Nova sramota United Airlinesa: Putnika tokom leta ubo škorpion
Nova sramota United Airlinesa: Putnika tokom leta ubo škorpion
Foto: Hina
AVIOTVRTKA United Airlines se ponovno morala braniti od optužbi nakon što se jedan putnik požalio da ga je tokom leta iz Teksasa ubo škorpion.
United još uvijek pokušava popraviti ugled pošto je prošlog tjedna iz zrakoplova te aviotvrtke izbačen putnik zbog pretrpanog leta. Videosnimka tog incidenta obišla je svijet i pokrenula lavinu kritika u medijima i na društvenim mrežama.
Škorpion mu je pao na glavu iz pretinca za prtljagu
U novom slučaju vezanom za tu aviotvrtku muškarac koji je u nedjelju putovao iz Houstona u kanadski Calgary tvrdi da mu je iz pretinca za prtljagu na glavu pao škorpion koji ga potom ubo ispod nokta, objavili su mediji i United.
"Bili smo u zrakoplovu sat vremena i večerali kad je nešto palo na moju glavu, pa sam to uhvatio", rekao je Richard Bell za CBS.
Drugi putnik je upozorio Bella da je riječ o škorpionu, a životinja ga je tada ugrizla.
Osoblje Uniteda pomoglo je Bellu nakon ugriza, a liječnik na tlu uvjerio je posadu da mu život nije u opasnosti, rekla je glasnogovornica tvrtke Maddie King. Dodala je kako će se ispričati svom klijentu i raspraviti o idućim koracima.
United izložen kritikama zbog brutalnog izbacivanja putnika
United je u utorak bio izložen snažnim kritikama javnosti zbog nasilja nad putnikom od kojeg se zatražilo da "dobrovoljno" oslobodi mjesto u zrakoplovu radi zaposlenika te aviotvrtke.
United Airlines je na prebukiranom letu iz Chicaga za Louisville želio "osloboditi" četiri mjesta za svoje zaposlenike, pa je pozvao dobrovoljce da odustanu od leta uz kompenzaciju. Kako se nitko nije odazvao pozivu tvrtka je odabrala nekoliko putnika, a jedan od njih bio je nesretni putnik koji nije želio odustati od leta.
Snimke koje su napravili drugi putnici i objavili na društvenim mrežama pokazale su kako osiguranje silom izvlači putnika sa sjedala i potom ga vuče po podu zrakoplova do izlaza.
Tko posjećuje Bijelu kuću? Trump je to proglasio tajnom
Tko posjećuje Bijelu kuću? Trump je to proglasio tajnom
Foto: Hina
TRUMPOVA administracija neće objaviti zapisnike o službenim posjetiteljima Bijele kuće, potvrdio je predsjednikov ured, što je zaokret u odnosu na praksu za vrijeme bivšeg predsjednika Baracka Obame.
Direktor za odnose s javnošću Bijele kuće Michael Dubke saopštio je da su "ozbiljni rizici za nacionalnu sigurnost i potreba za privatnošću stotina hiljada gostiju na godinu" razlog zašto će ti zapisnici biti tajni.
Zapisnici detaljno pokazuju tko ima pristup predsjedniku i njegovim suradnicima. Iz njih se može vidjeti tko lobira u Bijeloj kući i tko ima utjecaja na administraciju.
Odluka izazvala kritike
Odluka da će ubuduće biti tajni izazvala je kritike nevladinih organizacija.
"Izabrani dužnosnici rade za narod i zaslužujemo da vlada radi transparentno", rekao je Faiz Shakir, politički direktor Američkog saveza za građanske slobode. "Jedini razumni zaključak je da Trumpova administracija ima puno toga što želi sakriti."
Za vrijeme Obamine administracije, konzervativne nevladine organizacije tužile su tajnu službu, koja čuva te podatke, u pokušaju da ih se objavi.
Jedna organizacija tužbom želi doći do podataka
Nakon što je dužnost preuzeo Trump, jedna liberalna organizacija preuzela je tu bitku, podnijevši u ponedjeljak tužbu u kojoj traži pristup tim podacima.
Demokrati u Kongresu također su podnijeli prijedlog zakona kojim žele prisiliti administraciju da objavi podatke o posjetiteljima Mar-A-Largu, predsjedničkom posjedu u Palm Beachu gdje Trump provodi većinu vikenda otkako je preuzeo dužnost. Zakon vjerojatno neće proći jer republikanci kontroliraju Kongres.
