Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Europa poruÄila SAD-u da neÄe poduprijeti njihove sankcije protiv Irana
Europa poručila SAD-u da neće poduprijeti njihove sankcije protiv Irana
Hina
Foto: EPA
VELIKA Britanija, Francuska i Njemačka rekle su u petak da neće poduprijeti američke pokušaje jednostranog ponovnog uvođenja UN-ovih sankcija Iranu, no rekle su i da ele razgovarati s Teheranom o njegovom učestalom kršenju nuklearnog sporazuma iz 2015. godine.
Prema sporazumu iz 2015. godine koji je Teheran potpisao sa svjetskim silama o ograničavanju iranskog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija, UN-ov embargo na oruje trebao bi isteći u oktobaru.
SAD, koji je izišao iz sporazuma 2018. godine, kae da eli produiti taj embargo.
Washington prijeti sankcijama
Ako UN-ovo vijeće sigurnosti ne produi embargo, Washington prijeti da će ponovno pokrenuti vraćanje svih UN-ovih sankcija Iranu, koristeći proces koji je zacrtan u nuklearnom sporazumu.
Takav korak vjerojatno bi bio kraj nuklearnog sporazuma.
"Čvrsto vjerujemo da bilo koji unilateralan pokušaj uvođenja UN-ovih sankcija moe imati ozbiljne štetne posljedice u UN-ovom Vijeću sigurnosti", izjavili su ministri vanjskih poslova triju europskih zemalja (E3).
"Nećemo poduprijeti odluku koja ne bi bila u skladu s našim trenutačnim naporima da očuvamo JCPoA (nuklearni sporazum s Iranom)", rekli su nakon razgovora o Iranu u Berlinu.
Europski diplomati rade na kompromisu
Europski diplomati rade na kompromisu, ali nije jasno hoće li moći zadovoljiti SAD, Rusiju i Kinu, koje bi voljele da E3 ostane dio sporazuma.
"Vjerujemo da bi planirano ukidanje UN-ovog embarga na konvencionalno oruje... imalo ogromne posljedice za regionalnu sigurnost i stabilnost", rekle su te europske zemlje, dodavši da se koordiniraju s Kinom i Rusijom u tome pitanju.
Govoreći s novinarima u petak putem konferencijskog poziva, američki specijalni izaslanik za Iran Brian Hook odbio je komentirati potencijalni kompromis.
"Nitko ne moe reći da je Iran svojim ponašanjem od 2015. godine zasluio podizanje embarga na oruje", rekao je.
Jačaju pritisci na Iran
Ministri E3 drava rekli su da se nadaju da će odrati sastanak s Iranom kako bi raspravili prekršaje nuklearnog sporazuma i evaluirali mehanizam koji su predstavili u siječnju, a kojemu je cilj rješavanje razlika.
"Ostajemo predani sporazumu JCPoA i, kako bismo ga očuvali, apeliramo na Iran da povuče sve mjere koje nisu u skladu sa sporazumom i da bez odgađanja počne poštovati sporazum", rekli su.
Pritisak na Iran je pojačala i Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) zatraivši u rezoluciji od petka od Teherana da dopusti pristup nuklearnim postrojenjima
Iran treba "u potpunosti surađivati s agencijom i ispuniti zahtjev agencije bez odgađanja", stoji u rezoluciji koju su pripremili Britanija, Francuska i Njemačka.
0 ( + )
*
WHO: Svijet je u novoj i opasnoj fazi pandemije
WHO: Svijet je u novoj i opasnoj fazi pandemije
Index Vijesti
Foto: EPA
WHO je danas odrao konferenciju za medije na kojoj je govorio generalni direktor te organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus.
Govorio je o situaciji s koronavirusom u svijetu i poručio kako je svijet sada u novoj i opasnoj fazi pandemije.
Jučer je prijavljeno najviše slučajeva koronavirusa u svijetu dosad
Tedros Adhanom Ghebreyesus je danas na konferenciji za medije rekao kako je jučer diljem svijeta prijavljeno 150.000 novih slučajeva koronavirusa.
“Gotovo polovica tih slučajeva prijavljena je u Amerikama (u sjevernoj, srednjoj i junoj Americi op.a.). Velik broj slučajeva prijavljen je i u junoj Aziji i na srednjem istoku”, dodao je.
Tedros je upozorio sve na konferenciji za medije kako je svijet sada u jednoj novoj i opasnoj fazi pandemije koronavirusa.
