Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Nadzorne kamere snimile bolivijskog političara kako siluje ženu u regionalnom parlamentu!
Ilustracija: Youtube
BOLIVIJU, ali i ostatak svijeta, šokirala je snimka na kojoj političar Domingo Alcibia Rivera siluje onesviještenu ženu na podu dvorane regionalnog parlamenta.
Događaj je snimljen 20. prosinca kada je Rivera s drugim političarima bio na blagdanskoj zabavi te navodno previše popio.
Upozoravamo čitatelje da je snimka uznemirujuća. Vidi se žena koja leži na stolcu, a političar dolazi i gasi svjetlo, skida je sa stolca i siluje. Nakon toga se miče s nje i oblači hlače, žena se ponovno počinje micati, a on je vraća na stolac.
Nakon toga su ljudi ušli u sobu kako bi provjerili što je s njom. Žena je pokušala ustati, ali je pala na pod, pa se pretpostavlja da je bila pijana.
Rivera tvrdi da nije bilo silovanja. Rekao je da će sudjelovati u istrazi. Etički odbor ga je izbacio iz stranke zajedno s još jednim političarem koji je bio uključen u incident. Bolivijski tužitelji će poduzeti pravne akcije i protiv medija koji su objavili snimku jer su time ugrozili žrtvu.
Obama položio prisegu za drugi mandat
Foto: AFP
BARACK OBAMA je na privatnoj ceremoniji u Bijeloj kući položio zakletvu za drugi predsjednički mandat, javlja AP.
Ceremoniji su nazočili samo članovi Obamine obitelji i novinari koji su bili pozvani da o tome izvijeste. Svečana ceremonija prisege održat će se u ponedjeljak u američkom Kongresu, kada će Obama održati i svoj inauguracijski govor.
Očekuje se da će Obamina inauguracija u Washingtonu privući oko 800.000 ljudi. Kada je Obama polagao svečanu prisegu za prvi mandat, privukao je više od 1,8 milijuna ljudi.
Namjerava potpuno iskorijeniti dječju paralizu: Bill Gates će 95 posto bogatstva dati u humanitarne svrhe
Foto: AFP
IAKO je već donirao 28 milijardi dolara, Bill Gates je odlučio potpuno iskorijeniti dječju paralizu, jednakom ustrajnošću kojom je gradio Microsoft.
Njegovo se bogatstvo procjenjuje na 65 milijardi dolara, što više od hrvatskog godišnjeg BDP-a. Kako je istaknuo u intervjuu za britanski The Telegraph, njegova sadašnja misija je je potrošiti novac s ciljem produženja života onima koji imaju manje sreće od njega.
"Imam hrane i odjeće, i odjeća mi ne treba ni za što drugo. U potpunosti ću ga iskoristiti da izgradnju organizacije i pružanje pomoći najsiromašnijima", rekao je.
Iako je izgradio zavidnu karijeru i zaradio basnoslovno bogatstvo, sa svojih 57 godina još je uvijek nemirna duha i želi više: Potpuno iskorijeniti dječju paralizu.
"Sretno smo što toliko imamo i što toliko možemo dati"
"Supruga i ja smo dugo razgovarali o tome što ćemo učiniti s bogatstvom. Sretni smo što toliko imamo i što toliko možemo dati, na način koji će imati najveći utjecaj na svijet. Fokusirali smo se na najsiromašnije, kojima je potrebno cijepljenje", rekao je te istaknuo da se posebno usredotočio na dječju paralizu.
"Potrebno je cijepiti preko 90 posto djece kako bi se bolest prestala širiti i broj oboljenih će se s vremenom nestati. Kada smo počeli, imali smo 400 hiljada nove paralizirane djece godišnje. Sada smo došli na manje od hiljadu", rekao je.
