Norveška optužila Rusiju za kibernetički napad na parlament
Norveška optužila Rusiju za kibernetički napad na parlament
Hina
Foto: EPA
RUSIJA je odgovorna za kibernetički napad na norveški parlament u augustu, rekla je šefica norveške diplomacije u utorak, no Moskva te optužbe odbacuje.
Norveški parlament je 1. rujna objavio da je krajem augusta bio meta kibernetičkog napada i da su hakirani e-mailovi nekoliko zastupnika i zaposlenika.
"Na temelju podataka dostupnih vladi, naša je procjena da Rusija stoji iza te aktivnosti", priopćila je norveška ministrica vanjskih poslova Ine Eriksen Soereide.
Rusko veleposlanstvo u Oslu odbacilo je optužbe kao neutemeljene i neprihvatljive.
Rusija kaže da je ovo provokacija
"Smatramo ovo ozbiljnom, namjernom provokacijom, štetnom za bilateralne odnose", odgovorilo je veleposlanstvo na upit Reutersa.
Soereide je novinarima rekla da je izlazak u javnost s ovom informacijom "snažan signal norveških vlasti".
Norveška je htjela pragmatične odnose s Rusijom, ali ne može dopustiti takve napade na njihovu najvažniju demokratsku instituciju, dodala je norveška ministrica kada su je novinari pitali kakvi će sada biti odnosi Osla i Moskve.
Norveška, članica NATO-a, graniči s Rusijom na Arktiku.
Hakeri koje podupire Rusija optuženi su za brojne kibernetičke napade na zapadne privatne i javne institucije.
Ruski hakeri nedavno su pokušali ukrasti podatke o cjepivu za covid-19 i hakirati tvrtku koja surađuje s američkim potpredsjedničkim kandidatom Joeom Bidenom, što Rusija odbacuje.
0 ( + )
*
Cipar ukida "zlatne putovnice". Evo o ÄŤemu se radi
Cipar ukida "zlatne putovnice". Evo o čemu se radi
Hina
Ilustracija: EPA
CIPAR ukida program dodjele državljanstva koji jamči ulazak u EU bez viza svima koji investiraju najmanje dva milijuna eura u tu zemlju, a među onima koji su stekli tzv. "zlatne putovnice" bili su brojni ruski oligarsi umreženi s političkim strukturama i mafijaškim krugovima, javlja u utorak BBC.
Otok je tako do kraja 2018. godine zaradio 4,8 milijardi eura, a od 2008. državljanstvo je prodao 1685 "stranih investitora" i 1651 članu obitelji.
Ta odluka stupa na snagu sljedeći mjesec, a objavljena je nakon što je Al Jazeera snimila ciparske dužnosnike da taj program koriste kako bi izmišljenom kineskom poduzetniku s kriminalnim dosjeom pomogli da dođe u posjed "zlatne putovnice".
Jedan od tih dužnosnika je i predsjednik ciparskog parlamenta Demetris Syllouris koji je objavio da predaje dužnost 19. oktobara sve do okončanja istrage.
Njegovo povlačenje s dužnosti slijedilo je ubrzo pošto je vlada na izvanrednom zasjedanju u utorak priopćila da potvrđuje prijedlog o ukidanju "programa državljanstvo za investicije".
Zlatne putovnice uručenje ruskim oligarsima, tajkunima iz Kine, Irana, Srbije...
Ciparski predsjednik Nicos Anastasiades kazao je da je prijedlog iznesen kao odgovor na "slabosti" programa koje se mogu zloupotrijebiti.
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) upozorava da su "zlatne putovnice" sve ozbiljnija prijetnja međunarodnoj borbi protiv utaje poreza, prikrivanja imovine, pranja novca, financijskih malverzacija i izbjegavanja sankcija nametnutih pojedinim zemljama. Na kupnju 'rezervne domovine', tvrdi OECD, potrošene su barem tri milijarde eura jer svaki oligarh i multimilijunaš 21. stoljeća koji iole drži do sebe mora imati barem dvije, tri, a možda i još koju putovnicu više.
Cipar je od 2014. do kraja 2018. "zlatne putovnice" uručio stotinama pripadnika ruske i ukrajinske elite, tajkunima iz Kine, Irana, Saudijske Arabije, pa i Srbije koji su tako postali državljani članice Europske unije.
Među njima su, primjerice, kralj aluminija Oleg Deripaska te njegov sunarodnjak Aleksandar Ponomarenko, industrijalac težak tri milijarde dolara i poznat po tome što je kao veliki ruski rodoljub Vladimiru Putinu izgradio palaču za privatno korištenje vrijednu 350 milijuna eura.
