Najprije je tvrdio da će ga financirati Meksiko, potom je rekao kako će pronaći financije za njega, a sada je odlučio proglasiti izvanredno stanje u zemlji kako bi sagradio zid.
Naime, američki Senat glasao je o zakonu kojim se omogućava nastavak rada federalne vlade. Zakon regulira financiranje rada vlade i njime se sprječava nova blokada vlade.

Zakon je u Senatu prošao s 83 glasa za te 16 glasova protiv, a nakon glasanja u Senatu slijedi glasanje u Kongresu.
Nakon što zakon bude izglasan i u Kongresu, odlazi na potpisivanje predsjedniku Trumpu, koji će, uz potpisivanje zakona, proglasiti i izvanredno stanje u SAD-u.
Što je točno izvanredno stanje?
Vrhovni sud SAD-a nikada nije točno definirao što točno spada pod izvanredno stanje. Definicija izvanrednog stanja upravo je ono što bi odredilo je li odluka nekog predsjednika o proglašenju izvanrednog stanja zakonita ili ne.
Izvanredno stanje proglašava se u vremenima krize i efektivno omogućava predsjedniku da zaobiđe redovni politički proces odlučivanja.
Kako piše BBC, proglašenjem izvanrednog stanja Trump će dobiti ovlasti sadržane i više od 100 različitih zakona.
Te ovlasti omogućit će ,u da zaobiđe redovni proces odlučivanja, a zamišljen je kako mehanizam koji bi djelovao u stanju nužde kada je potrebno donositi brze odluke i kada se ne može čekati odluka Kongresa.
Postavlja se pitanje je li situacija na granici Meksika i SAD-a uistinu dovoljna za proglašenje izvanrednog stanja.
S jedne strane na granici s Meksikom je, javlja BBC, tokom svakog dana, vraćeno ili uhapšeno preko 2.000 ljudi. Oni koji se zalažu za proglašenje izvanrednog stanja kažu da je ovo dovoljan podatak.
Drugi pak tvrde kako je taj broj znatno niži nego prije deset godina te kako se brojne osobe koje pokušavaju prijeći granicu predstavljaju kao tražitelji azila, što znači da pokušavaju ući u SAD legalno.
Iz minute u minutu:
23:42 O proglašenju izvanrednog stanja se oglasio i senator Marco Rubio.
Rubio je rekao kako na južnoj granici postoji kriza, ali kao nije dovoljno velika kako bi se kršio ustav.
“Današnja nacionalna kriza vrti se oko granične sigurnosti. Ali, neki drugi predsjednik bi mogao nametnuti istu taktiku.
Pričekat ću da vidim na koje se zakonske i ustavne odredbe predsjednik poziva prije nego što dam službenu izjavu. Ali skeptičan sam i ne vjerujem da će to biti nešto što mogu podržati”, rekao je Rubio, javlja BBC.
23:38 Kako prenosi BBC, pojavila su se izvješća da će Trump koristiti sredstva namijenjena za elementarne nepogode i njihovom rješavanju kako bi sagradio zid.
Kongresnica iz Portorika se Tim povodom obratila Trumpu i zamolila ga da ne uzima novac namijenjen za Portoriko i rješavanje krize na Portoriku.
23:33 Oglasila se i zasad jedina političarka iz redova Demokrata koja se planira kandidirati 2020. na predsjedničkim izborima, Elizabeth Warren.
“Meksiko nije htio platiti za Trumpov zid. Kongres nije htio financirati ga u potpunosti. Stoga sada ima izljeve bijesa i proglašava izvanredno stanje. Moj novi zakon bi ga zaustavio u tome da koristi sredstva namijenjena popravku šteta za njegov mali projekt”, rekla je.
Mexico wouldn't pay for @realDonaldTrump's wall. Congress wouldn't fully fund it. So now he's throwing a temper tantrum and declaring a "national emergency." My new bill would stop him from using disaster recovery funds for his pet project. https://t.co/zSPp4INty3
23:25 O Trumpovoj odluci se na Twitteru oglasio i Bernie Sanders, rekavši kako ne postoji izvanredno stanje kada se radi o južnoj granici.
