je rekao da je Turska žrtva "taktike odugovlačenja" u pogledu Manbidža te da Islamska država više ne predstavlja prijetnju za Siriju.
"Sada je vrijeme da ostvarimo svoju odluku da rastjeramo izvore terora istočno od Eufrata. Činjenica da se sa SAD-om ne slažemo u percepciji nije tajna", rekao je turski predsjednik.
0 ( + )
*
Macon nakon napada u Strasbourgu pojačava mobilizaciju vojnika
Macron nakon napada u Strasbourgu pojačava mobilizaciju vojnika
R.I., Hina
Foto: EPA
FRANCUSKI predsjednik Emmanuel Macron je odlučio pojačati mobilizaciju vojnika u sklopu operacije Sentinelle, dan nakon terorističkog napada u kojem su ubijene najmanje dvije osobe u Strasbourgu, rekao je premijer Edouard Philippe u srijedu.
"Petsto vojnika se pridružilo operaciji Sentinelle i 1300 će ih doći sljedećih dana jamčiti sigurnost mjesta i Francuza", rekao je Philippe u kratkom govoru u ministarstvu unutrašnjih poslova.
Nekoliko dana prije božićnih i novogodišnjih proslava, cilj nam je osigurati mjesta na koja dolazi javnost, nastavio je Philippe govoreći o božićnim sajmovima posvuda u Francuskoj.
Viknuo "Alahu Akbar" pa ubio dvoje ljudi i ranio 12
U utorak navečer je u Strasbourgu, nedaleko od glavnog gradskog trga Kleber, 29-godišnji Cherif Chekatt izveo teroristički napad prije kojeg je uzviknuo "Alahu Akbar" i ubio dvije osobe. Dvanaest ljudi je ranjeno, od kojih je šest u teškom stanju.
Premijer je zajamčio da je vlada u potpunosti odlučna privesti napadača i pokrenuti proces na sudu u najkraćem roku.
Vlasti su u utorak za cijelu Francusku podigle antiteroristički program 'Vigipirate' na najvišu razinu 'uzbune zbog napada', koja omogućuje izvanredno mobiliziranje sredstava tijekom potrage za napadačem.
7000 vojnika u sklopu sastava Sentinelle
U sklopu sastava Sentinelle je trajno raspoređeno 7000 vojnika, a 3000 se mobilizira u bilo kojem trenutku kada treba pojačati zaštitu.
Nakon vala džihadističkih terorističkih napada 2015. i 2016. plan Vigipirate je promijenjen i osnovane su tri razine prilagođene prijetnji: razina opreza, razina pojačane sigurnosti i opasnosti od napada i uzbune zbog napada.
0 ( + )
*
UŽIVO Hoće li danas pasti Theresa May?
Theresa May preživjela glasanje o povjerenju, ostaje premijerka
Hina, K.K.
Foto: FaH/EPA
BRITANSKA premijerka Theresa May je preživjela glasanje o nepovjerenju koje je organizirala njezina Konzervativna stranka, nesklona njezinom sporazumu o Brexitu zaključenom s Bruxellesom, a više od trećine zastupnika je nije podržalo i čini se da slijedi žestoka borba o tom dogovoru koji parlament ne odobrava.
Tajno glasanje počelo je u 18 sati po lokalnom vremenu i trajalo je dva sata. U 21 sat po lokalnom vremenu objavljeni su rezultati po kojima je Theresa May dobila potporu 200 zastupnika, dok je njih 117 bilo protiv premijerke.
S ovim rezultatom, Theresa May ostaje premijerka, ali i vođa Konzervativaca. Sigurna je sljedećih godinu dana, koliko se ne može pokrenuti novo glasanje o povjerenju.
U tajmlajnu pogledajte kako su se odvijali događaji oko glasanja o nepovjerenju Theresi May.
Tijek događaja:
22:30 Oglasila se i Theresa May koja je održala kratak govor.
