Trump kaže da "doista izgleda" da je Khashoggi mrtav
Trump: Doista izgleda da je saudijski novinar Khashoggi mrtav
HINA
Foto: Hina/EPA
PREDSJEDNIK SAD-a Donald Trump u četvrtak je izjavio da "doista izgleda" da je saudijski novinar Jamal Khashoggi mrtav.
Khashoggi je nestao nakon što je 2. oktobara ušao u konzulat Saudijske Arabije u Istanbulu kako bi uzeo dokumente za planirano vjenčanje. Turski dužnosnici su rekli da vjeruju da je novinar, kritičar saudijskih vladara, ubijen u zgradi konzulata a njegovo tijelo raskomadano i uklonjeno.
"Doista mi tako izgleda", odgovorio je Trump novinarima u bazi Andrews na pitanje je li Khashoggi mrtav. "To je jako tužno".
Trump je rekao da čeka pojedinosti "iz oko tri različite istrage kako bi mogli razjasniti" Khashoggijev nestanak.
Trump o posljedicama: "Morat će biti vrlo ozbiljne"
Na pitanje kakve će biti posljedice ako se saudijski čelnici povežu s njegovim nestankom, Trump je rekao: "Morat će biti vrlo ozbiljne. To je vrlo, vrlo loša stvar ali ćemo vidjeti što će biti".
Turske vlasti su rekle da imaju audio zapis koji ukazuje da je Khashoggi, koji je živio u SAD-u i pisao kolumne za Washington Post, ubijen.
Saudijci snažno odbacuju te navode o Khashoggijevom ubojstvu no američki su mediji izvijestili da će priznati da je ubijen tokom neuspjelog ispitivanja.
Trump je ranije rekao kako bi za ubojstvo mogli biti krivi "odmetnuti ubojice" no u četvrtak je izjavio da vjeruje obavještajnim izvješćima koja sugeriraju saudijsku upletenost s visokih razina.
U razgovoru za New York Times Trump je, međutim, rekao i da je "još malo rano" donositi konačne zaključke tko stoji iza ubojstva, izvijestila je agencija Reuters.
Nevladine organizacije traže neovisnu istragu
Skupina međunarodnih nevladinih organizacija u četvrtak je pozvala Tursku da zatraži UN-ovu istragu ubojstva, izvijestila je agencija Dpa.
Neovisna istraga koju bi vodio UN "najbolje je jamstvo protiv saudijskog zataškavanja" slučaja, rekao je Robert Mahoney zamjenik direktora Odbora za zaštitu novinara (CPJ).
CPJ, Human Rights Watch (HRW), Amnesty International i Reporteri bez granica zatražili su neovisnu UN-ovu istragu na konferenciji za medije u New Yorku.
"Ako je doista točno da su iza pogubljenja i komadanja Khashoggija stajali najviši dužnosnici saudijske vlade, onda ne želimo da počinitelji sami sebe istražuju", rekao je Loius Charbonneau iz HRW-a. "Tako se ne vodi kriminalistička istraga, prepuštanje istrage njima otvara vrata zataškavanju, zato kažemo da je treba predati UN-u", rekao je.
SAD dao Saudijcima još nekoliko dana
Sjedinjene Države dale su u četvrtak Saudijskoj Arabiji još vremena za istragu nestanka novinara Jamala Khashoggija, a turski istražitelji pretresli su konzulat po drugi puta u potrazi za tragovima.
Trump se sastao se s državnim tajnikom Mikeom Pompeom, koji je predsjednika upoznao s detaljima razgovora sa saudijskim i turskim dužnosnicima o slučaju Khashoggi, a nakon razgovora Pompeo je kazao novinarima kako je Saudijscima jasno dao do znanja da Sjedinjene Države uzimaju taj slučaj "vrlo ozbiljno i s poštovanjem prema gospodinu Khashoggiju".
"Meni su rekli da i oni razumiju ozbiljnost nestanka gospodina Khasshogija. Uvjerili su me da provode kompletnu i temeljitu istragu svih činjenica vezanih za Khasshogija te kako će do odgovora doći vrlo brzo", objasnio je Pompeo.
Pompeo je sugerirao Trumpu da Sjedinjene Države daju Saudijcima nekoliko dana da završe istragu kako bi se dobilo puno razumijevanje onoga što se dogodilo i nakon čega bi se moglo donositi odluke o tome kako će SAD reagirati vezano za slučaj Khashoggi.