“Svijet je sada u novoj i opasnoj fazi. Brojnim ljudima je, razumljivo, dosta toga da su stalno doma. Zemlje su eljne otvaranja svojih društava i ekonomija. Ali virus se širi brzo. I dalje je smrtonosan, a većina ljudi mu je i dalje podlona”, poručio je.
WHO je poručio ljudima da i dalje dre distancu jedni od drugih, da ostanu doma ako se osjećaju loše i da nose maske kada je to potrebno te da peru ruke što češće.
Više od osam milijuna slučajeva diljem svijeta
Kako javlja CNN, pozivajući se na podatke Sveučilišta Johns Hopkins, diljem svijeta je zabiljeeno više od 8,4 milijuna slučajeva koronavirusa.
Od posljedica virusa je preminulo najmanje 453.000 ljudi.
Zemlje poput Njemačke i Kine, koje su popustile mjere i koje su se potom suočile s povećanjem broja slučajeva, ponovno su pooštrile dio mjera.
Osim toga, broj slučajeva sve je veći i u 23 od 50 drava SAD-a, dok deset zemalja u SAD-u ima dosad najveći zabiljeeni dnevni porast slučajeva, što se djelomice povezuje i s prosvjedima koji su odravani u SAD-u zadnjih tjedana.
Broj slučajeva porastao je i u Hrvatskoj. Podsjetimo, danas, imamo novih 12 slučajeva, dok je jučer zabiljeeno 11 slučajeva.
0 ( + )
*
Otkriveni novi detalji ubojstva malteĹĄke novinarke, trag novca vodi u Crnu Goru
Otkriveni novi detalji ubojstva malteke novinarke, trag novca vodi u Crnu Goru
Index Vijesti
Foto: EPA
MJESECIMA prije njenog ubojstva 2017. godine malteška novinarska Daphne Caruana Galizia bila je na tragu offshore kompanije pod nazivom 17 Black Limited. Nije znala tko je vlasnik kompanije registrirane u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, ali bila je sigurna da je osnovana kako bi kanalizirala korupcijske isplate čelnicima njene zemlje, napisala je u svom blogu, ne navodeći dokaze.
Caruana Galizia ubijena je u eksploziji bombe u svom automobilu u oktobaru 2017. godine, piše Reuters.
Prošle godine policija je optuila jednog od najbogatijih malteških poduzetnika Yorgena Fenecha, za kojeg je Reuters već ustanovio da je vlasnik 17 Blacka, za ubojstvo novinarke. On je negirao djelo. Njeno je ubojstvo izazvalo političku krizu na Malti koja je premijera Josepha Muscata nagnala na odlazak s dunosti početkom ove godine. Aktivnosti 17 Blacka ostale su obavijene velom tajne, ali novi dokazi koje su otkrili Reuters i dnevne novine Times of Malta bacaju svjetlo na poslovanje kompanije kroz jedan konkretni posao.
Trag novca vodi u Crnu Goru
U prosincu 2015. godine 17 Black ostvario je dotad neprijavljenu dobit od 4,6 milijuna eura, kad je malteška dravna energetska kompanije Enemalta kupila vjetroelektranu u Crnoj Gori. Transakcija je uslijedila nakon pregovora i nekoliko putovanja u Crnu Goru tadašnjeg malteškog ministra energetike Konrada Mizzija.
Istog mjeseca knjigovođe Mizzija i šefa kabineta premijera Keitha Schembrija napisali su u jednom e-mailu da Schembri i Mizzi trebaju primiti uplatu od 17 Blacka za usluge koje nisu specificirane. Reuters i drugi mediji prethodno su izvijestili o tim mailovima koji su bili dio zahtjeva za otvaranjem bankovnih računa za panamsku kompaniju u vlasništvu njih dvojice.
Schembri je Reutersu u travnju 2018. godine potvrdio da su kompanije kojima je vlasnik izradile poslovni plan sa 17 Blackom, koji nije implementiran, ali nije otkrio detalje. On je sada pod istragom zbog potencijalne umiješanosti u ubojstvo Caruane Galizije, objavila je policija. Schembri negira da je imao bilo kakvu ulogu u njenom ubojstvu. Mizzi je već prije izjavio da nije sudjelovao, niti je znao bilo što o uroti da se ubije Caruana Galizia.