"Cijelo radno vrijeme posvetit ću svojoj humanitarnoj organizaciji. Još uvijek pomalo radim u Microsoftu. Imam dvije karijere i sretan sam što su obje tako uspješne. Rekao je da će svojoj humanitarnoj organizaciji u sljedećih nekoliko godina dionirati 95 posto svoga bogatstva. "Ne radi se ni o kojoj vjeri, radi se o ljudskom dostojanstvu i jednakosti. Zlatno je pravilo da svaki život jednako vrijedi i da se prema ljudima trebamo odnositi onako kako želimo da se oni odnose prema nama", završio je.
Nagli rast broja stanovnika, a nije baby boom: Koliko Njemačkoj trebaju doseljenici?
Ilustracija: AFP
BROJ stanovnika Njemačke se protekle godine znatno povećao. Ne radi se o još jednom baby boomu, već o strancima koji su doselili u Njemačku. Taj trend otvara nove mogućnosti, ali krije i rizike, piše Deutsche Welle.
Njemačka privlači stotine hiljada doseljenika iz raznih krajeva svijeta. Među njima je veliki broj građana Europske unije s juga i istoka Europe. Prošle godine se u Njemačku doselilo oko 300.000 više ljudi nego što se iz nje iselilo. Zbog toga se broj stanovnika sada, prema podacima njemačkog Zavoda za statistiku, popeo na gotovo 82 milijuna. Većina pridošlica stanuje u blizini velikih gradova, poput Kölna, Frankfurta ili Münchena, dok se u ruralnim krajevima zemlje porast stanovništva gotovo i ne primjećuje.
Potrebna - kultura dobrodošlice
Veliki broj Grka, Španjolaca ili Bugara vjeruje da im je selidba u Njemačku jedina šansa da dođu do posla. U njihovim zemljama vlada visoka nezaposlenost i nema izgleda da će uskoro biti bolje. Još se stoga više razočaraju kada ih u Njemačkoj ne dočekaju raširenih ruku. Pored konkretnih pravnih koraka, Njemačka treba i novu "kulturu dobrodošlice", kaže Steffen Kröhnert iz Berlinskog instituta za stanovništvo i razvoj, što znači da doseljenici ne bi trebali u kojekakvim zavodima satima čekati na kojekakve potvrde i da se ne bi trebali osjećati svedeni na brojeve.
"Njemačka se u prošlosti često znala izolirati, a potrebni su nam dobro obrazovani migranti, dakle moramo im pojednostavniti priznavanje kvalifikacija u Njemačkoj i dati im mogućnost da ovdje ostanu sa svojim obiteljima", ukazuje Kröhnert.
Njemačka profitira od doseljenika
Trenutni val doseljenika prije svega čine visoko obrazovani ljudi: inženjeri, akademici, stručnjaci. Od toga profitira njemačka privreda, a time i cijelo društvo. Dugoročno bi, međutim, bilo pogrešno koncentrirati se samo na visoko obrazovane, upozorava Kröhnert: "Njemačkoj nisu potrebni samo inženjeri, potrebni su joj, na primjer, i ljudi koji će njegovati stare i nemoćne osobe."
Prije su doseljenici učili njemački na takozvanim tečajevima za strance koji se danas zovu "integracijski tečajevi". Ali novoj generaciji doseljenika trebaju specijaliziraniji i individualniji tečajevi, smatra Günter Heinecker iz škole stranih jezika Arenalingua. "Njima se nude radna mjesta inženjera, znanstvenika, liječnika ili njegovatelja, a naravno da jednom liječniku treba drukčije znanje njemačkog nego jednom znanstveniku ili nekome tko radi u gastronomiji."
U većini područja je poslodavcu ostavljeno na izbor hoće li poslati svog djelatnika-stranca na tečaj njemačkog. Ali postoje i područja, na primjer zdravstvo, gdje je zakonski propisano da liječnici, bolničari i medicinske sestre moraju imati određenu razinu znanja njemačkog. To je jedan od razloga što je broj polaznika tečajeva proteklih godina naprosto eksplodirao, kaže Heinecker.