Turski dužnosnici smatraju da je Khashoggi ubijen u saudijskom konzulatu u Istanbulu te kako je njegovo tijelo sasječeno i uklonjeno.
Turski istražitelji napustili su konzulat rano u četvrtak nakon što su ponovo pretražili zgradu i konzularna vozila, rekao je Reutersov očevidac.
0 ( + )
*
Nekad popularno talijansko ljetovalište danas puno bordela i barova za migrante
Nekad popularno talijansko ljetovalište danas puno bordela i barova za migrante
HINA
Screenshot: Youtube/fanpage
NEKOĆ popularna destinacija za odmor talijanske srednje klase, Castel Volturno, sada je oronulo obalno zdanje iz noćne more gdje Nigerijci otvaraju svoje domove drugim migrantima željnima hladnog piva i brzog seksa.
Trošna zdanja na obali postala su spavaonice, barovi i javne kuće za migrante koji nemaju boljeg mjesta za razonodu. Nazivaju ih kućama "za povezivanje".
"Ovdje radim isto što i druge djevojke", rekla je 26-godišnja Nigerijka Grace koja nije htjela otkriti svoje stvarno ime.
"Ne sviđa mi se to, ali radim što moram. Nemam izbora. Nemam posao niti nekoga kome bih se mogla obratiti za pomoć", kazala je za Reuters ispred javne kuće.
Smješten na obali 48 kilometara sjeverno od Napulja, ovaj otrcani grad korijene vuče još iz doba Etruščana, prije stvaranja Rimskog Carstva, i bio je popularno ljetovalište Napolitancima tijekom 70-ih godina prošlog stoljeća.
Desetljeće poslije postao utočište za stradale u razornu potresu koji je preko 250.000 stanovnika ostavio bez domova.
Nakon što su turisti prestali posjećivati grad, ekonomija se urušila zajedno s impresivnim vilama i stambenim blokovima koji su sada postali dom afričkim migrantima i onima koji nemaju boljeg izbora.
"Imamo oko 30.000 soba koje su sagrađene ilegalno i sada zjape prazne", rekao je gradonačelnik Dimitri Russo za Reuters, objašnjavajući poplavu bespravne gradnje u vrijeme turističkog buma prije pedesetak godina.
Russo je kazao kako su mnoge kuće u to doba sagrađene bez kanalizacije i nisu prikladne za život. To nije odvratilo nove stanare, migrante koji su pobjegli od gladi, siromaštva i ratova u Africi u nadi da će na talijanskim obalama dobiti priliku za novi početak.
Moj dom je bordel
Na mračnom neasfaltiranom putu koji siječe glavnu ulicu, slabo svjetlo obasjalo je ženu koja puši cigaretu na trijemu. Ona je domaćica kuće u koju su svi dobrodošli.
U kući šestorica afričkih muškaraca sjede oko stola zatrpanog praznim bocama. Jedan od njih nježno plete kosu mlade Nigerijke.
Neki muškarci dolaze na piće, cigaretu i poslušati tračeve; drugi pak dolaze da bi platili djevojkama poput Grace 20 dolara za seks.
Dok joj muškarac češlja kosu, Grace sjedi prikovana uz TV ekran prateći nigerijsku seriju. Njezin novi život u Europi nije trebao ovako izgledati. U Italiju je stigla prije godinu dana, sanjajući da će ondje steći bolje obrazovanje.
Nakon što je boravila u centrima za migrante u Torinu i Rimu, ostala je bez dokumenata. Potom je, zajedno s drugim migrantima bez posla i dokumenata, završila u Castel Volturnu.
Djevojke duguju novac kriminalnoj organizaciji koja ih je dovela
"Sve tamošnje djevojke duguju novac kriminalnoj organizaciji koja ih je dovela ovamo," kazao je Andrea Morniroli iz lokalne neprofitne organizacije Dedalus koja se bori protiv trgovine ljudima.
"Kuće za povezivanje", uobičajene uz krijumčarske puteve u Africi i dosad nepoznate u Italiji, otežale su im posao.
"Nigerijska prostitucija seli se u kuće jer su im ulice postale preopasne, što nam otežava lociranje djevojaka", rekao je Morniroli za Reuters.
