|
|
|
TZ VIJESTI - BH VIJESTI - BH TEME - IZ MINUTE U MINUTU
ARHIVA
17.07.2006.
Preminuo liječnik koji je srušio zgradu kako bi napakostio supruzi |
|
|
|
LIJEČNIK koji je radije srušio zgradu na Manhattanu nego da njegova bivša supruga dobije novac od njene prodaje, umro je kasno u subotu, uslijed ozljeda koje je zadobio tokom eksplozije.
Dr. Nicholasa Barthu vatrogasci su teško ozlijeđenog i opečenog uspjeli iskopati ispod ruševina, nakon čega je prevežen u bolnicu u kojoj su se gotovo tjedan dana liječnici neuspješno borili za njegov život.
Kako objavljuje CNN, dr. Nicholas Bartha je nakon eksplozije bio u toliko teškom stanju da policija nije imala prilike obaviti razgovor s njim prije njegove smrti. Policija je istraživala je li preminuli liječnik imao ikakve veze s eksplozijom koja se dogodila 10. srpnja, a koja je uznemirila njegove susjede, budući ih je podsjetila na teroristički napad na New York 11. rujna.
66-godišnji liječnik navodno je namjerno ostavio otvoren plin, što je uzrokovalo nesreću. Bartha se, naime, godinama razvodio od svoje 64-godišnje supruge Cordule, te je nedavno izgubio spor. Presudom je svojoj bivšoj supruzi bio prisiljen isplatiti četiri milijuna dolara.
Uslijed požara u zgradi, a u kojoj se nalazila Barthova privatna ordinacija, ozlijeđeno je 15 osoba, uključujući 10 vatrogasaca.
Istražitelji su utvrdili kako je netko dirao plinske instalacije koje su vodile do podruma zgrade, a Barthova bivša supruga Cordule izjavila je kako je dan prije eksplozije primila e-mail s upozorenjem kako će "od kopačice zlata biti pretvorena u kopačicu pepela i smeća".
Bartha je, naime, bio vlasnik zgrade na Manhattanu, koja je procijenjena na 5 milijuna dolara. Sudskom presudom je određeno da se mora prodati na dražbi kako bi se namirila liječnikova bivša supruga. No, njezin bivši suprug joj taj novac nije namjeravao prepustiti.
"Uvijek sam ti govorio da ću kuću napustiti jedino mrtav." - također je stajalo u e-mailu kojega je Cordule primila.
Barthovi susjedi su u petak protiv njega podnijeli tužbu, tvrdeći kako je eksplozija oštetila njihov stan te ih prisilila da se iz njega isele.
B.S. |
Eskalacija nasilja u Izraelu; u raketiranju Haife najmanje osam poginulih i 14 ranjenih |
|
|
|
NAJMANJE je osam osoba poginulo, a 14 ih je ranjeno u raketnom napadu na izraelski lučki grad Haifu, javlja u nedjelju rano ujutro izraelska televizija i vojni radio.
Rakete na grad udaljen svega 35 kilometara od libanonsko-izraelske granice ispalili su militanti Hezbollaha u Libanonu nakon što je izralesko zrakoplovstvo tokom noći sa subote na nedjelju obnovilo "intenzivno" bombardiranje južnog predgrađa Bejruta, pri čemu su poginula najmanje 34 civila.
Na Haifu je jutros palo pet raketa, od kojih je jedna pogodila željezničku postaju. Napad Hazbollaha na treći po veličini izraelski grad (250 hiljada stanovnika) drugi je u posljednje vrijeme, a smatra se najvećim udarom na Izrael otkako su počeli sukobi dvaju zemalja.
Hamas je prvi put opovrgao da je gađao Haifu, a izraelske su vlasti ranije priznale da su neugodno iznenađene činjenicom da gerilci iz Libanona raspolažu raketama takvog dometa da mogu gađati ciljeve udaljene više od 30 kilometara od granice.
Libanonski militanti u nedjelju su preuzeli odgovornost za napada na Haifu, uz poruku da se radi o osveti za smrt 80 libanonskih civila poginulih u zračnim napadima Izraela.
Eskalacija nasilja natjerala je lokalno stanovništvo na bijeg, no s obzirom na izraelske napade na granične prijelaze te ceste, gotovo je nemoguće napustiti zemlju.
