Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Novi filipinski predsjednik želi ponovno uvesti smrtnu kaznu, i to vješanjem
Novi filipinski predsjednik želi ponovno uvesti smrtnu kaznu, i to vješanjem
Foto:
NOVI filipinski predsjednik Rodrigo Duterte rekao je da želi ponovno uvesti smrtnu kaznu te dati snagama reda ovlasti da "pucaju kako bi ubili".
"Zatražit ću od Kongresa da uvede smrtnu kaznu vješanjem", rekao je Duterte na konferenciji za novinare u Davau, na jugu zemlje.
On je također predvidio da se policiji u operacijama protiv zločinaca daju ovlasti da "puca kako bi ubila".
Duterte je u kampanji obećao da će za tri do šest mjeseci stati na kraj kriminalu.
Filipini su ukinuli smrtnu kaznu 2006.
SAD ratuje po cijelom svijetu: Za neke bitke rijetki znaju, no vode ih specijalni vojnici
SAD ratuje po cijelom svijetu: Za neke bitke rijetki znaju, no vode ih specijalni vojnici
Foto: 123rf
AMERIČKI predsjednik Barack Obama sve češće šalje Snage zaposebne operacije, koji vode takozvane male ratove po Bliskom istoku i Africi. Bore se protiv ISIS i Al Kaide, i to na mjestima koji su SAD-u od strateške važnosti, javlja CNN.
Tijekom svojeg prvog prekomorskog putovanja otkad je preuzeo zapovjedništvo američkih Posebnih operacija, general Raymond Thomas kazao je nedavno svojoj bliskoistočoj publici kako riječ kompleksno ni približno ne opisuje trenutačnu sigurnosnu situaciju. Upravo iz tog razloga Obamina administracija sve češće koristi timove Snaga za posebne operacije protiv raznih terorističkih uporišta.
General Thomas ranije je služio kao zapovjednik tajnovitog Zajedničkog zapovjedništva za posebne operacije (Joint Special Operations Command), koje se sastoji od mornaričkih SEAL-ova, Delta Forcea kopnene vojske i brojnih drugih tajnih specijalnih postrojbi.
"Pokušavamo identificirati mogućnosti širenja globalne prisutnosti (Posebnih operacija)", rekao je Thomas.
Thomas nije dao više detalja, no brojni su vojni časnici privatno primijetili kako je ISIS došao na vlasti i počeo kontrolirati velike dijelove teritorija te tako postao ogromna prijetnja, brže nego što je SAD mogao na to odgovoriti. Nipošto ne žele da se ponovno događaju takve preuzimanja.
Iako se SAD i dalje najviše fokusira na Siriju i Irak, navedeno objašnjava zašto snage za posebne operacije djeluju na neutraliziranju ISIS-a i Al Kaide i spriječavaju stvaranje njihovih uporišta u zemljama kao što su Libija, Somalija i Jemen.
Iako vojska službeno karakterizira te operacije kao "savjetovanje i pomaganje" lokalnim snagama u traženju meta, u stvarnosti postoje brojni primjeri kada su američke snage vršile direktne napade.
Somalija
Otprilike 50 pripadnika američkih oružanih snaga djeluju na neodređenim lokacijama u južnoj Somaliji savjetovanjem i pomaganjem snagama Somalije, Kenije i Ugande u borbi protiv al Šababa, lokalnih saveznika al Kaide.
Proteklog četvrtka trebali su navoditi zračne napade na militante al Šababa tokom pomaganja snagama Ugande. Umjesto toga misija se neočekivano pretvorila u direktan sukob. Do incidenta je došlo zapadno od Mogadiša. Američke snage navodno nisu imale ozlijeđenih.
Al Šabab je proteklih godina izvršio više napada i u Keniji protiv zapadnjačkih interesa, zbog čega se SAD zabrinuo kako bi isti mogao regrutirati dosta boraca na tom teritoriju te tako znatno povećati utjecaj Al Kaide. Pentagon je u ožujku izjavio kako je izvršio veliki zračni napad na logor al Šababa u Somaliji, pri čemu je ubio otprilike 150 boraca.
Zapadna Afrika
Sjedinjene su Države poslale 300 pripadnika vojnog osoblja u Kamerun. Mnogi sudjeluju u operacijama dronova kako bi prikupljali obavještajne podatke i pomagale lokalnim snagama. Dodatne operacije vrše se i s iz Nigera.