Godine 2016. je u Italiju stiglo 11.000 žena. Taj se broj prepolovio u 2017. prema podacima Ureda za migracije, iz kojeg također stiže procjena da je osam od deset žena bilo žrtvama trgovine ljudima.
Prvi pravi val doseljenika iz Afrike stigao je 80-ih godina. Radili su na poljima rajčica i unajmljivali jeftine kuće. Tijekom godina se u gradu okupila velika populacija migranata koji su se našli pred zidom, od onih kojima su uskraćeni dokumenti do osoba koje nisu mogli pronaći trajno zaposlenje.
Udomaćili se i kriminalci
Castel Volturno također je bio odredište osiromašenih Talijana koji su u okolnim gradovima jedva spajali kraj s krajem.
Prema popisu stanovništva, grad nastanjuje 26.300 stanovnika od kojih više od četiri hiljade nisu Talijani. Nešto više od 2,5 hiljade ih je iz Afrike, a ostatak čine manje zajednice Ukrajinaca, Poljaka i Rumunja.
Gradonačelnik Russo kaže kako je stvarna populacija grada gotovo dvostruko veća, zbog čak 15 hiljada ilegalnih migranata. Neki su tek pristali nakon opasnog prekomorskog putovanja dok drugi žive u Italiji već godinama, dodao je Russo.
Za mnoge od njih to je dom daleko od doma, gdje su hrana, jezik i atmosfera domaći.
Ali udomaćile su se i nigerijske kriminalne organizacije.
"Stalna prisutnost migranata, legalnih i ilegalnih, zajedno s nedostatkom zakonskih regulative pretvorile su Castel Volturno u središte za trgovinu ženama", rekao je Morniroli.
Priča žene koja je uspjela pobjeći
"Ja sam bila na tim ulicama prije gotovo dvije godine", rekla je Promise, 34-godišnja žena koja također nije htjela otkriti svoje pravo ime.
Sada udana majka dvoje djece, Promise objašnjava kako ju je na dolazak u Italiju namamila žena iz njezinog sela koja joj je obećala posao krojačice.
Uspjela je pobjeći i potražiti pomoć u Casi Rut, utočištu za žrtve trgovine ljudima koje vode časne sestre u Caserti, u blizini Napulja.
Promise je trebalo dvije godine da se oporavi od tih događaja, a kaže da je njezin oporavak započeo onog dana kada je napustila Castel Volturno.
"Ako želiš drugačiji život, ne možeš ostati ondje", dodala je.
Bijeg udajom ili svodništvom
Jedna od časnih sestara iz centra u Caserti kazala je kako je Castel Volturno postao zajednica izopćenika te je iskorištavanje tamošnjih žena postala normalna pojava.
"Izvodimo ih iz tog okruženja te ih potičemo na dijalog s drugim kulturama", rekla je sestra Rita Giaretta za Reuters. "U suprotnom, jedini način da žene izađu iz kruga prostitucije jest da se udaju ili da i same postanu svodnice."
"Kada je Promise stigla na ulice, postojalo je samo nekoliko kuća koje su nudile seks i alkohol. Danas su one posvuda", dodala je Giaretta.
"Takve kuće postaju sve popularnije jer uz prostituciju nude i hranu, piće i zabavu, a najveći problem leži u tome što se situacija skriva od šire javnosti", rekao je Morniroli.
Gradonačelnik ima svoju verziju
Gradonačelnik se ne slaže s Mornirolijem te tvrdi da su neke od navodnih javnih kuća zapravo samo neslužbeni restorani i barovi koje su afričke žene pokrenule u svojim kućama radi zarade.
Rose, 27-godišnjakinja koja poslužuje tradicionalna nigerijska jela u svom domu tvrdi da upravo ona vodi jedan takav restoran.
"Nekoć sam pomagala majci pri kuhanju pa sam odlučila otvoriti svoj bar", rekla je Rose.
Prije četiri godine bila je u lancu prostitucije u Francuskoj no prestala se time baviti kada je otvorila svoju kuću.
"Moja je budućnost u ovom poslu", rekla je za Reuters, pritom inzistirajući kako se u njezinoj kući ne prodaje seks.
