|
|
|
TZ VIJESTI - BH VIJESTI - BH TEME - IZ MINUTE U MINUTU
16.04.2024.
Ovaj čovjek ispraznio je gradove, uveo potpuno ludilo i pobio milijune
Ovaj čovjek ispraznio je gradove, uveo potpuno ludilo i pobio milijune
Foto: Wikipedia/Profimedia
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U MALOJ drvenoj kolibi, usred džungle blizu granice Tajlanda i Kambodže, na današnji dan umro je vođa Crvenih Kmera Pol Pot. Preminuo je u 74. godini u prilično skromnim uvjetima. Iako je bio vladar zemlje od osam milijuna stanovnika, njegova smrt dogodila se u prisustvu samo šačice njegovih preostalih pristaša.
Pol Pot poznat je kao vođa Crvenih Kmera i čelnik Demokratske Kampučije. Njegova vladavina obilježena je pokušajem da se stvori besklasno komunističko društvo temeljeno na agrarnoj utopiji. Taj pokušaj rezultirao je smrću gotovo dva milijuna ljudi koji su umrli od gladi, prisilnog rada i u zatočeništvu.
Kambodža u vrijeme Hladnog rata
Pol Pot, pravim imenom Saloth Sar, rođen je u obitelji koja je imala konekcije s kraljevskim dvorom što mu je omogućilo školovanje vani. Za vrijeme boravka u Parizu susreo se s marksizmom, što je uvelike oblikovalo njegovo buduće političko djelovanje.
Vratio se u svoju zemlju 1953. godine, a tokom te godine Kambodža je izborila neovisnost od Francuske i postala samostalna zemlja. Tadašnji vođa Norodom Sihanouk htio je zadržati neutralnost i nesvrstanost u Hladnom ratu, no to nije bilo održivo s obzirom na nemire u regiji, odnosno Vijetnamski rat.
Priključio se Crvenim Kmerima, radikalnom ogranku komunista u Kambodži. Iako su počeli kao mala skupina, njihova popularnost postepeno je rasla kroz 60-e i 70-e, a podršku su imali ne samo u Kambodži već i u susjednom Vijetnamu i u Kini. Pomagali su Sjevernom Vijetnamu u ratu protiv Amerikanaca, što će ih uvući u novi sukob.
Američko bombardiranje Kambodže počinje već 1969. godine jer su komunističke snage u toj zemlji pružale stratešku i logističku pomoć sjevernovijetnamskim snagama. Bombardiranje će dodatno destabilizirati vladu Sihanouka što će dovesti do državnog udara iduće godine.
Teror Crvenih Kmera
Nova antikomunistička vlada brzo je dobila američku vojnu pomoć te je bombardiranje istočnog dijela države postalo još jače. Nakon toga započinje građanski rat koji će završiti pobjedom Crvenih Kmera 1975. godine.
Pol Pot uspostavlja Demokratsku Kampučiju iste godine te počinje s reformama. Da bi stvorio agrarnu utopiju, počinje masovno seliti ljude iz gradova u ruralna područja kako bi radili na kolektivnim farmama. Relokacija počinje odmah nakon što su Kmeri preuzeli vlast. Evakuirali su glavni grad Phnom Penh pod izlikom da slijedi novo američko bombardiranje.
Vojska je nasilno izbacila ljude iz njihovih domova, različitih ustanova, pa čak i bolnica i naredila im da se upute na punkteve na izlazu iz grada gdje će biti odvezeni u ruralne krajeve zemlje. Cijela operacija je bila vrlo nasilna i brutalna: ljudi koji bi se opirali bili bi streljani na licu mjesta što je dovelo do opće panike i nemira te posljedično - još nasilja. Sva imovina je konfiscirana, a građanima nije dopušteno da sa sobom nose svoje stvari.
Po polpotovskoj ideologiji, urbano stanovništvo bilo je glavni državni neprijatelj jer je bilo "zatrovano idejom kapitalizma" i, da bi se stvorilo besklasno društvo, te razlike trebalo je izbrisati. Kmerska vojska je u praznom gradu tada uništila sve što su smatrali kapitalističkom ostavštinom. Ljudi koji su se skrivali u kućama jer nisu htjeli napustiti grad izvedeni su na ulicu gdje bi bili pretučeni do smrti ili streljani.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Na kolektivnim farmama relocirano je stanovništvo dočekala vojska kojoj je naređeno da svim sredstvima natjeraju ljude na prisilan rad. Postavljene su kvote koje su tražile rad u polju od jutra do mraka i nikad nisu postignute. Pojedinci koji bi se opirali ili ne bi radili ubrzo su smaknuti, a posebno je loše bilo urbanom stanovništvu koje se segregiralo. Njima bi se davalo samo pola porcije hrane i od njih se tražilo još više rada.
Posljedica takve politike trebala je biti agrarna revolucija koja će Kambodžu transformirati u poljoprivrednu velesilu jugoistočne Azije, no zapravo se dogodila masovna glad koju su onda popratile i mnoge bolesti. Kako se obrazovano stanovništvo temeljito ubijalo, uslijedila je i nestašica medicinski sposobnog sloja društva, što je naravno dovelo do sanitarne krize i još smrti.
