Za četvrtak najavljena osmosatna "humanitarna stanka" u Alepu
Za četvrtak najavljena osmosatna "humanitarna stanka" u Alepu
Foto: Hina
RUSKA i sirijska vojska prekinut će bombardiranje Alepa tokom osam sati u četvrtak u sklopu "humanitarne stanke", najavila je u ponedjeljak ruska vojska, a odluku je kao "pozitivan korak" pozdravila Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini.
"Humanitarna stanka će biti pokrenuta 20. oktobara u Alepu od 8 do 16 sati lokalnom vremenu", rekao je general Sergej Ruckoj iz ruskog glavnog stožera na konferenciji za novinare.
"Ruske i sirijske snage će tokom tog razdoblja prekinuti zračne napade i svaku vatru", precizirao je general.
Ta odluka Moskve i Damaska donesena je kako bi se civilima omogućio slobodan odlazak iz grada, kao i evakuaciju bolesnih i ranjenih i osiguralo povlačenje naoružanih pobunjenika, prema istom izvoru.
"Dva humanitarna koridora trebala bi biti otvorena u četvrtak za povlačenje boraca i još šest koridora za evakuaciju civila", precizirao je general Ruckoj te naglasio "Ruska strana je uvijek spremna razgovarati o svakoj inicijativi i prijedlogu rješenja stanja u Alepu".
Najavu prekida vatre europska visoka predstavnica za vanjsku politiku nazvala je "pozitivnim", ali možda nedovoljnim korakom da humanitarna pomoć stigne do grada.
"To može biti početak... pozitivan korak", rekla je Mogherini novinarima nakon sastanka ministara vanjskih poslova u Luxembourgu.
"(Međutim), zadnje procjene humanitarnih agencija govore da je potrebno 12 sati pa još treba raditi na tome da se donese zajedničko stajalište", rekla je.
Drugi najveći sirijski grad Alep podijeljen je između pobunjenika i sirijske vlade koja je, potpomognuta ruskim bombardiranjem, prije tri tjedna počela ofenzivu u svrhu osvajanja istočnog, pobunjeničkog dijela u kojem je, prema podacima Ujedinjenih naroda, 275.000 civila i 8000 pobunjenika.
Zapadne sile optužuju Rusiju i Siriju da čine ratni zločin bombardirajući bolnice, ubijajući civile i sprečavajući evakuaciju ranjenih, a Sirija i Rusija tvrde da one gađaju samo militante te optužuju Sjedinjene Države da su prekršile raniji sporazum o prekidu vatre bombardirajući sirijsku vojsku.
UN upozorava na katastrofalno stanje u istočnom Alepu gdje se iscrpljuju zalihe hrane, lijekova i drugih potrepština.
U pet i po godina rata u Siriji poginulo je 300.000 ljudi od ožujka 2011.
VIDEO Ubijen zloglasni zapovjednik ukrajinskih pobunjenika, Donjeck kaže da je ovo objava rata
VIDEO Ubijen zloglasni zapovjednik ukrajinskih pobunjenika, Donjeck kaže da je ovo objava rata
Screenshot: Youtube
VOJNI zapovjednik ukrajinskih pro-ruskih pobunjenika Arsenij Pavlov ubijen je danas u eksploziji u Donjecku, u istočnoj Ukrajini, izvijestile su separatističke vlasti koje su ovo nazvale "objavom rata".
Tridesettrogodišnji Pavlov, poznatiji po nadimku Motorola, zapovijedao je bataljunom Sparta. Bio je vodeći pobunjenički zapovjednik. Ubijen je u eksploziji bombe koja je postavljena u dizalu njegove zgrade, javlja Telegraph.
Ukrajina "prekršila primirje i proglasila rat"
Premijer takozvane Narodne Republike Donjeck, Aleksander Zakarčenko, izjavio je da je ovime Ukrajina "prekršila primirje i proglasila rat."
Međutim, jedan od boraca u njegovom bataljunu ponudio je i drugu mogućnost: "Ili je ovo operacija ukrajinskih službi, ili je (to napravio) netko od naših".
Nekoliko pobunjeničkih zapovjednika već je ubijeno daleko od bojišnice, u zasjedama ili eksplozijama automobila.
