Google opet u problemima: Nizozemska tehnološkom divu zaprijetila kaznom od 15 milijuna eura
Google opet u problemima: Nizozemska tehnološkom divu zaprijetila kaznom od 15 milijuna eura
Foto: Shutterstock
INTERNETSKA tražilica Google mogla bi biti kažnjena s 15 milijuna eura ne prestane li s povredama privatnosti internetskih korisnika u Nizozemskoj, objavila je u ponedjeljak nizozemska agencija za zaštitu privatnosti.
Google, američka tvrtka, krši nizozemski zakon o zaštiti privatnosti jer se koristi privatnim podatcima građana, poput povijesti pretrage, i podacima o lokaciji kako bi prema njima usmjeravala oglase, objavio je nizozemski Ured za zaštitu podataka.
Ured je Googleu dao rok da do kraja veljače promijeni način korištenja podataka koje prikuplja od pojedinačnih korisnika interneta.
Još pet zemalja na sličnome tragu
Googleova politika korištenja korisničkih podataka, u skladu sa smjernicama tvrtke iz 2012. godine, pod istragom je u još pet europskih zemalja: Francuskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Irskoj i Španjolskoj.
"To se događa od 2012. i nadam se da se naše strpljenje neće više stavljati na kušnju", izjavio je ravnatelj nizozemskog Ureda za zaštitu podataka Jacob Kohnstamm.
Google uspoređuje podatke iz pretrage interneta s onima elektroničke pošte, podatcima drugih stranica i "kolačića" te podatcima o lokaciji i pretraživanju videa kako bi se prilagodilo oglašavanje.
Kohnstamm: Krši se zakon
"Te se kombinacije događaju a da Google o tome ne obavještava korisnike na odgovarajući način i da ih se ne pita za pristanak. To je kršenje zakona", rekao je Kohnstamm.
Ured je poručio Googleu da prekine kršiti zakon ili da se pripremi platiti kaznu do 15 milijuna eura.
Google još nije reagirao na tu odluku.
Ukrajinski premijer poručio Putinu: Povuci svoje vojnike i poštuj prekid vatre
Ukrajinski premijer poručio Putinu: Povuci svoje vojnike i poštuj prekid vatre
Foto: Guliver Image/Getty Images
UKRAJINSKI premijer Arsenij Jacenjuk pozvao je ruskog predsjednika Vladimira Putina da provede sporazum iz Minska jer je to najbolje rješenje za sukob na istoku Ukrajine u čemu ga je podupro glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg s kojim se u ponedjeljak sastao u Bruxellesu.
Jacenjuk je pozvao Putina da počne istinski mirovni proces u Ukrajini.
"Najbolje rješenje za sukob na istoku Ukrajine jest da Rusija poštuje sporazum iz Minska", rekao je nakon sastanka sa Stoltenbergom.
Pozvao je Putina da "povuče svoje vojnike" i prestane opskrbljivati proruske pobunjenike oružjem i opremom.
Moskva odbacuje optužbe o uplitanju u sukob na istoku Ukrajine u kojem je u osam mjeseci poginulo 4.364 osoba.
Ukrajinski premijer "pokazao je istinsku želju da se pronađe mirno rješenje za krizu. Sve dok radite u tom cilju NATO će biti uz vas", rekao je Stoltenberg.
Putin je u rujnu s ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom potpisao sporazum o prekidu vatre, no primirje se stalno kršilo.
Jacenjuk je Stoltenbergu opetovao želju proeuropskih vlasti da Ukrajina jednog dana uđe u NATO. Dodao je kako je jasno da će za ostvarenje tog cilja trebati proći nekoliko etapa: ukinuti zakon o Ukrajini kao zemlji "izvan bloka", "donijeti i provesti reforme" u vojsci i obrambenom sektoru te ispuniti uvjete kandidature.
Predsjednik Porošenko obećao je raspisati referendum o pristupu NATO-u, no nije naveo nikakav rok. Jacenjuk je zatražio od NATO-a dodatnu pomoć u izradi nove strategije obrane i nacionalne sigurnosti i modernizaciji vojske.
NATO je uspostavio pet fondova za pomoć Ukrajini u modernizaciji vojske.
