Ne vjeruj Naomi Campbell ni kad dijamante donosi: Šef Mandeline fondacije ipak oslobođen optužbi
Foto: AFP
JUŽNOAFRIČKI sud oslobodio je optužbi Jeremya Ractliffa, bivšeg šefa Dobrotvornog društva za djecu Nelsona Mandele, da je protuzakonito zadržao navodne krvave dijamante koje mu je predala britanska manekenka Naomi Campbell.
Ratcliffe je bio optužen da je ilegalno zadržao neobrađene dijamante koje mu je uručila Naomi Campbell, nakon što ih je ona navodno primila kao poklon od zloglasnog bivšeg predsjednika Liberije Charlesa Taylora.
Ratcliffe je priznao kako je zadržao dijamante, ali je rekao kako ih nije prijavio vlastima kako bi zaštitio ugled Nelsona Mandele, Naomi Campbell i dobrotvornog društva. Da je kojim slučajem bio osuđen, 74-godišnji Ratcliffe bio bi suočen s desetogodišnjom kaznom zatvora, piše Guardian.
"Učinio sam to što sam učinio i smatram da sam za to imao opravdane razloge. Znao sam da sam nevin i drago mi je da sam to i dokazao", kazao je.
Naomi Campbell u središtu međunarodnog skandala
Postojanje spornih dijamanta ustanovljeno je prošle godine na suđenju Charlesu Tayloru za ratne zločine u Haagu. Tužioci su ustanovili da je "krvave dijamante" Taylor britanskoj manekenki dao 1997. godine, nakon dobrotvorne večere koju je organizirao Mandela.
Naomi Campbell je na suđenju posvjedočila kako je grube dijamante dobila od trojice muškaraca koji su došli u njenu hotelsku sobu. Iako je tvrdila da nije znala porijeklo dijamanata, drugi su svjedoci kazali kako se poslije hvalila da ih je dobila od Taylora.
Campbell je sporne dragulja Ratcliffeu dala sljedećeg jutra, kao donaciju za njegovu dobrotvornu organizaciju. Ratcliffe fondaciji nije prijavio kompromitirane dijamante, već ih je čuvao u sefu 13 godina, dok ih nije predao policiji nakon svjedočenja Naomi Campbell. Ostavku na mjesto šefa fondacije dao je nakon što je skandal izbio u javnost.
Inače, u Južnoafričkoj republici je protuzakonito posjedovati neobrađene dijamante, zbog njihove moguće povezanosti s financiranjem boraca u afričkim građanskim ratovima, pranjem novca i drugim ilegalnim aktivnostima.
Afganistan najopasnija zemlja za žene: Svaka jedanaesta umire pri porodu
Foto: AFP
FONDACIJA Thomasa Reutersa okupila je preko 200 stručnjaka kojima je povjereno istraživanje o najopasnijim zemljama za žene, a oni su zaključili da listu predvodi Afganistan, javlja Voice of America.
Afganistan je na neslavno prvo mjesto izbio zbog velike stope smrtnosti pri porodu, manjka zdravstvene zaštite i ekstremnog siromaštva. Prema podacima UN-a, svaka jedanaesta Afganistanka ima velike šanse umrijeti pri porodu. UN-ov Children's Fund je zaključio i kako je 90% žena u Afganistanu nepismeno i prisiljeno stupiti u neželjene brakove.
Jedan od stručnjaka napomenuo je kako se Afganistanke boje javno iskazivati svoje mišljenje ili dovoditi u pitanje ukorijenjene rodne stereotipe. One koje se usude to učiniti često bivaju zastrašene ili ubijene.
Na drugo mjesto smjestila se Demokratska republika Kongo zbog ekstremno visokih stopa silovanja i drugih oblika seksualnog zlostavljanja i nasilja. Slijedi Pakistan, zbog kulturoloških, plemenskih i religijskih praksi koje su usmjerene na ozljeđivanje žena. To uključuje spaljivanje kiselinom, prisilne brakove i kazne kamenovanjem ili drugim načinima fizičkog zlostavljanja.
Stručnjaci su na četvrto mjesto postavili Indiju zbog čedomorstva ženske djece i trgovine ljudima.
Listu najopasnijih zemalja za žene zaključuje Somalija zbog velike smrtnosti pri porodu, raširenog silovanja i obrezivanja žena. Uz to je ženama Somalije pristup obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i ekonomskim resursima vrlo ograničen.