Premijerka je prihvatila da je velik broj njezinih zastupnika glasao protiv nje, ali je rekla i da treba nastaviti s Brexitom. Ipak, ovaj put je dodala i kako se mora okrenuti problemima u zemlji.
"Moramo djelovati u nacionalnom interesu. Moramo nastaviti s Brexitom. Sutra ću u Europskom parlamentu tražiti osiguranja od EP-a u vezi backstopa. No, uz Brexit moramo staviti prioritete ljudi koji su nas izabrali na ovo mjesto. Moramo provesti Brexit i ujediniti zemlju", rekla je kratko May.
22:03 Očekuje se obraćanje premijerke.
22:01 Theresa May ostaje premijerka. Dobila je 200 glasova povjerenja, a 117 zastupnika je bilo protiv. Sigurna je sljedećih godinu dana koliko se ne smije održati ovo glasanje o nepovjerenju.
21:55 Rezultati će biti objavljeni od 22 sata.
21:42 Guardian dodaje kako je ispred Downing Streeta postavljen mikrofon. Očekuje se da će Theresa May nakon objave rezultata dati izjavu.
21:40 Novinari su ušli u prostoriju u kojoj će biti objavljeni rezultati glasanja, javlja Guardian.
21:26 Theresa May vratila se u Downing Street u kojemu će sačekati odluku o povjerenju. Očekuje se da će se nakon objavljivanja odluke obratiti javnosti.
21:13 Glasalo je 317 zastupnika.
21:03 Rezultati će biti poznati najkasnije kroz sat vremena.
21:00 Glasanje je završeno, počelo je brojanje glasova.
20:58 Guardian donosi analizu glasanja o povjerenju premijerki May. Poručili su kako ukupno može glasati 317 zastupnika. Kako javlja BBC, njih 187 će glasati za Theresu May. Telegraph javlja da će za nju glasati 174 dok Guardian ima broj od 169 glasova podrške.
Ali, Guardian dodaje kako je stotinjak zastupnika izbjeglo na društvenim mrežama poručiti kako će glasati. Izračunali su kako će od 130 do 140 zastupnika biti protiv Therese May i poručili što to znači.
Ako 80 glasova bude protiv May, Guardian javlja kako zagovornici Brexita tvrde da je to dobar rezultat za njih, a loš za premijerku.
Ako 100 bude protiv nje, to će i dalje biti dobar rezultat za Theresu May, ali neće moći govoriti o velikoj pobjedi.
Ako 130 glasova bude protiv nje, to će biti loš rezultat za premijerku iako će ostati na vlasti.
Broj od 159 glasova protiv je onaj koji najviše zabrinjava premijerku jer s tim rezultatom mora odstupiti s mjesta vođe Konzervativaca, ali i premijera.
Isti broj glasova koji joj iskazuju povjerenje je minimum koji joj treba da ostane na poziciji.
20:50 Novinar Telegrapha, Christopher Hope, razgovarao je s upućenim zastupnicima koji su mu svi potvrdili da će protiv Therese May glasati od 100 do 120 zastupnika. Prema njima, to je dovoljno da se nanese ozbiljna šteta vladi.
I have spoken to four informed MPs tonight wandering around the House of Commons. They all said 100 MPs to 120 MPs to vote against Theresa May tonight. Enough to damage her severely going into the EU talks tomorrow. Result in an hour's time. #toryleadership
20:44 Novinari su pitali i Theresu May kako će glasati po pitanju povjerenja samoj sebi, ali im je ona odbila odgovoriti.
Theresa May has just been asked by journalists how she will vote, in an election in which this is the ballot paper. And she has refused to answer. pic.twitter.com/GgOznRE6ri
20:38 Bernard Jenkin, jedan od zastupnika koji je glasao protiv Therese May, rekao je da bi novi vođa stranke i vlade imao puno jači autoritet nego što ga May trenutno ima.
20:20 BBC javlja kako se očekuje odaziv od 100 posto, a reporteri Sky Newsa javljaju kako je upravo glasao i Boris Johnson.