“Ovo što predsjednik Trump radi je nezakonito i tome se moramo žestoko usprostaviti na sudovima”, rekao je.
There is not a "national emergency" with regard to the southern border. What President Trump is doing is unlawful and must be opposed vigorously in the courts and legislatively.
23:23 Trumpovi protivnici iskopali su njegov tvit koji koriste protiv njega, a koji ujedno i pokazuje kako se njegov stav promijenio otkako je predsjednik.
Tvit je iz 2014. godine kada je Trump sugerirao Kongresu da spriječi tadašnjeg predsjednika Baracka Obamu da iskoristi svoje ovlasti i provede imigracijsku reformu.
“Republikanci ne smiju dozvoliti predsjedniku Obami da ruši ustav SAD-a za svoju korist i zato što nije sposoban da se dogovori s Kongresom”, pisao je Trump 2014.
Trump se, podsjetimo, nije uspio dogovoriti s Kongresom oko financiranja njegovog zida. Od Kongresa je zatražio 6 milijardi dolara za zid, a Kongres mu je dao 1,3 milijarde.
Stoga će Trump sada proglasiti izvanredno stanje kako bi financirao zid.
Repubs must not allow Pres Obama to subvert the Constitution of the US for his own benefit & because he is unable to negotiate w/ Congress.
23:14 O Trumpovoj odluci su se oglasili i predsjednica Kongresa, Nancy Pelosi kao i vođa oporbe u Senatu, Chuck Schumer.
Prozvali su Trumpovu odluku nezakonitom.
“Ovo nije izvanredno stanje, a predsjednikovo izazivanje straha situaciju ne čini izvanrednom”, rekli su.
“Proglašavanje izvanrednog stanje bilo bi nezakonito. Bila bi to velika zloupotreba moći predsjednika kao i očajan pokušaj skretanja pažnje s činjenice da je Trump prekršio svoje obećanje da će Meksiko platiti za njegov zid”, poručili su demokrati,
“Ovo je još jedan prikaz Trumpovog nepoštovanja za vladavinu prava. Ovo nije izvanredno stanje, a predsjednikovo izazivanje straha ne čini situaciju izvanrednom. Nije mogao uvjeriti Meksiko, Amerikance, ali ni svoje stranačke kolege da plate za njegov neučinkovit i skup zid, pa sada pokušava zaobići Kongres u očajničkom pokušaju da poreznike zainteresira za ovo. Kongres će braniti svoj ustavni autoritet”, rekla je Pelosi.
23:05 Pisac, Ann Coulter poručila je kako je Trump američka Merkel, ali Njemačka sada nije važna jer je Trump upravo uništio SAD.
Trump is the American Merkel. But who cares about Germany? Trump just destroyed the U.S.A.
23:00 U međuvremenu, na društvenim mrežama se gomilaju kritike na račun ove Trumpove odluke.
Kongresnik Emanuel Cleaver je napisao kako su izvanredna stanja problem s oružjem na ulicama, klimatske promjene, nejednakost u prihodima i pristup zdravstvu, ali kako to izgradnja zida nije.
22:50 Zakon potom odlazi na glasanje u parlamentu, a potom će ga potpisati Trump.
22:30 Senat je glasao o zakonu. Zakon je prihvaćen sa 83 glasa za i 16 glasova protiv.
21:45 Informaciju je potvrdila i glasnogovornica Bijele Kuće.
21:35 CNN je objavio izjavu senatora Mitcha McConnell, koji predstavlja vladajuće u Senatu, a koji je prvi rekao kako očekuje da će predsjednik Trump potpisati zakon, ali i da će proglasiti izvanredno stanje u naciji, kako bi mogao sagraditi zid na granici s Meksikom.
0 ( + )
*
Trump će proglasiti izvanredno stanje
Trump će proglasiti izvanredno stanje zbog izgradnje zida
Hina, K.K.
Foto: EPA
AMERIČKI Senat glasao je o zakonu kojim se omogućava nastavak rada federalne vlade. Zakon regulira financiranje rada vlade i njime se sprječava nova blokada vlade.