Kada je bilo jasno da je velika agrarna revolucija bila totalni promašaj, Pol Pot je krivicu svalio na špijune i unutarnje neprijatelje države koji žele spriječiti ostvarenje njegovog čistog cilja. Otvaraju se masovni zatvori u kojima vojska muči nevine muškarce zajedno s njihovim ženama i obitelji. Djeca koja bi bila premala da bi ih se ispitivalo bila bi jednostavno ubijena ispred zatvora. U glavnom zatvoru u Phnom Penhu ispitivano je oko 14.000 ljudi. Smatra se da ih je preživjelo svega sedmero.
Teror Crvenih Kmera također je uklonio svaki oblik zabave iz društvenog života, a ustanove namijenjene za sport i rekreaciju pretvorene su u polja riže ili vojne baze. Ukinuti su novac i vjerska praksa, a obrazovni program za djecu uglavnom se bavio promidžbom partijskih ideala. Osim matematike i osnova pismenosti, nije bilo lekcija iz osnova ljudskih i prirodnih znanosti.
Intervencija Vijetnama i kraj terora
Za vrijeme terora u zemlji odnosi između Vijetnama i Kambodže postaju sve napetiji radi nesuglasice oko granica. Sumnjajući na prijetnju s istoka, Pol Pot optužuje razne vojne oficire s istoka zemlje da surađuju s Vijetnamcima te naređuje još 100.000 smrti vojnika.
Smatra se da je većina tih vojnika bila odana partiji, no nikakvi argumenti nisu im pomogli da ih se smakne nakon mučenja i ispitivanja zajedno s njihovim ženama i djecom. Vladavina Crvenih Kmera završit će kad će 1978. godine intervenirati vijetnamska vojska.
Na kraju 1978. godine osjećaj straha i panike već je bio duboko prisutan u svakom aspektu društva. Par preostalih intelektualaca pronađeno je i ubijeno, vojna lica više su strahovala od vlastite vlade nego od Vijetnamaca, a glad i bolesti dosegli su vrhunac. To je bio horor koji je dočekao vijetnamsku vojsku koja je tada marširala prema Phnom Penhu da bi zbacila Pol Pota.
Intervencija vijetnamske vojske dogodila se uglavnom kako bi Vijetnam osigurao svoju zapadnu granicu s Kambodžom, no i kako bi maknuli kmersku vladu radi stabilnosti u regiji. Ono što su vijetnamski vojnici vidjeli kada su upali u Kambodžu izazivalo je osjećaj zgražavanja, a mnogi su prizore opisali gorima od onih što su ih Vijetnamci sami doživjeli u vlastitom ratu neposredno ranije.
Pobjegao u džunglu
Pol Pot pobjegao je u guste džungle na zapadu zemlje odakle je vodio gerilski rat kako bi se vratio na vlast, no to mu nikada nije uspjelo. Njegova moć nad komunističkim snagama postepeno je opadala do sredine devedesetih godina kada je smijenjen. Kmeri su ga planirali izručiti SAD-u da mu se sudi, no on umire od posljedica raka ni godinu dana nakon što je smijenjen. Nikad mu nije suđeno za njegove zločine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Procjenjuje se da je za vrijeme njegove vladavine u Kambodži umrlo između 1.7 i 2 milijuna ljudi, što je otprilike četvrtina sveukupnog stanovništva te zemlje. Posljedice njegovog režima još uvijek su vidljive u kambodžanskom društvu čiji je oporavak još uvijek u tijeku.
Pol Pot bio je autokrat koji je ubijao svoje političke neistomišljenike i općenito protivnike režima, no izdvaja ga se jer je jednako hirovito naređivao stotine hiljada ubojstava ljudi koji su bili odani režimu. Ubijao je svoje političke protivnike s istom dozom ravnodušnosti kao i kambodžanske seljake koji su trebali biti okosnica njegovog novog društva.
Danas ga se smatra jednim od najbrutalnijih i najkrvavijih diktatora dvadesetog stoljeća, a na tim listama često završi na prvom mjestu.
* Deseci porotnika odbili biti na suđenju Trumpu. Jedan rekao: Jednostavno nisam mogao
Deseci porotnika odbili biti na suđenju Trumpu. Jedan rekao: Jednostavno nisam mogao
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
SUDAC na suđenju Donaldu Trumpu za podmićivanje u ponedjeljak je otpustio desetke potencijalnih porotnika koji su rekli da ne mogu nepristrano odlučiti je li bivši američki predsjednik kriv ili nevin.
Prvog dana povijesnog suđenja nekom bivšem predsjedniku, sudac Juan Merchan rekao je stotini potencijalnih porotnika da moraju ostaviti po strani sve predrasude ili osobne stavove o optuženiku ili o slučaju, uključujući "političku orijentaciju".
Najmanje 50 ih je otpušteno nakon što su rekli da ne mogu biti nepristrani na suđenju republikanskom kandidatu za predsjednika. Suđenje su napustili i oni koji su rekli da ne mogu obaviti tu dužnost iz drugih razloga.
"Jednostavno nisam mogao", čulo se kako je rekao jedan potencijalni porotnik izvan sudnice.