Kasno se sjetili tražiti humano rješenje: SAD od Vatikana traži pomoć oko zatočenika Guantanama
Kasno se sjetili tražiti humano rješenje: SAD od Vatikana traži pomoć oko zatočenika Guantanama
Foto: FAH
SJEDINJENE DRŽAVE zamolile su u ponedjeljak Vatikan za pomoć u pronalaženju "humanog rješenja" za zatočenike logora Guantanamo na Kubi koje treba prebaciti u treće zemlje, rekao je glasnogovornik Svete Stolice Federico Lombardi.
Američki državni tajnik John Kerry tu je zamolbu prenio u razgovoru s vatikanskom kolegom po dužnosti, kardinalom Pietrom Parolinom.
SAD je zamolio "Svetu Stolicu za pomoć u traženju primjerenog humanog rješenja za sadašnje zatočenike", rekao je Lombardi.
Obama ostaje pri zatvaranju Guantanama
Obama je odlučan zatvoriti centar, rekao je Kerry u razgovoru s visokim dužnosnikom State Departmenta, navodi Radio Vatikan ne navodeći kakvoj se pomoći SAD nada.
Kerry se pohvalio naporima za prebacivanje zatočenika u treće zemlje, među kojima je Urugvaj.
Otkako je postao američki predsjednik 2009., Barack Obama pokušava zatvoriti logor u koji su od terorističkih napada 11. rujna 2001., zatvarani osumnjičenici, no zasad nije uspio, djelomice i zbog protivljenja Kongresa.
Merkel: Izgladiti nesporazume i obnoviti pregovore s Rusijom o Južnom toku
Merkel: Izgladiti nesporazume i obnoviti pregovore s Rusijom o Južnom toku
Foto: FAH
ANGELA Merkel iskazala je u ponedjeljak podršku bugarskim zahtjevima za pokretanjem novih pregovora s Rusijom oko Južnog toka, nakon što je Moskva nedavno otpisala projekt, prenosi Reuters.
"Moramo ispitati sva pravna pitanja vezana uz Južni tok kako bismo nakon toga mogli raspraviti mogućnosti za nastavak projekta s Rusijom", rekla je Merkel nakon razgovora s bugarskim premijerom Boikom Borisovom u Berlinu.
Njemačka kancelarka dodala je kako su mnogobrojni ugovori već potpisani te je istaknula kako je važno da obje strane pokažu vjerodostojnost svojih partnerstava.
Bugarski premijer naglasio je kako je nakon sastanka s Merkel siguran da se problemi s Rusijom mogu izgladiti, dodajući kako se nada skoroj jednoznačnoj izjavi Bruxellesa vezano uz projekt.
"Smatramo kako se rusko-bugarska suradnja treba nastaviti na pravnim osnovama, kako ne bi došlo do kršenja ugovora, koji je Bugarska potpisala bilateralno s Rusijom", dodao je.
Tko je otmičar koji je danas cijeli svijet digao na noge?
Tko je otmičar koji je danas cijeli svijet digao na noge?
Screenshot (Youtube)
DANAŠNJA talačka kriza u Sydneyu koja je u samo sat vremena obišla cijeli svijet završila je s najmanje troje mrtvih, a istraga koja upravo traje uskoro bi trebala donijeti nove informacije. U međuvremenu na površinu izlazi sve više informacija o samom otmičaru i njegovoj pozadini.
Policija je i ranije utvrdila da je otmičar Iranac Man Haron Monis. Poznat je od prije jer je slao uvredljiva i prijeteća pisma obiteljima poginulih osam vojnika u Afganistanu. Lokalni mediji pišu da ih je slao protestirajući tako što se Australija umiješala u sukobe u toj zemlji, prenosi Reuters.
U prosincu prošle godine, Monis je optužen da je zajedno sa svojom partnericom Amirah Droudis, ubio bivšu suprugu Noleen Hayson Pal s kojom se sporio oko skrbništva nad djecom. Ženu je Monisova partnerica izbola više puta u njezinom stanu, a nakon toga je i zapaljena.
Nalazio na slobodi nakon što je platio jamčevinu, a zatim se susreo s nizom optužbi za seksualne zločine. U razdoblju između 2000. i 2002. godine Monis se predstavljao kao "stručnjak za astrologiju, numerologiju, meditaciju i crnu magiju".
Monisa je na Facebooku pratilo 14 hiljada ljudi, prije nego je njegova stranica danas deaktivirana.
"Terorizam 'vukova samotnjaka'"
Iako je od prije bio poznat policiji, stručnjaci za sigurnost kažu kako je jako teško preventivno djelovati na ovakve napade, budući da su to napadi pojedinca koje je teško predvidjeti.
