Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Jedanaest mrtvih i 98 ozlijeđenih u željezničkoj nesreći u Egiptu
Jedanaest mrtvih i 98 ozlijeđenih u željezničkoj nesreći u Egiptu
Hina
Foto: Hina, EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
JEDANAEST je osoba smrtno stradalo, a 98 ih je ozlijeđeno u željezničkoj nesreći koja se danas dogodila u Egiptu, 40-ak kilometara sjeverno od Kaira, priopćilo je ministarstvo zdravstva.
Vlak je krenuo iz Kaira prema gradu Mansouri koji leži na Nilu. Četiri vagona su iskočila iz tračnica u 13 sati i 54 minute, objavile su Egipatske nacionalne željeznice.
Istražuje se uzrok nesreće.
Više od 50 vozila hitne pomoći odvelo je unesrećene u tri pokrajinske bolnice, priopćilo je ministarstvo zdravstva.
Česte nesreće u Egiptu
Ovaj incident je zadnji u nizu nedavnih željezničkih nesreća u Egiptu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Najmanje 20 ljudi je poginulo, a gotovo 200 je ozlijeđeno u ožujku u sudaru dvaju vlakova u blizini Tahte, otprilike 440 kilometara južno od Kaira.
Petnaest je ljudi ozlijeđeno ovog mjeseca, kada su u blizini grada Minya al-Qamha, 70 km sjeverno od Kaira, dva vlaka iskočila iz tračnica
Dio Egipćana očekuje da ostavku podnese ministar prometa, bivši vojni general Kamel El-Wazir.
On je tu opciju odbacio i obećao je da će nastaviti raditi na razvoju zastarjele željezničke mreže.
0 ( + )
*
Još jedna pucnjava u Americi: Najmanje troje mrtvih u Texasu
Još jedna pucnjava u Americi: Najmanje troje mrtvih u Texasu
Hina
Screenshot: YT
NAJMANJE tri osobe su ubijene u pucnjavi koja se dogodila u nedjelju u Austinu u Teksasu, priopćile su vlasti.
Policija grada Austina je objavila da su njezini službenici stigli na mjesto pucnjave koja se dogodila u sjeverozapadnom dijelu glavnog grada Teksasa.
Austin-Travis odjel hitne medicinske pomoći objavio je da su tri odrasle osobe preminule na mjestu događaja, a pucnjava je prijavljena nešto prije podneva po lokalnom vremenu.
"Trenutno nema informacija o novim žrtvama", navedeno je na Twitter profilu odjela otprilike sat vremena nakon što je prvi put zaprimljena prijava o incidentu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Policija je pozvala stanovnike da izbjegavaju mjesto događaja.
At this time the Great Hills Trail scene is still active. We are still asking residents to shelter in place and report suspicious activity. While a suspect is still at large it appears this is a domestic situation that is isolated and there is no risk to the general public. -PIO8
— Austin Police Department (@Austin_Police) April 18, 2021
0 ( + )
*
Fauci: Cijepljenje J&J-ovim cjepivom u SAD-u trebalo bi se uskoro nastaviti
Fauci: Cijepljenje J&J-ovim cjepivom u SAD-u trebalo bi se uskoro nastaviti
Hina
Foto: EPA
CJEPIVO Johnson & Johnsona protiv covida-19, čije je korištenje u SAD-u suspendirano, trebalo bi se ponovno koristiti, možda uz restrikcije, a odluka bi trebala biti objavljena do petka, rekao je medicinski savjetnik Bijele kuće, Anthony Fauci.
"Mislim da stanka neće potrajati dulje od petka. Vrlo vjerojatno ćemo imati odluku", rekao je Fauci za ABC, govoreći o skupini stručnjaka koji bi se uskoro trebali sastati kako bi razmotrili moguću povezanost tog cjepiva i stvaranja krvnih ugrušaka.
"Nisam siguran što će to biti"
"Mislim da će se cijepljenje nastaviti, možda uz restrikcije. Nisam siguran što će to biti, hoće li biti povezane s dobi ili spolom, ili će jednostavno biti popraćeno upozorenjem", dodao je.
Washington je u utorak suspendirao korištenje tog cjepiva kako bi se provela istraga o šest žena u SAD-u koje su nakon cijepljenja dobile teške krvne ugruške u kombinaciji s niskim brojem trombocita.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Stručnjaci su se prvi put sastali u srijedu, kada su se suglasili da im treba više vremena da donesu odluku o korištenju cjepiva.
Fauci je naglasio da su krvni ugrušci jako rijeka pojava i objasnio da je cijepljenje privremeno obustavljeno kako bi stručnjaci razmotrili situaciju i uvjerili se da imaju sve potrebne informacije.
0 ( + )
*
Jedna zemlja pravi se da korona ne postoji. Ovo je rezultat
KORONAVIRUS
Jedna zemlja pravi se da korona ne postoji. Ovo je rezultat
Aleksandar Joksić
Foto: EPA, Worldometers
Tekst se nastavlja ispod oglasa
MEM koji se ovih dana i mjeseci provlači po društvenim mrežama kaže da će pandemija prestati kad se prestanete testirati. Ideja u pozadini je već poznata: problem nije u virusu, problem je u našoj reakciji na virus. Do onih koji dijele taj mem možda još nije stigla vijest, no taj recept je već isproban... u Tanzaniji. I nije baš dobro prošlo.
Slijedi skraćena kronologija jedne tragedije.
16. ožujka 2020. zabilježen je prvi slučaj infekcije virusom SARS-CoV-2 u Tanzaniji.
8. travnja predsjednik Tanzanije John Magufuli poziva vjernike na molitvu, vjerujući da će ih to zaštititi. Koronavirus je vrag, rekao je, i stoga "ne može preživjeti u tijelu Isusa Krista, izgorjet će".
2. svibnja oporbeni čelnik Freeman Mbowe traži prekid rada parlamenta na najmanje tri tjedna nakon što su tri zastupnika preminula od nepoznatog uzroka. Za smrt je optužio covid-19 i zatražio testiranje svih zaposlenika u parlamentu, kao i članova obitelji.
Predsjednik na testiranje predao uzorke papaje, prepelice i koze. Tvrdio da su bili pozitivni
4. svibnja predsjednik John Magufuli suspendirao je odgovornog za testiranja u nacionalnom zdravstvenom laboratoriju i otpustio njegovog upravitelja nakon što je laboratorij navodno isporučio lažno pozitivne rezultate testiranja. Magafuli je ismijavao smisao testiranja rekavši da je namjerno predao biološke uzorke papaje, prepelice i koze kako bi testirao točnost testiranja, a laboratorij je, po njegovim riječima, dijagnosticirao ove uzorke kao pozitivne na koronavirus.