Zakon je u Senatu prošao s 83 glasa za te 16 glasova protiv, a nakon glasanja u Senatu slijedi glasanje u Kongresu.
Nakon što zakon bude izglasan i u Kongresu, odlazi na potpisivanje predsjedniku Trumpu, koji će, uz potpisivanje zakona, proglasiti i stanje nužde u SAD-u.
Senator Mitch McConnell, koji predstavlja vladajuće u Senatu, prvi je rekao kako očekuje da će predsjednik Trump potpisati zakon, ali i da će proglasiti izvanredno stanje u naciji, kako bi mogao sagraditi zid na granici s Meksikom.
Informaciju potvrdila i Bijela kuća
Nedugo nakon senatora McConella, ovu informaciju je potvrdila i glasnogovornica Bijele kuće, Sarah Sanders.
Rekla je kako će predsjednik potpisati sporazum kojim će se omogućiti barem djelomični nastavak rada federalne vlade, ali dodala je i kako će poduzeti druge mjere, uključujući proglašavanje izvanrednog stanja kako bi “osigurao nacionalnu sigurnost i zaustavio humanitarnu krizu na granici”.
Dodala je kako Trump tako ispunjava obećanje koje je dao da će sagraditi zid na granici.
Što je točno izvanredno stanje?
Vrhovni sud SAD-a nikada nije točno definirao što točno spada pod izvanredno stanje. Definicija izvanrednog stanja upravo je ono što bi odredilo je li odluka nekog predsjednika o proglašenju izvanrednog stanja zakonita ili ne.
Izvanredno stanje proglašava se u vremenima krize i efektivno omogućava predsjedniku da zaobiđe redovni politički proces odlučivanja.
Postavlja se pitanje je li situacija na granici Meksika i SAD-a uistinu dovoljna za proglašenje izvanrednog stanja.
S jedne strane na granici s Meksikom je, javlja BBC, tokom svakog dana, vraćeno ili uhapšeno preko 2.000 ljudi. Oni koji se zalažu za proglašenje izvanrednog stanja kažu da je ovo dovoljan podatak.
Drugi pak tvrde kako je taj broj znatno niži nego prije deset godina te kako se brojne osobe koje pokušavaju prijeći granicu predstavljaju kao tražitelji azila, što znači da pokušavaju ući u SAD legalno.
Prema anketi CNN-a većina Amerikanaca se protivi proglašavanju izvanrednog stanja
Kako prenosi CNN, koji je prošlog tjedna objavio anketu u kojoj su Amerikanci mogli glasati o tome jesu li za ili protiv proglašenja izvanrednog stanja kako bi se sagradio zid na granici; većina Amerikanaca bila je protiv.
Prema rezultatima koje su dobili, 66 posto Amerikanaca je protiv, dok je 31 posto za.
Pelosi: Nema izvanrednog stanja
O Trumpovom planu da proglasi izvanredno stanje oglasila se i Nancy Pelosi, predsjednica Kongresa.
“Kada predsjednik proglasi izvanredno stanje, moramo znati da se ne radi o izvanrednom stanju na granici. Za nas je to humanitarna kriza”, poručila je.
Neki republikanci su zabrinuti oko ove Trumpove odluke
Kako prenosi CNN u televizijskom programu uživo, republikanci nisu znali hoće li predsjednik potpisati prijedlog zakona ili ne, a nakon što je predsjednik najavio proglašenje izvanrednog stanja, republikanci su još zabrinutiji.
Senator Roy Blunt rekao je kako je zabrinut zbog ovakve odluke uslijed ovakvih okolnosti.
“Vidjet ćemo što će napraviti”, dodao je referirajući se na Trumpa.
Senator Rand Paul dodao je kako je proglašenje izvanrednog stanja loša ideja.
Da se radi o lošoj ideji, misli i senator Marco Rubio.
Savjetnici nagovarali Trumpa da potpiše zakon
Ranije tokom dana, Trump je u ovalni ured pozvao svoje savjetnike kako bi zatražio savjet o zakonu koji je trebao potpisati, a koji bi spriječio novi prekid u radu federalne vlade.