On je Reutersu rekao da nije povezan sa 17 Blackom i osporio je da "e-mail njegovog knjigovođe navodi da bi mogao profitirati od kompanije". Na pitanje o putovanjima u Crnu Goru, Mizzi je rekao: "U ovom projektu sudjelovao sam kao ministar nadlean za Enemaltu i cjelokupnu energetsku politiku." Dodao je da nema veze ni s kakvom korupcijom.
Reuters nije pronašao dokaze da je 17 Black isplatio novac Schembriju i Mizziju.
Posao u Crnoj Gori
Projekt crnogorske vjetroelektrane Mozura pokrenut je 2010. godine kao prvi iskorak ove balkanske zemlje u obnovljive izvore energije. Koncesiju za izgradnju i upravljanje vjetroelektranom dobila je španjolska kompanija Fersa Renovables, koja se u međuvremenu spojila s drugom španjolskom kompanijom Audax Renovablesom.
U studenome 2015. godine malteška vlada objavila je da će dravna kompanija Enemalta kupiti taj projekt. Dokumenti koje je objavila Fersa i poslovne knjige iz Crne Gore otkrivaju, međutim, da je Fersa prodala 99 posto vlasništva u Mozuri posredniku, kompaniji sa sjedištem na Sejšelima pod nazivom Cifidex Ltd. Preostalih jedan posto dionica, koje je drala jedna lokalna crnogorska kompanija, također je prodano Cifidexu.
Prema javnim evidencijama, Cifidex je dionice Mozure kupio 10. prosinca 2015. godine za 2,9 milijuna eura. Dva tjedna kasnije Cifidex je dionice prodao Enemalti. Prema poslovnim knjigama Enemalte, Cifidexu je isplaćeno 10,3 milijuna eura, triput više od originalne cijene.
Vlasništvo nad Cifidexom, kao i eventualna dobit koju je ostvario te bilo kakva dodatna naknada koju je ostvario za sklapanje ovog posla nisu navedeni u javno dostupnim dokumentima. Reuters nije uspio ni ustanoviti kako je ili zašto Cifidex uključen u ovu prodaju. Nitko u kompaniji nije bio dostupan za komentar.
Audax je odbio Reutersu otkriti bilo kakve detalje od Cifidexova vlasništva ili zastupnika, napisavši u izjavi da "ne moe iznijeti nikakve osobne informacije o pojedincima". Audax je objasnio da je prodao vjetroelektranu zato što "nije bila strateška". Ni crnogorska kompanija s jedan posto vlasništva nije eljela komentirATI ovaj posao. Enemalta je rekla da će odgovoriti na pitanja što je prije moguće nakon što "prikupi i provjeri informacije". Do objave ovog članka Enemalta nije pruila nikakve dodatne detalje o kupoprodajI vjetroelektrane.
Kako se odvijala transakcija
Izvori koji su bili uključeni u transakciju Reutersu su otkrili kako se odvijala. Cifidex je kupio dionice od Ferse s tri milijuna eura posuđenih od 17 Blacka. Nakon što je Cifidex prodao dionice Enemalti, vratio je 17 Blacku tri milijuna eura te uplatio dodatnih 4,6 milijuna eura "udjela u dobiti", tvrde izvori. Reuters nije mogao utvrditi što je 17 Black učinio sa svojim dijelom dobiti.
Druge dvije osobe s pristupom informacijama o bankovnom računu 17 Blacka u Dubaiju potvrdile su Reutersu da je 17 Black uplatio tri milijuna eura Cifidexu krajem studenoga 2015. godine. Cifidex je u svibnju sljedeće godine 17 Blacku ukupno uplatio 7,8 milijuna eura. Treći izvor navodi kako su uplate iznosile 7,6 milijuna eura.
Jedna osoba upoznata sa situacijom tvrdi da je vlasnik Cifidexa Turab Musayev, direktor SOCAR Tradinga, švicarske podrunice azerbajdanske dravne naftne kompanije SOCAR. Musayev, inače britanski dravljanin, poslovni je partner Fenecha, vlasnika 17 Blacka. Njih dvojica bili su direktori konzorcija koji je 2017. godine izgradio plinsku elektranu na Malti, vrijednu 450 milijuna eura. Musayev je predstavljao SOCAR Trading, koji je drao trećinu konzorcija, prema javno dostupnim podacima.
Atkins Thomson, Musayevljeva britanska odvjetnička kancelarija, tvrdi da Musayev nije imao razloga izbjegavati poslovne dogovore s Fenechom.