20:18 Guardian javlja kako Konzervativci mogu glasati još 40 minuta te kako će nedugo nakon završetka glasanja biti poznati rezultati.
20:05 Jedna zastupnica u parlamentu, Sarah Wollaston, objavila je kako je dala potporu premijerki, a objavila je i listić za glasanje.
19:55 BBC prenosi riječi Konzervativnog zastupnika Marcusa Fysha koji je rekao kako ga govor Therese may nije uvjerio.
"Jako ju je teško podržati. Zapravo nije rekla ništa novo", dodao je.
19:25 Theresa May treba 159 glasova podrške.
19:15 Kako javljaju reporteri Sky Newsa, zastupnici s kojima su razgovarali su im rekli kako smatraju da je Theresa May svojim govorom uvjerila još 20 do 30 zastupnika da joj iskažu povjerenje.
19:00 Počelo je glasanje.
18:59 Zastupnici će od 19 sati početi glasati o povjerenju premijerki May.
18:56 Zastupnici Konzervativne stranke britanskim novinarima daju izjave nakon premijerkinog govora. Iako svi nisu imenovani, Guardian javlja kako je jedan zastupnik rekao kako ne vjeruje njezinom obećanju da će se povući prije izbora 2022. godine te kako se tu samo radi o političkom govoru.
Drugi zastupnik je pak rekao kako je May sada jasno da joj treba prihvatljiviji dogovor o Brexitu.
18:50 Guardianov dopisnik s terena javlja kako je Theresa May napustila prostoriju u kojoj je održala govor puno sretnija nego što je bila kada je u nju ulazila.
18:47 Govor Therese May je završio, javlja Guardian. Zastupnici su novinarima nakon govora rekli kako je May bila jako emotivna te kako se radi o osobi koja je posvetila život stranci.
18:40 Theresa May je poručila svojim zastupnicima kako je svjesna da je većina njih ne želi na čelu za izbore 2022. godine, a dodala je i kako i dalje traži drugačije rješenje za tzv. backstop, odnosno pitanje s irskom granicom. Podsjetimo, iz EU-a su prethodnih dana jasno poručili kako se o tome više ne može pregovarati, prenosi Guardian.
18:30 Kako prenosi Guardian, pozivajući se na novinara Sunday Timesa, premijerka je zastupnicima rekla kako neće voditi stranku u sljedeće izbore.
"Ministri plaču u sobi", stoji u njegovom tvitu.
May has told the 22 she won’t fight the next election. Ministers crying in the room
18:22 Kako javlja BBC, Theresa May je stigla na glasanje o nepovjerenju koje treba početi kroz pola sata. Prije glasanja će se obratiti članovima stranke.
Glasanje o nepovjerenju
Radi se o glasanju koje su zatražili članovi njezine, Konzervativne stranke. Članovi stranke, njih 48, procijenili su kako May više nije sposobna biti na čelu stranke, a s obzirom na britansko državno uređenje, ni premijerka.
Naime, ako Theresa May ostane na čelu stranke i dobije potrebne glasove, ostat će premijerka i ojačati svoju poziciju.
Ako pak izgubi, premijerka ostaje samo formalno, bez mogućnosti da donosi važne odluke, i to sve dok njezina stranka ne predloži kraljici drugu osobu koja će imati većinu u parlamentu. Osim nje, nesigurni bi bili i ministri, koji ovise o premijeru koji ih je imenovao u vladu.
Uz kraljičino odobrenje, nova osoba dolazi na čelo stranke, ali i na mjesto premijera.
Potpora na Twitteru
Britanski mediji prenose kako je Theresa May u govoru prije ulaska u parlament rekla kako će se boriti svim snagama da ostane na poziciji. Poručila je i kako bi novi premijer mogao biti u teškoj situaciji te kako bi se mogao dovesti do toga da odgodi ili čak otkaže Brexit koji ona planira privesti kraju.