0 ( + )
*
OESS primijetio moguće ruske transfere oružja u pobunjenička područja
Dron snimio moguće transfere oružja iz Rusije ukrajinskim pobunjenicima
HINA
Foto: EPA
PROMATRAČKA misija OESS-a je navela da je primijetila moguće transfere oružja iz Rusije prema separatističkim teritorijima u Ukrajini, dok Moskva i dalje tvrdi da vojno ne podržava pobunjenike.
U poruci elektroničke pošte Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi (OESS) je agenciji France presse navela da je prošlog tjedna primijetila konvoje tegljača koji noću prelaze tu granicu.
OESS-ova bespilotna letjelica je snimila "vozila, među kojima i kamion koji je prevozio oklopno vozilo za prijevoz postrojbi" koje su ulazili i izlazili s ukrajinskog teritorija pod kontrolom separatista makadamom gdje nema graničnog prijelaza.
Nije sigurno je li predano oružje
OESS, koji ima jedinu ekipu neovisne promatračke misije na istoku Ukrajine, nije eksplicitno naveo da je oružje predano pobunjenicima.
OESS, koji ima 600 promatrača u toj regiji, nekoliko puta je izvijestio da su im bespilotne letjelice srušene u području sukoba.
"Rusija mora prestati noću isporučivati smrtonosno oružje svojim agentima na istoku Ukrajine", reagiralo je na Twitteru američko veleposlanstvo u Ukrajini. "Samo Rusija može okončati krvoproliće u Ukrajini", zaključili su.
U ratu između proruskih separatista i ukrajinske vojske je od 2014. poginulo više od 10.000 ljudi. Kijev i Zapad optužuju Rusiju da vojno podržava pobunjenike, što Moskva niječe bez obzira na brojne dokaze.
Nakon mirovnog sporazuma iz Minska zaključenog početkom 2015. uslijedila su brojna primirja i bitno se stišali sukobi, iako nasilja i dalje povremeno izbijaju duž crte bojišnice.
0 ( + )
*
Washington povlači svoje predstavništvo kod Palestinaca u Jeruzalemu
SAD povlači svoje predstavništvo kod Palestinaca u Jeruzalemu
HINA
Foto: EPA
SJEDINJENE Države će uklopiti svoj konzulat, dosadašnje diplomatsko predstavništvo kod Palestinaca u Jeruzalemu, u američko veleposlanstvo u Izraelu, nedavno premješteno u Sveti grad i tako smanjiti svoju zastupljenost među Palestincima.
To je objavio američki državni tajnik Mike Pompeo.
Palestinci su odmah izjednačili tu odluku sa zatvaranjem konzulata, izravnog diplomatskog predstavništva i upozorili da je to ideološki potez u korist Izraela.
U ozračju stalnog pogoršanja odnosa s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa, Pompeova objava je još jedan udarac za Palestince.
Velika sila bez predstavništva kod Palestinaca
Sjedinjene Države su do danas imale u Jeruzalemu veleposlanstvo u Izraelu nakon spornog premještanja iz Tel Aviva u svibnju, ali i konzulat koji je služio kao predstavništvo kod Palestinaca.
Sjedinjene Države će biti jedina velika sila koja neće imati predstavništvo kod Palestinaca.
Pompeo je rekao da će konzulat zamijeniti nova Jedinica palestinskih poslova u sklopu veleposlanstva.
Jedan vladin dužnosnik koji je želio ostati anoniman je rekao da će mjesto konzula biti ukinuto.
"Nakon otvaranja američkog veleposlanstva u Jeruzalemu 14. svibnja, predviđamo bitno povećanje učinkovitosti zahvaljujući fuziji", naveo je Pompeo u priopćenju i dodao da "ta odluka nije znak promjene američke politike prema Jeruzalemu, Zapadnoj obali i Pojasu Gaze".
0 ( + )
*
Izaslanik UN-a: Gaza je pred raspadom, to nije pretjerivanje.
Izaslanik UN-a: Gaza je pred raspadom, to nije pretjerivanje
Hina
Foto: EPA
IZASLANIK Ujedinjenih naroda za Bliski istok Bugarin Nikolaj Mladenov upozorio je u četvrtak Vijeće sigurnosti na opasnost novog razarajućeg sukoba u Gazi.
"Gaza je pred raspadom. To nije pretjerivanje, ni paničarenje. Stvarnost je", upozorio je videovezom Mladenov spomenuvši gospodarstvo u "slobodnom padu".