0 ( + )
*
Republikanski senator Mitt Romney napao Trumpa, a štedio Bidena
Republikanski senator Mitt Romney napao Trumpa, a štedio Bidena
Hina
Foto: EPA
REPUBLIKANSKI senator Mitt Romney, nekadašnji kandidat za američkog predsjednika, optužio je Donalda Trumpa da pridonosi stvaranju predizbornog političkog ozračja "natopljenog mržnjom", što ostatak svijeta "zgranuto promatra", a u kritikama je štedio demokratskog kandidata.
Tri tjedna do predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Državama 3. studenoga, do sada suzdržan senator Romney, koji je i sam bio predsjednički kandidat, rekao je da je "uznemiren" smjerom u kojem ide američka politička debata.
Potonula je "u užasan glib pun mržnje neprikladne za slobodnu zemlju, a još više za kolijevku moderne demokracije", rekao je.
"Za ovakvo političko okruženje krivi i republikanci i demokrati"
Senator ocjenjuje da su za takvo ozračje krivi i republikanci i demokrati. Međutim, nabrojio je više izjava koje je izrekao upravo predsjednik Donald Trump, kandidat republikanske, Romneyjeve stranke.
"Predsjednik naziva demokratsku kandidatkinju (Kamala Harris) za potpredsjednicu 'čudovištem', u nekoliko navrata ponovio je da je predsjednica Zastupničkog doma (Nancy Pelosi) 'šašava', poziva ministarstvo pravosuđa da strpa u zatvor bivšeg predsjednika (Baracka Obamu), napada guvernerku Michigana na dan kada je otkriveno da je planirana njezina otmica", piše Mitt Romney u poruci na Twitteru.
Zauzvrat, Romney je manje napadao demokrate pa je čak rekao da demokratski predsjednički kandidat Joe Biden "odbija spuštati se na razinu drugih".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Romney kritizirao i Pelosi, napao i političkog komentatora bliskog ljevici
Mitt Romney je kritizirao i demokratkinju Nancy Pelosi osudivši njezin čin kada je "poderala predsjednički govor o stanju nacije u izravnom televizijskom prijenosu" početkom godine.
Osudio je i političkog i sportskog komentatora bliskog ljevici Keitha Olbermanna koji je Donalda Trumpa nazvao "teroristom".
"Ti zapjenjeni napadi" koje mediji desnice i ljevice dodatno napuhuju, zapravo podupiru teorije zavjere, ocijenio je senator.
"Svijet promatra Ameriku s užasom i dozom prezira", rekao je i dodao da brojni Amerikanci strahuju za vlastitu zemlju koja je "tako podijeljena, tako bijesna, tako zločesta, tako nasilna".
"Vrijeme je da se usijane glave malo ohlade. Čelnici moraju spustiti ton (rasprave)", poručio je.
0 ( + )
*
Facebook će zabraniti oglase protiv cijepljenja
Facebook će zabraniti oglase protiv cijepljenja
Hina
Foto: EPA
FACEBOOK će početi zabranjivati oglase koji ljude odvraćaju od cijepljenja, priopćila je u utorak ta društvena mreža te također najavila novu informativnu kampanju o cjepivu protiv gripe.
Tvrtka je, međutim, pojasnila da će oglasi za zakon ili protiv vladinih politika o cjepivima, uključujući i cjepivo protiv covida-19, i dalje biti dozvoljeno.
Oglasi s netočnim informacijama o cjepivu su zabranjeni
Prema pravilima te tvrtke, oglasi s netočnim informacijama o cjepivu su zabranjeni, no oglasi u kojima se izražava protivljenje cjepivima su bili dozvoljeni ako ne sadrže lažne tvrdnje.
Ovo ljeto je dužnosnik Facebooka za javnu politiku Jason Hirsch kazao da tvrtka vjeruje da korisnici smiju izražavati svoje osobno mišljenje te da bi agresivnija cenzura mogla ljude koji su prema cjepivu "podozrivi" na kraju gurnuti u tabor onih koji se izrazito protive cijepljenju.
Facebook s novom politikom kuće počinje sljedeći tjedan. Ta je tvrtka pod golemim pritiskom političara i zdravstvenih vlasti da, u trenutku kada se razvija više cjepiva protiv covida-19, zabrani svaki sadržaj u kojem se izražava protivljenje cijepljenju.