Odvjetnici obiju strana nastojat će izabrati dvanaest porotnika i šestero zamjenika u vjerojatno jedinom kaznenom slučaju s kojim se Trump suočava prije izbora 5. studenog.
Odabir porote mogao bi potrajati nekoliko dana
Odabir porote među ljudima s izrazito demokratskog Manhattana mogao bi potrajati nekoliko dana, nakon čega slijede uvodne riječi i iskazi svjedoka.
Merchan je rekao da, kako bi ga osudili, porotnici moraju utvrditi da je Trump kriv "van svake sumnje", a ne da je "vjerojatno" kriv.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Presuda o krivnji ne bi spriječila Trumpa da bude predsjednik, ali polovica neovisnih glasača i svaki četvrti republikanac kažu da neće glasati za njega ako bude osuđen, pokazala je ankete Reutersa i Ipsosa.
Trump je u ponedjeljak bio na sudu na Manhattanu. Poslovni čovjek, koji je postao političar i bio predsjednik od 2017. do 2021., iskoristio je prošla pojavljivanja pred sudom kako bi okupio svoje pristaše i tvrdio da ga progone politički neprijatelji.
Njujorški državni tužitelji optužuju ga da je falsificirao dokumente kako bi prikrio isplatu 130.000 američkih dolara pred kraj predsjedničke kampanje 2016. radi kupnje šutnje od porno zvijezde Stormy Daniels o njihovoj kratkoj ljubavnoj vezi 2006. za koju ona tvrdi da se dogodila, a Trump to niječe.
Među svjedocima bit će Daniels i Trumpov bivši odvjetnik Michael Cohen koji je svjedočio da je dao novac Daniels. Trump također planira svjedočiti.
Trump se izjasnio da se ne osjeća krivim i tvrdi da ga se progoni iz političkih razloga.
Premda neki pravni stručnjaci smatraju to suđenje najmanje važnim od četiri kaznena postupka koji se vode protiv Trumpa, jedino će se ono održati prije predsjedničkih izbora 5. studenoga.
0 ( + ) * Izraelski doseljenici naoružani napali Palestince na Zapadnoj obali, ubili dvojicu
Izraelski doseljenici naoružani napali Palestince na Zapadnoj obali, ubili dvojicu
Screenshot: X
IZRAELSKI doseljenici ubili su dvojicu Palestinaca u okupiranoj pokrajini Nablus na Zapadnoj obali, rekao je za Salah Bani Jaber, gradonačelnik Aqrabe. "Oko 50 doseljenika, od kojih je veliki dio bio naoružan, napali su stanovnike sela Khirbet al-Tawil istočno od Aqrabe u pokrajini Nablus. Otvorili su paljbu koja je dovela do ranjavanja i smrti dvojicu mladih ljudi", rekao je gradonačelnik.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Situacija je napeta na okupiranoj Zapadnoj obali otkako je Izrael pokrenuo vojnu ofenzivu u Pojasu Gaze nakon prekograničnog napada palestinske skupine Hamas 7. oktobara.
Podaci palestinskog ministarstva zdravstva pokazuju da su izraelske snage i doseljenici ubili najmanje 460 Palestinaca na Zapadnoj obali od početka rata u Gazi. Prema podacima Izraela, u istom su razdoblju Palestinci ubili najmanje 13 Izraelaca na Zapadnoj obali, među njima i dvojicu pripadnika izraelskih snaga.
0 ( + ) * Izraelski vojnici ušli u Libanon pa upali u Hezbollahovu zamku i stradali
Izraelski vojnici ušli u Libanon pa upali u Hezbollahovu zamku i stradali
Index Vijesti
20:22, 15. travnja 2024.
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
ČETIRI izraelska vojnika ozlijeđena su unutar Libanona, od kojih jedan teško, nakon što je Hezbollah postavio zasjedu s eksplozivima. Incident su potvrdile Izraelske obrambene snage (IDF), a iz libanonske šijitske skupine su priznali kako su oni postavili zasjedu izraelskim vojnicima.
IDF je napomenuo da se incident dogodio tokom operativne aktivnosti izviđačke postrojbe brigade Golani i jedinice borbenog inženjerstva na libanonskoj strani granice, nekoliko stotina metara od izraelske ograde.
Čini se kako je to prvi put od izbijanja rata u Gazi da su Izraelci priznali kršenje libanonskog suvereniteta. Ipak, pretpostavlja se da su izraelske snage u više navrata prešle ogradu i ušle u Libanon tokom posljednjih šest mjeseci.
Izrael i Hezbollah svakodnevno razmjenjuju vatru
Izraelski zrakoplovi i bespilotne letjelice redovito ulaze u zračni prostor Libanona, a jedan od visokih dužnosnika Hamasa eliminiran je u predgrađu Bejruta. Tijelo Mohammada Sarura (57) pronađeno je izrešetano mecima u vili u libanonskom planinskom gradu Beit Mery prošlog utorka, a visoki libanonski dužnosnici rekli su da je za atentat odgovoran Mossad.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Što se tiče najnovijeg događaja, iz Hezbollaha tvrde kako su njihovi borci postavili eksplozivne naprave u području Tel Ismaila blizu granice. Navode da su ih detonirali u trenutku kad su Izraelci ušli u Libanon i stigli u područje gdje su postavljene naprave.