"Kao što moete pretpostaviti, naš klijent nije znao ništa, nije sumnjao ništa i nije imao razloge vjerovati da je gospodin Fenech na bilo koji način umiješan u zločin", stoji u Thomsonovu pismu Reutersu.
U pismu još stoji da "bilo koji poslovi koje naš klijent ima s njim uključuju detaljnu analizu od strane uglednih i etabliranih kompanije te bankara, profesionalnih revizora i odvjetnika".
Cifidex ima svoj neovisni menadment, stoji u pismu. U njemu nema navoda o Musayevljevom vlasništvu nad Cifidexom niti odgovora na pitanja o njegovoj ulozi u kupoprodaji Mozure. U drugom pismu jasno stoji da osim transakcije s Mozurom, Musayev "nije imao drugih poslova s gospodinom Fenechom".
Fenech u zatvoru
Fenech je zatvoru dok se nastavljaju ročišta u slučaju ubojstva i nije odgovarao na pitanja o vjetroelektrani koja su mu upućena preko njegovih odvjetnika. Jedan od odvjetnika rekao je kako Fenech zasad ne eli ništa komentirati o tome.
SOCAR Trading odgovorio je Reutersu da nije bio uključen niti je išta znao o projektu Mozura, niti ima ikakva saznanja o 17 Blacku. Kompanija je u izjavi naglasila da je zaposlila Musayeva kao konzultanta, "dopuštajući mu da posluje i izvan slubenih dunosti". SOCAR je potvrdio da je Musayeva postavio za direktora konzorcija za projekt elektrane, na kojem je surađivao s Fenechom.
Reuters je pitao Schembrija, Mizzija i bivšeg premijera Muscata jesu li znali da su Musayev, 17 Black ili Fenech bili povezani na projektu vjetroelektrane. Mizzi i Muscat odgovorili su da nisu bili svjesni toga. Schembri nije odgovorio. Muscat je otvorio dovršenu vjetroelektranu u studenome 2019. godine, neposredno prije nego što je napustio dunost premijera, a u izjavi je naveo:
"Moja je uloga bila njegovanje odnosa s vladom Crne Gore na predsjedničkoj i premijerskoj razini, što je bila moja dunost kao premijera Malte." Rekao je i da, koliko je njemu poznato, Schembri nije bio uključen u pregovore o projektu, zaključuje Reuters.
0 ( + )
*
Samsung seli dio proizvodnje iz Kine u Vijetnam
Samsung seli dio proizvodnje iz Kine u Vijetnam
Hina
Foto: EPA
JUNOKOREJSKI tehnološki div Samsung Electronics planira ove godine prebaciti veliki dio proizvodnje zaslona iz Kine u tvornicu u Vijetnamu, objavili su u petak dravni mediji.
Samsung je najveći inozemni ulagač u Vijetnamu s ukupnim ulaganjima u iznosu od 17 milijardi dolara.
"Samsung vidi Vijetnam kao vaan ulaz u druge zemlje jugoistočne Azije te kao vezu u globalnom lancu opskrbe", izvijestio je dravni list Tuoi Tre.
"Ovim potezom Vijetnam će postati vodeći svjetski dobavljač Samsungovih zaslona“, stoji u članku.
Već proizvode dio zaslona u Vijetnamu
Junokorejski tehnološki div već proizvodi zaslone u Vijetnamu gdje ima šest tvornica i dva istraivačka i razvojna centra.
Zasloni će se proizvoditi u Samsung Electronics Complexu u vijetnamskom poslovnom središtu Ho Chi Minh Cityju, piše Tuoi Tre.
Samsung nije odmah odgovorio na Reutersov zahtjev za komentarom.
Pandemija koronavirusa izazvala je velike poremećaje u globalnim lancima nabave, a prva je na udaru bila Kina, centar svjetske industrijske proizvodnje. Stoga sve više kompanija nastoji diversificirati svoje opskrbne lance.
0 ( + )
*
VIDEO TeĹĄka prometna nesreÄa u Rusiji: Kamion se zaletio u kolonu, dvoje poginulih
VIDEO Teka prometna nesreća u Rusiji: Kamion se zaletio u kolonu, dvoje poginulih
Index Vijesti
Screenshot: index
DVIJE su osobe poginule, a sedam ih je ozlijeđeno nakon što je kamion naletio na pet drugih vozila u Rusiji.