"Svi ključni pokazatelji, humanitarni, gospodarski, sigurnosni i politički, i dalje se pogoršavaju, na rubu smo novog potencijalno razarajućeg sukoba za koji svi govore da ga ne žele, ali potrebno je puno više od riječi da bi ga se izbjeglo."
"Pojas Gaze zatvor je na otvorenom"
Bolivija je dovela Hagai El-Ada, direktora B'Tselema, izraelske nevladine organizacije koja se protivi izraelskoj okupaciji na palestinskim teritorijima.
"Pojas Gaze, gdje živi 2 milijuna ljudi, zatvor je na otvorenom," rekao je taj Izraelac koji je sjedio pokraj palestinskog veleposlanika u UN-u Riyada Mansoura.
Izrael je oštro kritizirao njegovu prisustvo i govor. Vijeće je nazočilo "cirkusu", rekao je izraelski veleposlanik Danny Danon koji se na hebrejskom obratio Hagai El-Adu pa ga većina članova Vijeća sigurnosti i UN-ovih prevoditelja nije razumjela.
Diplomatski izvori navode da je Danon direktoru B'Tselema rekao da je "izraelski građanin u službi neprijatelja". "Srami se", dodao je, navodi taj izvor.
Danon je na engleskom žestoko predbacio Boliviji tu inicijativu. "Pronađite jednog Palestinca ili Bolivijca koji će Vijeću sigurnosti kritizirati svoje vlasti", rekao je i kritizirao "kulturu mržnje" Palestinaca i njihovog čelnika Mahmouda Abbasa prema Izraelu.
U vezi s Gazom smo "na rubu eskalacije", priznao je izraelski veleposlanik i osudio nedavno raketiranje iz Gaze.
0 ( + )
*
Amnesty International optužio vladu Nikaragve da namjerno ubija protivnike
Amnesty International optužio vladu Nikaragve da namjerno ubija protivnike
Hina
Foto: EPA
AMNESTY International u četvrtak je optužio nikaragvansku vladu da sve snažnije "hotimičnom smrtonosnom" strategijom guši protuvladine prosvjede što uključuje pogubljenja bez suđenja, mučenja i samovoljna uhapšenja.
Javljaju o 322 ubijene osobe do 18. rujna
Od početka lipnja, vlada nikaragvanskog predsjednika Daniela Ortege pojačala je strategiju temeljenu na tome da se policija i provladine skupine naširoko i nekritično koriste smrtonosnom silom, stoji u izvješću objavljenom šest mjeseci nakon prosvjeda protiv reforme socijalnog sustava koji su završili nasiljem 18. travnja.
"Ne samo da se predsjednik Ortega koristi policijskom silom za samovoljna uhapšenja i mučenja demonstranata nego i provladinim skupinama koje su teško naoružane za ubijanje, ranjavanje i zastrašivanje svih koji se usude ustati protiv njegove represivne strategije", rekla je Erika Guevara-Rosas, direktorica ogranka Amnesty za Amerike.
Do 18. rujna ubijene su 322 osobe, od kojih su 22 policajca, a više od dvije hiljade ljudi je ranjeno, navodi Amnesty. Nikaragvanske skupine za ljudska prava tvrde da je ubijeno 512 osoba, a vlada priznaje smrt 200 ljudi.
Provladine naoružane skupine
Vlasti se sve više koriste provladinim skupinama naoružanim vojničkim oružjem, kaže Amnesty.
"Iako su neki prosvjednici rabili bombe kućne izrade, a manjina navodno i vatreno oružje, to nije opravdanje da vlasti naširoko, nerazmjerno i nekritički pribjegavaju smrtonosnoj sili protiv svih protestanata", kaže Amnesty.
U izvješću su navedeni slučajevi šest pogubljenja bez suđenja, sedam slučajeva samovoljnih uhapšenja i najmanje 12 slučajeva mogućeg mučenja. Neke žrtve i mjesec dana nakon ispitivanja imaju tragove tjelesnih ozljeda.
0 ( + )
*
Zašto Saudijska Arabija smije ono što drugi ne smiju?
Zašto Saudijska Arabija smije ono što drugi ne smiju?