Ovo su deset ključnih datuma sjevernokorejskog nuklearnog programa
Ovo su deset ključnih datuma sjevernokorejskog nuklearnog programa
Foto: Hina
GLAVNI datumi sjevernokorejskog nuklearnog programa, od prvih napetosti 1989. do sadašnjeg sukoba.
- 1989.: satelitske snimke -
Američke satelitske snimke otkrile su postojanje nuklearnog centra u Jongbjonu, sjeverno od Pjongjanga. Washington je optužio Sjevernu Koreju da razvija nuklearno oružje, što je komunistički režim opovrgnuo.
- 1994.: umro Kim Il-Sung -
21. oktobara: tri mjeseca poslije smrti sjevernokorejskog čelnika Kim Il-Sunga kojeg je zamijenio sin Kim Jong-Il Pjongjang je s Washingtonom potpisao bilateralni sporazum. Sjeverna Koreja obvezala se ukinuti svoj vojni nuklearni program u zamjenu za gradnju civilnih reaktora.
- 2002.-2003.: raskid odnosa -
U oktobaru 2002., Washington je optužio Pjongjang da ima tajni program obogaćivanja urana, kršeći time sporazum iz 1994. U prosincu, Sjeverna Koreja protjerala je inspektore Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).
U siječnju 2003., povukla se iz Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja, a u lipnju priznala da želi razviti nuklearno oružje. Dvije godine poslije objavila je da ga posjeduje.
- 2006.; prvi pokus -
Sjeverna Koreja provela je 9. oktobara prvi nuklearni pokus. Vijeće sigurnosti UN-a izglasalo je uvođenje gospodarskih i trgovinskih sankcija, koje su proširene i postrožene u nekoliko navrata. U srpnju, Sjeverna Koreja izvela je pokusna lansiranja sedam projektila, uključujući projektil dalekog dometa Taepodong-2.
- 2007.: nafta u zamjenu za razoružanje -
Pjongjang je 13. veljače pristao ukinuti svoj nuklearni program i primiti inspektore IAEA-e u zamjenu za milijun tona goriva i skidanje s američkog popisa terorističkih država. U srpnju, IAEA je objavila da je nuklearni kompleks u Jongbjonu zatvoren.
- 2009.: novi raskid odnosa, drugi pokus -
Sjeverna Koreja lansirala je 5. travnja raketu dalekog dometa koja je pala u Tihi ocean. Za Washington, Tokio i Seul, riječ je bila o prikrivenom testiranju projektila Taepodong-2. Pjongjang je napustio pregovore s pet velesila (Južna Koreja, Kina, Rusija, SAD i Japan) pokrenute u augustu 2003. Odlučio je reaktivirati svoj nuklearni program i prekinuti suradnju s IAEA-om.
Sjeverna Koreja objavila je 25. svibnja da je "uspješno" izvela drugi podzemni nuklearni pokus.
- 2011.; Kim Jong-Un -
Kim Jong-Il umro je 19. prosinca. Njegov mlađi sin Kim Jong-Un, mlađi od 30 godina, preuzima njegovo mjesto.
-2013.: treći pokus -
Sjeverna Koreja izvodi 12. veljače treći podzemni nuklearni pokus, manjih razmjera.
- 2016.: četvrti i peti pokus -
Sjeverna Koreja izvodi 6. siječnja četvrti podzemni nuklearni pokus. Tvrdi da je testirala hidrogensku bombu, u što je većina stručnjaka sumnjala. Vijeće sigurnosti usvojilo je 2. ožujka do tada najstrože sankcije protiv Pjongjanga.
Pjongjang je potom 9. rujna objavio da je izveo peti nuklearni pokus, male nuklearne bojne glave koju se može staviti na projektil. To je bio "najsnažniji" pokus do tada, po Seulu.
- 2017.: Trump protiv Kima -
Američki predsjednik Donald Trump poslao je 8. travnja prema Korejskom poluotoku nosač zrakoplova Carl Vinson, u pratnji triju ratnih brodova, nakon što je Sjeverna Koreja ispalila balistički projektil u Japansko more.
Turska prijeti Europskoj uniji: Možda odustanemo od zadržavanja migranata
Turska prijeti Europskoj uniji: Možda odustanemo od zadržavanja migranata
Foto: Hina
TURSKA bi mogla nanovo razmotriti ili suspendirati sve dogovore s EU o migrantima ako Unija pozitivno ne odgovori na zahtjev za slobodnim viznim režimom za turske državljane, izjavio je ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu.
Turska je vlada početkom 2016. obećala zaustaviti val migranata prema Europi sa svog teritorija, a za uzvrat bi Turci mogli u Europu putovati bez viza. No Bruxelles prvo traži da Ankara revidira protuterorističke zakone za koje smatra da se preširoko tumače.