Za sada su 174 zastupnika pružila javnu potporu Theresi May, dok je njih 34 javno poručilo kako je protiv nje. Uglavnom su se oglasili putem medija i Twittera, a kako naglašavaju britanski mediji, moramo imati na umu da je glasanje tajno te kako bi brojni mogli glasati drugačije nego što su se javno izjasnili. Da bi May ostala na čelu stranke, ali i premijerka, potrebno joj je 159 glasova podrške.
Pristaše Therese May pak poručuju kako je ona jedina koja može osigurati da Velika Britanija izađe iz Europske unije do 29. ožujka, ali i kako će ovo glasanje pokazati koliko je ekstremista u vladi te kako su ekstremisti oni koji smatraju da Brexit nije u najboljem interesu naroda.
May će se obratiti članovima stranke prije glasanje
Očekuje se kako će se Theresa May obratiti članovima stranke prije glasanja o povjerenju, a glasnogovornik njezine stranke je obznanio kako će svojom porukom postaviti pitanje zastupnicima je li trenutno pravo vrijeme za promjene.
Ako May dobije glasanje o nepovjerenju, punih godinu dana njezino mjesto na čelu Konzervativne stranke ne može biti dovedeno u pitanje. Ako pak ne dobije glasanje, doći će do izbora novog čelnika Konzervativne stranke, u kojemu ona ne može sudjelovati.
Ako ne dobije glasovanje velikom većinom, može odstupiti s čela stranke i pokrenuti glasovanje o novom vođi u kojem također ne bi mogla sudjelovati.
0 ( + )
*
Trumpov čovjek o ubojstvu Khashoggija: Saudijska Arabija je naš važan saveznik
Trumpov čovjek o ubojstvu Khashoggija: Saudijska Arabija je naš važan saveznik
Foto: EPA
AMERIČKI državni tajnik Mike Pompeo branio je način na koji se Trumpova administracija odnosi prema ubojstvu saudijskog novinara Jamala Khashoggija, ističući važnost Saudijske Arabije kao važnog američkog saveznika protiv Irana.
Pompeo je ponovio kako nema konkretnog dokaza koji povezuje saudijskog prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana s ubojstvom Khashoggija 2. oktobara u saudijskom konzulatu u Istanbulu, unatoč procjeni CIA-e kako je vjerojatno on naručio ubojstvo.
Direktorica CIA-e Gina Haspel u srijedu je o ubojstvu izvijestila članove Zastupničkog doma Kongresa, a ranije i senatore.
Upitan o nalazu CIA-e, Pompeo je ne navodeći pojedinosti rekao da dio nalaza nije točan.
"Oni još na tome rade. Mozaik u vezi ubojstva Khashoggija se još slaže", rekao je državni tajnik televiziji Fox News.
Istaknuo je da dokaz koji Bin Salmana izravno povezuje s ubojstvom "još nije dostupan".
Pompeo odbija reći da saudijski princ stoji iza ubojstva
Pompeo je u nekoliko navrata odbio reći vjeruje li osobno da princ stoji iza ubojstva.
Dvojica republikanskih senatora su u utorak, nakon što su informirani o zaključcima CIA-e, rekli da nema nikakve sumnje da je saudijski prijestolonasljednik naredio ubojstvo Khashoggija.
To stajalište izravno proturječi predsjedniku Donaldu Trumpu koji je izjavio da obavještajna služba nije našla nikakav siguran dokaz.
Nalaz CIA-e proturječi i tvrdnjama saudijske monarhije da Bin Salman nema nikakve veze s ubojstvom.
SAD je prošloga mjeseca uveo financijske sankcije protiv 17 saudijskih dužnosnika, ali nije poduzeo nikakve akcije koje bi mogle utjecati na skupe ugovore sa Saudijskom Arabijom o kupnji američkog oružja koje Trump silno želi sačuvati.
Khashoggi, kolumnist Washington Posta koji je kritizirao saudijsku vladu i njezina de facto čelnika prijestolonasljednika bin Salmana, ubijen je u saudijskom konzulatu u Istanbulu 2. oktobara.