Petar Stošić
Foto: EPA
JE LI Saudijska Arabija, odnosno njena kraljevska dinastija formalno na čelu s kraljem Salmanom, a de facto već s njegovim sinom, princom prijestolonasljednikom Mohammadom bin Salmanom, dala na najzvjerskiji mogući način ubiti svog državljanina, disidenta i novinara Jamala Khashoggija? Odgovor na ovo pitanje sve je jasniji iz dana u dan.
No iz ovog pitanja slijedi drugo, u široj slici daleko relevantnije: smatra li saudijski režim zaista da se može izvući s ovakvim zvjerstvima u stranoj zemlji (iako je konzulat pravno gledano pod saudijskim suverenitetom)? I je li u pravu?
Ponovimo, za početak, već dobro poznate činjenice: Khashoggi je posljednji put viđen 2. oktobara u saudijskom konzulatu u Istanbulu, gdje je otišao podići papire za sklapanje braka sa svojom turskom zaručnicom. Iz konzulata nikad nije izašao - ili barem to nitko nije vidio. 60-godišnji Khashoggi je inače od prošle godine (bio) stanovnik SAD-a s trajnom dozvolom boravka, kamo je pobjegao pred izglednim progonom saudijskog režima.
Turska tvrdi da ima audiosnimku ubojstva i da će je poslati svojim saveznicima SAD-u i Saudijskoj Arabiji, s kojima je u posljednje vrijeme u zategnutim odnosima. Na toj snimci, kako su izvijestili turski mediji, razabire se da je Khashoggi najprije mučen, a potom ubijen. Prsti su mu navodno odrezani tokom ispitivanja, a na koncu mu je odrubljena glava.
Saudijski princ sve "snažno poriče", Trump vjeruje?
Konzul Saudijske Arabije Mohamad al-Ktaibida govori mučiteljima da to rade vani jer će ga uvaliti u nevolje, na što mu vođa ove navodne atentatorske ekspedicije odgovara da šuti ako želi sam ostati živ. "Vrištanje je prestalo kada je Khashoggiju ubrizgana još uvijek nepoznata supstanca", navodi se u ovom izvještaju i dodaje da je šef ekipe za forenzičke dokaze iz Ureda za sigurnost, Salah Muhamad al-Tubaigi, stavio slušalice na uši dok ga je mučio.
No uz taj krunski dokaz - ako zaista postoji, naravno - navodi se i cijeli niz čvrstih indicija o počiniteljima ovog izglednog ubojstva. Turski sigurnosni izvori priopćili su medijima da je skupina od 15 saudijskih državljana, među kojima i neki službenici poput zapovjednika zrakoplovnih snaga te šefa za forenziku i obdukciju, ušla u konzulat isti dan kad je Khashoggi bio u njemu i kasnije napustila zemlju. Četvorica od 15 agenata blisko su povezani s princom prijestolonasljednikom Mohammadom, dok je identificiran i jedan visoki dužnosnik iz ministarstva unutarnjih poslova.
Unatoč tome saudijski režim i dalje ima povjerenje američkog predsjednika Donalda Trumpa, sudeći prema njegovim izjavama. Trump je tako imao potrebu podijeliti s američkom i svjetskom javnošću da su kralj Salman i njegov sin, princ prijestolonasljednik, u razgovoru s njim "vrlo snažno porekli" da znaju išta o mučenju i ubojstvu novinara. Baš kao što je ranije podijelio kako mu je Vladimir Putin snažno porekao miješanje u američke izbore.
Usto je samoinicijativno ponudio alibi saudijskom režimu - možda su sve izveli "odmetnuti akteri", dobacio je Trump. Neće biti posebno iznenađenje ako se saudijski režim na kraju odluči upravo na ovu verziju događaja i u skladu s tim ponudi nekolicinu podređenih kao žrtvene jarce kako bi se sam izvukao iz diplomatskih nevolja.
A Trump je kasnije, kao da je odvjetnik princa Mohammada bin Salmana, čak i predbacio što ga se proglašava "krivim dok ne dokaže nevinost" a ne obrnuto - i znakovito to usporedio sa slučajem suca Vrhovnog suda Bretta Kavanaugha, kojeg je nekoliko žena optužilo za seksualni napad. Njegov državni tajnik i bivši šef CIA-e Mike Pompeo također je zapanjio novinare nakon svog hitnog posjeta Rijadu kada im je na pitanje o sadržaju razgovora odgovorio da je kralj obećao temeljitu istragu, ali da nije razgovarao o činjenicama - poput one je li Khashoggi živ ili mrtav. I to nakon što se pred kamerama smijuljio s princem Mohamedom kao sa starim prijateljem.