Stoga su mnogi pomislili kako se Trump dvoumi o tome treba li potpisati zakon ili ne, piše CNN.
Trump je, piše CNN, brojnim savjetnicima rekao kako razmišlja da ne potpiše zakon.
Trumpovi savjetnici su cijelo jutro češljali zakon koji se proteže na 1100 stranica i predstavljali moguće zamke, kako predsjedniku tako i vladi.
Trump je pak htio da savjetnici detaljno pregledaju zakon kako se u njemu ne bi našlo nešto što on ne odobrava.
CNN dodaje kako su ga savjetnici Mick Mulvaney koji je šef osoblja, Kirstjen Nielsen koja je državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, te direktorica zakonodavnih poslova Shahira Knight uvjeravali da potpiše zakon.
Drugi savjetnici su ga uvjeravali da potpiše zakon kako bi se izbjegla nova blokada vlade.
Kako piše CNN, proglašavanje izvanrednog stanja je mjera protuteže koja treba umiriti konzervativce nezadovoljne Trumpovom odlukom da potpiše zakon o financiranju federalne vlade.
Trump za zid tražio 6 milijardi dolara, Kongres mu dao 1,3 milijarde
Kako smo sinoć izvijestili, Trump je od jučer nezadovoljan dogovorom republikanskih i demokratskih pregovarača o izgradnji zida duž meksičke granice.
Podsjetimo, republikanski i demokratski pregovarači su postigli načelan dogovor o proračunu koji su ultrakonzervativci oštro kritizirali.
U njemu su 1,3 milijarde dolara predviđene za izgradnju oko 90 km nove ograde na meksičkoj granici radi suzbijanja ilegalne imigracije, što je daleko od zahtjeva Donalda Trumpa koji traži gotovo 6 milijardi.
Trump je nakon dogovora poručio da je iznimno nezadovoljan, ali i kako će dovršiti zid.
Uskoro opširnije...
0 ( + )
*
Američki Senat potvrdio novog glavnog državnog odvjetnika
Američki Senat potvrdio novog glavnog državnog odvjetnika
Hina
Foto: EPA
AMERIČKI Senat je za glavnog državnog odvjetnika potvrdio Williama Barra, odvjetnika veterana s desetljećima iskustva u Washingtonu koji će odsad voditi ministarstvo pravosuđa i nadgledati istragu Roberta Muellera o tome jesu li Rusija i kampanja predsjednika Donalda Trumpa bili u dosluhu na izborima 2016..
Senat je odlučio s 54 glasova 'za' i '45' protiv, većinom po stranačkim linijama. Glasnogovornica ministarstva pravosuđa otkrila je da će Barr (68) prisegnuti u 4:45 po lokalnom vremenu u Ovalnom uredu.
Mnogi demokrati se protivili njegovom izboru
Mnogi demokrati protivili su se Barru zbog straha da on neće u potpunosti objaviti zaključke posebnog istražitelja Roberta Muellera. No Senat je pod kontrolom Trumpovih republikanaca, pa je njegovo imenovanje bilo očekivano.
"Danas je velik dan za ministarstvo pravosuđa zbog potvrde Williama Barra kao novog državnog odvjetnika", rekao je čelnik odbora Senata za pravosuđe Lindsey Graham.
"On je čvrsta ruka u kaotičnom vremenu, te će donijeti mnogo potrebne reforme ministarstvu".
Barr je već bio glavni državni odvjetnik pod predsjednikom Georgeom H. W. Bushom, od 1991. do 1993. Hvale ga zastupnici iz obje stranke zbog stručnosti i poznavanja rada ministarstva.
Treća osoba na toj funkciji u dvije godine
On postaje treća osoba na toj funkciji u samo dvije godine, nakon Matthewa Whitakera koji je zamijenio Jeffa Sessionsa.
Mueller istražuje navodno miješanje Rusije u predsjedničke izbore 2016., odnosno je li se Moskva udružila s Trumpovom kampanjom kako bi mu pomogla na putu prema Bijeloj kući i je li pritom došlo do kršenja zakona. I Trump i Kremlj odbacuju te tvrdnje.