Američki vojni predstavni izjavio je kako glavnu brigu predstavlja Boko Haram u Nigeriji, koji je nedavno javno obznanio potporu ISIS-u i povezanost s njima. Amerikanci tvrde kako Islamska država pokušava regrutirati militante iz zapadne Afrike.
Jemen
Nedavno je manji broj američkih vojnika otišao natrag u Jemen kako bi pomogao snagama Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata u borbi protiv lokalnih saveznika Al Kaide. Pentagon ne daje previše detalja, no službeni američki izvori navode kako njihove snage samo osiguravaju obavještajnu pomoć i savjetovanje na terenu.
Libija
Manji broj američkih snaga povremeno odlazi u Libiju, kažu pojedini američki dužnosnici. Prije nekoliko mjeseci Pentagon je morao i službeno priznati prisutnost američkog osoblja u toj zemlji, kad su se na internetu pojavile njihove fotografije. Pentagon je izjavio kako su se pokušavali spojiti s lokalnim snagama ali da su napustili Libiju na zahtijev lokalnih vlasti.
Trenutno se američke snage pokušavaju spojiti s političkim i sigurnosnim vlastima u Libiji, kako bi dobile više informacije. Tako bi, ako bi došlo do formiranja nacionalne vlade, SAD bio spreman pružiti dodatnu vojnu pomoć.
Pentagon je nedavnio priznao kako postoji "koncept operacija" za Libiju koji uključuje nastavljanje zračnih napada na ISIS-ove mete kada god ih se uspije locirati.
Grčka policija uhapsila 57 ilegalnih migranata na kopnenoj granici s Turskom
Grčka policija uhapsila 57 ilegalnih migranata na kopnenoj granici s Turskom
Foto: FAH
PEDESET sedam migranata koji su ilegalno prešli u Grčku preko kopnene granice s Turskom, uhapšeni su na sjeveru zemlje, nakon što od subote nije bilo zabilježenih dolazaka na grčke otoke, objavila je u nedjelju grčka policija.
Migranti, među kojima 16 maloljetnika, skrivali su se u stražnjem dijelu kamiona koji je vozio jedan Grk (49), također uhapšen, tokom cestovne kontrole u subotu blizu Soluna, precizira policija.
Privedeni migranti, među kojima 53 Pakisatanca, 3 Indijca i jedan Afganistanac, ušli su Grčku preko rijeke Evros. Rekli su da su po 3000 eura platili taj prelazak.
Uhićen krijumčar
Policija je prošlog utorka objavila da je uhapsila 29-godišnjeg Grka i 12 Sirijaca koje je vozio u Atenu, nakon što su stigli preko Evrosa. Između subote i nedjelje nije bilo zabilježenih dolazaka na Egejske otoke, prvu etapu u EU, prema lučkoj policiji.
Nakon zatvaranja balkanske rute, za 90 posto je pao broj dolazaka u travnju, prema Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) s 3360 dolazaka prema 26.971 u ožujku.
Ali prema grčkom tjedniku Real News, koji se poziva na jednog sindikalnog dužnosnika graničara, hiljadu osoba je privedeno tokom prva dva mjeseca godine koji su prešli Evros, prema 116 u istom razdoblju 2015.
Ako Trump pobijedi, mnogi Amerikanci će pobjeći u Kanadu, a na tome će neki ozbiljno zaraditi
Ako Trump pobijedi, mnogi Amerikanci će pobjeći u Kanadu, a na tome će neki ozbiljno zaraditi
Foto: Hina
OKO Donalda Trumpa i njegove potencijalne pobjede na predsjedničkim izborima u SAD-u počeo se stvarati ozbiljan biznis. Naime, dvije teksaške agencije za prodaju nekretnina nude pomoć Amerikancima koji misle napustiti zemlju bude li republikanac Donald Trump izabran za predsjednika.
Agentica Michelle Blackwell na svojoj je web stranici objavila da pomaže kod prodaje nekretnine svakome tko planira preseliti u Kanadu ukoliko Donald Trump dobije izbore.
"Napuštate zemlju ako Trump postane predsjednik? Nazovite me i idemo prodati vaš dom!", glasi njezina reklama. Blackwell iz Heritage Real Estate Group morala je maknuti oglas jer je, tvrdi, dobila neviđeno puno upita. Post je pet hiljada puta podijeljen na društvenim mrežama.
Kako piše Buzzfeed, agentica Blackwell nije jedina koja se reklamira na taj način. Elena Dinaburg iz agencie Texas Urban Living Reality objavila je gotovo identičnu reklamu na privatnoj Facebook grupi. Objasnila je kako je odlučila privući pozornost ovakvom reklamom jer se toliko medijske pozornosti posvećuje Trumpu te je protiv i za njega toliko puno ljudi.