Izrael i Hezbollah gotovo svakodnevno razmjenjuju vatru od Hamasovog napada na Izrael 7. oktobara. U sukobu koji je u tijeku ubijeno je oko 270 boraca Hezbollaha i 50 civila, kažu sigurnosni izvori, a 90.000 ljudi je raseljeno u južnom Libanonu.
Istovremeno, oko 60.000 Izraelaca evakuirano je sa sjevernog područja zemlje, a 18 ljudi - civila i vojnika - je ubijeno, prema izraelskim podacima.
0 ( + ) * Ako Izrael uzvrati istom mjerom, Iran neće imati šanse
Ako Izrael uzvrati istom mjerom, Iran neće imati šanse
Foto: Profimedia
Tekst se nastavlja ispod oglasa
IRAN je realizirao prijetnju da će napasti Izrael kao odgovor na razaranje aneksa iranskog veleposlanstva u Damasku koji je zapravo služio kao vojarna Iranske revolucionarne garde. U napadu su, između mnogih, poginuli brigadni general Mohammad Reza Zahedi i general Mohammad Hadi Hajriahimi. Zahedi je bio zapovjednik Kuds snaga, jedne od pet grana Iranske revolucionarne garde. Glavna zadaća Kuds snaga je djelovanje izvan teritorija Irana s ciljem širenja Islamske revolucije. Nekoliko sati nakon izraelskog napada Teheran je objavio da će se osvetiti.
No riječi su "jeftine", a djela baš i ne, pa su prošla puna dva tjedna dok je prijetnja ostvarena. Masovni napad bespilotnim letjelicama, krstarećim i balističkim projektilima izveden je s područja Irana, Iraka, Jemena, Sirije i Libanona. Po prvim izvještajima, napade iz Irana i Sirije izvela je Iranska revolucionarna garda. Iz Jemena su napali Huti, a iz Libanona Hezbolah. Tko je napao iz Iraka, u trenutku pisanja ovog teksta nije poznato. I prije napada izraelski premijer Benjamin Bibi Netanyahu objavio je da će izraelski protuudari biti razarajući.
Izraelska vojska skoro svakodnevno napada Libanom. Do sada nisu izveli napade na Jemen jer se tamo ima vrlo malo za napasti. A i to malo pod udarom je Amerikanaca i Britanaca. Isto tako, nema puno vojnog smisla napasti išta u Iraku.
Mnogi su se nadali simboličnoj osveti. Dogodio se masovni napad
Međutim, uzvratni napad na Iran je nešto sasvim drugo, potpuno nova razina. Do sada su ove dvije države "ratovale" isključivo preko "posrednika". Iran se suzdržavao od izravnog napada na Izrael, svjestan razine rizika. A ona je za Teheran ogromna.
Mnogi su se nadali da će iranska odmazda biti simbolična. Možda nekoliko projektila s juga Libanona ili iz Jemena. Taman dostatno da se kaže kako su se osvetili, ali nedovoljno da Bibi Netanyahu i njegov ratni kabinet dobiju argumente za uzvratni napad. To bi dalo prostora da se ova kriza, najveća od Jomkipurskog rata iz 1973. (Izrael je bio na rubu poraza), polako ugasi.
Međutim, Teheran se odlučio na masovni napad s nadom kako će barem dio upotrijebljenog oružja probiti najbolju protuzračnu obranu na svijetu. Iako su upotrijebili više od 300 borbenih bespilotnih letjelica, krstarećih i balističkih projektila, izraelska obrana je izdržala. Uz malu pomoć dva američka razarača u istočnom Sredozemlju i jordanskog ratnog zrakoplovstva (koje je oborilo nešto bespilotnih letjelica koje su preko Jordana pokušale doći do Izraela).
Izraelski PZO oborio je nevjerojatnih 99% ciljeva, uključujući skoro 200 bespilotnih letjelica i 25 krstarećih projektila. Od 130 balistička projektila tek ih je nekoliko probilo obranu i pogodilo zrakoplovnu bazu Nevatim. Koje je još ciljeve Teheran gađao, vjerojatno nikad nećemo saznati. Masovan napad trajao je više od pet sati.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Čeka se uzvratni udarac
Izrael je ostao na nogama i sad se čeka uzvratni udarac. Ako se izraelsko političko vodstvo odluči na jednako masovan napad, znatno slabija iranska protuzračna obrana neće imati velike šanse zaustaviti ga. Izraelska vojska raspolaže istim arsenalom kao i iranska, samo što su izraelske borbene bespilotne letjelice i krstareći projektili znatno tehnološki napredniji od iranskih.
Piloti izraelskih višenamjenskih borbenih aviona F-15I Ra'am danima su vježbali udare na iranske ciljeve rabeći pritom zračni prostor Cipra. Izraelsko ratno zrakoplovstvo ima i najsuvremenije borbene avione sa smanjenim radarskim potpisom F-35I Adir iako će njih sasvim sigurno radije sačuvati za obranu izraelskog zračnog prostora.