Pripadnici Oružanog otpora, ogranka Hamasa, izdali su priopćenje u kojem kažu da su oni gađali i rafineriju u Haifi. No, zasad nema službenih podataka da je rafinerija pogođena. Izraelski mediji u nedjelju javljaju, pozivajući se na neimenovane vojne izvore, da su izraleske vojne snage u Libanon uputile pripadnike specijalnih snaga.
Izraelski radio i dnevnik Yediot Ahronoth prenose da su pripadnici elitnih postrojbi kopnene vojske i mornarice ubačeni u Libanon kako bi tamo proveli operacije "ograničenog djelovanja".
Izraelska vojska odbila je komentirati ovu informaciju.
U subotu je libanonski premijer Fouad Siniora ponovo pozvao vijeće UN-a da pokuša prekinuti izraelske zračne napade. Libanonski diplomati prozvali su SAD, optužujući ih kako su blokirali sve napore za smirenje stanja na Bliskom istoku.
D.R.
|
Demokratska staza u bliskoistočnu provaliju |
|
|
|
DANAŠNJI sastanak na vrhu država-članica grupe G8 će se održati u St. Petersburgu. Taj grad je posljednji put bio domaćin sastanka takve važnosti u srpnju 1914. godine. U to doba je grad na Nevi još uvijek bio prijestolnica Ruskog imperija, a car Nikolaj II je ugostio francuskog predsjednika Raymonda Poincaréa kako bi dogovorili zajedničku politiku prema austro-ugarskim prijetnjama Srbiji nakon sarajevskog atentata.
I danas, kao i prije 92 godine, veliki sastanak u St. Petersburgu je zasjenjen sve intenzivnijim nasiljem i zveckanjem oružja u regiji koja je tradicionalno poznata kao "bure baruta", odnosno regionalnim sukobom koji ne samo svjetskoj stabilnosti, nego i svjetskom miru. I današnji sudionici sanktpeterburškog sastanka su isto tako svjesni da su kaplar Shalit, "Hamas" i "Hezbollah" samo povod za nešto šire sređivanje računa, te da samo igraju uloge koje su svojevremeno igrali Franz Ferdinand i "Mlada Bosna".
Ukoliko se, pak, povijest ponovi i uistinu dođe do nove geopolitičke kataklizme, današnja generacija se prilikom pronalaženja opravdanja za svoj neuspjeh neće moći koristiti nedostatkom demokracije, odnosno despotskim okrunjenim glavama koje nikakva demokratska javnost nije mogla spriječiti da svoje države odvedu na put u propast.
Teza o tome su demokracija i rat nespojivi je od 1919. godine do danas stekla priličnu popularnost, i sve donedavno se s velikim autoritetom tvrdilo da je jednostavno nemoguće da dvije demokratske države ratuju jedna s drugom. Iz toga se izvukao zaključak da je demokracija, ili barem ono što se danas na Zapadu smatra demokracijom, osnovni preduvjet za postizanje nedostižnog ideala trajnog svjetskog mira.
Tu je parolu 1990-ih rado koristio Bill Clinton kako bi opravdavao petljanje po unutarnjim poslovima drugih država u svrhu stvaranja "pax americane". George W. Bush je, pak, tezu o nužnosti širenja demokracije po svijetu prihvatio kao ideološku dogmu kojoj se mora podrediti američka vanjska politika. "Neoconi" koji dominiraju njegovom administracijom je nastoje sprovesti u djelo s istim onakvim entuzijazmom s kojim su svojevremeno njihovi trockistički praoci kolektivizirali sela i tvornice umjesto da na fronti brane španjolsku republiku od fašista.
Po Bushu je, naime, upravo nedostatak demokracije na Bliskom istoku glavni uzročnik političke nestabilnosti u regiji. Po toj teoriji siromašne, ponižene i obespravljene mase u arapskom svijetu su lišene mogućnosti da poprave svoj položaj i izraze svoje interese na miran i legitiman način, te postaju lak plijen islamističkih radikala. Ukoliko se bliskoistočnim narodima dozvole da uživaju blagodati liberalne demokracije, oni će iskoristiti tu priliku kako bi odabrali mir, budućnost i napredak umjesto rata, prošlosti i zaostalosti.