Integracija umjesto subkulture
Migranti koji dolaze iz Europske unije često se žele zaposliti i uključiti u društveni život pod svaku cijenu, primjećuje Steffen Kröhnert. Tako za njih ne postoji opasnost da će unutar Njemačke stvoriti vlastitu subkulturu koja će se izolirati od ostatka zemlje.
Dolazak radne snage iz inozemstva ima i jednu nuspojavu koja se ne vidi na prvi pogled: ono što Njemačka dobiva, zemlje iz kojih doseljenici dolaze - gube. To se na primjer odražava i na državni budžet za socijalna davanja: u Njemačkoj je situacija opuštenija zbog toga što dolaze kvalificirani radnici iz inozemstva, ali njihove domovine pate zbog "odljeva mozgova". U pojedinim južnoeuropskim zemljama broj mladih se ionako smanjuje zbog vrlo niske stope nataliteta. Kratkoročno gledano te zemlje imaju manji problem nezaposlenih, ali u budućnosti neće imati dovoljno radne snage da se gospodarski ponovno osove na noge.
Za stručnjake poput Steffena Kröhnerta iz berlinskog Instituta za stanovništvo i razvoj doseljavanje predstavlja veliku šansu za njemačko društvo. Ali s jedne strane, domaće stanovništvo treba još bolje pripremiti da prihvati nove sugrađane, a s druge strane već treba razmišljati o idućoj gospodarskoj krizi. Pouka se može izvući iz španjolskog primjera, kaže Kröhnert: "U jednom razdoblju 2005. godine doseljenici su se masovno zapošljavali jer su bili neophodni građevinskoj industriji – ali su oni bili i među prvima koji su izgubili posao. Slična opasnost postoji i u Njemačkoj, u fazi gospodarskog pada upravo doseljenicima prijete socijalni problemi", rekao je.
Nakon 40 dana odmora zastupnici se vraćaju na posao
Foto:
NAKON 40-ak dana odmora, u srijedu se okupljaju saborski zastupnici na 7. plenarnoj sjednici. 46 točaka je na dnevnom redu. Među njima i zakon koji predviđa da se zastupnici po isteku mandata vrate na staro radno mjesto.
Radit ćemo više i duže, najavio je nakon saborskog Predsjedništva šef Parlamenta Josip Leko.
"Nadam se da će ideja biti oživotvorena u Saboru i da će Sabor punom parom raditi ponedjeljkom i utorkom", rekao je Leko.
"Treba njegovati parlamentarnu demokraciju i jačati ulogu Sabora", kaže HDSSB-ov Dinko Burić.
S tim se slaže i SDSS-ov Milorad Pupovac koji misli i da Sabor treba raditi više.
"Striktan raspored obaveza zastupnika prema sjednicama klubova, odbora, prema plenarnoj sjednici i danu kada se izglasavaju zakoni. To je sasvim sigurno naša obveza. Ta obaveza će povući sa sobom i bolje pretpostavke za rad zastupnika, da barem imaju stol za koji će sjesti", rekao je Pupovac.
A da se zastupnici mogu vratiti za stari stol po isteku mandata pobrinula se Vlada. Na Saboru je da da zeleno svjetlo konačnom prijedlogu zakona o pravima državnih dužnosnika prema kojem će se svi državni dužnosnici, ali i zastupnici, po prestanku obnašanja dužnosti moći vratiti na svoje staro radno mjesto. Ako se radi o državnom i javnom sektoru to će ići automatizmom, a ako je riječ o privatnom onda će se s poslodavcima potpisati poseban ugovor.