Traže da sporazum o migrantima i bezvizni režim idu zajedno
U razgovoru za medije, Cavusoglu je kazao da sporazum o migrantima i bezvizni režim za Turke idu u paketu.
"Ako nam EU negativno odgovori, imamo pravo ponovo razmotriti i suspendirati sve dogovore. EU nam treba dati bezvizni režim koji naši ljudi zaslužuju", kazao je šef turske diplomacije.
Odnosi Turske i EU-a zaoštrili su uoči nedjeljnog referenduma u Turskoj na kojem se glasuje o povećanim ovlastima predsjedniku države.
Je li svijet na pragu velikog rata?
Je li svijet na pragu velikog rata?
Foto: Hina, Screenshot: YouTube
DONALD Trump je velik broj obožavatelja u Americi i diljem svijeta stekao zbog kritika na račun američke vanjske politike. Osim NATO-a, Trump je uvelike kritizirao ponašanje SAD-a u krizama na Bliskom istoku, u prvom redu u Siriji. Jedna od njegovih glavnih predizbornih uzdanica bilo je poboljšanje odnosa s Rusijom koje je, kako je više puta govorio kandidat Trump, Obama pokvario.
No, američka vanjska politika u posljednjih nekoliko dana pokazuje kako Trump kao predsjednik nema namjeru prepustiti ulogu glavne svjetske sile nekom drugom. Štoviše, teško se sjetiti kad je SAD imao više operacija u tako malo vremena na više mjesta po svijetu.
Nikad gora situacija u Siriji
Sve je počelo, ili bolje reći sve se zakuhalo napadom na zračnu bazu u Siriji.
Prije tjedan dana, kao odgovor na kemijske napade u Siriji, Trump je naredio bombardiranje Asadovih snaga.
Trump je napad Asadovih zračnih snaga kemijskim oružjem na pobunjeničko uporište, u kojem je poginulo najmanje 85 civila, od čega 23 djece, opisao kao "barbarski napad" i dodao da "nijedno Božje dijete ne bi ikada trebalo trpjeti takav užas".
Iz tog je razloga naredio "ciljani vojni udar na zračnu bazu u Siriji iz koje je kemijski napad lansiran", navodeći kao razlog "vitalni nacionalni interes SAD-a da odvrati i spriječi širenje i korištenje smrtonosnih kemijskih oružja".
Asad je, jasno, vjerni saveznik Rusije koja ovu poruku SAD-a nije dobro primila. Nedugo nakon napada, Rusija je prekinula sporazum s Washingtonom o prevenciji zračnih incidenta u Siriji. Riječ je o dogovoru SAD-a i Rusije oko bombardiranja u Siriji, a koji je minimalizirao rizik da se dvije sile, iako praktički na suprotnim stranama u ratu u Siriji, međusobno sukobe. Sporazum je potpisan u oktobaru 2015. godine, nedugo nakon početka ruske intervencije.
Putinovi glasnogovornici američki napad vide kao "agresiju protiv suverene države i kršenje međunarodnog prava i to pod lažnim izgovorima".
"Ovo pokazivanje mišića moglo bi dovesti do vrlo lošeg scenarija. Opasnost od sukoba između Rusije, Sirija i SAD-a nije ugodna i mogla bi imati loše posljedice", upozorava vodeći moskovski analitičar Fyodor Lukyanov.
No, on u svemu vidi i pozitivan ishod.
"Ali postoji i pozitivan scenarij. Za Trumpa su pregovori s Rusijom o suradnji u Siriji dosad bili nemogući jer je u njima sudjelovao sa slabije pozicije. Sada možemo reći da je Amerika pokazala svoje sposobnosti, vratila se u igru i pregovori neće biti jednostrani, niti jedna strana neće dominirati, i to stvara preduvjete za dijalog", dodao je.
"Postoji opasan potencijal za eskalaciju"
Da je američka intervencija puno više od pukog pokazivanja mišića, smatra Michael Luders, stručnjak za Bliski istok.
"Jasno je da tu postoji opasan potencijal za eskalaciju. U Siriji se događa zamjenski rat. Na jednoj strani SAD, EU, Turska i zemlje Perzijskog zaljeva žele pad Asada. Rusija, Iran i Kina to ne žele ni u kojem slučaju. Ako se, dakle, izvede takav napad kakav je sad naredio Trump, onda naravno postoji opasnost da neće ostati kod toga jednog napada, da stvar eskalira i da vrlo brzo na sirijskom tlu jedni nasuprot drugih stoje Amerikanci i Rusi", objašnjava Lüders.