Bush je s tom doktrinom nastojao opravdati svoje ratne pustolovine u Afganistanu i Iraku, te je promjena režima u tim državama, odnosno činjenica da su tamošnji građani po prvi put imali prilike izabrati vlast s kakvim-takvim demokratskim legitimetom, korištena kao argument u prilogu ostanku američkih snaga na tim područjima, čak i kada prosječni američki građanin od toga nema nekakvu opipljivu korist.
Međutim, i prije početka američkog križarskog rata za demokraciju je bilo država koji su se nazivali demokratskim svjetionicima usred bliskoistočnog mraka. Uz Izrael, koji je od samog nastanka bio demokratskom državom, odnedavno se spominjao Iran, barem u razdoblju nakon što je na izborima za predsjednika pobijedio reformatorski raspoloženi Hatami.
Prošle godine je, pak, Libanon serijom uličnih protesta nakon trideset godina istjerao sirijske okupacijske snage te na demokratskim izborima po prvi put izabrao protu-sirijsku vladu. Taj događaj je Bushu i njegovim "neoconima" došao kao melem na ljutu ranu, odnosno dokaz da se demokracija uistinu širi po Bliskom istoku, a da ovaj put to nije plaćeno američkom krvlju i dolarima poreznih obveznika.
Konačno, i Palestinska samouprava ? bez obzira na sve probleme izazvane najnovijom intifadom ? se spominjala kao još jedan kandidat za bliskoistočni demokratski iskorak. Smrt Jasera Arafata, koja je iza sebe ostavila milijardu na privatnim računima i sveopći kaos, nesposobnost i korupciju u državnoj upravi, je shvaćena kao prilika da Palestinci svoju državu grade na temeljima bližim idealima liberalne demokracije nego karizmi velikog vođe i osloboditelja.
Međutim, Bushova "neoconska" teorija je jedno, a praksa nešto drugo, i ovih dana upravo imamo prilike vidjeti kako je ista ona demokracija koja je trebala biti dio rješenja postala dio bliskoistočnog problema.
U Iraku su provedeni koliko-toliko demokratski izbori, ali njihov rezultat nije bio "neoconskom" scenariju. Umjesto liberalnih svjetovnih demokrata koji će desetljećima zahvaljivati Washingtonu što ih je spasio zlotvora Sadama, vlast je preuzela labava koalicija zakrvljenih vjerskih i etničkih frakcija, od kojih ona najvažnija ? šijiti ? svog glavnog dobročinitelja vidi u Iranu.
U tom istom Iranu je, pak, put prema liberalno-demokratskoj utopiji zaustavljen kada je na jeftine populističke "štoseve" predsjedničke izbore dobio ultrakonzervativac Ahmadinejad. Stavovi o tome da Holokausta nije bilo, odnosno da Izrael treba izbrisati s lica zemlje nisu ništa novo. Jedina je razlika u tome da ih iznosi osoba s demokratskim legitimitetom, odnosno da će dio odgovornosti za sve posljedice koje Iran i svijet čekaju u slučaju oružanog raspleta nuklearne krize snositi i birači.
Još veća pljuska zagovornicima teze da demokracija sama po sebi donosi mir je došla iz Palestine, gdje je na izborima pobijedio "Hamas" ? stranka koju većina europskih vlada drži terorističkom organizacijom, i koja za cilj ima potpuno uništenje Izraela. Time su palestinski birači odlučili da od mirovnog procesa nema ništa, a Izrael dobio najbolji mogući izgovor da svoje probleme s Palestincima rješava isključivo oružanim putem.
Demokracija je, čini se, ovaj put iznevjerila i sam Izrael. Na tamošnjim izborima je za premijera izabran Ehud Olmert, bivši gradonačelnik Jeruzalema koji, za razliku od većine izraelskih državnika starije generacije, nema praktičnog vojnog iskustva, ali, po svemu sudeći, ni državničkih osobina koje su krasile neke njegove prethodnike. Zato je i posljednja kriza eskalirala daleko više nego što su strahovali i najveći pesimisti i zato je Bliski istok, a s njime i ostatak svijeta, danas daleko bliže provaliji sveopćeg rata nego što je to ikada bio slučaj.
Žalosna priča o demokratskom blagoslovu za bliskoistočno krvoproliće je samo još jedan u nizu primjera kako je svijet previše složeno mjesto da bi se na njega mogle primjenjivati jednostavne ideološke formule. A neke od ranijih primjera su i stanovnici ovih prostora imali prilike osjetiti na svojoj koži.