Izraelska ratna mornarica ima pet podmornica klase Dolphin. Svaka je opremljena sa šest torpednih cijevi promjera 533 mm, ali i četiri torpedne cijevi promjera 650 mm (kupljene u Rusiji). Ove veće namijenjene su lansiranju krstarećih projektila velikog dometa Popeye Turbo, čije postojanje nikad nije službeno potvrđeno. S procijenjenim dometom od najmanje 1500 kilometara, ovi se krstareći projektili mogu lansirati na ciljeve u Iranu i iz istočnog Sredozemlja.
Što će biti izraelske mete?
Što bi Izraelci mogli gađati? Sasvim sigurno sve vezano uz iranski nuklearni program jer ih ništa drugo ne brine. Možda i pokoje zapovjedništvo Iranske revolucionarne garde.
Naravno, krajnja opcija je samo jedan balistički (ili krstareći) projektil s nuklearnom bojnom glavom koja bi izbrisala Teheran s lica zemlje. Da je iranski napad bio uspješan, to bi eventualno bila opcija. No, kako je potpuno propao, nuklearni udar na Teheran ipak se neće dogoditi. Barem ne u ovom napadu.
0 ( + ) * VIDEO Dječak izbo biskupa u Australiji. Izbili neredi, masa htjela linčovati napadača
VIDEO Dječak izbo biskupa u Australiji. Izbili neredi, masa htjela linčovati napadača
Index Vijesti
Zadnja nadopuna: 19:45, 15. travnja 2024.
Screenshot: X
Tekst se nastavlja ispod oglasa
POLICIJA je uhapsila 15-godišnjeg dječaka koji je nožem izbo biskupa Mar Mari Emmanuela i još trojicu muškaraca tokom propovijedi u asirskoj crkvi Krista dobrog pastira u australskom Wakeleyju. Napad se dogodio oko 19:10 po lokalnom vremenu.
Nakon napada bijesna rulja od oko 2000 ljudi okupila se u blizini crkve, izbili su neredi i policija je morala uspostaviti red. Više policajaca je ozlijeđeno tokom nemira. Policija Novog Južnog Walesa potvrdila je kako je napadač bio poznat policiji i da nije bio redoviti posjetitelj crkve, piše News.com.au.
Policija pokušala uspostaviti red
Napadača su savladali vjernici i trenutno mu se saniraju teške ozljede ruke. Pomoćnik policijskog povjerenika Andrew Holland nije želio odgovoriti na pitanje jesu li istinite glasine da je dječaku nakon napada odsječen prst u znak osvete.
"Izvještaji govore da ima ozljede na rukama - u ovom trenutku ne znam stupanj tih ozljeda. Njegove ozljede ruke su prilično teške, uzrujan je i izbezumljen", dodao je Holland. U međuvremenu, policija nastavlja raditi na ponovnom uspostavljanju reda.
Na društvenim mrežama su se pojavile snimke koje prikazuju masu okupljenu oko crkve i ljude koji lupaju po prozorima vozila hitne pomoći. Na jednoj od snimaka vidi se muškarac koji nogama gazi glavu napadača.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Nitko od žrtava nije životno ugrožen
Crkva je u priopćenju potvrdila da je u napadu ozlijeđen i otac Isaac Royel. "Tražimo vas da molite u ovom trenutku. Želja je biskupa i oca da molite i za počinitelja. Također molimo sve koji su u crkvenim prostorijama da odu u miru", stoji u priopćenju.
Iz policije su naglasili kako niti jedan od četvorice ozlijeđenih muškaraca nema ozljede koje su opasne po život. Inače, postoji i snimka samog napada. Na njoj se vidi kako biskup govori dok mu prilazi mlađa osoba odjevena u crno.
Biskup gleda u napadača, koji ga potom ubada lice i vrat. Biskup tada pada na zemlju. Iz gomile se čuju krici, dok nekoliko ljudi žuri naprijed kako bi pokušalo pomoći. Kamera se zatim pomiče. Snimka je preuzeta iz prijenosa uživo s YouTube stranice crkve.
0 ( + ) * Rusi brutalno raketiraju milijunski grad. To je najava velike ofenzive?
Rusi brutalno raketiraju milijunski grad. To je najava velike ofenzive?
Foto: Profimedia
Tekst se nastavlja ispod oglasa
POJAČANO raketiranje Harkiva ponovno je stavilo taj grad u prvi plan izvještaja s prve crte nadovezujući se na ranije glasine da ruska strana priprema veliku ofenzivu na Harkiv s ciljem njegovog zauzimanja.
Što se događa?
Postoji nekoliko razloga za pojačano raketiranje. Prvi je naglo intenziviranje borbi od sredine ožujka 2024. godine na granici Ukrajine i Rusije nakon pokušaja ofenzive snaga iz Ukrajine. Prema službenoj verziji Kijeva, to su bile ruske dobrovoljačke formacije koje su se borile na strani ukrajinske vojske.