"Ne zaboravimo da SAD namjerava nakon ustavnog referenduma u Turskoj 16. travnja pokrenuti kopnenu ofenzivu s američkim elitnim postrojbama prema Raqqi, glavnom uporištu IS-a na istoku Sirije. 400 američkih vojnika već je stacionirano u Siriji. Uspjet će zauzeti Raqqu i što onda? Kako dalje? To bi u svakom slučaju značilo konfrontaciju. Kako će se to razvijati u ovom trenutku ne možemo znati, ali u svakom slučaju postoji najveći stupanj opasnosti", objašnjava ovaj politolog, stručnjak za islam i publicist za Deutsche Welle.
Rusija će idući put odgovoriti silom
Da je riječ o ozbiljnom sukobu, potvrdili su iz zajedničkog zapovjednog centra sastavljenog od Rusije, Irana i Asadovih snaga.
"Ono što SAD čini u Siriji vodi u prelazak crvene linije. Od sada ćemo odgovoriti silom na bilo kojeg napadača ili na bilo kakve daljnje napade. SAD znaju našu sposobnost za brzu i snažnu reakciju", kaže se u priopćenju kojeg su objavili krajem prošloga tjedna.
Da stvari sa SAD-om ne stoje dobro, jasno je i iz službenog priopćenja ruskog Ministarstva vanjskih poslova.
"U izostanku koraka za razrješenje nagomilanih problema, bit će potrebne mjere odmazde temeljene na načelu reciprociteta", stoji u izjavi ruskog Ministarstva vanjskih poslova.
"Očito je da su rusko-američki odnosi zapali u najkompliciranije razdoblje od Hladnoga rata", dodaje se.
Sjeverna Koreja odlučila zakuhati stvari
No, sljedećih dana stvari su dodatno eskalirale i otišle u jednom novom smjeru.
Da stvar ne ostane samo na Bliskom istoku, uskoro se pobrinula Sjeverna Koreja. Oni su, praktički ničim izazvani, izjavili da su američki napadi u Siriji "neoprostiv čin agresije koji je pokazao da je odluka Pjongjanga da razvija nuklearno oružje bila ispravna".
"Američki raketni napad na Siriju je jasan i neoprostiv čin agresije protiv suverene države i mi to snažno osuđujemo", objavila je KCNA navodeći neimenovanog glasnogovornika sjevernokorejskog ministarstva.
"Današnja realnost pokazuje da je naša odluka da jačamo vojnu moć kako bi se suprotstavili sili silom prava odluka", dodaje se.
Sjeverna Koreja sljedećih bi dana trebala pokrenuti još jedan nuklearni test, a SAD je rekao kako to neće tolerirati.
Američki službenici izjavili su za NBC da su SAD spremne izvršiti "preventivni napad" kako bi spriječili nuklearni test, ali jedan član Trumpove administracije porekao je tu izjavu.
"Sjeverna Koreja je problem za koji će se Washington pobrinuti", poručio je nakon izvješća o aktivnostima na položaju sjevernokorejskih nuklearnih testiranja Trump, koji od ulaska u Bijelu kuću želi pokazati da ispunjava obećanja.
"Vojne opcije upravo proučavamo", izjavio je u petak savjetnik za vanjsku politiku Bijele kuće. "S tim režimom (Pyongyang) nije pitanje hoće li se to dogoditi, već kada", rekao je taj dužnosnik pod uvjetom da ostane neimenovan, prenosi agencija dpa.
Ipak, znakovita je činjenica da je Kina na granicu sa Sjevernom Korejom razmjestila na desetke hiljada vojnika.
"Sukob bi mogao izbiti u svakom trenutku" u Sjevernoj Koreji i "dijalog je jedini izlaz", citira agencija AFP kineskog ministra vanjskih poslova Wanga Yija nakon novih prijetnja američkog predsjednika Donalda Trumpa komunističkom režimu u Pyongyangu.
I Kremlj je u petak poručio kako prednost daje diplomatskim metodama rješavanja krize. "Pozivamo sve države na suzdržanost, pozivamo sve države da se suzdrže od akcija koje bi mogle predstavljati provokativne korake", kazao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Afganistan kao vrhunac
Jučer je u svjetskim medijima odjeknula vijest da je SAD bacio najveću nenuklearnu bombu koju ima i to na pomalo zaboravljeni Afganistan. Snage SAD-a napale su položaje ISIS-a koji širi pipke i u ovoj ratom razvaljenoj zemlji u kojoj do sada nisu imali većeg utjecaja. Svakako je zanimljivo da se bacanje bombe potrefilo sa sve napetijim odnosima u Siriji i dramatičnim najavama vezanih uz Sjevernu Koreju.