D.A. |
Noć užasa u Libanonu; u izraelskim bombardiranjima poginula 34 civila među kojima 15-ero djece |
|
|
|
IZRAELSKO je zrakoplovstvo tokom noći sa subote na nedjelju obnovilo "intenzivno" bombardiranje južnog predgrađa Bejruta, uporište Hezbolaha, javlja libanonska televizijska postaja al Manar.
"Intenzivno se bomabardiranje nastavilo", objavio je al Manar.
Desetak snažnih eksplozija potreslo je libanonski glavni grad koji je bio zahvaćen tamom nakon što su izraelski zrakoplovi pogodili elektrane i skladišta godiva koja ih hrane.
Južno predgrađe Bejruta je bio meta napada veći dio subote, ali su napadi u nedjelju rano ujutro bili najžešći otkako je Izrael u srijedu pokrenuo napad kao odgovor na to što je Hezbolah uhvatio dvojicu njegovih vojnika.
Izraelci su u subotu u zračnim napadima tokom kojih su bombardirali libanonske ceste, mostove, luke i aerodrome te uporišta Hezbollaha ubili najmanje 34 civila, među kojima 15 djece.
Izraelci su u subotu u zračnim napadima tokom kojih su bombardirali libanonske ceste, mostove, luke i aerodrome te uporišta Hezbollaha ubili najmanje 34 civila, među kojima 15 djece, prenose agencije.
U nastojanjima da kazne Libanonce jer su dopustili Hezbollahu da zaprijeti sjevernoj granici židovske države, Izraelci su prije nekoliko dana pokrenuli najdestruktivniju akciju od invazije 1982. čiji je cilj bio protjerivanje palestinskih snaga.
Libanonski premijer Fuad Siniora od UN-a je hitno zatražio da se ta institucija angažira na prekidu vatre. On je osudio Izrael jer je njegovu zemlju pretvorio u "stradalo područje" te ih je optužio da provode "kolektivno kažnjavanje" Libanonaca. U govoru što ga je prenosila domaća televizija Siniora je pozvao na pomoć izvana. Također je kazao kako Izraelce smatra odgovornima za "humanitarnu i ekonomsku katastrofu" koja je zadesila Libanon.
Jedna je izraelska raketa danas na jugu Libanona pogodila kombi pri čemu je smrtno stradalo 20 osoba, među kojima petnaestero djece. U tom je napadu smrtno stradalo najviše ljudskih žrtava od početka izraelske ofenzive, kada su u srijedu pripadnici Hezbollaha zatočili dvojicu njihovih vojnika i ubili ih osam, prenosi France presse.
Policija je izvijestila kako su se u kombiju nalazile dvije obitelji koje su pokušale pobjeći iz sela Marwaheen nakon izraelskog upozorenja da napuste domove. U napadima na sjeverni, istočni i južni Libanon poginulo je 14 osoba, a ozlijeđeno ih je 37 izvijestili su u subotu sigurnosni izvori. Do sada su u četverodnevnim izraelskim napadima poginule 103 osobe, od kojih samo četiri nisu bile civili, prenosi Reuters.
France presse je prenio kako je izraelska vojska izrazila žaljenje zbog pogibije civila u napadu na jug Libanona, no za to odgovornim smatra libanonski Hezbollah. U priopćenju izraelske vojske stoji kako je cilj njihova zračnog napada bilo mjesto s kojega pripadnici Hezbollaha ispaljuju rakete. "Izraelske vojne snage izražavaju žaljenje zbog civilnih žrtava, no odgovornost zbog dovođenja stanovništva u opasnost leži na terorističkoj organizaciji Hezbollah, koja ispaljuje rakete s područja naseljenog civilima", stoji u priopćenju izraelske vojske.
Agencije također javljaju kako su danas pripadnici Hezbollaha uspjeli ispaliti nekoliko raketa dublje na izraelski teritorij nego do sada, pri čemu je u gradu Tiberiji na Galilejskom jezeru ozlijeđeno osam osoba. Hezbollah je na izraelski teritorij ispalio oko 80 raketa. "Nismo mogli vjerovati da bi nam se ovo moglo dogoditi. Bilo je strašno. Uplašeni smo i namjeravamo pobjeći s djecom", rekao je Ayala Aloni, stanovnik Tiberije.