Time je na neki način stvoren novi aktivni dio fronta. Sukladno tome, ruska strana je naglo pojačala gađanje pograničnih područja, kako s ciljem udaranja na položaje, logistiku i infrastrukturu ukrajinskih trupa, tako i, u slučaju Harkiva, u političke svrhe. Odnosno, Harkiv je pojačano gađan kako bi se pokazalo i ruskom društvu i Ukrajini da se može odgovoriti za raketiranje Belgoroda.
Nova taktika
Idući razlog je razvoj nove taktike ruske vojske za uništavanje ukrajinske energetske infrastrukture. Naime, taktika je da se energetski objekti u određenom gradu i regiji koncentrirano i neprestano napadaju, što dovodi do njihovog potpunog uništenja.
Harkiv je postao prvi veliki poligon za testiranje te taktike. Odabran je zbog svoje blizine, što omogućuje, s jedne strane, napad svim mogućim sredstvima uništenja.
S druge strane, cilj je stalno držati grad pod kontrolom pomoću izviđačkih bespilotnih letjelica za prilagodbu paljbe i praćenje cilja, to je nešto što Rusija nije adekvatno koristila u ratu. Tim načinom komplicira se rad sustava protuzračne obrane jer je zbog blizine Harkiva vrijeme leta vrlo kratko.
Jasno je da će Rusiji puno teže biti napadati druge gradove u dubini jer ih je lakše zaštititi sustavima protuzračne obrane, za razliku od Harkiva. No ako se iscrpe zalihe raketa protuzračne obrane, onda se i drugi gradovi mogu naći u zoni udara ruskih raketa i ostale tehnike, što bi moglo uzrokovati mnogo veću štetu nego što je sada slučaj.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Udari na Harkiv će vjerojatno prisiliti vojsku Ukrajine da tamo prebaci dio protuzračnih raketa te tako smanji mogućnosti obrane drugim gradovima.
Što je cilj?
Time bi ruska vojska učinila život u Harkivu iznimno teškim i onemogućila gradu da normalno funkcionira. S obzirom na to da se radi o drugom najvećem gradu u Ukrajini, to je ozbiljna prijetnja. Trenutno sada tamo živi više od milijun ljudi i sam grad je industrijski jak, što Ukrajina, između ostalog, koristi i za potrebe ukrajinske vojske.
No da bi se grad potpuno "isključio", ruska strana mora često i dugo udarati po infrastrukturi uz uvjet da Ukrajina za to vrijeme ne ojača protuzračnu obranu. Nekoliko mjeseci pretprošle zime u Harkivu, kao i u cijeloj zemlji, ruska vojska gađala je energetsku infrastrukturu, ali ni to nije "isključilo" grad.
Sada je situacija nešto drugačija. Raspoloženje u pogledu mogućnosti nove ofenzive mnogo je alarmantnije nego prije godinu ili dvije. I umor od onoga što se događa je veći. No ipak još nema govora o potpunom gašenju grada.
U svakom slučaju, masivno raketiranje i stalni nestanci struje uvelike dezorganiziraju život u gradu i tjeraju neke stanovnike Harkiva da ga napuste. Također je teže održati razinu vojno-industrijske proizvodnje jer je prioritet održavanje elektro-energetske mreže.
Ofenziva na grad?
Pokazuje li pojačano raketiranje Harkiva rusku pripremu za kopnenu operaciju? Puno je glasina. O tome, primjerice, pišu ruski oporbeni mediji, a mnogi zapadni mediji prenijeli su tu vijest. Takva se glasina temelji na nekoliko argumenata.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Kremlju je potrebna neka vrsta velike, opipljive pobjede kako bi okončao rat. Zauzimanje Harkiva bilo bi dovoljno velika pobjeda. Nadalje, Ruska Federacija želi odmaknuti liniju bojišnice od svoje granice kako bi spriječila raketiranje pograničnih područja, naročito Belgoroda i Kurska.
A u okviru ovog plana navodno se razmatra operacija zauzimanja Harkiva i pograničnih područja u Harkivskoj i Sumskoj oblasti.
Istovremeno, izražavaju se i sumnje u ovu verziju, kako na temelju raspoloživosti za to potrebnih snaga u Ruskoj Federaciji, tako i na temelju isplativosti napada na Harkiv sa stajališta vojne strategije cijelog rata. Grad je za Ukrajinu logistička slijepa ulica, a čak i ako ga ruska vojska uspije zauzeti, bit će to bolan i značajan, ali ne i smrtonosan udarac za ukrajinsku obranu.
Budući da glavni pravci njezine logistike ne bi bili uništeni, za Ukrajinu bi puno opasnija bila ofenziva na Zaporižju ili Dnjepar. No s obzirom na kontekst cijelog rata, ruska vojska je često poduzimala akcije koje se nisu uklapale u čisto vojno-stratešku logiku. Na primjer, u proljeće 2022. godine velike snage poslane su na jake položaje ukrajinskih oružanih snaga na sjeveru Donjecke oblasti i zapadnog dijela Luhanske oblasti.
Logičniji bi bio napad na jugu
Iz čisto vojno-strateške točke gledišta, što potvrđuju mnogi vojni analitičari, za rusku vojsku tada je logičnije bilo da se ruske snage pošalje na jug da se probiju do Odese i Nikolajeva, gdje je ukrajinska obrana tada bila znatno slabija.