"S time da u roku od 45 dana, nakon što zastupnik postavi zahtjev za povratak na svoje radno mjesto, poslodavac je dužan donijeti odluku. Također reguliramo ovaj dio ako se to ne desi, da se onda ima pravo koristiti onaj institut šest plus šest", pojasnio je ministar rada Mirando Mrsić. Osim ove, još je 45 točaka na dnevnom redu. Sabor bi na 7. sjednici koja bi trebala trajati četiri tjedna trebao donijeti Zakon o porezu na motorna vozila prema kojem će biti jeftiniji automobili s manjom emisijom štetnih plinova. Zakon o stambenoj štednji donosi pak manje poticaje. Niz je izvješća na dnevnom redu. Raspravljat će se i o radu Vlade, a prvi okršaj pozicije i opozicije, kao i uvijek počinje aktualnim prijepodnevom. Oporbeni HDZ je funkcioniranje Sabora u 2012. ocijenio lošim, a posebno su im smetali istupi premijera. Nastavak je zakazan za srijedu u 9,30.
Šokantna snimka: Na konferenciji za novinare uperio pištolj u čelnika stranke bugarskih Turaka
Video: Youtube
MUŠKARAC je tokom konferencije za novinare u Sofiji skočio na pozornicu i uperio pištolj u čelnika turske stranke MRF u bugarskom glavnom gradu Sofiji.
Ahmed Dogan se iz napada izvukao neozlijeđen i zasad nije jasno zašto mu je napadač zaprijetio.
Televizijska snimka prikazuje muškarca koji je iskočio iz publike usred govora dugogodišnjeg 58-godišnjeg čelnika stranke. Ubrzo su ga svladali zaštitari.
"Ahmed Dogan je dobro. Sve je pod kontrolom", rekao je član stranke Ceyhan Ibryamov novinarima. Policija je priopćila da je uhapsila 25-godišnjeg muškarca iz grada Burgasa koji je uz pištolj imao i dva noža.
Liberalna stranka MRF predstavlja tursku manjinu, kao i ostale muslimane koji čine oko 12 posto bugarskog stanovništva. Dogan je jedna od utjecajnijih političkih osoba u toj zemlji, javlja Reuters.
HNS osudio napad na sestrinsku stranku
Na napad je reagirao HNS. "Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati najoštrije osuđuje subotnji napad i pokušaj ubojstva predsjednika sestrinske bugarske liberalne stranke MRF Ahmeda Dogana tokom stranačkog kongresa održanog u Sofiji. Napad, na sreću, nije uspio i u njemu nitko nije ozlijeđen.
HNS i ovim putem šalje podršku svojim bugarskim kolegama i potporu u njihovom daljnjem političkom djelovanju. Ovakav sramotni čin ne smije obeshrabriti sve one koji vjeruju u liberalnu ideju i njene temeljne vrijednosti, slobodu misli, govora i političkog djelovanja", stoji u priopćenju.
Hrvatska priznala sirijsku oporbu kao jedinu legitimnu vlast u Siriji
Foto: AFP
IZ HRVATSKOG Ministarstva vanjskih i europskih poslova izvijestili su kako je Hrvatska priznala oporbene snage u Siriji kao legitimnu vlast.
"Kako je i najavljivano, Republika Hrvatska donijela je odluku o priznanju Nacionalne koalicije za opozicijske i revolucionarne snage kao jedinog legitimnog predstavnika sirijskog naroda. Hrvatska smatra da će Koalicija pridonijeti uspostavi temelja za političku tranziciju u Siriji što će dovesti do stvaranja uvjeta za razvoj Sirije kao demokratske države koja će poštivati temeljna ljudska i građanska prava", stoji u priopćenju MVEP.
"Hrvatska izražava zabrinutost nastavkom dramatičnog povećanja nasilja u Siriji i teške humanitarne situacije civilnog stanovništva te velikog broja izbjeglih u susjedne države. Također, Republika Hrvatska pruža snažnu podršku posebnom izaslaniku UN-a i Arapske lige Lakhdaru Brahimiju u naporima za pokretanje mirovnog procesa i pronalaženje političkog rješenja za sirijsku krizu temeljem Ženevskog sporazuma", navodi se.
"Ključnim smatramo koordinaciju svih međunarodnih čimbenika u rješavanju sirijske krize u cilju što skorijeg prekida nasilja te zaustavljanja daljnje humanitarne katastrofe i mogućih pogubnih posljedica za regiju", dodaje se u priopćenju.