Zapovjednik izraelskih vojnih akcija, general Gadi Eizenkot u subotu rekao kako Izraelcima nije namjera voditi dugu ofenzivu protiv Hezbollahovih gerilaca, no istaknuo je kako se ne isključuje ni mogućnost da njihove trupe uđu u Libanon. "Naša je namjera bila izvesti ograničene napade na Hezbollah koje provodimo u svi područjima". General Eizenkot je na konferenciji za novinare održanoj u ministarstvu obrane u Tel-Avivu također istaknuo kako Sirija nije cilj izraelskih napada.
Istodobno se europsko i američko stanovništvo evakuira ili se priprema za odlazak iz domova ili hotela u Libanonu. Među prvima su se evakuirali francuski državljani, a Talijani rade na organizaciji odlaska iz Libanona 400 talijanskih državljana. Agencije ističu kako će se stanovništvo evakuirati svim raspoloživim prijevoznim sredstvima, od automobila, autobusa do zrakoplova i brodova, bez obzira radi li se o civilnim ili vojnim prijevoznim sredstvima. Pretpostavlja se da će većina stanovništva biti evakuirana iz Libanona preko Cipra, gdje će stići zračnim ili morskim putem.
State Department je najavio kako s Pentagonom razmatra plan evakuacije američkih državljana iz Libanona. Ondje se nalazi 25.000 Amerikanaca.
Index.hr/Hina |
Hrvati bježe iz ratom pogođenog Libanona |
|
|
|
IAKO je ranije donesena odluka da će 39 hrvatskih radnika iz tvrtke Montaža Đuro Đaković nastaviti s radom u Chekki, mjestu koje je 50 kilometara udaljeno od Bejruta i 200 od granice s Izraelom, noć sa subote na nedjelju ugrozila je njihove živote, ubrzavši time i odluku o napuštanju Libanona.
"Ne zovemo to evakuacijom, nego napuštanjem Libanona. Odluku o tome donijeli smo još jučer, a tokom današnjeg dana radili smo na organizaciji napuštanja, kao što ćemo to činiti i sutra. Radi se o koordiniranoj akciji koja će započeti možda već u ponedjeljak." - za Index je u nedjelju kasno navečer izjavio Darko Katić, direktor tvrtke Montaža Đuro Đaković.
Konačna odluka o organizaciji napuštanja radnika Montaže u Libanonu donesena je nakon što je Izrael u noći sa subote na nedjelju bombardirao vojni objekat i odašiljač udaljen samo 300-400 metara od hotela u kojemu su smješteni radnici.
"Na organizaciji smo radili tokom jučerašnjeg i današnjeg dana, budući je trebalo vremena da se spakira i spremi sva oprema te alat koji se tamo u tvornici nalazi." - objasnio je Darko Katić.
Direktor Montaže također je izjavio kako su u stalnom kontaktu s našim Ministarstvom vanjskih poslova koje im je ranije dalo podršku te obećalo pomoć pri organizaciji napuštanja Libanona.
"Mi ćemo im pružiti svu konzularnu pomoć ukoliko ju zatraže." - za Index je u nedjelju popodne izjavila Ivana Crnić, glasnogovornica Ministarstva Vanjskih poslova.
Budući su neke druge zemlje već započele s evakuacijom svojih državljana iz Libanona, glasnogovornicu Ministarstva vanjskih poslova upitali smo imaju li kakve podatke o tomu koliko je Hrvata trenutno nastanjeno u Libanonu te planira li se organizirati kakva pomoć i za njih.
"Prema našim podacima, osim ovih 39 radnika u Chekki, u Libanonu nema drugih Hrvata." - odgovorila nam je glasnogovornica Crnić.
Francuski premijer je izjavio kako "će poduzeti sve moguće mjere kako bi svoje građane doveli na sigurno", te su za Libanon već poslali ratne brodove za izvlačenje 17 hiljada francuskih državljana u Libanonu te 6 hiljada Francuza za koje se procjenjuje da se trenutno tamo nalaze u posjetu.
Osim Francuske, akciju spašavanja svojih državljana iz Libanona započela je i Velika Britanija, koja je prema libanonskoj obali poslala nosač zrakoplova i njegovu pratnju. U Libanon je stigla i manja grupa američih marinaca, kako bi pomogla u evakuaciji 25 hiljada Amerikanaca.