Video: Ruptly
Sve se dogodilo na autocesti M-5 Ural u regiji Čeljabinsk.
Snimke nadzornih kamera prikazuju kako se kamion zabija u skupinu vozila.
Neka od njih su potpuno uništena u trenutku naleta. Vjeruje se kako je vozač izgubio kontrolu nad kamionom zbog kvara na kočnicama.
Lokalni tuitelj naredio je istragu, a nesreću istrauje ministarstvo unutarnjih poslova.
0 ( + )
*
Malala diplomirala na Oxfordu
Malala diplomirala na Oxfordu
Hina
Foto: EPA
GODINE 2012. talibani su je pokušali ubiti kada se vraćala kući iz škole u Pakistanu. Malala Yousafzai, svjetski simbol borbe za pravo na obrazovanje, objavila je da je diplomirala na Sveučilištu Oxford.
„Teško mi je reći koliko sam sretna i zahvalna sada kada sam dobila diplomu iz filozofije, politike i ekonomije na Oxfordu”, objavila je mlada 22-godišnjakinja na Twitteru. Uz poruku je objavila i fotografije na kojima se vidi kako slavi uz kolače s rodbinom.
„Ne znam što ću sada. Za sada će to biti Netflix, čitanje i spavanje”, dodala je.
Malala je na prestino sveučilište primljena 2017. nakon što je završila srednju školu u Birminghamu. U tom je gradu 2012. pronašla utočište sa svojom obitelji nakon talibanskog napada u kojem je bila teško ozlijeđena.
Hard to express my joy and gratitude right now as I completed my Philosophy, Politics and Economics degree at Oxford. I don’t know what’s ahead. For now, it will be Netflix, reading and sleep. đ´ pic.twitter.com/AUxN55cUAf
Malala je svoju borbu započela 2007. kada su talibani nametnuli svoju vladavinu u njezinoj dolini Swar, do tada mirnom turističkom području.
S 11 godina, ta kći direktora škole i nepismene majke vodila je blog na BBC-jevoj stranici na jeziku urdu. Pod pseudonimom Gul Makai, u njemu je pisala o ozračju straha koje vlada u njezinoj dolini. Došla je na zao glas i talibani su odlučili eliminirati je, optuivši je da širi „zapadnu propagandu”.
S 15 godina dobila je metak u glavu i rame u napadu na školski autobus kojim je išla u školu u Mingori, u dolini Swat. Od tada je postala ikona borbe za pravo ena na obrazovanje, a 2014., sa samo 17 godina, dobila je Nobelovu nagradu za mir.
0 ( + )
*
Novo istraĹživanje: Koronavirus se u Italiji pojavio joĹĄ u prosincu proĹĄle godine
KORONAVIRUS
Novo istraivanje: Koronavirus se u Italiji pojavio jo u prosincu prole godine
Hina
Foto: EPA
KORONAVIRUS se pojavio u sjevernom dijelu Italije još u prosincu prošle godine, dva mjeseca prije nego što je potvrđen prvi slučaj zaraze, objavio je talijanski Institut za otpadne vode (ISS) koji je to i otkrio.
Istraivači su pronašli genetske tragove Sars-Cov-2 virusa u uzorcima otpadnih voda prikupljenim u Milanu i Torinu potkraj prošle godine te u Bologni u siječnju, stoji u izjavi ISS-a u koju je AFP u petak imao uvid.
Prvi slučaj zaraze koronavirusom otkriven je u Italiji sredinom veljače.
Rezultati istraivanja, kako ih tumače u ISS-u, pomoći će u razumijevanju načina na koji se virus počeo širiti Italijom. Iz Instituta su također naveli kako je to potvrda do sada prikupljenih dokaza na međunarodnoj razini da uzorci iz kanalizacije mogu posluiti kao sredstvo za rano otkrivanje zaraza.
ISS-ova stručnjakinja za kvalitetu voda Giuseppina La Rosa i njezin tim istraili su 40 uzoraka otpadnih voda od oktobara 2019. do veljače 2020. godine.
Rezultati potvrđeni u dva različita laboratorija i s dvije različite metode utvrdili su prisutnost koronavirusa u uzrocima iz Milana, Torina i Bologne u prosincu prošle odnosno siječnju ove godine.
Uzorci uzeti u oktobaru i studenom 2019. bili su negativni na koronavirus.