Rusija podržava separatističke pobunjenike u istočnoj Ukrajini. U sukobu pobunjenika i središnjih ukrajinskih vlasti od 2014. do danas poginulo je gotovo 10 hiljada ljudi, dok je više od 1.5 milijuna raseljeno.
Pavlov: "Ubijam ako želim. Ne ubijam ako ne želim"
Zloglasni pobunjenički zapovjednik u intervjuu za Kijev Post prošle godine otvoreno je priznao da je likvidirao 15 ratnih zarobljenika.
"Jebe mi se za što sam optužen, vjerovali ili ne. Ubio sam 15 zarobljenika. Jebe mi se. Nemam komentara. Ubijam ako želim. Ne ubijam ako ne želim", rekao je tom prilikom Pavlov.
Pavlov, koji je rođen u Rusiji, prethodno je radio kao tjelohranitelj, a ratno iskustvo je stekao u Drugom čečenskom ratu.
Vladimir Putin uputio upozorenje Zapadu
Vladimir Putin uputio upozorenje Zapadu
Foto: Hina
DOK SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo razmatraju sankcije nad Rusijom i Sirijom zbog "barbarskog čina" bombardiranja Aleppa, ruski je predsjednik Vladimir Putin iskazao zabrinutost vezano za civilne žrtve u napadu SAD-a i saveznika na ISIS u iračkom gradu Mosul te se nada da poduzimaju sve kako bi se one izbjegle, prenosi The Independent.
"Nadamo se da će naši američki partneri, a u ovom slučaju i naši francuski partneri, djelovati selektivno i činiti sve kako bi minimalizirali - još bolje, isključili - civilne žrtve", rekao je Putin u nedjelju na sastanku u Indiji.
"Mi, naravno, nećemo stvarati histeriju oko tih stvari, kao što to čine naši partneri na Zapadu, jer razumijemo da se moramo boriti protiv terorizma te da ne postoji neki drugi način pored aktivne borbe", nadodao je.
U eksploziji u tvornici u Njemačkoj više nestalih i ranjenih
U eksploziji u tvornici u Njemačkoj više nestalih i ranjenih
Foto: FAH
U eksploziji u riječnoj luci tvrtke BASF u Ludwigshavenu koja se dogodila u ponedjeljak prijepodne poginula je najmanje jedna osoba dok se šest osoba vode kao nestale, saopštio je predstavnik tvrtke u ponedjeljak.
„Trenutno možemo sa sigurnošću govoriti jedino o jednoj poginuloj osobi, šest koje se vode kao nestale te šest teško ozlijeđenih“, rekao je predstavnik kemijskog koncerna BASF Uwe Liebelt.
Odgovorni zasad ne mogu govoriti o uzrocima nesreće koja se dogodila na mjestu gdje su radnici radili na plinovodu u riječnoj luci kemijskog postrojenja BASF-a.
Poznato je da je na cjevovodu kojim se plinovi i tekućine transportiraju s brodova prema tvorničkim spremnicima isprva došlo do požara nakon čega je uslijedila eksplozija.
Na izvanrednoj konferenciji za tisak predstavniika BASF-a i grada Ludwigshafena priopćeno je kako trenutno nisu zabilježene pojačane koncentracije štetnih tvari.
Predstavnik vatrogasaca očekuje da će požar na cjevovodima biti ugašen do večernjih sati.
Plamen i dim u luci BASF-a mogli su se vidjeti s udaljenosti od više kilometara
SAD je upravo bombardirao Jemen, a nitko ne priča o tome
SAD je upravo bombardirao Jemen, a nitko ne priča o tome
Foto: FAH
ŠTO da SAD krene u rat, a da to nitko ne primijeti? Apsurdno, zar ne? Ipak, to skoro savršeno opisuje ono što se dogodilo prošlog tjedna, piše Moustafa Bayoumi za Guardian.
Dok su mnogi Amerikanci bili hipnotizirani bizarnim kandidatom za predsjednika, razarač američke ratne mornarice ispalio je baražu krstarećih projektila na tri radarska postrojenja pod kontrolom jemenskih pobunjenika. Bio je to prvi put da su SAD otvoreno napale pobunjenike u jemenskom građanskom ratu.