Zuckerberg ranije govorio da neće ukloniti objave protivnika cijepljenja
U intervjuu za Guardian sredinom rujna izvršni direktor Mark Zuckerberg izričito je kazao da neće ukloniti objave protivnika cijepljenja unatoč tome što se vodeći svjetski stručnjaci za virologiju nadaju da će cjepivo za covid-19 biti dostupno građanima do kraja ove ili početkom sljedeće godine.
"Ako netko u svojoj objavi tvrdi da je neko cjepivo štetno i da su zabrinuti zbog toga, iz moje perspektive jako je teško reći da se to ne smije izraziti. Naši sustavi ne funkcioniraju tako", zaključio je tada Zuckerberg.
0 ( + )
*
Nizozemska uvodi stroge mjere, zatvara kafiće i restorane i brani točenje alkohola
Nizozemska uvodi stroge mjere, zatvara kafiće i restorane i brani točenje alkohola
Hina
Foto: EPA
NIZOZEMSKI premijer Mark Rutte objavio je danas da se zemlja mora vratiti "djelomičnom lockdownu" kako bi se suzbilo širenje koronavirusa u jednom od najvećih europskih žarišta.
"Danas najavljujemo nove i stroge mjere i zapravo idemo prema djelomičnom lockdownu", rekao je Rutte na televizijskoj konferenciji za novinare.
Zatvaraju se barovi i restorani, ali bit će moguće preuzimanje narudžbi i dostava.
Javna okupljanja više od četiri osobe bit će zabranjena, a zabranjuje se i prodaja alkohola u večernjim satima.
Rutte je rekao da mjere, koje će trajati najmanje četiri tjedna, stupaju na snagu u srijedu, a razmatrat će se učinci nakon dva tjedna.
Moguće još strože mjere
Ako mjere budu nedjelotvorne, mogla bi biti uvedena još stroža ograničenja, rekao je ministar zdravstva Hugo de Jonge.
Škole će ostati otvorene i javni prijevoz u funkciji, što je u suprotnosti s mjerama koje su bile na snazi tokom djelomičnog lockdowna ranije ove godine.
Nošenje maski bit će obvezno u zatvorenim prostorima za sve osobe od 13 godina i starije.
U utorak je zabilježeno rekordnih 7400 slučajeva. U zemlji sa 17 milijuna stanovnika ukupno je više od 187.000 zaraženih.
Vlada premijera Marka Ruttea nesklona je uvođenju strogih mjera koje bi mogle naškoditi krhkom ekonomskom oporavku, no zdravstveni stručnjaci počeli su vršiti pritisak na vladu da poduzme mjere kojima bi se spriječilo opterećenje zdravstvenog sustava.
0 ( + )
*
WHO sad oštro kritizira lockdown: "Posljedica je užasna, grozna globalna katastrofa"
WHO sad oštro kritizira lockdown: "Posljedica je užasna, grozna globalna katastrofa"
Petar Stošić
Foto: EPA
POSEBNI izaslanik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za covid-19 dr. David Nabarro odaslao je prije nekoliko dana prilično iznenađujuće upozorenje o ponovnom uvođenju opće karantene, poznatije po engleskom izrazu lockdown.
U intervjuu za konzervativni britanski list Spectator Nabarro je poručio sljedeće: "Mi (iz WHO-a) ne zagovaramo korištenje lockdowna kao primarne metode kontrole virusa. Jedini slučaj kad vjerujemo da je lockdown opravdan je kad treba kupiti vrijeme za reorganiziranje, regrupiranje, rebalansiranje vaših resursa, zaštitu vaših zdravstvenih radnika koji su iscrpljeni. Ali općenito gledano, radije bismo da se to ne radi".
Nabarro je svoj apel uputio kao odgovor na pitanje novinara Andrewa Neila o takozvanoj Deklaraciji iz Great Barringtona, u kojoj je niz znanstvenika, predvođenih epidemiologinjom i stručnjakinjom za imunologiju sa Sveučilišta Oxford dr. Sunetrom Guptom, epidemiologom i biostatističarem sa Sveučilišta Harvard dr. Martinom Kulldorfom te epidemiologom i stručnjakom za javno zdravstvo sa Sveučilišta Stanford dr. Jayem Bhattacharyom.