13. svibnja američko veleposlanstvo u Tanzaniji upozorava da je rizik od zaraze covidom u Dar es Salaamu izuzetno velik. Vjerovalo se da slučajevi tamo eksponencijalno rastu te da će bolnički kapaciteti biti nedovoljni. Vlasti zabranjuju rad privatne televizijske postaje Kwanza Online TV zato što je na svom Instagram računu objavila upozorenje američkog veleposlanstva.
U svibnju tanzanijske vlasti prestaju prijavljivati brojeve slučajeva zaraze virusom.
Pobjeda nad koronavirusom! Ili možda ne? Izvor: Worldometer
21. svibnja predsjednik Magafuli najavljuje ponovno otvaranje sveučilišta te nastavak sportskih aktivnosti. "Prema dostupnoj literaturi, imunitet se poboljšava kada se ljudi okupe. Ako nekoga zatvorite u kuću, kada ga oslobodite, imunitet njegovog tijela smanjit će se i do 30 posto", izjavio je Magafuli. Međunarodni letovi se također trebaju nastaviti, zaključeno je, i to bez karantene za one koji ulaze u zemlju. "Neki charter-letovi su potpuno bukirani turistima sve do augusta. Ne možemo propustiti ovu priliku", rekao je.
Aktivisti optužuju vladu da prikriva prave razmjere pandemije, tvrdeći da je, iako je službena statistika ostala na 509 potvrđenih slučajeva zaraze i na 21 potvrđenom smrtnom slučaju, najmanje 412 osoba preminulo samo u Dar es Salaamu, najvećem gradu Tanzanije, te da je u cijeloj zemlji zaraženo od 16.000 do 20.000 ljudi.
Proglasio pobjedu nad koronom
8. lipnja predsjednik Magufuli proglašava pobjedu nad koronavirusom pripisujući ovaj povoljni epidemiološki razvoj molitvama njezinih građana. Pacijentima koji pokazuju simptome uskraćuje se testiranje s objašnjenjem da u Tanzaniji nema virusa.
16. lipnja predsjednik najavljuje otvaranje škola na svim razinama.
U srpnju vlada usvaja novi podzakonski akt kojim se uvodi obavezna registracija blogera, internetskih foruma za raspravu, radijskih i televizijskih internetskih postaja, kao i kriminaliziranje objavljivanja "informacija u vezi s izbijanjem smrtonosnih ili zaraznih bolesti u zemlji ili drugdje bez odobrenja nadležnih vlasti".
U kolovozu vlada usvaja novi zakon kojim zabranjuje svim lokalnim medijima emitiranje stranih sadržaja bez prethodnog odobrenja vlade.
"Naš živi Bog će nas zaštititi, i parna terapija"
27. siječnja 2021. predsjednik Magufuli izražava sumnju u vezi cjepiva: "Da je bijeli čovjek mogao izumiti cjepivo (za covid-19), tada bi izumio cijepljenje protiv AIDS-a, tuberkuloza bi bila stvar prošlosti, pronađena bi bila cjepiva za malariju i rak", izjavio je. Također je odbacio mjere lockdowna, rekavši: "Ne očekujem da ću uvesti lockdown jer će nas naš živi Bog zaštititi. Nastavit ćemo poduzimati druge zdravstvene mjere predostrožnosti, uključujući parnu terapiju."
1. veljače ministrica zdravstva rekla je da Tanzanija nema namjeru sudjelovati u programu cijepljenja, unatoč poticanju Svjetske zdravstvene organizacije da to učini. Umjesto toga ponovila je praksu higijene koju je promicala vlast, koja uključuje ispijanje puno vode i uzimanje lokalnog bilja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
12. veljače stižu izvještaji o bolnicama u Dar es Salaamu preplavljenim pacijentima sa simptomima covida-19. Jedinice za intenzivnu njegu bile su pune, a kreveta, kisika i respiratora bilo je nedovoljno.
10. ožujka kenijske novine izvještavaju da se jedan afrički čelnik liječi od covida u bolnici glavnog grada Kenije, što je rezultiralo nagađanjem da se radi o predsjedniku Tanzanije Magufuliju koji nije viđen u javnosti od veljače.
Predsjednik koji je negirao koronu umro
17. ožujka potpredsjednica objavljuje da je predsjednik Magufuli umro od srčanih komplikacija. Politička opozicija tvrdi da je preminuo od posljedica covida-19.
1. travnja čelnik afričke zdravstvene agencije Africa CDC rekao je da je u Angoli među putnicima iz Tanzanije pronađena nova varijanta virusa s 40 mutacija.
Izvor: društvene mreže
Sloboda i njezina ograničenja
Iako još čekamo vijesti o pravim razmjerima epidemije u Tanzaniji, već sada možemo izvući neke pouke iz njihovog primjera.
Za početak, granice između slobode i neslobode nejasnije su od onoga što pretpostavljaju oni koji se rado pozivaju na slobodu. Slučaj Tanzanije je u određenom smislu ostvarenje idealnog pristupa pandemiji koji su neki promicali. Bez panike, molim! Bez pretjerane medijske histerije! Manje testiranja! "Slobodarski" pristup epidemiji kakav su zauzele tamošnje vlasti zahtijevao je, kao što vidimo, ozbiljno ograničavanje medijskih i drugih - sloboda.
Danas znamo da mnoge zemlje koje su postale oličenje "neslobodarskog" pristupa uživaju više slobode nego one koje su se ponosile svojim navodnim "liberalnim" pristupom.
A da je odnos između slobode i ograničenja mnogo kompleksniji, znamo još od starih Grka: je li Odisej ograničio svoju slobodu time što se vezao za jarbol kako bi odolio zovu sirena? Možda jest, ali je time izbjegao vječno porobljavanje. Vizija "slobode" nekih liberala je toliko kratkovidna da bi oni na Odisejevom mjestu indignirano protestirali protiv vezanja. Ono što se na početku činilo kao ograničenje "slobode" pokazuje se kao nešto što je "slobodu" zapravo omogućavalo. Jer je sprječavalo još veće ograničavanje slobode.
Pojedina zemlja ne može sama odlučiti ne poduzeti ništa
Individualna sloboda i osobna odgovornost imaju najviše smisla kada akteri imaju dovoljno informacija o sebi i svojoj okolini, a upravo su epidemije ovakve vrste slučaj kada to pada u vodu. Ljudi nisu dovoljno informirani ni o sebi (jesu li zarazni), ni o drugima, a drugi snose trošak njihovog ponašanja. To vrijedi kako među pojedincima tako i na razini zemalja. Pojedina zemlja ne može sama odlučiti ne poduzeti ništa jer time dozvoljava virusu da dostigne populacijsku veličinu na kojoj adaptivna evolucija virusa ubrzava. Jedna zemlja tako može "uzgojiti" novi soj virusa - kao što se, uostalom, i dogodilo u Tanzaniji - koji može, ako dospije u drugu zemlju, poništiti sav ili dio truda procjepljivanja populacije.