Ovako se prosvjeduje! Grčka paralizirana štrajkom, premijer ponudio ostavku
Foto: AFP
GRČKA je danas doslovno paralizirana štrajkom koji su pokrenuli radnici okupljeni na središnjem trgu u Ateni uoči rasprave u parlamentu o novim mjerama štednje. Iako su u planu imali okružiti zgradu Parlamenta i spriječiti održavanje parlamentarne rasprave na temu novih štednih mjera, u tome ih je spriječila policija.
Deseci hiljada protestanata danas su marširali ulicama Atene u okviru 24-satnog štrajka u organizaciji sindikata iz javnog i privatnog sektora. Diljem zemlje škole i vladini uredi su zatvoreni, morski promet, javni prijevoz i banke rade poremećeno, dok bolnice nude samo pomoć u hitnim slučajevima te rade sa minimalnim brojem osoblja. Zračne luke rade normalno. Očekuje se kako će se štrajkačima u popodnevnim satima pridružiti i trgovci te mali obrtnici i manje tvrtke.
Prosvjednike nadziralo 5000 policajaca
Prosvjedi su dio 24-satnog generalnog štrajka, koji je pokrenut zbog mjera štednje koje Europa nameće grčkoj vlasti. Rezovi su nužni kako bi Grčka osigurala ostatak od paketa za spas gospodarstva teškog 110 milijardi eura, kojeg su joj odobrili EU i MMF.
No, građani opravdano smatraju da se teret krize lomi isključivo na leđima onih koji su najmanje odgovorni za trenutnu situaciju. Od grčke vlade prosvjednici su stoga, budno praćeni od strane 5000 policajaca, tražili ostavku. U prosvjednoj koloni bili su Grci svih životnih dobi, a mnogi su prosvjednici sa sobom poveli i svoju djecu.
Tukli se s policijom pa ih napali ostali prosvjednici
Ispred grčkog parlamenta došlo je do nasilnog okršaja skupine uglavnom mlađih protestanata s policijom. Mladići koji su lica sakrili šalovima i kapuljača policajce su napali kamenjima i petardama.
Policija je odgovorila suzavcem i potiskivanjem protestanata od barikada koje su postavljene da bi se zaštitila zgrada parlamenta, ispred koje se, na Trgu Sintagma, skupilo više od 20.000 ljudi. S nasilnicima koji su napali policiju sukobili su se i ostali prosvjednici, koji su ih pokušali izbaciti iz gomile. Policija je privela oko 20 protestanata, više desetaka osoba je ozlijeđeno.
"Što drugo možemo?"
"Što drugo možemo? Moramo se boriti za sebe, za svoju djecu. Nakon 25 godina radnog staža, zarađujem 1100 eura mjesečno. Sada će se to spustiti na 900 eura mjesečno. Kako da živimo od toga?", kazala je novinaru Guardiana Dimitra Nteli, medicinska sestra koja je u prosvjednoj povorci bila sa svojom 26-godišnjoj kćeri Christinom.
"Zbog situacije u Grčkoj morala sam napustiti svoju zemlju i otići u Englesku. Ovdje nema posla. Nema budućnosti", kazala je Christina.
Grčki premijer želi smanjiti plaće, povećati poreze i prodati državne firme
Grčki premijer George Papandreou od novih mjera pokušava progurati smanjenje plaća, povećanje poreza i prodaju javnih poduzeća, braneći se da ga na to tjeraju EU i MMF, no prosvjednici su njemu i njegovoj stranci danas uzvikivali: "Lopovi, izdajnici! Gdje je nestao novac?"
Naime, prema pisanju BBC-a socijalisti na čelu s Georgeom Papandreouom sve više gube povjerenje naroda, a stranka po prvi puta ima rejting niži od opozicijskih konzervativaca.
Premijer ponudio ostavku!
Grčki premijer George Papandreou ponudio je ostavku! Visoki izvor iz grčke vlade za NY Times kazao je da je premijer spreman odstupiti, ali pod uvjetom da se stvori vlada nacionalnog jedinstva koja će podržati predložene rezove i novi paket financijske pomoći iz EU i MMF-a.
No, Papandreou je istaknuo da ponuda vrijedi samo ako su sve političke stranke spremne raditi zajedno i složiti se oko specifičnih ciljeva i velikih reformi koji su važni za budućnost zemlje. Papandreou je svoj prijedlog iznio na sastanku vodećih grčkih političara, te još očekuje odgovor lidera oporbe Antonisa Samarasa.