Reporter: Did they say that Khashoggi was alive or dead?
Secretary Pompeo: I don't want to talk about any of the facts. They didn't want to either. pic.twitter.com/ojSa43qHDP
The pictures of Pompeo grinning, smiling, and laughing with the crown prince—as if a journalist wasn't just murdered—are remarkable. Not only is it bad policy; it's downright embarrassing. It makes Pompeo look like an unserious pushover. It's really indefensible on any grounds pic.twitter.com/qwgs9LK9VH
Sve je ovo na prvi pogled prilično apsurdno, ali u kontekstu tradicionalnog savezništva Rijada i Washingtona i Trumpove osobne bliskosti i blagonaklonosti Saudijcima postaje mnogo jasnije - i alarmantnije.
Naravno, američko toleriranje brutalnog kršenja ljudskih prava i zločina protiv čovječnosti koje vrši saudijski režim nije počelo s Trumpom - ali moglo bi se reći da je s njim kulminiralo, a upravo bi slučaj Khashoggi mogao biti prijelomna točka. Da odgovorimo na ranije postavljeno pitanje: da, očito je da Saudijska Arabija misli da neće snositi posljedice, ma koliko teški njeni prijestupi bili. Posebno otkad je vlast de facto pala u ruke princa Mohammada bin Salmana, koji je u početku gotovo uspio uvjeriti svijet da je reformator koji će okrenuti svoju zemlju od islamskog ekstremizma i modernizirati njeno društvo i ekonomiju.
U svjetlu očite Khashoggijeve likvidacije, za koju treba biti izuzetno naivan ili ciničan da bi se moglo zaključiti da je izvedena bez znanja i odobrenja samog vrha režima, liberalna maska mladog princa definitivno je pala, a iza nje je otkriven još jedan beskrupulozni bliskoistočni diktator.
Ali realno, princ i njegov brutalni i po mnogo čemu srednjovjekovni režim imaju dobrog razloga vjerovati da za to neće platiti cijenu - zašto i bi, kad je nije morao platiti za vojnu intervenciju u Jemenu u kojoj je ubio na hiljade civila i izazvao, prema zaključku UN-a, najveću humanitarnu krizu današnjice? Kad zapadne sile, predvođene SAD-om, i dalje isporučuju najmodernije oružje kojim se ovi očiti zločini protiv čovječnosti vrše?
Zašto bi se bojao posljedica kad ih nije snosio za podršku islamskim ekstremistima u Sirijskom građanskom ratu, nauštrb umjerenih pobunjenika protiv Asadova režima koje je podržavao SAD i cjelokupnog civilnog društva proizišlog iz Sirijske revolucije? Kad je nije snosio za gotovo neviđen diplomatski i ekonomski obračun sa susjednim Katarom, izvedenim pod najprozirnijim opravdanjima borbe protiv ekstremizma?
Nije je snosio ni za svoj nastavak najtvrdokornije primjene šerijatskih kazni za "zločine" poput preljuba ili bogohuljenja, uz kazne poput dekapitacije i kamenovanja, za izvoženje vehabijskog fundamentalizma kroz džamije i vjerske škole diljem svijeta, kao ni zatvaranje i političke procese protiv rijetkih i izuzetno hrabrih saudijskih disidenata i aktivista za ljudska prava, ravnopravnost žena i sekularizam. Slučaj Raifa Badavija, aktivista koji je osuđen na deset godina zatvora i 1000 udaraca bičem "zbog vrijeđanja islama kroz elektronske kanale" i "odbacivanja vjere" posebno je skandalozan; kao i onaj njegove sestre Samar Badavi, dobitnice međunarodne Nagrade za hrabre žene, koja je zatvorena u augustu ove godine.
A kritika koju je zbog slučaja Badavi kanadska ministrica vanjskih poslova Chrystia Freeland uputila Rijadu izazvala je reakciju Rijada koja se slobodno može opisati kao sumanuta: prekinuo je trgovinske odnose s Ottawom i protjerao kanadskog veleposlanika te naredio hitni povratak hiljada svojih građana na studiju medicine u toj zemlji u domovinu i prekid zračne linije s Torontom, a njegovi mediji i državne institucije krenuli su optuživati Kanadu za njena navodna kršenja ljudskih prava.