Barr je prije nominacije napisao 19 stranica dug memorandum u kojem je dijelove Muellerove istrage nazvao "pravno manjkavim". Dokument je dao Trumpovom pravnom timu i dužnosnicima ministarstva.
Kazao je kako neće dopustiti da Trump vrši na njega pritisak, te da će štititi integritet Muellerove istrage i objaviti što više zaključaka njegove istrage.
No nije obećao da će to učiniti u potpunosti. Upozorio je da možda neće moći otkriti identitete onih koji neće biti sudski gonjeni. Taj stav zabrinuo je demokrate koji smatraju da bi Barr time mogao zataškati dijelove izvještaja.
0 ( + )
*
Britanski parlament odbio dati podršku May za izmjenu sporazuma oko Brexita
Britanski parlament odbio dati podršku May za izmjenu sporazuma oko Brexita
HINA
Foto: EPA
BRITANSKI zastupnici su odbacili strategiju premijerke Therese May za Brexit, u simboličkom glasovanju kojim su potkopali njezino obećanje čelnicima Europske unije da može dobiti potvrdu u Londonu za svoj sporazum ako pristanu na ustupke.
Zastupnici su s 303 glasova 'protiv' i 258 glasova 'za' odbacili glavni prijedlog kojim se tražila podrška premijerki za njezin plan traženja izmjena sporazuma s Bruxellesom.
Tim prijedlogom May je trebala dobiti više vremena da ispuni očekivanja zastupnika u vezi zaštitnog mehanizma za granicu na irskom otoku. Oni smatraju da bi zbog tog mehanizma, najspornije točke sporazuma s Bruxellesom, Britanija ostala previše vezana uz EU na neodređeni rok ili da bi Sjeverna Irska bila odvojena od matične zemlje.
Iako vlada ne mora mijenjati taktiku zbog te odluke, ona će negativno utjecati na povjerenje europskih čelnika da će May osigurati podršku za izmijenjeni dogovor.
Duboke podjele
Ovaj posljednji razvoj događaja u dvije godine dugim pregovorima o izlasku iz EU-a pokazatelj je dubokih podjela u britanskom parlamentu o tome kako i treba li uopće Britanija napustiti europski savez, što je najveća politička i trgovinska promjena za tu državu u posljednjih 40 godina.
Glasovanjem u četvrtak povećala se mogućnost da će Britanci izaći iz EU-a bez dogovora, što je scenarij od kojeg strahuju mnoge tvrtke, no i da će se Brexit odgoditi ili čak i da će se odustati od njega.
Ključan datum za vladu je 27. veljače, kad je May obećala novi krug glasovanja. Zastupnici koji najavljuju da će od vlade zatražiti odgađanje Brexita otkrili su da će tada krenuti u ofenzivu.
Britanija bi trebala napustiti EU 29. ožujka.
Neki konzervativni zastupnici i većina oporbenih optužuju premijerku da vremenski gura Britaniju prema rubu kako bi uoči dana izlaska primorala parlament da bira između njezinog plana i kaotičnog napuštanja EU-a bez sporazuma.
0 ( + )
*
Kanadske blizanke dobile različite DNK analize podrijetla. Kako je to moguće?
Kanadske blizanke dobile različite DNK analize podrijetla. Kako je to moguće?
DVIJE identične blizanke i dva različita rodoslovna profila. Jedna od najvećih svjetskih kompanija za DNK analizu sugerira da je i to moguće. Prošlog proljeća Charlsie Agro i njena sestra blizanka Carly kupile su kućne testove AncestryDNA, MyHeritage, 23andMe, FamilyTreeDNA i Living DNA i poštom poslale svoje DNK uzorke svim navedenim kompanijama na analizu. Iako je njihov DNK gotovo identičan, rezultati pristigli od kompanija nisu se poklapali, piše portal kanadske nacionalne TV CBC.
U većini slučajeva rezultati analize svake kompanije otkrivali su podrijetlo sestara u istim dijelovima svijeta, ali u različitim postocima. Međutim, nalaz kalifornijske kompanije 23andMe sugerira da svaka sestra ima jedinstvene elemente u svome rodoslovlju. Prema nalazu 23andMe, Charlsieno je podrijetlo 10 posto manje ”općenito europsko” nego Carlyno. Ona također ima i francuskog i njemačkog podrijetla (2,6 posto), kojeg kod njene sestre nema uopće.