SAD se tako nakon samo tri mjeseca nakon Trumpove inauguracije našao u nekoliko ozbiljnih sukoba. Najznačajniji je sukob s Rusijom u Siriji, ali stvari bi i u slučaju Sjeverne Koreje mogle izmaknuti kontroli. Možda stoga nije slučajno da se Trump baš prije nekoliko dana sjetio starih saveznika iz NATO-a koji, kako je sam rekao, više nije zastarjela organizacija. Svakako, sve bitnije svjetske sile - od SAD-a preko NATO-a do Rusije i Kine na ovaj ili onaj način su uključene u brojne sukobe koji bi, ako se ne stane na loptu, ozbiljno mogli eskalirati.
VIDEO Amerikanci bacili "majku svih bombi", a Rusi se hvale još većom: "Upoznajte tatu"
VIDEO Amerikanci bacili "majku svih bombi", a Rusi se hvale još većom: "Upoznajte tatu"
Screenshot: YouTube/RT
NAKON što se Amerika jučer pohvalila bacanjem najveće nenuklearne bombe na terorističke mete u Afganistanu, nije dugo trebalo čekati na reakciju iz Rusije.
"Nemojte da vas zavaraju, Rusi posjeduju nešto puno jače od američke "majke svih bombi", GBU-43/B. Djeco, upoznajte tatu", piše RT.
U članku se navodi kako su "oca svih bombi" Rusi razvili još 2007. godine te kako je po pitanju snage i učinkovitosti superioran američkoj megabombi.
Za razliku od američke bombe, ruska je lakša. Dok američka teži preko 8200 kilograma, ruska teži oko 7000 kilograma.
Usporediva s nuklearnim oružjem
Ruska megabomba eksplodira u zraku, spajajući se s atmosferskim kisikom, kako bi proširila područje zahvaćeno eksplozijom dok uništava mete. Plinovi u blizini detonacije izgaraju, stvarajući vakuum, koji može povući predmete prema središtu eksplozije.
Prema napisima RT-ja, Rusija je svoju megabombu testirala 2007. godine na nepoznatoj lokaciji, a ono što je eksplozija ostavila za sobom ličilo je na "površinu Mjeseca".
Alexander Rukshin, tadašnji zamjenik čelnika ruskih oružanih snaga, kazao je kako je navedena ruska bomba po učinkovitosti "ravna nuklearnim bombama".
Rusija dosad navedenu megabombu nisu nikad iskoristili u borbi.
Palestinac nožem ubio britansku turisticu u tramvaju
Palestinac nožem ubio britansku turisticu u tramvaju
Foto: Hina
BRITANSKU turisticu je nožem u tramvaju ubio jedan Palestinac, rekao je policijski izvor.
Palestinski napadač je uhapšen i za sada nije preciziran njegov identitet.
Policija je najprije javila da je jedna Izraelka napadnuta u tramvaju. Shin Beth, izraelske službe unutrašnje sigurosti su navele da je napadač Jami Tamimi (57), stanovnik istočnog Jeuzalema.
On je ranije bio hospitaliziran nakon pokušaja samoubojstva, a 2011. je osuđen jer je seksualno napao kćer, navodi Shin Beth.
Napad na Britanku (23) je izveo dok traju proslave židovske Pashe, koje su počele u ponedjeljak i traju tjedan dana. Tada deseci hiljada židova odlaze u stari grad do Zida plača, najsvetijeg mjesta judaizma.
Pronašao "olakšanje" u napadu
"Ovo je jedan od mnogo slučajeva u kojima neki Palestinac koji trpi od osobnih razdora...odabire izvesti napad kako bi pronašao olakšanje od svojih problema", rekao je Shin Bet u priopćenju.
Od 1. oktobara 2015. su palestinski teritoriji, Jeruzalem i Izrael poprišta vala nasilja u kojem je poginulo 260 Palestinaca, 41 Izraelac, 2 Amerikanca, jedan Jordanac, jedan Eritrejac, jedan Sudanac i jedna Britanka, prema podacima agencije France presse.
Većina ubijenih Palestinaca su počinitelji anti-izraelskih napada. Posljednjih mjeseci intenzitet nasilja se ublažio. Ali šef Shin Betha, Nadav Argaman je nedavno ocijenio da se radi o "lažnom relativnom smirenju" na Zapadnoj obali i u Izraelu.