Saudi major-general Abdulrahman Al Qahtani appears on Saudi television show, accuses Canada of supporting terrorism https://t.co/Y81NILOQP4
— Ä°yad el-Baghdadi | إياد البغدادي (@iyad_elbaghdadi) 7. augusta 2018.
Uzmemo li sve ovo u obzir, ulozi u slučaju Khashoggi nisu nikad bili veći. Saudijska Arabija sigurno nije jedina zemlja koja proganja, zatvara ili likvidira svoje disidente, čak i u inozemstvu. U tom pogledu, ima barem dva značajna uzora - Libiju pod vlašću Muamera Gadafija, svrgnutog i ubijenog u građanskom ratu 2011., čiji su agenti desetljećima likvidirali libijske disidente, pomagali terorističke organizacije i organizirali terorističke napade i diljem svijeta - bombaški napadi osamdesetih na aerodrome u Beču i Rimu, diskoteku u Berlinu i avion iznad Škotske samo su najpoznatiji slučajevi.
Drugi je uzor, naravno, Rusija pod Vladimirom Putinom, sa svojim nizom uspješnih ili neuspješnih likvidacija disidenata i "izdajnika", poput Aleksandra Litvinenka 2005. i Sergeja Skripalja ove godine u Velikoj Britaniji. No Rusija je za svoje pljuske u lice međunarodnoj zajednici, kako navedene likvidacije tako i invaziju na Ukrajinu, aneksiju Krima, rušenje putničkog aviona MH17 iz Nizozemske, ratne zločine nad sirijskim civilima, cyber-napade na Zapad i miješanje u američke izbore, ipak snosila kakve-takve posljedice: sankcije, izbacivanje iz kluba G8, izgon diplomatskog osoblja i, ako ništa drugo, jasnu osudu SAD-a kao "svjetskog policajca".
Putin's critics often fall out of windows or get bad food poisoning. The Saudis will need to be more creative to explain how a man cut off his own head at their consulate. But I'm sure Trump will believe them!
Saudijska Arabija, barem zasad, nije doživjela ništa slično, a analogiju je na duhovit način istaknuo i ruski disident, autor i šahovska legenda Gari Kasparov: "Putinovi kritičari često padaju kroz prozore ili se otruju hranom. Saudijci će morati biti kreativniji da objasne zašto je čovjek sam sebi odrubio glavu u njihovom konzulatu. Ali siguran sam da će im Trump vjerovati!" Nasuprot Trumpovom dodvoravanju, istaknuti američki i britanski investitori i mediji otkazali su svoje sudjelovanje na grandioznoj saudijskoj konferenciji koja će se održati krajem ovog mjeseca, a koja je već postala razglašena kao "Davos u pustinji". No radi se o pojedincima i nevladinim organizacijama poput MMF-a - američka državna delegacija i dalje planira otići.
Trump & Saudi Business:
•1991: Sold yacht to Saudi Prince
•2001: Sold 45th floor of Trump World Tower to Saudis
•Jun 2015: I love the Saudis...many in Trump Tower
•Aug 2015: "They buy apartments from me...Spend $40M-$50M"
•2017: Saudi lobbyists spent $270K at Trump DC hotel
Prvenstveno o SAD-u ovisi hoće li se ova pasivnost i politika šutnje, motivirana unosnim ugovorima o prodaji oružja i ovisnošću o saudijskoj nafti, konačno promijeniti. No s obzirom na Trumpovu ciničnu politiku "Amerika prvo", njegove evidentne simpatije prema diktatorima i diktaturi kao političkom modelu, njegovom jednodimenzionalnom pogledu na međunarodne odnose isključivo kroz prizmu transakcija i dilova, i njegove osobne sukobe interesa, ne treba se previše nadati. Srećom za moralni kredibilitet Amerike u svijetu, odluku o sankcijama ipak ne donosi predsjednik, već Kongres, gdje su mnogi kongresnici i senatori već dali do znanja da su izgubili strpljenje za saudijsko divljanje. Stoga, ako Trumpu na stol dođe zakon izglasan dovoljnim brojem glasova, Trumpove akrobacije eće pomoći princu Muhamedu, kao što nisu pomogle ni Putinu.