Izvori iz redova opozicije potvrdili su da je Papandreou spreman odstupiti. "Najvažniji član broda je kapetan. A kapetan mora otići", kazao je oporbenjak Theodoros Karaoglou za The Associated Press.
Grčka najrizičnija zemlja svijeta
U ponedjeljak svjetska rejting agencija Standard & Poor's dodatno je snizila grčki kreditni rejting s B na CCC, čime je Grčka postala zemlja s najnižim kreditnim rejtingom.
Jučer, dan prije rasprave o novim mjerama, premijerovu vladajuću stranku napustio je i ministar sporta. "Morate biti okrutni poput tigra da biste glasali za ove mjere. Ja nisam", kazao je George Lianis objašnjavajući razloge zbog kojih napušta stranku.
EU i MMF će opet spašavati Grčku
Europska unija i Međunarodni monetarni fond Grčkoj će odobriti još jedan paket financijske pomoći. Iznos paketa za sada nije poznat, ali zna se da će se raditi o više desetaka milijardi eura. Podsjećamo, Grčkoj je prije godinu dana odobren "bailout" od 110 milijardi eura. Ministri financija eurozone odluku o novom paketu financijske pomoći za Grčku donijeli su na jučerašnjem sastanku u Bruxellesu, ali ključne će detalje usuglasiti na idućem sastanku, koji se za tjedan dana održava u Luksemburgu.
Francuski senat: Hrvatska otvara put za europske integracije na Balkanu
Foto: AFP
POVJERENSTVO za vanjske poslove, obranu i oružane snage francuskog Senata u potpunosti podržava ulazak Hrvatske u Europsku uniju.
Senatski ured za odnose s javnošću saopštio je da su senatori Jacques Blanc i Didier Boulaud tokom posjeta Zagrebu ustanovili da se Hrvatska modernizirala i sasvim se posvetila svojoj europskoj budućnosti.
U priopćenju se ističe da je Hrvatska zemlja koja je model za zapadni Balkan i pokretač cijele regije prema europskim integracijama. "Kao preteča svojih susjeda, otvara put i pokazuje smjer", navodi se u priopćenju.
Podsjećamo, Europska komisija nedavno je preporučila zatvaranje pregovora s Hrvatskom, što će se vjerojatno dogoditi na međudržavnoj konferenciji 23. i 24. lipnja. Hrvatska bi u EU trebala ući 1. srpnja 2013. godine.
Američki kongresnici tuže Obamu zbog neodobrenog napada na Libiju
Foto: AFP
DESET zastupnika američkog Kongresa danas je podnijelo tužbu protiv predsjednika Baracka Obame zbog poduzimanja vojne akcije u Libiji bez autorizacije Kongresa.
Zastupnici tvrde kako je Obama povrijedio Ustav, jer je zaobišao Kongres u donošenju odluke i umjesto toga iskoristio UN i NATO da legitimira upotrebu vojne sile. Zastupnici od suda zahtijevaju da naredi obustavu svih vojnih operacija bez odobrenja Kongresa. Osim Obame njihova tužba tereti i ministra obrane Roberta Gatesa, javlja Associated Press.
Zanimljivo je da su među ovim zastupnicima pripadnici i Demokratske i Republikanske stranke. Najpoznatije ime među njima je Ron Paul, koji se i inače zalaže za veliko smanjenje troškova u vojnom sektoru i hitno povlačenje američkih trupa iz Iraka, Afganistana i Libije.
Sukob Kongresa i Bijele kuće
Ova tužba samo je jedan u nizu sukoba između Bijele kuće i Kongresa na temu intervencije u Libiji. Nekoliko republikanskih zastupnika već je prozvalo Obamu da pred Kongresom objasni pravne temelje kojima se opravdava ova intervencija. Oni su upozorili kako je Bijela kuća ušla u zonu kršenja War Power Acta, prema kojem predsjednik ne mora tražiti pristanak Kongresa u prvih 60 dana od poduzimanja vojne operacije. Prvi američki napadi na Gadafijeve snage dogodili su se 19. ožujka
Iz Bijele kuće su najavili ad će danas poslati detaljno priopćenje Kongresu u kojem se objašnjavaju ciljevi američke uključenosti u operacijama u Libiji, te da će na temelju toga postaviti legalnu osnovu za nastavak te kampanje. Također su negirali kršenje War Power Acta.