U tom kontekstu moguće je očekivati novi napad na Harkiv, koji sigurno neće biti neočekivan. Gomilanje snaga za napad ne može se sakriti niti te snage odmah dolaze pred Harkiv. Za početak krenut će bitke za granična sela, koje, kako pokazuje primjer drugih dijelova fronta, mogu trajati mjesecima.
0 ( + ) Preuzeto sa portala INDEX.HR
Prethodnih dana:
29.04.2024
Biden razgovarao s Netanyahuom. "Ponovio je svoj stav o invaziji na Rafah"
Može li novo oružje promijeniti stanje u Ukrajini? Analitičar: Čuje se puno gluposti
Zelenski opet tražio bržu dostavu Patriota, ali i pristup Ukrajine EU i NATO-u
Macron iznio novu ideju o francuskom nuklearnom oružju. Napale ga desnica i ljevica
Ukrajinski general: Naša vojska je izgubila položaje na istoku zemlje
Bijela kuća: Izrael nas je pristao saslušati prije invazije na Rafah
28.04.2024
Rusi masovno nadiru, Ukrajinci očajni, stiže moćno oružje. Slijedi ogromna bitka
Glasnogovornik Kremlja o primirju: Putinovo stajalište je dobro poznato
U Njemačkoj počinje ogroman sudski postupak skupini koja je planirala državni udar
Kina uvela drastične promjene u vojsku
Rusi šalju pojačanje za proboj ključne točke u Ukrajini. Situacija za Kijev je očajna
Rusi: U 7 dana izveli smo 35 napada Kinžalima. Gađali smo i grupe plaćenika
27.04.2024
Šestogodišnji dječak s autizmom nestao u Njemačkoj, traži ga 200 vojnika
Boeing u SAD-u prisilno sletio nakon što je otpao komad aviona
SAD najavio novih 6 milijardi dolara za vojnu pomoć Ukrajini
Buckinghamska palača: Kralj Charles vraća se kraljevskim dužnostima
Kijev evakuira dvije bolnice zbog optužbi šefa bjeloruske sigurnosne službe
Crnac u Ohiju umro nakon što mu je policajac klečao na vratu: "Novi George Floyd"
26.04.2024
SAD u blizini Gaze gradi privremenu luku za slanje humanitarne pomoći
Masovni proboj Rusa, ukrajinska brigada se raspala. Prijeti kolaps cijele linije
Ukrajinski ministar ponudio ostavku, optužen je za korupciju
Detalji brutalnog ubojstva Hrvata u Irskoj. Prijatelj opisao napad, uhićena trojica
Održana komemoracija za humanitarne radnike ubijene u Gazi
Danci: Švicarska firma iz optužnice protiv Mamića prebacivala milijune Bellabeatu
25.04.2024
U Makedoniji su predsjednički izbori, vodi oporbena desničarska kandidatkinja
Putovnice vojno sposobnim muškarcima izdavat će se samo u Ukrajini
Fico gasi slovačku televiziju i pretvara je u novu
Biden prijeti zabranom TikToka. I dalje ga koristi
Biden je potajno poslao Ukrajini moćne projektile. Već su izveli žestok udar na Ruse
Ide li Plenković u Bruxelles? Sunčana Glavak: Neće on nigdje
24.04.2024
Penava: Upozoravam Plenkovića - ne prelazi tu crtu, imat ćemo druge scenarije
Uhićen najbliži Šojguov suradnik. Sumnja se da je primio mito
Otkrivene masovne grobnice kod bolnica u Gazi
Američki Senat odobrio glasanje o vojnoj pomoći Ukrajini, moguća odluka već noćas
Hezbolah dronovima napao sjever Izraela
Rusija upozorila Zapad. "Riskirate direktan vojni sukob s nama"
23.04.2024
Tajvan uzdrmala serija potresa. Najjači bio 6.3
Zelenski: Zahvalan sam Joeu Bidenu na njegovoj nepokolebljivoj podršci Ukrajini
Palestinski dužnosnik: U zadnja 3 dana ekshumirana su 283 tijela iz masovne grobnice
State Department: Rat u Pojasu Gaz je značajno narušio stanje ljudskih prava
Ukrajini bi trebali stići moćni ATACMS-i. Trump je upravo doživio prvi veliki poraz
Tužitelj: Trump se podmićivanjem pornoglumice uplitao u izbore 2016.
22.04.2024
Ukrajina: Pogodili smo ruski spasilački brod na Krimu
Zapovjednik izraelske vojske odobrio je nastavak ofenzive u Gazi
Prosvjedi u Španjolskoj protiv rata u Gazi. "Izrael ubija, Europa sponzorira"
Čuli ste za povremeni post? Iznenađujuće mijenja tijelo
Netanyahu: Zadat ćemo nove teške udarce Hamasu
Donji dom američkog Kongresa izglasao zabranu TikToka. "Gazi se sloboda govora"
21.04.2024
Zelenski: Hvala SAD-u na novoj pomoći. Rusija: To će uništiti Ukrajinu
Amerika izglasala pomoć Ukrajini. Ovo bi moglo promijeniti tijek rata
SAD spriječio ulazak Palestine u UN. Palestinski predsjednik: Guraju nas prema kaosu
Erdogan se sastao s vođom Hamasa i pozvao Palestince na jedinstvo protiv Izraela
Izrael srušio projektile izvan atmosfere. Je li to početak rata u svemiru?