Identične blizanke razlikuju se i u istočnoeuropskoj baštini, 28 posto kod Charlsie, a 24,7 posto kod Carly. I dok je Carlyno istočnoeuropsko podrijetlo vezano za Poljsku, kod Charlsie takva veza nije pronađena. ”Činjenica da imaju tako različite rezultate vrlo je neobična”, kaže dr. Mark Gerstein, računalni biolog sa Sveučilišta Yale.
Rezultati bi trebali biti identični?
Jedna je emisija kanadske televizije poslala svih pet pristiglih rezultata dr. Gersteinu na dodatnu analizu. On smatra da bi rezultati DNK analize za blizanke Agro kod iste kompanije morali biti identični iz jednostavnog razloga što je njihov DNK materijal gotovo potpuno identičan.
Ekipa znanstvenika s Yalea preuzela je i analizirala neobrađene skupove podataka koje svaka kompanija koristi kako bi provela svoju analizu. Cijeli DNK uzorak sastoji se od tri milijarde segmenata, ali kompanije obično uzimaju u obzir njih oko 700.000 kako bi uočili genetske razlike. Sudeći prema neobrađenim podacima iz 23andMe, 99,6 posto tih segmenata bilo je identično, pa su Gerstein i njegovi suradnici još više zbunjeni rezultatima. Zaključili su i da su neobrađeni podaci iz ostale četiri tvrtke također statistički identični.
Pa ipak, nijedna od pet kompanija sestrama nije poslala iste rezultate analize. Iako nije mogao sa sigurnošću reći u čemu je razlika, Gerstein sumnja da se radi o algoritmima koje svaka kompanija koristi za analizu podataka. ”Problem je očito u izračunima, načini na koji se izvode su različiti”, smatra Gerstein.
Na pitanje zašto se rezultati tako razlikuju, 23andMe je pismeno odgovorio da čak i najmanje razlike u uzorcima DNK mogu dovesti do različite procjene podrijetla. Kompanija je još navela kako razvoju svojih alata, metoda i izvještaja prilazi sa znanstvenom strogošću, ali priznaje kako su dobiveni rezultati ”statističke procjene”. Obitelj je sestrama Agro rekla kako njihovi preci dolaze sa Sicilije, iz Poljske i Ukrajine. No, rezultati DNK analize ukazuju na iznenađujuće, pa i konfliktne činjenice iz obiteljske povijesti.
AncestryDNA otkrio je da blizanke imaju pretežno istočnoeuropsko podrijetlo (38 posto za Carly i 39 posto za Charlsie). No, rezultati pristigli iz MyHeritagea ukazuju na balkansko podrijetlo (60,6 posto za Carly i 60,7 posto za Charlsie). Iznenađujuće je, međutim, da analiza LivingDNA u malom postotku ukazuje na podrijetlo iz Engleske za Carly, a Škotske i Irske za Charlsie.
Nadalje, FamilyTreeDNA otkriva 13-14 posto podrijetla sestara s Bliskog istoka, bitno više od ostale četiri tvrtke, među kojima dvije uopće ne spominju Bliski istok. Dr. Paul Mayer, populacijski genetičar iz spomenute tvrtke, priznaje da se radi o izazovu: ”Pronalaženje razlika i granica samo po sebi je granična znanost. Rekao bih čak da se radi o znanosti i umjetnosti.”
Pri određivanju nečijeg podrijetla, kompanije kao što je 23andMe uspoređuju uzorak DNK s onim što se obično naziva referentni panel, koji se sastoji od odabranog broja uzoraka prijašnjih klijenata i/ili javno objavljenih DNK baza podataka. Dr. Simon Gravel, populacijski genetičar sa Sveučilišta McGill, kaže kako rodoslovne kompanije znaju uzeti 700.000 segmenata iz uzorka i koristeći algoritam usporediti ih sa segmentima svoga referentnog panela.