Oni su, naime, u svojoj deklaraciji zatražili da se više ne uvodi lockdown zbog njegovih štetnih posljedica po ekonomiju i generalno javno zdravlje te da se, umjesto općih mjera suzbijanja pandemije, vlasti fokusiraju na najranjivije skupine, odnosno starije i kronično bolesne koji su i do 1000 puta osjetljiviji na koronavirus od djece, a da se zdravim ljudima dozvoli da nastave sa životom kao prije pandemije.
Deklaracija znanstvenika koji se protive lockdownu i zagovaraju imunitet krda
To bi, po njihovom mišljenju, omogućilo da se što prije dosegne takozvani imunitet krda, odnosno postotak onih koji su preboljeli covid-19 i stekli imunitet na njega dovoljan da se daljnje širenje zaraze stabilizira i minimizira. Ovi znanstvenici smatraju da se u isto vrijeme ranjivu populaciju može adekvatno izolirati i zaštititi od zaraze, s čime se s druge strane ne slaže većina stručnjaka za covid-19 i epidemije općenito.
Iako je deklaraciju navodno potpisalo više od 15 hiljada stručnjaka iz područja medicine i javnog zdravstva, mediji su među njima pronašli očito lažne potpise kao što su "dr. Johnny Bananas" i "profesor Cominic Dummings", ali i homeopate, hipnoterapeute i masažere.
U svakom slučaju, Dr. Navarro se složio s argumentom dr. Gupte da lockdown uništava ne samo radna mjesta u zemlji u kojoj se uvede nego i u zemljama koje s njom trguju.
Nabarro: Prestanite koristiti lockdown kao svoju primarnu metodu kontrole
"Pogledajte samo što se dogodilo s industrijom turizma, primjerice, na Karibima ili na Pacifiku jer ljudi nisu išli na ljetovanje. Pogledajte što se dogodilo malim farmerima diljem svijeta jer su im tržišta smanjena. Pogledajte što se dogodilo s razinom siromaštva - čini se da bi se svjetska razina siromaštva mogla udvostručiti, mogla bi se udvostručiti i razina pothranjenosti djece jer djeca ne dobivaju obroke u školama, jer ih njihovi roditelji iz siromašnih obitelji nisu u stanju priuštiti. Ovo je užasna, grozna globalna katastrofa", komentirao je Nabarro.
"I stoga zaista apeliramo na sve svjetske lidere: Prestanite koristiti lockdown kao svoju primarnu metodu kontrole (epidemije). Razvijte bolje sustave kontrole. Surađujte međusobno i učite jedni od drugih, ali zapamtite, lockdown ima jednu posljedicu koju nikad, nikad umanjivati, a to je da čini siromašne ljude mnogo siromašnijima", zaključio je izaslanik WHO-a za covid-19.
Američki konzervativni list New York Post predstavio je ovo kao popriličan zaokret u stavu WHO-a, budući da je generalni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus u ožujku, kada su mnoge svjetske zemlje uvele neku vrstu lockdowna uslijed prvog vala koronavirusa, upozorio da se ne otvaraju prerano jer "posljednja stvar koju bilo koja zemlja treba je ta da otvori škole i biznise samo da ih bude prisiljena opet zatvoriti zbog ponovnog skoka (slučajeva)".
Mnogi komentatori, ali i političari, također su Nabarrovu izjavu uzeli kao potvrdu zaokreta WHO-a i konačnog priznanja da je lockdown bio katastrofalna pogreška.
"Nas koji smo govorili da lockdown ima katastrofalne ekonomske i zdravstvene posljedice javnozdravstveni dužnosnici i mainstream mediji zvali su sebičnim teoretičarima zavjere. Što će reći sada kada se WHO slaže?" zapitao se na Twitteru bivši kanadski parlamentarni zastupnik Maxime Bernier.
Those of us who have been saying that lockdowns have disastrous economic and health effects have been called selfish conspiracy nuts by public health officials and the mainstream media.
Trump: WHO je upravo priznao da sam u pravu, lijek ne smije biti gori od bolesti
A američki predsjednik Donald Trump, koji se protivio lockdownu koji su uvele pojedine američke savezne države još od travnja kad je pozivao na njihovo "oslobađanje", ustvrdio je na Twitteru da je "WHO upravo priznao" da je on bio u pravu i da "lockdown ubija ljude diljem svijeta".
The World Health Organization just admitted that I was right. Lockdowns are killing countries all over the world. The cure cannot be worse than the problem itself. Open up your states, Democrat governors. Open up New York. A long battle, but they finally did the right thing!
"Lijek ne smije biti gori od bolesti", ponovio je još jednom Trump, koji je i sam upravo prebolio covid-19, nakon što se mjesecima protivio nošenju maski kao mjere zaštite od zaraze.