Ili ako baš hoćemo: pojedina zemlja može odlučiti ne poduzeti ništa, ali onda neka i prihvati mogućnost da će druge zemlje prekinuti veze s njom. Njena unutarnja sloboda rezultirat će ograničenjima izvana.
Razuman liberal prepoznaje da u određenim uvjetima treba smanjiti prioritet koji stavlja na vrijednost slobode i osobne odgovornosti. Prepoznaje da su to vrijednosti koje cvjetaju samo u određenim uvjetima. I prepoznaje da trenutne okolnosti ne zadovoljavaju takve uvjete. Ako vas vaš svjetonazor obvezuje da u svim okolnostima zagovarate iste stvari i ponašate se na isti način, možda biste trebali razmotriti mogućnost da taj vaš svjetonazor ne vrijedi puno.
Tko će koga?
Nakon što se neko društveno pitanje definiralo u određenim terminima, npr. "za slobodu" i "protiv slobode", brojke i činjenice postaju od sporednog značaja jer sada narativ određuje pogled na brojke i činjenice. Stav postaje signal pripadnosti i odanosti određenom taboru. Narativ privlači ljude određenog stava da se pozicioniraju za određenu stranu ili ih tjera da prilagođavaju stavove kako bi izbjegli pogrešnu "klasifikaciju". Ova dinamika objašnjava užarenu atmosferu na društvenim mrežama, gdje se raspiruju niske strasti, manipulira, karakterno likvidiraju, javno sramote i "kanceliraju" neistomišljenici.
Nakon što je vjerovanje postalo signal, ukazivanje na neistinitost vjerovanja slabije utječe na preispitivanje i reviziju vjerovanja jer vjerovanje ne gubi signalizacijski potencijal time što je postalo neistinito. Štoviše, oni najpravovjerniji mogu dokazivati svoju pravovjernost upravo u mjeri u kojoj se opiru dokazima koji proturječe onim vjerovanjima koja su postala signal pripadnosti i odanosti taboru.
Tako npr. tanzanijsko ministarstvo zdravstva borbu protiv epidemije nije promoviralo cijepljenjem državnih dužnosnika - to je ionako izum bijelog čovjeka - nego tako što su ti dužnosnici pred kamerama ponosno ispijali tradicionalne domaće biljne pripravke. Ako nekog zanima, tajni sastojak navodno sadrži limun, đumbir i češnjak.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Potreba da se dokaže odanost "našoj strani" potiče radikaliziranje početnih stavova: ako je na početku lockdown bio sporan, sada su to maske i cijepljenje. Čak i ako se laž pripadnika istog tabora prepozna kao laž, predviđanje kao promašeno proročanstvo, smjesta se racionalizira u ime nekog višeg cilja: "Možda jest u krivu, ali barem je na pravoj strani!", "Toliko je hrabar da je spreman za nas lagati", "Pa i vi ste lagali, pa zašto ne bismo i mi?", "Sloboda je vrijedna toga!"
No kada istina postane irelevantna, preostaje samo jedno: tko će koga?
Utrka u naoružanju
Virus ne mari za ljudske racionalizacije, framinge i narative. To tanzanijski slučaj zorno pokazuje. Zbog netestiranja virus neće nestati - samo će se odraziti u povećanoj potražnji za ljesovima. Virus postoji i djeluje neovisno o dnevno-političkim sukobima kroz koje promatramo svijet. To što je "naša strana" osvojila više lajkova u nekoj "raspravi" na društvenim mrežama neće ublažiti njegove posljedice.
Ljudi nisu razumjeli da se mogu pretvarati da virusa nema ili da nije problem samo do određene točke. Nakon toga radiš ono što si trebao učiniti puno ranije. Tako je i nova predsjednica Tanzanije Samia Suluhu Hassan obznanila zaokret u odnosu na svog prethodnika iskazivanjem volje za znanstvenijim pristupom epidemiji i za redovnim objavljivanjem epidemioloških podataka.
Većinu vremena mnoge naše teorije nemaju izravnih praktičnih posljedica ili posljedice stižu dovoljno daleko raštrkane u vremenu da je teško prepoznati čega su one posljedice i odlučiti kakve implikacije te posljedice imaju po istinitost teorija. Epidemije su pak primjer u kojem glupost i nekompetencija imaju svoju cijenu - i relativno brzo dolazi na naplatu. Negdje ljudi upravljaju epidemijom, a negdje epidemija upravlja ljudima.
Situaciju u kojoj se nalazimo možemo opisati kao "utrku u naoružanju": utrka između patogena (virusa) i domaćina (nas). Na potez virusa ljudi odgovaraju protupotezom koji treba neutralizirati strategiju virusa, a virus odgovara protu-protupotezom i tako dalje.
Virus koristi ljude za transmisiju - ljudi odgovaraju suzdržavanjem od aktivnosti koje omogućuju transmisiju virusa, razvijanjem lijekova i paralelnom "utrkom" između različitih proizvođača u tome tko će prvi proizvesti cjepivo. Mi testiramo (na) virus, virus testira nas.
Ako smo nešto naučili iz cijele ove pandemije, to je da je brzina važna. Budući da virus testira kompetenciju sustava u cjelini, kompetentnije zemlje, koje brže i odlučnije reagiraju, bolje prolaze. Čekanje savršenog znanja ondje gdje je brzina presudna i gdje greška činjenja i greška nečinjenja imaju različit trošak ne čini se suviše racionalnom strategijom.
U uvjetima u kojima evolucija virusa ubrzava pojava nekog novog soja potencijalno prijeti poništavanjem (dijela) ostvarenog napretka u borbi s virusom, a selekcija mutacija za pojačanu transmisiju virusa stvara potrebu i pritisak za bržim procjepljivanjem populacije. Tim više što se početna pretpostavka da virus evoluira prema smanjenoj virulentnosti i smrtnosti pokazala kao iluzija: bila je to još jedna racionalizacija koja je trebala opravdati priželjkivano rješenje nečinjenja.
U slučaju da virus dovoljno mutira da učini cjepivo manje učinkovitim, ljudi će morati odgovoriti apdejtanjem cjepiva. I tako dalje.
Utrka u naoružanju ubrzava.