”Prema podudaranja uzorka s referentnim panelom, kompanije će procijeniti odakle potječu određene osobe”, kaže Gravel. Različite kompanije koriste različite panele, što znači da će istoj osobi vjerojatno poslati različite nalaze. AncestryDNA priznaje da je ključna veličina referentnog panela: ”Stalno radimo na poboljšanjima, a novi i veći referentni paneli dat će našim klijentima preciznije rezultate.”
Postoji čitav niz razloga koji mogu utjecati na točnost rezultata, ali ključna je veličina i kvaliteta referentnog panela. Što je veći i reprezentativniji, precizniji su rezultati. Drugi je problem što različite kompanije različito definiraju regije svijeta. ”Netko mora uzeti olovku i odrediti što je regija, a u različitim tvrtkama drukčije se crtaju regije”, objašnjava Gravel.
Analize su preciznije za ljude s europskim podrijetlom
Zanimljivo je da su analize preciznije za ljude s europskim podrijetlom, zato što je među dosad testiranima najviše upravo ljudi podrijetlom iz Europe. Gravel upozorava kako rezultate analize ne treba smatrati sasvim pouzdanima. Kompanije će, naime, s određenom statističkom preciznošću odrediti kontinent podrijetla, ali određivanje zemlje ili grada bitno je manje pouzdano.
Najveće kompanije za DNK analizu testirale su dosad milijune ljudi. MyHeritage, primjerice, navodi kako ove godine očekuje prihod veći od 100 milijuna dolara. Iako je određivanje podrijetla postalo sve popularnije, ne postoji nikakav vladin ili profesionalni nadzor ove djelatnosti kako bi se osigurala valjanost rezultata. ”U znanosti obično postoje ocjene od strane kolega ili se omogućava pristup podacima i algoritmima kako bi se osigurala kvaliteta. U ovom slučaju, toga nema zato što kompanije ne otkrivaju svoje podatke”, kaže Gravel i dodaje kako bi zbog toga klijenti dobivene rezultate trebali uzeti sa zrnom soli.
”Ljudi bi trebali razumjeti da ovi testovi ne podliježu istim standardima kao dijagnostička medicinska ispitivanja. Radi se više od rekreativnoj znanstvenoj aktivnosti”, zaključuje Gravel.
I MyHeritage priznaje da su njihovi rezultati ”procjena etničke pripadnosti”. Kad je glasnogovornik Rafi Mendelson upitan zašto MyHeritage rezultate predstavlja s takvom sigurnošću, odgovorio je kako smatra da je njihovim sjevernoameričkim kupcima sasvim jasno da se radi tek o procjenama.
Kakvi god rezultati bili, ne treba se previše uzdati u njih. Naime, mogu se promijeniti. U rujnu je AncestryDNA sljedećom porukom obavijestio svoje klijente da je ažurirao svoje procjene: ”Vaš se DNK nije promijenio, ali sada imamo dodatnih 13.000 referentnih uzoraka i novu, moćniju znanstvenu metodu kojom možemo dati bolje rezultate etničke pripadnosti.”
Tako su nove procjene za sestre Agro uključile dosad neotkrivene veze s Rusijom, Grčkom, Balkanom i Baltikom, završava svoj tekst CBC.
0 ( + )
*
Egipat mijenja ustav, al-Sisi ostaje na vlasti do 2034. godine?
Egipat mijenja ustav, al-Sisi ostaje na vlasti do 2034. godine?
Hina
Foto: EPA
EGIPATSKI parlament je podržao ustavne promjene koje bi mogle omogućiti predsjedniku Abdelu Fattahu al-Sisiju da na vlasti ostane do 2034. i pojača svoju kontrolu nad pravosuđem.
Te su izmjene podijelile egipatsko društvo. Sisijevi pobornici smatraju kako su nužne da bi se predsjedniku omogućilo više vremena za dovršavanje ogromnih razvojnih projekata i ekonomskih reformi koje je započeo.
Kritičari pak tvrde da se promjenama daje još vlasti u ruke predsjedniku kojeg organizacije za ljudska prava optužuju da predsjeda jednim od najvećih gušenja sloboda u modernoj egipatskoj povijesti.