Obje agentice niječu da je oglas politički motiviran već da je samo lukav marketinški potez. Dinaberg kaže da je primila puno komentara na post, od kojih je većina pozitivna.
Mnogi razmišljaju o odlasku
Mnogi Amerikanci ozbiljno su zabrinuti da bi Trump mogao postati prvi čovjek SAD-a te u djelo provesti svoje notorne ideje, poput gradnje betonskog zida na granici s Meksikom, zabrane putovanja po SAD-u za muslimane i slično. Strah od eventualne Trumpove pobjede navela je neke da razmišljaju o selidbi u Kanadu. No, teksaški agenti za nekretnine nisu prvi koji misle zaraditi na ovim strahovima.
Kanadske stranice za sastanke obećaju da će Amerikancima koji ne mogu zamisliti živjeti pod Trumpovim predsjednikovanjem, naći odgovarajućeg partnera ili partnericu.
Tako web stranica Maple Match reklamira svoje usluge. Objavili su da olakšavaju Amerikancima naći idealnog partnera ili partnericu u Kanadi, kako bi ih spasili nemjerljivog užasa eventualne Trumpove pobjede. . Maple Match kaže da imaju više od 10.000 američkih samaca i oko 2.500 Kanđana koji su se upisali na listu čekanja do prošlog utorka ujutro.
Gradonačelnik jednog grada u Ontariju pozvao je Amerikance te im poručio da su dobrodošli.
Turska i dalje ljuta zbog 100 godina starog sporazuma o podjeli Osmanskog carstva
Turska i dalje ljuta zbog 100 godina starog sporazuma o podjeli Osmanskog carstva
Foto: Hina
SRDŽBA zbog sporazuma Sykes-Picot kojim su Britanija i Francuska podijelile interesne zone na razvalinama Osmanskog Carstva i dalje je, stoljeće poslije, važan faktor u vanjskoj politici turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.
Sporazum koji su u tajnosti 16. svibnja 1916. u jeku Prvog svjetskog rata potpisali britanski i francuski diplomati Mark Sykes i Francois Picot razgraničio je interesne zone na Bliskom istoku, tada još pod vlašću Osmanskog Carstva, i u velikoj mjeri pomogao oblikovanju današnjih granica modernih bliskoistočnih država Sirije, Libanona, Iraka i Izraela.
Nakon što je Mustafa Kemal Ataturk osnovao modernu tursku republiku 1923., država je odustala od osmanskog imperijalizma i posvetila se gradnji snažne zemlje u vlastitim granicama.
Ali otkako je Erdoganova Stranka pravde i razvoja došla na vlast 2002. vanjska politika postala je ambicioznija i nastoji povećati turski utjecaj u bivšim područjima pod osmanskom vlašću, od Bosne do Saudijske Arabije.
Tursko vodstvo koje kritičari optužuju za 'neoosmanizam' nikada nije skrivalo prijezir prema sporazumu kojim su, tvrde, stvorene umjetne barijere među muslimanskim zemljama, a Turska uskraćena za prirodnu zonu utjecaja u regiji.
"Uvijek smo se protivili Sykes-Picotu jer je taj dogovor podijelio našu regiju i otuđio naše gradove", rekao je u ožujku ove godine premijer Ahmet Davutoglu.
Crtajući granice koje nisu imale veze sa stvarnošću podijelili su gradove, rijeke, doline i nadasve ljude, dodao je.
Kazao je kako su ustanci Arapskog proljeća onemogućili turske planove da stvarajući zonu slobodne trgovine sa Sirijom, Libanonom i Jordanom ponište neke negativne učinke sporazuma
A sada turski neprijatelji rade na stvaranju "novog Sykes-Picota" dijeleći Irak i Siriju, kaže Davutoglu, posebno misleći na Kurde.
Britanija i Francuska su tokom 1915. i početkom 1916., predviđajući neizbježan raspad Osmanskog Carstva, u tajnosti ispregovarale podjelu njegova teritorija na Bliskom istoku po kojem je London dobio mandat u današnjem Palestini, Jordanu i Iraku, a Francuska u Siriji i Libanonu.
Iako je do 1922. mnogo puta prekrajan, sporazum koji nosi naziv po potpisnicima, diplomatima Sykesu i Picotu, smatra se uzročnikom podjela u arapskom svijetu, iako će dio povjesničara reći da je ta ocjena ipak pretjerana.