*Autor teksta Aleksandar Joksić je filozof i psiholog, urednik online magazina Horizonti
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala
0 ( + )
*
Ruski veleposlanik: Nećemo da Navalni umre u zatvoru, ali se ponaša kao huligan
Ruski veleposlanik: Nećemo da Navalni umre u zatvoru, ali se ponaša kao huligan
Hina
Foto: Hina, EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"MOSKVA neće dopustiti da Aleksej Navalni umre u zatvoru", naglasio je ruski veleposlanik u Londonu u intervjuu za BBC danas, u trenutku kada su Navalnijevi pristaše zabrinuti za njegov život jer je bolestan i štrajka glađu.
"Naravno da nećemo dopustiti da umre u zatvoru, ali mogu reći da se Navalni ponaša kao huligan nastojeći prekršiti svako pravilo koje je postavljeno", rekao je veleposlanik Andrej Kelin.
Želi privući pozornost
Optužio je oporbenog čelnika da "želi privući pozornost" žaleći se "jedan dan da ga boli lijeva ruka, a drugi lijeva noga".
"Kada bi se ponašao normalno, imao bi izgleda biti pušten ranije", rekao je.
Washington je u nedjelju upozorio da će biti posljedica za Rusiju ako Navalni umre, a o tom slučaju razgovarat će i ministri vanjskih poslova EU na sastanku u ponedjeljak.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Navalnijevi pristaše pozvali su u nedjelju Ruse da 21. travnja prosvjeduju i zatraže od vlasti da mu se "spasi život".
Liječnici bliski Navalnom kazali su u subotu da se boje da će mu "svakoga časa" otkazati srce.
Navalni se u siječnju vratio u Rusiju nakon petomjesečnog oporavka u Njemačkoj od trovanja, za što optužuje Kremlj.
Odmah je uhapšen i osuđen na dvije i pol godine zatvora u starom slučaju za prijevaru koji odbacuje kao politički motiviran.
0 ( + )
*
Ovo je azijska metropola opsjednuta higijenom. To im je pomoglo u borbi protiv korone
Ovo je azijska metropola opsjednuta higijenom. To im je pomoglo u borbi protiv korone
Index Vijesti
Foto: 123rf
Tekst se nastavlja ispod oglasa
PRILIKOM svakog izlaska iz zrakoplova osjećaju se iznenadna hladnoća zraka i poseban miris čaja od orhideje. Zračne luke mogu biti neopisive, ali slijetanje na Changi, kako danas tako i puno prije pandemija covida-19, jedinstveno je singapursko iskustvo. Na putu do kontrole putovnica, hodajući kroz mirisni zrak, vidjet ćete besprijekorno uređene zelene zidove i uredne fontane, ekipe domara (u ljudskom i robotskom vidu) i visokotehnološke kupaonice s interaktivnim zaslonima za povratne informacije, piše BBC Travel.
"Tolik čist da je žvakaća guma kontrolirana tvar"
Ako napustite aerodrom očekujući da će i ostatak grada biti ovako uredan i čist, nećete biti razočarani. Jednom ga je New York Times opisao kao mjesto "toliko čisto da je žvakaća guma kontrolirana tvar", Singapur je univerzalno poznat po savršeno asfaltiranim cestama, uređenim javnim parkovima i besprijekorno čistim ulicama. Ali čistoća je ovdje više od pukog estetskog ideala. U ovom malom gradu-državi, s nešto manje od 56 godina nacionalne neovisnosti, čistoća je sinonim za društveni napredak, neviđeni gospodarski rast i, odnedavno, koordinirano suzbijanje pandemije koronavirusa.
Iako Singapurci skromno odbijaju sugestiju da je njihova zemlja posebno čista, nacionalni čelnici učinili su sve što su mogli kako bi stvorili i održali savršenu javnu sliku.
"Reputacija čistoće Singapura je nešto što vlada svjesno nastoji promovirati. Izvorno je ta čistoća imala najmanje dvije konotacije. Prva je bila fizička ili ekološka čistoća, a druga je bila čista vlast i društvo koje nije toleriralo korupciju", objasnio je Donald Low, singapurski akademik i znanstvenik za javne politike.
Postizanje čistoće značilo je razvoj puno toga
Odvojivši se od Malezije 1965. godine, Singapur je, predvođen tadašnjim premijerom Leejem Kuanom Yewom, želio postati "oaza prvog svijeta u regiji trećeg svijeta", kako ga je on nazvao. "Nova neovisna država-grad željela je privući strane investicije, a Lee Kuan Yew ispravno je vjerovao da će te stvari razlikovati Singapur od ostatka jugoistočne Azije", objasnio je Low.
U praktičnom smislu, postizanje čistoće značilo je razviti kvalitetne kanalizacijske sustave, stvoriti programe za borbu protiv denge i drugih bolesti, provesti desetljetno čišćenje vrlo zagađene rijeke Singapur, saditi drveće širom otoka i nekad sveprisutne ulične prodavače hrane premjestiti u pokrivene tržnice i centre.
To je također značilo pokretanje mnoštva nacionalnih kampanja javne higijene kojima se apeliralo na građane Singapura da odrade svoj dio posla. "Održavanje zajednice čistom zahtijeva ljude svjesne svojih odgovornosti", rekao je Lee na inauguraciji kampanje Keep Singapore Clean 1968. godine, što je u međuvremenu postala godišnja inicijativa. Leejev je govor pokušao pobuditi novi osjećaj nacionalnog ponosa među Singapurcima, apelirajući na kolektivistički, komunitarni duh koji je smatrao vitalnim za postizanje nacionalnih ciljeva.
Kako su se ekološki uvjeti grada-države poboljšavali tako je i Singapur postajao privlačan stranim investitorima i turistima, ulazeći u produženo razdoblje gospodarskog rasta bez presedana. U posljednje vrijeme Singapur je redovito vodeći u anketama prema socijalnim uvjetima, poput osobne sigurnosti i kvalitete života, dok se njegova visokorazvijena ekonomija slobodnog tržišta svrstava u red najkonkurentnijih na planeti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Prodaja žvakaćih i dalje je zabranjena
Nigdje se duh i snaga moderne države ne mogu iskusiti bolje nego u Central Business Districtu, gdje blistavi uredski tornjevi koji stružu nebom i dom su hiljadama sjedišta međunarodnih kompanija stoje pored luksuznih hotela, uključujući i kultni Marina Bay Sands, koji je dizajnirao Moshe Safdie. To je vrsta futurističke utopije o kojoj je prvi premijer mogao samo sanjati.