Međutim, kako piše časopis Forbes, Nabarro je u svojoj kritici opće karantene, odnosno lockdowna, iznio jednu ključnu ogradu - onu da to ne smije biti primarna metoda. WHO, kao ni drugi javnozdravstveni eksperti, nikad nisu predstavljali lockdown kao bezazlenu metodu kojoj treba pribjegavati olako i provoditi je neograničeno.
Čekić i ples, ne čekić zauvijek
Štoviše, sintagma koju je proljetos popularizirao španjolski autor i poduzetnik Tomas Pueyo, a prihvatili mnogi eksperti, već sama po sebi daje do znanja da se lockdown predviđa kao početna, drastična mjera suzbijanja epidemije (čekić), ali nakon toga je treba zamijeniti niz fleksibilnih epidemioloških mjera u skladu s trenutnom situacijom, oslanjajući se na masovno testiranje i samoizolacije radi pravovremenog lociranja i suzbijanja novih žarišta epidemije (ples).
Uostalom, kao što smo već pisali, lockdown je tada bio jedini siguran, provjereni mehanizam za zaustavljanje pandemije, grub, ali pouzdan instrument. S obzirom na dramatičan razvoj situacije u Wuhanu, Lombardiji, a zatim i New Yorku i drugim velegradovima i zemljama, bilo je potrebno brzo i drastično reagirati. Nismo mogli, drugim riječima, znati hoće li scenarij iz Bergama s vremenom, u nedostatku karantene, zadesiti čitav svijet.
A u svim zemljama koje su uvele lockdown na vrijeme, poput Hrvatske, Slovenije ili Finske, brojke oboljelih i umrlih u prvom valu bile su neusporedivo manje nego u onima koje ga nisu uvele ili su to učinile prekasno i u labavoj verziji, poput Velike Britanije, Švedske ili Brazila.
Lockdowna više nema skoro nigdje, uz par iznimki poput Izraela
Sporno je, također, to što su znanstvenici iza Deklaracije iz Great Barringtona ustali protiv mjere koja već mjesecima više nije na snazi - osim u Izraelu, gdje je nedavno ponovo uveden pod upitnim objašnjenjem, i još nekoliko zemalja. Problem je što mnoge zemlje, od SAD-a nadalje, nisu iskoristile zatišje između prvog i drugog vala kako bi zaista pripremile učinkoviti plan i strategiju suzbijanja drugog vala, pa se sada sve glasnije spominje novo zatvaranje, kako rast novih slučajeva neumoljivo raste.
Osim toga, već na drugi pogled postaje jasnije da WHO nije tako nedosljedan kako se čini na prvu. I Tedros je, naime, u srpnju također upozoravao da zemlje moraju razviti alternativne mjere osim karantene, kao što su masovno testiranje i praćenje kontakata zaraženih kako bi se mogle sigurno otvoriti.
"Moramo doseći održivu situaciju gdje imamo adekvatnu kontrolu ovog virusa bez potpunog zatvaranja naših života ili teturanja od lockdowna do lockdowna - što ima užasno štetan učinak na društvo", rekao je šef WHO-a tada.
Šef WHO-a Tedros: Nikada u povijesti javnog zdravstva se imunitet krda nije koristio kao strategija odgovora na epidemiju
S druge strane, Tedros se u ponedjeljak u ime WHO-a vrlo jasno i nedvosmisleno usprotivio strategiji koju zagovaraju potpisnici Deklaracije iz Great Barringtona kojom bi se pustilo da virus slobodno cirkulira među većinom populacije koja, navodno, nije ranjiva - iako je ranjivost po pitanju covida-19 izuzetno relativna kategorija - kako bi se postigao imunitet krda.
"Nikada u povijesti javnog zdravstva se imunitet krda nije koristio kao strategija odgovora na epidemiju, a još manje na pandemiju. To je znanstveno i etički problematično", izjavio je Tedros na konferenciji za novinare, praveći distinkciju između stjecanja kolektivnog imuniteta cijepljenjem i onog prirodnim putem, što zaista nikad dosad nije bila epidemiološka strategija.
"Slobodno pustiti opasan virus, koji ne razumijemo u potpunosti, suprotno je etici. To nije opcija", inzistirao je.
Zanimljivo je da je i Nabarro prošli mjesec demantirao tumačenje njegovog komentara o švedskoj strategiji, koja je preskočila lockdown i imala daleko opušteniji pristup koji mnogi tumače kao strategiju stjecanja imuniteta krda, kao priznanje da je to model na koji bi se ostatak svijeta trebao ugledati.