Scijentološki savjetnik nagovarao djevojčicu da laže o seksualnom zlostavljanju
Foto: AFP
UVAŽENI član Scijentološke crkve sutra će se pojaviti pred australskim sudom zbog optužbe o ometanju pravde. Tužiteljstvo sumnjiči 57-godišnjeg Jana Eastgatea da je prijetio i zastrašivao 11-godišnju djevojčicu da policiji da lažnu izjavu.
Ovaj slučaj se nadovezuje na istragu o navodnom seksualnom zlostavljanju djevojčice 1985. godine od strane njenog očuha, također člana Scijentološke crkve.
Djevojka je prošle godine na australskoj televiziji kazala kako ju je Eastgate usmjerio i savjetovao da laže policiji i socijalnim službama. Eastgate joj je sugerirao da porekne sve optužbe o seksualnom zlostavljanju. Slične optužbe na Eastgateov račun uputila je i žrtvina majka, a obje su u doba incidenta također bile članice ove vjerske zajednice, prenosi Guardian.
Kontroverze Scijentološke crkve
Eastgate je međunarodni predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava, tijela kojeg je osnovala Scijentološka crkva koja se bori protiv psihijatrije, te mu je dodijeljena "medalja slobode" zbog promicanja ljudskih prava. Sam Eastgate je optužbe na svoj račun nazvao "nečuveno lažnima".
Kampanju za razotkrivanje stvarne prakse Scijentološke crkve u Australiji pokrenuo je parlamentarni zastupnik Nick Xenophon, koji je zatražio da se i sudovi pozabave tim pitanjem.
"Raširene optužbe o zlostavljanju i kriminalnim djelima su jako ozbiljne i zahtijevaju podrobnu istragu. Previše žrtava scijentologije je izašlo u javnost sa sličnim iskustvima da bi se ta situacija i dalje ignorirala. Sudovi se moraju pozabaviti time, ne samo kako bi utvrdili pojedinačna krivična djela, već kako bi utvrdili da li su ta djela u sklopu Scijentološke crkve bila sistematska i organizirana", kazao je Xenophon.
Makedonci podbadaju Grke: U Skopju se postavlja kip koji "sliči" na Aleksandra Velikog
Foto: AFP
MAKEDONCI su započeli s radovima postavljanja ogromnog brončanog kipa koji "nevjerojatno sliči" Aleksandru Velikom, što je dodatno dolilo ulje na vatru u ionako uzavreloj svađi s Grcima oko prava na priznavanje Aleksandra Velikog kao dijela nacionalne povijesti.
Dijelovi skulpture "Ratnik na konju" položeni su na trgu u Skopju, a trebali bi biti sastavljeni tokom tjedna. Kip je djelo makedonske kiparice Valentine Stevkovske, a izliven je u Italiji. Skulptura će biti visoka 12 metara, a bit će postavljena na postolju od deset metara, javlja BBC.
Vlada tvrdi kako je spomenik važan za daljnji razvoj, ali kritičari smatraju kako je riječ o bacanju novca, pogotovo u trenutku kad nezaposlenost u zemlji doseže vrhunac. Inače, izrada spomenika koštala je 5.3 milijuna eura. Uz to su optužili premijera Gruevskog da potiče nacionalističke osjećaje.
Dugogodišnje prepirke s Grčkom
Postavljanje ovog kipa moglo bi se shvatiti kao još jedna makedonska provokacija Grčke. Poznato je kako Grčka već ima pokrajinu s imenom Makedonija, te Makedoncima brani korištenje tog imena i povijesnog nasljeđa vezanog uz njega.
Zbog tih tenzija Grčka je blokirala i usporavala makedonski pristup NATO-u i Europskoj uniji. Makedonija tvrdi kako je Grčka nepravedna, jer su Makedonci već pristali na ustupke i njihove zahtjeve, kada su 1995. godine promijenili, ime, ustav i zastavu.
Predmet spora je i pravo na korištenje Aleksandra Velikog kao dijela nacionalne povijesti i kulturne baštine.Iako ovaj spomenik ne nosi Aleksandrovo ime, prilično je jasno da je riječ o njemu. Posljednjih godina aerodrom u Skopju i autocesta koja vodi prema Grčkoj dobili su ime prema ovom antičkom vojskovođi.