Izmjene predsjedniku daju nove ovlasti
Glasnogovornik parlamenta Ali Abdelaal objavio je kako je za izmjene glasalo 485 od sveukupno 596 parlamentaraca, čime su osigurane dvije trećine podrške potrebne za usvajanje amandmana. Izvori iz parlamenta otkrivaju kako je 14 glasalo protiv, a dvoje je ostalo suzdržano.
Amandmani uključuju produženje predsjedničkog mandata na šest s četiri godine, te predviđaju "tranziciju" na nova pravila zbog čega se 63-godišnjem Sisiju neće računati dosadašnji mandati te mu se omogućuje da na vlasti ostane do 2034.
"Nakon isteka njegovog trenutnog mandata predsjednik Republike može se ponovno kandidirati u skladu s izmijenjenim člankom 140", stoji u nacrtu amandmana.
Sisi bi izmjenama trebao dobiti i nove ovlasti u imenovanju sudaca i javnog tužitelja. Dodao bi se i drugi dom parlamenta nazvan Vijeće senatora u kojem bi predsjednik imenovao trećinu članova.
Sisi na vlasti od 2013. godine
Predložena je i izmjena članka 200. kako bi pisalo da je dužnost vojske zaštita "ustava i demokracije i temeljnog ustroja države i njezine građanske prirode". Neki kritičari smatraju kako bi to moglo dodatno pojačati utjecaj vojske na egipatsku politiku i gospodarstvo.
Sisi je bivši general koji je na vlast došao nakon što je vojska 2013. zbacila islamističkog predsjednika Mohammeda Mursija nakon masovnih prosvjeda protiv njegove vladavine.
Predsjednik je postao godinu poslije.
Predložene promjene sada idu na reviziju parlamentarnom odboru, a potom se vraćaju u parlament na drugo glasovanje, nakon čega slijedi državni referendum koji se očekuje prije sredine ove godine.
0 ( + )
*
Pence traži od europskih zemalja da se povuku iz nuklearnog sporazuma s Iranom
Pence traži od europskih zemalja da se povuku iz nuklearnog sporazuma s Iranom
Hina
Foto: EPA
AMERIČKI potpredsjednik Mike Pence tražio je od Europljana da se povuku iz nuklearnog sporazuma s Iranom, za koji drži da destabilizira Bliski istok i zaprijetio je Teheranu novim sankcijama.
Na konferenciji o Bliskom istoku u Varšavi, na kojoj sudjeluju Izrael i visoki predstavnici arapskih zemalja, Pence je Iran nazvao najvećom opasnosti u regiji i zamjerio mu da svojim regionalnim ambicijama priprema novi holokaust.
Kritizirao europske zemlje
Pence je također kritizirao inicijativu Francuske, Njemačke i Velike Britanije koja bi trebala omogućiti europskim tvrtkama da i dalje djeluju u Iranu bez obzira na američke sankcije.
"To je nerazborita mjera koja će samo osnažiti Iran, oslabjeti EU i stvoriti još veći jaz između Europe i Sjedinjenih Država", ocijenio je Pence.
"Kucnuo je čas za naše europske partnere da se povuku iz sporazuma o iranskom nuklearnom programu", zalagao se američki potpredsjednik.
Upozorio da slijede još strože sankcije
Dok se Islamska Republika sprema obilježiti 40. obljetnicu svrgavanja šaha Mohammada Reze Pahlavija, Pence je obećao izvršiti maksimalni pritisak, ali nije izrijekom pozvao na promjenu režima.
"Kada se iransko gospodarstvo i dalje urušava, a iranski narod izlazi na ulice, slobodne zemlje se moraju ujediniti i pozvati iranski režim na odgovornost za zlo i nasilje koje je nanio narodu, regiji i cijelom svijetu", objasnio je.
I zatim je upozorio da će američke sankcije postati još strože ako Iran ne promijeni svoje opasno i destabilizirajuće ponašanje.
Ali Europska unija je već odbila američki zahtjev da se povuče iz povijesnog sporazuma potpisanog s Iranom 2015. u Beču.