"Današnja tragedija opet podiže pitanje o postojanju svojevrsnog "terorizma vukova samotnjaka", rekao je za Reuters sveučilišni profesor Jens David Ohlin.
"Postoje dva područja oko kojih se brinemo. Prvo je Islamska država, odnosno njihovi ekstremisti koji se sa svojim putovnicama vraćaju iz islamskih zemalja u svoje rodne gradove ili prebivališta na zapadu", rekao je.
"Druga velika briga su simpatizeri Islamske države, koji se preko interneta upoznaju s njihovim principima pa sami odluče u jednom trenutku djelovati u svojoj zemlji", objasnio je profesor Ohlin i zaključio kako se svijet suočava s novom vrstom terorizma kojeg je puno opasnije i teže pobijediti.
Njegovo sljedeće pojavljivanje na sudu bilo je zakazano za veljaču 2015. godine, piše Telegraph.
MMF objavio kraj vladavine SAD-a: Nakon 142 godine, nova svjetska gospodarska kraljica je Kina
MMF objavio kraj vladavine SAD-a: Nakon 142 godine, nova svjetska gospodarska kraljica je Kina
Foto: Shutterstock
NAKON 142 godine gospodarske dominacije, došlo je vrijeme da Sjedinjene Američke Države prepuste tron novoj gospodarskoj velesili. Prema podacima MMF-a, kineski će BDP ove godine preteći američki. Tako će američki BDP u ovoj godini iznositi 17.416 milijardi dolara, dok će kineski dostići 17.632 milijarde dolara.
Stručnjaci se slažu kako se radi o simbolički veoma intenzivnom momentu u pogledu globalne ekonomije, prenosi Daily Mail.
Kina je velika, i postaje sve veća. Ne smije ju se podcjenjivati", kazao je Arvind Subramanian, istraživač s washingtonskog instituta Peterson i specijalist za kinesku ekonomiju.
Primopredaja gospodarske krune očekuje se i najavljuje već godinama, a vijest nije odjeknula onoliko snažno koliko bi se moglo očekivati, s obzirom na činjenicu da je zadnji put do ovakve tektonske promjene došlo 1872. godine, kada je SAD preuzeo titulu Velike Britanije.
Povratak na tron nakon skoro 2.000 godina
Valja podsjetiti kako je do 1750. godine upravo Kina bila najveća svjetska gospodarska sila i država s najviše stanovnika na svijetu, a to je mjesto držala skoro 2.000 godina.
Nakon kratkog uspona Velike Britanije i SAD-a, čini se kako se Kina vraća na "povijesnu" poziciju.
SAD utjehu može pronaći u tome što se ovaj MMF-ov izračun BDP-a temelji na paritetnoj kupovnoj moći, a ne na apsolutnom iznosu.
U apsolutnom iznosu, američki bruto domaći proizvod i dalje nadmašuje kineski za 50 posto.
Vatikan mogući domaćin olimpijskih natjecanja 2024. godine: Crkva oduvijek poticala bavljenje sportom
Vatikan mogući domaćin olimpijskih natjecanja 2024. godine: Crkva oduvijek poticala bavljenje sportom
Foto: FAH
VATIKAN bi mogao biti domaćin nekih olimpijskih natjecanja 2024. ako Rim bude izabran za organizatora Olimpijskih igara, rekao je u ponedjeljak portugalski kardinal Jose Saraiva Martins.
"To mi se čini odličnom idejom, a papa Franjo mogao bi je odobriti", rekao je kardinal Saraiva Martins za list "Quotidiano nazionale" nakon službene najave kandidature koju je danas potvrdio talijanski premijer Matteo Renzi.
"Iako bi ovo bio prvi put, moram podsjetiti da je Crkva oduvijek poticala bavljenje sportom", rekao je kardinal, dodajući da bi Sveta Stolica, primjerice, mogla biti domaćin natjecanja u streličarstvu. "Ovdje imamo samo Vatikanske vrtove, no posjedujemo i velike prostore u papinskoj rezidenciji u Castelgandolfu kojima se trenutačno minimalno koristimo", dodao je.
Rim će se kandidirati za domaćina Olimpijskih igara 2024., a Italija im je vrlo blizu bila 2004., kada je tijesno izgubila od Atene. Kandidaturu za 2020. povukao je tadašnji premijer Mario Monti zbog financijskih razloga.