B.S. |
Vijeće sigurnosti UN uvelo sankcije protiv Sjeverne Koreje |
|
|
|
VIJEĆE sigurnosti UN je na svojoj jučerašnjoj sjednici jednoglasno donijelo rezoluciju kojom se od Sjeverne Koreje zahtijeva da prekine testiranje dalekometnih projektila te uvelo sankcije temeljem kojih je svim državama-članicama UN zabranjeno Sjevernoj Koreji prodavati tehnologiju za razvoj projektila odnosno oružja za masovno uništenje. Ista rezolucija od država-članica također zabranjuje kupovinu projektila ili oružja za masovno uništavanje od Sjeverne Koreje.
Ta rezolucija predstavlja simboličnu pobjedu američke diplomacije, koja je izrazila duboko nezadovoljstvo sjevernokorejskim testovima projektila od kojih jedan - "Taepodong 2" - teoretski može doseći američki teritorij. Za oštru rezoluciju se zalagao i Japan, koji se smatra neposredno ugroženim od sjevernokorejskog zveckanja oružjem.
Međutim, nastojanje da se u rezoluciju uvede opcija primjene Poglavlja VII Povelje UN - koja omogućava korištenje oružane sile - je odbačena nakon što se tome najoštrije usprotivila Kina, članica Vijeća sigurnosti s pravom veta i najvjerniji sjevernokorejski saveznik.
Pak Gil Yon, sjevernokorejski ambasador pri UN, na rezoluciju je odgovorio izjavom prema kojoj se njegova država ne smatra obveznom poštovati njene odredbe, jer testiranjem projektila samo koristi svoje "pravo na samoobranu". Pak Gil Yon je rekao da su testovi reakcija na američke "agresivne namjere", odnosno da su SAD i Sjeverna Koreja u pravnom smislu još uvijek u ratnom stanju, podsjetivši da je korejski rat 1953. godine završen tek sporazumom o primirju.
D.A. |
Olmert: Napad na Haifu imat će dalekosežne posljedice, ali ništa nas neće zaustaviti |
|
|
|
IZRAELSKI premijer Ehud Olmert izjavio je u nedjelju da će napad raketama libanonskih gerilaca na grad Haifu u kojem je prema najnovijim podacima poginulo devet osoba, a ranjeno na desetke imati "dalekosežne posljedice".
"Ništa nas neće zaustaviti", rekao je Olmert na početku tjednog sastanka izraelske vlade. "Bit će dalekosežnih posljedica u odnosu na sjevernu granicu i regiju u cjelini", dodao je.
Olmert je naglasio da izraelska ofenziva u Libanonu nije usmjerena protiv libanonskih civila. Od početka borbi prije pet dana, u izraelskim zračnim napadima poginulo je 106 Libanonaca, većinom civila.
"Želimo živjeti u miru i dobrosusjedskim odnosima. Nažalost, postoje oni koji krivo tumače naše težnje za mirom. Nećemo zatvarati oči na takve prijetnje. Naši neprijatelji nastoje poremetiti način života u Izraelu, no neće uspjeti", zaključio je Olmert. |
Preuzeto sa portala INDEX.HR
26.04.2024
SAD u blizini Gaze gradi privremenu luku za slanje humanitarne pomoći
Masovni proboj Rusa, ukrajinska brigada se raspala. Prijeti kolaps cijele linije
Ukrajinski ministar ponudio ostavku, optužen je za korupciju
Detalji brutalnog ubojstva Hrvata u Irskoj. Prijatelj opisao napad, uhićena trojica
Održana komemoracija za humanitarne radnike ubijene u Gazi
Danci: Švicarska firma iz optužnice protiv Mamića prebacivala milijune Bellabeatu
25.04.2024
U Makedoniji su predsjednički izbori, vodi oporbena desničarska kandidatkinja
Putovnice vojno sposobnim muškarcima izdavat će se samo u Ukrajini
Fico gasi slovačku televiziju i pretvara je u novu
Biden prijeti zabranom TikToka. I dalje ga koristi
Biden je potajno poslao Ukrajini moćne projektile. Već su izveli žestok udar na Ruse
Ide li Plenković u Bruxelles? Sunčana Glavak: Neće on nigdje
24.04.2024
Penava: Upozoravam Plenkovića - ne prelazi tu crtu, imat ćemo druge scenarije
Uhićen najbliži Šojguov suradnik. Sumnja se da je primio mito
Otkrivene masovne grobnice kod bolnica u Gazi
Američki Senat odobrio glasanje o vojnoj pomoći Ukrajini, moguća odluka već noćas
Hezbolah dronovima napao sjever Izraela
Rusija upozorila Zapad. "Riskirate direktan vojni sukob s nama"
23.04.2024
Tajvan uzdrmala serija potresa. Najjači bio 6.3
Zelenski: Zahvalan sam Joeu Bidenu na njegovoj nepokolebljivoj podršci Ukrajini
Palestinski dužnosnik: U zadnja 3 dana ekshumirana su 283 tijela iz masovne grobnice
State Department: Rat u Pojasu Gaz je značajno narušio stanje ljudskih prava
Ukrajini bi trebali stići moćni ATACMS-i. Trump je upravo doživio prvi veliki poraz
Tužitelj: Trump se podmićivanjem pornoglumice uplitao u izbore 2016.