I turski predsjednik Erdogan često je govorio protiv Sykes-Picota i smatra ga uzrokom svih nemira na Bliskom istoku. "Svaki sukob u regiji skiciran je prije sto godina", rekao je.
Posebno se okomio na Thomasa Edwarda Lawrencea, britanskog časnika poznatog kao Lawrence od Arabije koji je vodio arapski ustanak protiv osmanskih vlastodržaca tokom Prvog svjetskog rata, i naziva ga "engleskim špijunom preušenom u Arapina".
"Sykes-Picot je u retorici postojećeg turskog vodstva dobar argument za podgrijavanje odbojnosti prema 'zapadnjačkim nepravdama i vraćanju ukradene pobjede'", kaže politolog Sezin Oney sa sveučilišta u Ankari.
"Vlast te granice smatra umjetnima. Misli da one ograničavaju ili joj čak kradu tursko povijesno nasljeđe", dodaje Oney.
Turska je dio svojih postimperijalnih ambicija pokazala u ratu u Siriji, tražeći zbacivanje Bašara al-Asada s vlasti. Koristila se vojskom i u sukobu Iraku.
U mnogo čemu ta se ambicija vratila kao bumerang jer je Asad i dalje na vlasti, a Turska postala metom islamističkih ekstremista.
"Turska je htjela zakoračiti u Siriju i Irak vojno i ekonomski, a rezultati, posebno u slučaju Sirije, katastrofalni su", kaže Oney.
Ostaje za vidjeti hoće li iznenadni odlazak s dužnosti premijera Davutoglua, koji je u mnogome oblikovao tursku vanjsku politiku, promijeniti tursku diplomaciju.
"Postoji takva mogućnost, ali mislim da je jako mala", kaže bivši turski veleposlanik u Americi Faruk Logoglu. "Davutoglu je kreirao vanjsku politiku, ali je Erdogan sve to amenovao".
Tragedija u Teksasu: U prevrtanju autobusa poginulo osam, a ozlijeđene 44 osobe
Tragedija u Teksasu: U prevrtanju autobusa poginulo osam, a ozlijeđene 44 osobe
Ilustracija: FAH
OSAM osoba je poginulo, a najmanje 44 ozlijeđeno u subotu u prevrtanju autobusa u južnom Teksasu, objavili su lokalni mediji.
Lokalni list Laredo Morning Times objavio je da je vozač izgubio kontrolu nad vozilom i skliznuo s autoceste oko 70 km od mjesta Laredo koje se nalazi na rijeci Rio Grande, na meksičkoj granici.
Razlog vozačeve pogreške nije poznat.
Sedam osoba poginulo je na licu mjesta, dok je osmi putnik preminuo u obližnjoj bolnici.
TURSKA policija je spriječila disidente desno orijentirane oporbe da se okupe kako bi svrgnuli svog vođu Devleta Bahcelija nakon ozbiljnog poraza stranke na posljednjim izborima.
Disidenti Stranke nacionalističke akcije (MHP) planirali su sastati se u jednom hotelu u Ankarei ali su naišli na policijske barikade s vodenim topovima, javlja fotograf agencije France presse. Četiri glavna disidenta, među kojima bivši ministar unutrašnjih poslova Meral Aksener stigli su istim automobilom kako bi pokazali da su jedinstveni.
Disdenti su pokrenuli kampanju svrgavanja Bahcelija (68) nakon poraza stranke na parlamentranim izborima u studenom tokom kojih je izgubio polovicu svog glasačkog tijela i dobio 40 mjesta u parlamentu od 550 članova prema 80 tokom prethodnih izbora pet mjeseci ranije.
Bahceli, na čelui MHP-a 19 godina, izjavio je u siječnju da će sljedeći kongres stranke biti održan 2018. čime je dao na znanje da će do tada ostati u vodstvu.
Ali više od 500 članova te stranke potpisalo je peticiju kojom traže održavanje izvanrednog kongresa radi promjene vodstva.
"Nitko nema razloga za zadovoljstvo. Posljednju riječ ima kongres stranke, a ne šefovi", rekla su četvorica disidenata u zajedničkoj izjavi blizu policijskih barikada. Članovi stranke su se mašući turskim zastavma okupili blizu hotela skandirajući "Bahceli, ostavka".
Promjena vodstva bi mogla stranci donijeti glasove mladih birača, na štetu AKP-a predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.
MHP se kategorički protivi bilo kakvim mirovnim razgovorima između vlade i pobunjenika Radničke stranke Kurdistana (PKK).