Veliki ukrajinski napad dronovima na Rusiju. Pogođeno skladište goriva i trafostanice
20.04.2024
Čovjek se zapalio pred sudnicom u New Yorku gdje traje suđenje Trumpu
Izrael: U Pojas Gaze je došlo 276 kamiona s pomoći
Scholz: Rat u Ukrajini mogao bi potrajati još nekoliko godina
Azerbajdžan i Armenija dogovorili povratak sela. "Ovo je prekretnica"
"I Izrael i Iran pokušavaju spasiti obraz." Iranci na ulici viču: "Smrt cionistima"
Šef NATO-a: Nitko nema koristi od rata na Bliskom istoku
Iranski ministar: Izraelski dronovi nisu prouzročili štetu ili žrtve u Isfahanu
19.04.2024
Trump: Opstanak Ukrajine je važan za SAD
New York Times: Stranka krajnje desnice bi mogla odlučiti hrvatske izbore
Scholz traži od saveznika u NATO-u da Kijevu isporuče šest sustava Patriot
EU misli da Kina isporučuje Rusiji komponente za izradu oružja
SAD: Blokirat ćemo puno članstvo Palestine u UN-u, trebaju pregovarati s Izraelom
Zapovjednik kenijske vojske poginuo u padu vojnog helikoptera
Argentina traži partnerski status u NATO-u
18.04.2024
Netanyahu britanskom šefu diplomacije: Sami ćemo odlučiti kako ćemo odgovoriti Iranu
Njemački i britanski šefovi diplomacije pozvali Izrael na suzdržanost od eskalacije
U izraelskim napadima uništeno više od 4000 embrija u Gazi
Rusi nadograđuju svoje tenkove-kornjače. Sad imaju radijske ometače
U BiH pronađena djevojčica iz Njemačke, žrtva trgovine ljudima
Rusi raketirali Černihiv, poginulo najmanje 13 ljudi
Birači izvan Hrvatske: Putovala sam dva sata, ali htjela sam glasati, volim Hrvatsku
17.04.2024
Kanađanin se obogatio prevarivši više od milijun Amerikanaca
Ukrajinski gradonačelnik otišao u rat pa ubijen tijekom misije
Godina kada je cijela Europa gorjela
SAD britanskom sudu dao jamstva potrebna za izručenje Juliana Assangea
Koliko je jaka iranska vojska?
SAD: Ovo su informacije koje imamo o osveti Izraela. Neke mogućnosti su zastrašujuće
Katastrofalne poplave u Dubaiju. U jednom danu palo kiše koliko inače u godinu dana
16.04.2024
Ovaj čovjek ispraznio je gradove, uveo potpuno ludilo i pobio milijune
Deseci porotnika odbili biti na suđenju Trumpu. Jedan rekao: Jednostavno nisam mogao
Izraelski doseljenici ubili 2 Palestinca na Zapadnoj obali, naoružani upali u selo
Izraelski vojnici ušli u Libanon pa upali u Hezbollahovu zamku i stradali
Čeka se odgovor Izraela. Ako uzvrati istom mjerom, Iran neće imati šanse
Rusi brutalno raketiraju milijunski grad. To je najava kopnene ofenzive?
15.04.2024
Zelenski: Izraelu su pomogli saveznici, a mi mjesecima čekamo pomoć
Palestinci oduševljeni zbog napada na Izrael. "Klali su nas više od šest mjeseci"
Izrael: Oborili smo neprijateljski dron lansiran iz Jemena
Izraelska vojska: Odobreni su operativni planovi i za ofenzivu i za defenzivu
Iran: Mogli bismo gađati Amerikance ako budu branili Izraelce
Policajka ubila napadača iz Sydneyja. Njegovi roditelji: Samo je radila svoj posao
Izrael: Curica koja je ozlijeđena u iranskom napadu je kritično
14.04.2024
Širi se lažna slika eksplozije u Teheranu
Iran: Lansirali smo i projektile i dronove na Izrael
Izrael: Spremni smo za mogući iranski napad
Žena u SAD-u ubila dečka i svoju bebu. Upozoravala na apokalipsu zbog pomrčine
Iran zaprijetio Izraelu. Biden se ranije vraća u Washington
Scholz otputovao u Kinu. Nalazi se sa Xijem
Banda iz Bugarske u Britaniji ukrala 54 milijuna funti pomoći. Ovo je njihova taktika
13.04.2024
Biden očekuje iranski napad na Izrael, poručio im: Nemojte
UN: Potonuo brod s migrantima kod talijanske obale, nestalo 45 migranata
Iran i Izrael desetljećima su neprijatelji. Prijeti li zaista eskalacija sukoba?
SAD: Iranski napad na Izrael je stvarna prijetnja, branit ćemo ga
Cijene nafte blizu 92 dolara zbog straha od eskalacije na Bliskom istoku |
|
|
|
OSTALE VIJESTI
|