22.04.2024
Ukrajina: Pogodili smo ruski spasilački brod na Krimu
Zapovjednik izraelske vojske odobrio je nastavak ofenzive u Gazi
Prosvjedi u Španjolskoj protiv rata u Gazi. "Izrael ubija, Europa sponzorira"
Čuli ste za povremeni post? Iznenađujuće mijenja tijelo
Netanyahu: Zadat ćemo nove teške udarce Hamasu
Donji dom američkog Kongresa izglasao zabranu TikToka. "Gazi se sloboda govora"
21.04.2024
Zelenski: Hvala SAD-u na novoj pomoći. Rusija: To će uništiti Ukrajinu
Amerika izglasala pomoć Ukrajini. Ovo bi moglo promijeniti tijek rata
SAD spriječio ulazak Palestine u UN. Palestinski predsjednik: Guraju nas prema kaosu
Erdogan se sastao s vođom Hamasa i pozvao Palestince na jedinstvo protiv Izraela
Izrael srušio projektile izvan atmosfere. Je li to početak rata u svemiru?
Veliki ukrajinski napad dronovima na Rusiju. Pogođeno skladište goriva i trafostanice
20.04.2024
Čovjek se zapalio pred sudnicom u New Yorku gdje traje suđenje Trumpu
Izrael: U Pojas Gaze je došlo 276 kamiona s pomoći
Scholz: Rat u Ukrajini mogao bi potrajati još nekoliko godina
Azerbajdžan i Armenija dogovorili povratak sela. "Ovo je prekretnica"
"I Izrael i Iran pokušavaju spasiti obraz." Iranci na ulici viču: "Smrt cionistima"
Šef NATO-a: Nitko nema koristi od rata na Bliskom istoku
Iranski ministar: Izraelski dronovi nisu prouzročili štetu ili žrtve u Isfahanu
19.04.2024
Trump: Opstanak Ukrajine je važan za SAD
New York Times: Stranka krajnje desnice bi mogla odlučiti hrvatske izbore
Scholz traži od saveznika u NATO-u da Kijevu isporuče šest sustava Patriot
EU misli da Kina isporučuje Rusiji komponente za izradu oružja
SAD: Blokirat ćemo puno članstvo Palestine u UN-u, trebaju pregovarati s Izraelom
Zapovjednik kenijske vojske poginuo u padu vojnog helikoptera
Argentina traži partnerski status u NATO-u
18.04.2024
Netanyahu britanskom šefu diplomacije: Sami ćemo odlučiti kako ćemo odgovoriti Iranu
Njemački i britanski šefovi diplomacije pozvali Izrael na suzdržanost od eskalacije
U izraelskim napadima uništeno više od 4000 embrija u Gazi
Rusi nadograđuju svoje tenkove-kornjače. Sad imaju radijske ometače
U BiH pronađena djevojčica iz Njemačke, žrtva trgovine ljudima
Rusi raketirali Černihiv, poginulo najmanje 13 ljudi
Birači izvan Hrvatske: Putovala sam dva sata, ali htjela sam glasati, volim Hrvatsku
17.04.2024
Kanađanin se obogatio prevarivši više od milijun Amerikanaca
Ukrajinski gradonačelnik otišao u rat pa ubijen tijekom misije
Godina kada je cijela Europa gorjela
SAD britanskom sudu dao jamstva potrebna za izručenje Juliana Assangea
Koliko je jaka iranska vojska?