Leeja je iritiralo to što su ga inozemni mediji, unatoč postignućima njegove zemlje, nekako uvijek pitali o zloglasnoj zabrani žvakaćih guma. Vjerojatno nije mogao predvidjeti globalnu pažnju koju će izazvati donošenjem zakona 1992. godine za borbu protiv troškova čišćenja žvakaćih guma s javnih mjesta, poput tada potpuno novog sustava javnog prijevoza MRT-a. Danas je konzumacija žvakaće zapravo dopuštena, ako slučajno neovlašteno prokrijumčarite već otvoreno pakiranje, nećete biti bačeni u zatvor, ali prodaja je i dalje zabranjena.
Low objašnjava da je zakon o gumi za žvakanje zapravo prilična anomalija u singapurskim propisima. "Umjesto izravnih zabrana, vlada Singapura obično pribjegava financijskim poticajima za aktivnosti koje generiraju troškove za društvo", rekao je Low, navodeći kao primjer nedavno uvođenje poreza na ugljik, namijenjenog suzbijanju emisije i poticanju čiste energetske alternative.
Novinara je zanimalo je li Singapur zaista tako čist
Međutim, novinar BBC Travela zapitao se je li Singapur zaista tako čist kako njegova reputacija sugerira. Jasno je da blistavi neboderi, hoteli u obliku čamca i vodoskoci ne daju točnu sliku svakodnevnog života. Ipak, čak i kad je otišao izvan centra grada i u četvrti u koje turisti rijetko zalaze, jednolično dizajnirana javna stambena naselja, uredni javni parkovi i pažljivo osmišljene tržnice bili su daleko od nečistoće.
Potom se reporter uputio u Geylang, područje Singapura poznato po izvrsnoj lokalnoj hrani i po tome što je bilo jedini kvart s legaliziranom prostitucijom u gradu. Ovdje će, pomislio je autor reportaže, vidjeti "pravi" Singapur. Pao je mrak i ulice su zasjale zastarjelim fluorescentno-neonskim natpisima koji su reklamirali seks-shopove, salone za karaoke, kafiće u kojima se prodaje kaša od žabljih nogu, regionalna delicija. "Shvatite ovo kao podzemni trbuh Singapura, suprotnost uređenim neboderima koje vidimo u Central Business Districtu", rekao je Cai Yinzhou, stojeći u slabo osvijetljenoj uličici.
Yinzhou je odrastao u Geylangu uz seksualne radnice i kockarnice, a sada vodi Geylang Adventures, organiziranu turu koja ima za cilj predstaviti "Geylang kao društveni ekosustav drukčiji od ostalih". Yinzhouova tura istražuje Geylangove javne kuće, barove i društveno ozračje, koje je često, čini se, u suprotnosti s reputacijom Singapura. Unatoč svojoj neskladnosti s inače obiteljskim gradom, Geylang se nije doimao opasnim. Niti nekom oazom bezakonja. S gotovo 500 sigurnosnih kamera, postojao je osjećaj da su njegovi neposlušni elementi, od poroka do droge, bili pažljivo suzbijani i počišćeni, kako je to opisao Yinzhou.
"Ovo je pravi Singapur i trebao bi ga posjetiti svaki turist", rekao je jedan Singapurac iz Yinzhouove grupe. BBC-jev se novinar slaže. Iako se Geylang nije doimao sterilnim, ipak se na svoj jedinstveni način uklapao u nacionalni narativ Singapura kao čistog i nekorumpiranog društva. Ove su istaknute singapurske vrijednosti uistinu bile na kušnji prošle godine.
Napredna higijenska infrastruktura značila je da je Singapur spreman za koronu
Još od Leejevih strastvenih kampanja kasnih 60-ih godina pitanje čistoće nije bilo tako relevantno kao u današnje vrijeme. U svijetu koji je radikalno redefiniran krizom covida-19 dobra praksa javne higijene može biti pitanje života i smrti. Na globalnoj je sceni strategija Singapura protiv koronavirusa bila hvaljena. No, za razliku od većine zemalja, singapurski potezi u pandemiji nisu bili samo reaktivni. Napredna higijenska infrastruktura značila je da je Singapur umnogome već bio spreman.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Obučili smo svoje dužnosnike kako se nositi s dezinfekcijom zaraznih bolesti i prije nego što je covid-19 pogodio našu zemlju", objasnio je Tai Ji Choong, direktor Odjela za javnu čistoću u Singapurskoj nacionalnoj agenciji za okoliš.
Choong kaže da je osoblje "bilo opremljeno ažuriranim vještinama i znanjem u tehnikama dezinfekcije, rukovanju dezinfekcijskim sredstvima, sigurnosnim postupcima i pravilnom upotrebom osobne zaštitne opreme u slučaju izbijanja zarazne bolesti u Singapuru, što se pokazalo ključnim kad se prošle godine pojavio prvi slučaj covida-19".
To je posljedica učinkovitog uvođenja tehnoloških rješenja u javno zdravstvo: mobilna aplikacija koje građanima omogućava da dođu do maski, tehnologija termalnog skeniranja tjelesne temperature u većim skupinama i robotski psi koji patroliraju u javnim parkovima i upozoravaju na mjere socijalne distance.
Iako je djelotvorno upravljanje bilo presudno u suzbijanju virusa, pandemija je nagnala lidere da od svojih građana traže mnogo.
U Singapuru, gdje su nošenje maski i traženje kontakata obvezni, odgovor građana u velikoj je mjeri bio adekvatan.
Ali što se uopće moglo očekivati u društvu s kulturnom baštinom čistoće, u kojem su propisana javna higijenska politika i koordinacija u zajednici postale norme?
0 ( + )
*
Bezos i Musk zaradili su milijarde u pandemiji. Trebaju li sad platiti više poreza?
KORONAKRIZA
Bezos i Musk zaradili su milijarde u pandemiji. Trebaju li sad platiti više poreza?
Petar Stošić
Foto: EPA/123RF/Reuters
Tekst se nastavlja ispod oglasa
VLADE država diljem svijeta trebale bi razmisliti o "solidarnom" oporezivanju pojedinaca koji su se obogatili u vrijeme pandemije koronavirusa kako bi se smanjila ekstremna nejednakost. Tu ideju nisu ovih dana iznijeli američki demokratski socijalist Bernie Sanders, grčki ljevičarski ekonomist Janis Varufakis ili naša Radnička fronta, nego glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres.
"Moramo se pobrinuti da novac bude usmjeren tamo gdje je najpotrebniji. Najnovija izvještavanja signaliziraju da je bogatstvo najbogatijih ljudi na svijetu u proteklih godinu dana poskočilo za pet bilijuna dolara", rekao je Guterres u ponedjeljak na sastanku UN-a o financiranju razvoja.