Napad je samo pojačao umiješanost SAD-a u podijeljenom i siromašnom Jemenu. SAD godinama bespilotnim letjelicama izvodi zračne napade na Al Kaidu, ponekad i uz civilne žrtve. Ali ovaj napad ima potencijal uvući ih u produženi sukob. Kao što svi znaju, SAD ima nevjerojatnu sposobnost ulaska u produžene vojne sukobe.
Ali o tome se nije moglo čuli ništa od predsjedničkih kandidata.
Šutnja predsjedničkih kandidata
Pentagon ovaj napad opravdava kao odmazdu za prošlotjedni napad projektilima na razarač, usprkos tome što su ti projektili završili u vodi.
Također, Saudijska koalicija je 8. oktobara američkim bombama napala pogrebnu povorku. Bomba je ubila više od 140 ljudi, većinom civila, i ranila više od 525. Human Rights Watch je napad nazvala ''vjerojatnim ratnim zločinom''.
SAD je osudio napad, iako je Saudijcima prodao 110 milijardi dolara vrijedno oružje za vrijeme predsjednika Obame. Vladu SAD-a brine da će biti upletena u buduće optužbe za ratne zločine zbog potpore saudijskoj koaliciji.
To bi moglo objasniti zašto je glasnogovornik za Nacionalno sigurnosno vijeće, Ned Price, objavio da je SAD spreman prilagoditi svoju potporu kako bi se sukob u Jemenu što prije okončao. Svega par dana kasnije, bombardirali su Houthi.
Poginulo preko 6800 ljudi
Od početka sukoba u Jemenu prije 18 mjeseci, poginulo je više od 6800 ljudi. Zločine su počinili i pobunjenici i režim. Oko 14,4 milijuna ljudi je u 'neizvjesnosti oko hrane', prema UN-ovom programu, a 2,8 milijuna ljudi nije u svojim domovima.
Humanitarne su grupe povukle svoje ljude u sjevernom Jemenu nakon napada na nekoliko bolnica. Prema zadnjim vijestima, pojavila se kolera.
Trumpova predstava skrenula je pozornost sa svih ozbiljnih političkih tema. Predsjedničke diskusije o vanjskoj politici svode se na to tko više mrzi ISIS, tko je rekao što prije 13 godina i tko vjeruje da Putin upravlja skupinom hakera.
To nije dovoljno. Sve ankete ukazuju na pobjedu Hillary Clinton, a sve je jača i potreba za konkretnim odgovorima oko njezine politike. Hoće li nastaviti Obaminu strategiju u Jemenu, koja nije uspjela zaustaviti rat? Demokratima je glavni cilj pobijediti Trumpa, a sve ostalo je na dalekom drugom mjestu, navodi Bayoumi za Guardian. No, to nije pošteno prema glasačima, niti prema ljudima u Jemenu. Amerikanci moraju znati za što glasuju, kao i protiv čega glasuju, zaključuje.
Hollande, Merkel i Putin telefonski razgovarali o mogućem summitu o Ukrajini
Hollande, Merkel i Putin telefonski razgovarali o mogućem summitu o Ukrajini
Foto: FAH
ČELNICI Francuske, Njemačke i Rusije u srijedu su telefonom razgovarali o tome što je potrebno napraviti kako bi se zajamčilo će se summit o ukrajinskoj krizi uskoro održati, stoji u priopćenju francuskog predsjedništva.
U njemu se navodi da su se francuski predsjednik Francois Hollande, njemačka kancelarka Angela Merkel i ruski predsjednik Vladimir Putin složili da bi "taj sastanak morao biti konstruktivan i koristan te da bi u perspektivi trebao dovesti do okončanja krize u Ukrajini".
Dužnosnici su rekli da bi se sastanak triju čelnika s ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom trebao održati 19. oktobara u Berlinu ako bude napretka u primjeni mirovnoga plana iz Minska.
Merkel i Hollande bi s Porošenkom trebali razgovarati u četvrtak, a diplomati svih strana trebali bi se sastati u Minsku u četvrtak i petak, izvijestilo je francusko predsjedništvo.