No Nabarro je u naknadnoj izjavi za Bloomberg izjavio da je njegova izjava u intervjuu za taj portal izvučena iz konteksta te da je loše prenesena.
Ako se zarazilo 10% stanovništva, a već je milijun mrtvih, matematika je jasna
"Naglašavam da ne radim konkretne usporedbe nacionalnih odgovora na pandemiju. Potičem sve države svijeta da usvoje sveobuhvatne strategije za prevenciju i suzbijanja zaraze", rekao je. No i tada je opisao lockdown kao "tup instrument" koji "nanosi štetu svima, posebno siromašnima i malim poduzetnicima".
Na kraju krajeva, činjenica da je već više od milijun ljudi umrlo od koronavirusa, uz procjenu WHO-a da je dosad zaraženo do 10% svjetskog stanovništva, sugerira da bi još nekoliko milijuna ljudi moglo umrijeti prije nego što se dosegne globalni imunitet krda.
Usto, Tedros je upozorio kako "serološka istraživanja upućuju na to da je u većini zemalja zaraženo manje od 10 posto stanovništva", kao i da se ne zna dovoljno o imunitetu onih koji su bili zaraženi covidom-19, budući da su se neki ponovo zarazili.
"Većina zaraženih virusom razvijaju imunitet tokom prvih tjedana, ali ne znamo radi li se o trajnom i jakom imunitetu ni je li on različit od osobe do osobe", dodao je Tedros. Istaknuo je još jedan problem - ne znamo koliki je točno postotak za imunitet krda potreban kod covida-19, ali znamo da on kod nekih zaraznih bolesti, kao što su male boginje, iznosi čak 95%.
0 ( + )
*
Trumpova kandidatkinja za Vrhovni sud izbjegla se izjasniti o istospolnim brakovima
Trumpova kandidatkinja za Vrhovni sud izbjegla se izjasniti o istospolnim brakovima
Hina
Foto: EPA
KANDIDATKINJA predsjednika Donalda Trumpa za Vrhovni sud Amy Coney Barrett u utorak je na saslušanju pred Senatom rekla da njezina vjerska uvjerenja neće utjecati na njezine odluke te je odbila reći jesu li su neke značajne presude poput legalizacije pobačaja ili istospolnog braka pravilno donesene.
Republikanski predsjednik nominirao je 26. rujna 48-godišnju Barrett kako bi naslijedila preminulu liberalnu sutkinju Ruth Bader Ginsburg.
Demokrati inzistirali da se Barrett izjasni o ObamaCareu
Demokratski zastupnici u 22-članom senatskom Odboru za pravosuđe inzistirali su i da se izjasni o zakonu o dostupnom zdravstvu bivšeg predsjednika Baracka Obame, tzv. ObamaCareu, i zaštiti pacijenata s kroničnim zdravstvenim problemima, uvjereni da ga Barrett ne bi podržala.
Suočena s pitanjima, Barrett se nije htjela izjasniti bi li se, što se tiče slučaja ObamaCare, povukla iz te rasprave, kao što to traže demokrati, rekavši samo da to nije pitanje na koje može odgovoriti načelno.
Pojasnila je da je novo saslušanje u slučaju ObamaCare zakazano za 10. studenoga i da se radi o različitom pravnom pitanju u odnosu na dvije prethodne odluke Vrhovnog suda s tim u vezi, koje je svojedobno kritizirala. Odbila je odgovoriti kako će se postaviti prema novom slučaju, a radi se o zahtjevu predsjednika Trumpa i saveznih država s republikanskim vlastima da se Obamin zakon iz 2010. poništi.
Izbjegavala se izjasniti o pobačaju i istospolnom braku
Na pitanje o zakonu o pobačaju iz 1973. Barrett je kazala da bi, kao i u drugim pravnim slučajevima, razmotrila više čimbenika.
"Obećavam da ću u bilo kojem slučaju, bez obzira radi li se o pobačaju ili nečem drugom, slijediti zakon", rekla je Barrett.
Na pitanje demokrata smatra li da je odluka Vrhovnog suda iz 2015. kojom je legaliziran istospolni brak pravilno donesena, odgovorila je da "nema nikakvu agendu".
"Želim jasno dati do znanja da nikada nikoga nisam diskriminirala na temelju spolnog opredjeljenja i da nikada ne bih to učinila", rekla je Barrett.