"Pozivam vlade da razmotre uvođenje 'solidarnog' ili poreza na bogatstvo onima koji su profitirali tokom pandemije kako bi se smanjila ekstremna nejednakost", dodao je ističući da bi skupina 20 najvećih gospodarstava svijeta, takozvani G20, trebala produljiti moratorij na servisiranje duga na 2022. godinu i proširiti ga kako bi se i zemljama u razvoju i gospodarstvima sa srednjim dohotkom pomoglo u oporavku od pandemije.
MMF: Privremeni porez za oporavak od covida za bogate
Šef UN-a nije usamljen u iznošenju ambicioznih prijedloga za preraspodjelu bogatstva koji će neke zasigurno asocirati na socijalizam.
Međunarodni monetarni fond (MMF) je tako prošlog tjedna preporučio podizanje poreza za bogate i korporacije, s obrazloženjem da bi takva fiskalna reforma mogla pospješiti globalni oporavak od recesije izazvane pandemijom.
"Kako bi se zadovoljile potrebe povezane s pandemijom, jedna opcija je privremeni doprinos za oporavak od covida-19 koji bi se nametnuo onima s visokim primanjima. Na srednji rok, prikupljanje (državnih) prihoda trebalo bi biti pojačano, posebno u zemljama u razvoju s niskim prihodima, što bi moglo pomoći financirati potrebe razvoja", zaključio je ekspertni tim na čelu s Vitorom Gasparom, direktorom odjela za fiskalne poslove MMF-a.
Gaspar je na konferenciji za medije o izvještaju MMF-a objasnio da bi taj doprinos mogao biti koncipiran kao doplata osobnog poreza na dohodak ili poreza na dobit korporacija. Budući da je MMF donedavno imao reputaciju oštrog zagovornika neoliberalnih mjera i politike štednje za zemlje koje se muče s dugovima i deficitom, ovo se čini kao dramatičan zaokret. No MMF je s tim zaokretom počeo već nakon financijske krize 2008.
Primjerice, MMF je u svojoj analizi objavljenoj 2017. zaključio kako bi se trebalo početi razmišljati o uvođenju univerzalnog temeljnog dohotka za građane te da veći porezi bogatima u zapadnim državama ne bi doveli do pada gospodarskog rasta, nego bi pomogli u smanjivanju nejednakosti.
Broj milijardera povećao se za 30%, njihovo bogatstvo za 8 bilijuna dolara
A direktorica MMF-a Kristalina Georgieva u svom izlaganju na prošlogodišnjem Svjetskom ekonomskom forumu (SEF) navela je tri ključna aspekta održivog odgovora na koronakrizu: zeleni rast, pametni rast i pravedni rast, kako bi oporavak od pandemije bio uključiv. SEF je, podsjetimo, počeo zagovarati tzv. "Veliko resetiranje", koje je postalo jedna od omiljenih tema teoretičara zavjera, ali koje se u suštini odnosi na reformu kapitalizma po načelu dioničke ekonomije ("stakeholder economy"), što bi uključivalo i progresivnije poreze na bogatstvo.
I zaista, dok su pandemija koronavirusa i s njom povezani lockdown i koronakriza teško pogodili većinu gospodarstva u zemljama diljem svijeta, nekima je "novo normalno" donijelo znatnu financijsku dobit. Broj milijardera na svijetu narastao je za čak 30%, prema godišnjem izvještaju uglednog poslovnog časopisa Forbes - sad ih je 2755, od čega su 493 novi članovi tog elitnog kluba. Gotovo 90% ih je danas bogatije nego što su bili prije pandemije.
Ukupno bogatstvo milijardera naraslo je za čak 8 bilijuna dolara prošle godine i sad iznosi oko 13 bilijuna dolara, prema Forbesovom izvještaju.
Zemlja s najviše milijardera je SAD, 724, uz rast bogatstva kakav nije viđen od vremena Rockefellera i Carnegieja prije stotinjak godina. Službeno komunistička Kina, uključujući njene autonomne pokrajine Hong Kong i Makao, puše SAD-u za vratom s čak 698 milijardera.
Za komentar o prijedlozima za povećanje poreza kao rješenju za koronakrizu pitali smo nekoliko ekonomskih stručnjaka.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Vuk Vuković: Takve ideje graniče s populizmom
"Prvo pitanje je ono što se na engleskom zove 'counter-factual'. Dakle, što bi se dogodilo i koliko bi bogatstvo tih tvrtki raslo da nije bilo pandemije. Ljudi vole reći da se njima bogatstvo povećalo toliko i toliko, ali nitko ne govori da je njima bogatstvo prvo palo za nekih 30% na početku pandemije. Osim toga, to nije bogatstvo koje se mjeri u njihovom fizičkom novcu, nego u stanju dionica na burzi. Dakle, moraju prvo prodati dionice da bi stekli taj profit. To i je problem s oporezivanjem - možete oporezovati nešto tek kad realizirate profit, dakle kad prodate dionice koje imate. Dakle, takve mi ideje više graniče s populizmom", komentira za Index ekonomist i član ekonomskog savjeta udruge Glas poduzetnika (UGP) Vuk Vuković.
"Ako govorimo o menadžerima koji dobivaju bonuse, to je druga priča, možemo govoriti o tome ili o porezu na kapitalnu dobit, što je opet drugo pitanje. Ali mislim da ovaj prijedlog nije razrađen jer se ne razumije kada nastaje profit. Elon Musk može postati najbogatiji čovjek na svijetu kada proda svoje dionice. Ali ako sutra dionica Tesle padne, on više neće biti (drugi) najbogatiji na svijetu", pojašnjava Vuković.
"Problem je sljedeći, a ja baš pišem knjigu na tu temu - kad porezima pokušavate suzbiti nejednakost, fokusirate se na posljedice, ne na uzrok. Nejednakost je uzrokovana drugim setom problema, a ne samo tržišnim prihodima. Imate i snažan politički element koji utječe na rast plaća, profit vlasnika firmi i tako dalje", dodaje Vuković.
Vuković: Kad je Francuska uvela novi porez bogatima, hrpa Francuza prebacila je novce offshore
"Osim toga, ideje koje MMF izlaže morale bi biti primijenjene koordinirano između različitih zemalja. Jedan od razloga zašto je Velika Britanija pokrenula Brexit bila je europska inicijativa za uvođenje poreza na financijske transakcije gdje bi najviše bio pogođen londonski City, jer se tu događa najviše financijskih transakcija. Tako bi i sada Velika Britanija prva rekla 'ne' na veće poreze i onda bi dio ljudi prebacivao svoje novce tamo. Imali ste već takav slučaj kad je (bivši francuski predsjednik) Francois Hollande 2014. uveo porez na dohodak preko milijun eura (godišnje) od 75%. Njima su nakon toga jako pali prihodi od poreza jer je hrpa Francuza izvukla svoj novac iz Francuske i prebacila ga na offshore račune... I Thomas Piketty u svojoj knjizi (Kapital u 21. stoljeću) predlaže porez na kapital, ali sam na kraju knjige priznaje da je nemoguće koordinirati sve države svijeta na taj način. Uvijek ćete imati nekoga tko će reći - dođite kod mene", upozorava Vuković.