SAD: Ovo su informacije koje imamo o osveti Izraela. Neke mogućnosti su zastrašujuće
Katastrofalne poplave u Dubaiju. U jednom danu palo kiše koliko inače u godinu dana
16.04.2024
Ovaj čovjek ispraznio je gradove, uveo potpuno ludilo i pobio milijune
Deseci porotnika odbili biti na suđenju Trumpu. Jedan rekao: Jednostavno nisam mogao
Izraelski doseljenici ubili 2 Palestinca na Zapadnoj obali, naoružani upali u selo
Izraelski vojnici ušli u Libanon pa upali u Hezbollahovu zamku i stradali
Čeka se odgovor Izraela. Ako uzvrati istom mjerom, Iran neće imati šanse
Rusi brutalno raketiraju milijunski grad. To je najava kopnene ofenzive?
15.04.2024
Zelenski: Izraelu su pomogli saveznici, a mi mjesecima čekamo pomoć
Palestinci oduševljeni zbog napada na Izrael. "Klali su nas više od šest mjeseci"
Izrael: Oborili smo neprijateljski dron lansiran iz Jemena
Izraelska vojska: Odobreni su operativni planovi i za ofenzivu i za defenzivu
Iran: Mogli bismo gađati Amerikance ako budu branili Izraelce
Policajka ubila napadača iz Sydneyja. Njegovi roditelji: Samo je radila svoj posao
Izrael: Curica koja je ozlijeđena u iranskom napadu je kritično
14.04.2024
Širi se lažna slika eksplozije u Teheranu
Iran: Lansirali smo i projektile i dronove na Izrael
Izrael: Spremni smo za mogući iranski napad
Žena u SAD-u ubila dečka i svoju bebu. Upozoravala na apokalipsu zbog pomrčine
Iran zaprijetio Izraelu. Biden se ranije vraća u Washington
Scholz otputovao u Kinu. Nalazi se sa Xijem
Banda iz Bugarske u Britaniji ukrala 54 milijuna funti pomoći. Ovo je njihova taktika
13.04.2024
Biden očekuje iranski napad na Izrael, poručio im: Nemojte
UN: Potonuo brod s migrantima kod talijanske obale, nestalo 45 migranata
Iran i Izrael desetljećima su neprijatelji. Prijeti li zaista eskalacija sukoba?
SAD: Iranski napad na Izrael je stvarna prijetnja, branit ćemo ga
Cijene nafte blizu 92 dolara zbog straha od eskalacije na Bliskom istoku
Skočio s kruzera u more prije tjedan dana. Otac: Dobar je ronilac, vjerujem da je živ
Agencija: Švedska neće ispuniti klimatske ciljeve bez promjena politike
12.04.2024
Macron: Moramo se trajno pripremiti za geopolitičku i geostratešku promjenu
Iran: Naš odgovor Izraelu bit će kontroliran i neće izazvati eskalaciju
Turska priprema novi mirovni plan za Ukrajinu
Američki general: Rusi su nadoknadili gubitke puno brže od očekivanog
Nizozemska daje još 400 milijuna eura Ukrajini
Japanski premijer: Ukrajina riskira kolaps bez američke podrške
Navalni je prije smrti uspio dovršiti autobiografiju, objavit će se
11.04.2024
Pucnjava u Americi ispred džamije. Ozlijeđeno više osoba
Jedna osoba ubijena u napadu nožem u Francuskoj. Napadača ubila policija
Britanija najavila redovite vojne vježbe s Amerikom i Japanom
Velike mjere sigurnosti na utakmicama u Madridu i Parizu zbog ISIL-ovih prijetnji
Britanski TV doktor pacijentici radio botoks u zamjenu za seks
Sastali se Biden i japanski premijer, najavili "nikad viđenu" obrambenu suradnju
10.04.2024
Američka savezna država zabranila gotovo sve pobačaje
15-godišnjak izveo pokolj u školi u SAD-u. Zbog toga u zatvor idu i njegovi roditelji
UN: U Ukrajini je naglo porastao broj poginulih i ozlijeđenih civila
Ukrajinska obrana je pred kolapsom. Ovo su najgori scenariji za kraj rata
Trump i britanski ministar razgovarali o
|
|
|
|
OSTALE VIJESTI
|