Inače, najbogatiji čovjek na svijetu opet je službeno osnivač i glavni direktor (iako će ove godine odstupiti s te pozicije) giganta za online trgovinu Amazon Jeff Bezos. Njegova se imovina procjenjuje na nadrealnih 177 milijardi dolara - 64 milijarde više nego lani.
Amazon je, uslijed eksplozije online kupovine zbog pandemije, zauzeo čak 42% ovog tržišta, a prihodi su mu prošle godine narasli za gotovo 38%, prema financijskom izvještaju koje je tvrtka podnijela u februaru. To su, naravno, dobre vijesti za samog Bezosa, koji drži oko 11% dionica tvrtke.
Bezos zaradio 64 milijarde $, Musk 126, Gates 26
Drugi najbogatiji (donedavno prvi) je Elon Musk, osnivač, glavni direktor i najveći dioničar (21%) proizvođača električnih automobila Tesla, sada težak 151 milijardu dolara. Vrijednost Tesle skočila je čak 530% prošle godine. A sam Musk je težak 151 milijardu dolara, što je punih 126 milijardi više nego lani.
I bogatstvo Bernarda Arnaulta i njegove obitelji, koja drži nekih 70 elitnih brandova kao što su Louis Vuitton, Christian ior, GIvenchy i Hennesy, povećalo se za 74 milijarde dolara te sad iznosi 150 milijardi.
Bill Gates, osnivač i bivši direktor Microsofta koji trenutno vodi humanitarnu zakladu sa suprugom Melindom Gates, itekako je eksponiran u ovoj pandemiji zbog svog zalaganja za cijepljenje i financiranja njegovog razvoja, zbog čega je postao i glavna meta antivaksera i teoretičara zavjera. On je s drugog pao na četvrto mjesto na ljestvici najbogatijih, ali svejedno je uvećao svoje bogatstvo za 26 milijarde dolara, pa sad iznosi 124 milijarde.
Andrej Grubišić: Kome su oni koji su zaradili tokom pandemije nešto ukrali?
"Moje pitanje je, ti ljudi na koje se šef UN-a referira, kome su oni nešto ukrali tokom pandemije? Dakle, uvijek se stječe dojam kao da se zaradu poistovjećuje s krađom. Ako sam nešto zaradio, to znači da sam zauzvrat dao nešto nekome drugome tko je od toga imao koristi. Ako je netko moj proizvod ili uslugu kupio slobodnom voljom i zato što od toga ima koristi, onda je to win-win situacija, a ne otimačina. Ako je netko napravio nešto kriminalno, nekome nešto oteo, to treba sankcionirati. Ali mi ovdje govorimo o redovnim poduzetničkim pothvatima gdje je netko dovoljno ingeniozan, marljiv, trudi se kako bi servisirao moje i vaše potrebe", komentira za Index ekonomski analitičar i financijski savjetnik Andrej Grubišić..
"Jeff Bezos, primjerice, meni nije ništa ukrao. On je moj život učinio lagodnijim. Nikada mi knjige nisu bile dostupnije, po pristupačnijim cijenama i uz komociju nabave nego su danas. Dakle, ja kao potrošač imam korist od toga. A mogao bih postaviti pitanje misle li možda ti koji propagiraju takav porez, a koji imaju plaće od 10, 15 ili 20 hiljada eura u tim supranacionalnim institucijama, misle li oni da su tu plaću stvarno zaradili čineći živote drugih ljudi boljima ili bismo mogli propitkivati suvislost tih naknada koje mi prisilno financiramo? O tome se ne govori, nego su uvijek krivi oni koji su se obogatili služeći interesima drugih. 99% njih koji su se obogatili nisu se bavili nikakvim kriminalom, nego su to ostvarili iz poslovnih aktivnosti kreirajući proizvode i usluge koje nama potrošačima donose vrijednost (materijalnu, emotivnu, funkcionalnu itd.)", dodaje Grubišić.
Grubišić: Možda da smanjimo poreze pa da birokrati vrate dio svojih plaća
"U takvim transakcijama ne postoji igra nulte sume, nego je kolač zvan bogatstvo veći nego što je bio prije transakcije - proizvođač ostvaruje dobit isključivo kao posljedica činjenice da potrošači žele konzumirati njegove proizvode, a konzumenti (nerijetko široke mase) su bogatiji za činjenicu da s kupljenim proizvodom ili uslugom mogu kreirati vlastiti proizvod ili uslugu za prodaju drugima ili jednostavno konzumirati to što su kupili. Osoba zdravog razuma, posebno ako se uzme dugi rok, neće ulaziti u ovakvu dobrovoljnu razmjenu dobara i usluga za novac ukoliko u tome za sebe ne vidi adekvatnu korist. Dakle, rast svjetskog bogatstva je posljedica rasta ukupno kreiranog bogatstva kroz produktivne aktivnosti, a ne mita o 'bogaćenju bogatih na račun siromašnih'", naglašava Grubišić.
"Uzimamo stvari zdravo za gotovo. Oni imaju konferenciju preko Zooma ili (Microsoft) Teamsa, a to je proizašlo iz nečije domišljatosti da naše živote učini boljima. Njima je, kreatorima tih aplikacija koji su postali bogati, naravno, primarni interes ostvariti ekonomski benefit, ali oni ga neće ostvariti ako ne nude nešto ljudima - dakle, korisnici, mi nismo na gubitku, nego nam je bolje nego nam je bilo zbog dodatne opcije i načina moguće komunikacije", kaže Grubišić.
Grubišić: Jednake prilike, ne jednaki rezultati
"Možda bismo trebali obrnuti tezu. Možda da smanjimo poreze pa da oni vrate dio svojih plaća koje nisu zaradili na tržištu, a nameću takve ideje onima koji se bore na tržištu. Ili da se odreknu svih proizvoda i usluga tih ljudi ako misle da su ih nepošteno stekli. Neka prestanu koristiti WhatsApp, Zoom, Teams, Google, Gmail i sve druge blagodati ako mislite da poduzetnici nekoga oštećuju na taj način. Siromašnima se nikad nije moglo pomoći otimačinom na taj način", drži Grubišić.
"Umjesto dodatnog oporezivanja, države trebaju voditi računa o očuvanju principa jednake prilike za sve, a ne jednakih rezultata. Jednaka prilika u ovom slučaju znači nepostojanje arbitrarnih zapreka nametnutih od strane države, porezne ili regulatorne diskriminacije, direktnih ili prikrivenih subvencija i sličnih prepreka ili povlastica za bilo koju grupu ljudi koje se može smatrati mentalno i fizički sposobnim brinuti o sebi", smatra Grubišić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Jedini način da se postigne tzv. 'veća ekonomska jednakost' je da se određenoj skupini ljudi da ovlasti u sklopu kojih će moći oduzeti ili umanjiti ekonomske slobode drugim ljudima degradirajući njihov trud, vrijeme i kreirano bogatstvo (silom!). Društva koja žele ekonomsku jednakost staviti ispred ekonomskih sloboda na dugi rok neće imati nijedno od toga", zaključuje Grubišić.
Dobra godina za Wolt, Spotify, Netflix, Zoom...
Inače, servis za naručivanje i dostavu hrane Wolt pohvalio se trostrukim rastom prihoda u prošloj godini, sa stotinjak na 330 milijuna dolara. Iako je svejedno završio s gubitkom od 38 milijuna dolara, to je ipak dobar rezultat za ovaj finski startup na kompetitivnom tržištu dostave hrane. Spotify, online servis za slušanje glazbe, povećao je lani broj korisnika koji plaćaju pretplatu za 24% i sad ih ima više od 155 milijuna, dok mu je ukupni prihod narastao za 17%.
I Netflix, online servis za gledanje filmova i serija, može se pohvaliti rastom vrijednosti svoje dionice od više od 70% u posljednjih godinu dana, zahvaljujući velikom rastu potražnje za njihovim uslugama tokom lockdowna. Prihodi su mu se više nego udvostručili od 11.7 milijardi dolara, koliko je imao 2017., do 25 milijardi dolara 2020. A tržišna vrijednost mu je skočila za 85 milijardi dolara, odnosno za 60%.
A Zoom, tvrtka čija je platforma za videokonferencije postala gotovo pa sinonim za rad od kuće tokom lockdowna, zabilježila je impresivnu bruto dobit od 663.9 milijuna dolara u prošloj fiskalnoj godini (koja je završila u siječnju), što je vrtoglavih 40 puta više od dobiti koju je imala u prethodnoj, pretpandemijskoj fiskalnoj godini - 16.3 milijuna dolara.
Tu je, naravno, i Facebook, koji je u posljednjem kvartalu prošle godine zabilježio 31% veće prihode (28 milijardi dolara) i 53% veću dobit (11 milijardi dolara), uz 11% veći promet. U skladu s time, i bogatstvo njegovog osnivača i direktora Marka Zuckerberga naraslo je s 54.7 na 97 milijardi dolara.
Zoom platio nula dolara saveznog poreza na dohodak, zaradio 660 milijuna
No prema poreznom izvještaju koje je objavio prošlog mjeseca, Zoom je platio ravno nula dolara na dohodak na saveznom nivou u SAD-u. Glasnogovornik tvrtke komentirao je za portal Business Insider da tvrtka "poštuje sve nadležne zakone o porezu" u zemljama u kojima posluje i sugerirao da je dobila porezne olakšice zbog "obilnog investiranja u istraživanje razvoja kako bi izgradila i poboljšala svoju komunikacijsku tehnologiju".
Ipak, porezne olakšice za istraživanje i razvoj čine samo 1% poreznih olakšica koje je Zoom dobio, dok ostalih 99% otpada na isplaćivanje kompenzacija svojim menadžerima u dionicama koje su ove godine iznosile 10 puta više nego godinu ranije, piše Business Insider.
"Ako ste platili 14.99 dolara na mjesec za pretplatu Zoom Pro, platili ste više Zoomu nego što je on platio saveznog poreza na dohodak iako je zaradio 660 milijuna dolara prošle godine - 4000% više nego 2019. Vrijeme je da okončamo namješteni porezni sustav koji koristi bogatima i moćnima", poentirao je na ovom paradoksu već spomenuti američki senator Bernie Sanders.
If you paid $14.99 a month for a Zoom Pro membership, you paid more to Zoom than it paid in federal income taxes even as it made $660 million in profits last year – a 4,000 percent increase since 2019. Yes. It's time to end a rigged tax code that benefits the wealthy & powerful. https://t.co/P6hQnpWAPT
Toni Prug: Država treba oporezivati profitabilne tvrtke, a ne građane kroz PDV
"Problem je što ljudi iz lijeve ekonomske perspektive nikako da prihvate stvarnost globalnih kompetitivnih tržišta gdje uspijevaju tehnološki naprednije firme koje imaju mnoge proizvode pa mogu ubirati ekstraprofit ili koje jednostavno dodaju vrijednost i imaju nešto što netko želi kupiti. Ni Hrvatska ni itko drugi ne može pobjeći od globalnog ekonomskog natjecanja. Zatvaranje nije ni poželjno niti svijet tako napreduje", komentira za Index lijevi socioekonomski analitičar Toni Prug.
"Država treba pomoći konkurentnim tvrtkama, ali izvor tog financiranja ne smije biti PDV, nego porezi na najprofitabilnije tvrtke kao što su kladionice, benzinske postaje i slično. Generalno je struktura profitabilnih firmi u Hrvatskoj neproduktivna za rast ekonomije, a na to se može utjecati i porezima", dodaje Prug.
Prug: Oporezivanje korporacija koje su profitirale u pandemiji ima smisla
"Prijedlog dodatnog oporezivanja velikih korporacija koje su profitirale u pandemiji, naravno, ima smisla. Kolege i ja smo napisali knjigu u kojoj se bavimo i politikom poreza na digitalne monopoliste poput Googlea i Facebooka, koja izlazi za dva mjeseca, ali to nije borba koju jedna Hrvatska, recimo, može voditi sama... Suludo je kad se danas kaže što se postiglo porezima - pa i najrazvijenije zemlje svijeta razvile su se uz ogromne poreze, ali progresivnije nego što imamo danas. PDV je, recimo, jedan od najregresivnijih poreza koje imamo", kaže Prug.
"Država treba intervencionizmom selektirati sektore i firme koje imaju veću šansu da budu uspješne u svijetu. Istovremeno, javni sektor služi stranačkim kadrovima i to se zna. Užasno je neproduktivan, ima krive funkcije, ne radi ono što bi trebao raditi. Udio BDP-a koji investiramo u javni sektor je ogroman, ali nije iskorišten na pravi način, i to ljudi s pravom kritiziraju. Ali nije solucija samo rezati. Javni sektor treba postati produktivni sektor ekonomije, a ne treba ga slomiti. Vladi je zato ovo prilika, ali vlada ne iskorištava tu priliku na pravi način", zaključuje Prug.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.