Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Turska je žestoko napala Siriju. Je li ovo početak novog velikog krvoprolića?
Turska je žestoko napala Siriju. Je li ovo početak novog velikog krvoprolića?
Foto: Getty Images
TURSKA vojska pokrenula je ovog vikenda žestoke zračne napade na kurdske položaje u Siriji, a to bi moglo izazvati nove velike probleme, kako u ovoj ratom opustošenoj zemlji, tako i na međunarodnoj sceni.
Naime, kako napominju BBC i CNN, turski bi napad na kurdske položaje Erdogana mogao dovesti u izravni sukob s SAD-om. No, to nije nešto što Erdoganu nije bilo poznato i prije nego je napade pokrenuo. Na ovaj (ne)očekivani potez Turske ni Rusija ne gleda s odobrenjem.
Turska u Kurdima vidi teroriste
Turska u prvom redu želi onemogućiti stvaranje bilo kakve kurdske države, jer bi je to dovelo u nezgodnu situaciju i unutar vlastitih granica, gdje već desetljećima traje borba protiv kurdskih separatista iz PKK-a. Turska stoga Kurde, kako one unutar države, tako i one na sjeveru Sirije, smatra teroristima te ih želi potisnuti što dalje od grada Afrina, važne strateške točke nedaleko južne turske granice.
Afrin je grad koji se nalazi sjeverno od Alepa, točno na mjestu gdje tursko - sirijska granica u obliku slova "u" ulazi u turski teritorij, napuštajući relativno ravnu, nekoliko stotina kilometara dugačku graničnu crtu. Upravo zbog svog geografskog položaja, Turci vide prijetnju u kurdskoj kontroli Afrina.
Žestoki zračni napadi pokrenuti su u petak i subotu. Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu kazao je kako su svi akteri, uključujući sirijsku vladu, obaviješteni unaprijed o napadu. Sirija je to demantirala. Turska je kazala kako su cilj napada bili Kurdi (YPG) i džihadisti Islamske države, iako ISIS-a u ovim krajevima trenutno ima jako malo, u tragovima. Reuters je objavio kako je pogođeno 108 ciljeva pod kontrolom Kurda. O eventualnim žrtvama još nema podataka.
No, cijela bi situacija mogla dodatno eskalirati i to ako se Turska, uz zračne napade, odluči i na kopnenu ofenzivu na položaje YPG-a, odnosno Kurda u Siriji. Štoviše, Tayyip Erdogan u više je navrata zaprijetio kopnenom ofenzivom.
Turski ministar obrane Nurettin Canikli ocijenio je u petak da je vojna operacija "de facto počela", ali je potvrdio da kopnene postrojbe još nisu ušle na sirijski teritorij. No, zato su se počele kretati snage Slobodne sirijske armije kojima odgovara turska intervencija.
YPG je najavio borbu do posljednjeg čovjeka.
"YPG i civili branit će Afrin do zadnjeg trenutka", rekao je Rizan Habou iz Sirijskog demokratskog vijeća za BBC. Dodao je i da se ljudi u Afrinu skrivaju u skloništima.
Kako će reagirati SAD?
Kurdsko - turski sukob nije ništa novo. Dapače, priča je to koja traje desetljećima. Ali, u cijeloj priči bit će zanimljivo vidjeti kakav će stav zauzeti SAD. Oni su cijelo vrijeme rata u Siriji, od samog početka, veliki saveznici sirijskih Kurda, dok su istovremeno i saveznici Turaka, uz uspone i padove u međusobnim odnosima. SAD je naoružavao kurdske saveznike pomažući njihovu borbu protiv ISIS-a. Sad kad je ISIS praktički poražen, Kurdi će ovo isto oružje upotrijebiti možda baš protiv Turaka. Dapače, turski napad dolazi svega nekoliko dana nakon što je SAD najavio da će sa sirijskim Kurdima izraditi snažniju obrambenu mrežu kako bi se onemogućio povratak ISIS-a.
"SAD podcjenjuje razmjer trenutnog jaza i ono što je potrebno da bi se premostio. SAD nastavlja temeljiti svoju politiku na mitu da sirijsko-kurdski YPG nije povezan s PKK-om, i posljedično s internom pobunom u Turskoj. Turska će nastaviti eskalirati dok se američka politika ne prilagodi stvarnosti", ocjenjuje Elizabeth Teoman, analitičarka za Tursku iz Instituta za proučavanje rata za Newsweek.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"SAD vjerojatno neće vojno odgovoriti na turski napad na Afrin, ali će pokušati odvratiti turski napad na Manbidž (sirijski grad također pod kontrolom SDF-a) koji je Erdogan također zaprijetio zauzeti silom. Glavna briga za američke snage u Siriji sada će biti da zauzda naknadnu eskalaciju između Turske i sirijsko-kurdskog YPG-a, koji je zaprijetio uzvraćanjem napada širokih razmjera ako Turska napadne", ocjenjuje Jennifer Cafarella iz istog instituta.
A što će reći Rusija?
BBC-jev dopisnik iz Turske Mark Lowen kaže da je rizik od otvaranja nove velike fronte jako velik. Erdogan je odlučan da kurdske snage odbaci što dalje od granice i tako ih odvoji, ili barem udalji, od kurdskih snaga PKK-a koje djeluju unutar Turske.
Međutim, napad na sirijske Kurde vodi ga izravno u sukob sa SAD-om s kojim sjede u NATO-u.
Važno je spomenuti da u okolici Afrina i Rusija ima svoje trupe. Službena Moskva zasad je dosta neodlučna i kratko su se osvrnuli na turske napade rekavši da će se o ovoj temi raspravljati u UN-u. Jasno, nešto se pita i Siriju. Za Asadovu vladu turski upad je kršenje suvereniteta bez obzira na to što su isti ti Kurdi koje Erdogan napadao ujedno i prijetnja Asadu.
Ruski senator Frants Klintsevich za agenciju Interfax rekao je da će Rusija reagirati samo ako ruske baze u Siriji budu ugrožene. Dodao je kako je Rusija ovdje stavljena u tešku situaciju jer ima "dobre odnose s Damaskom i Ankarom". Drugim riječima, Rusi se ne žele miješati. Barem ne zasad. Dapače, Turska je zatražila od Rusije da im omogući korištenje zračnog prostora iznad Afrina koje kontroliraju ruske snage.
Tako se Moskva našla u sličnoj, nezavidnoj poziciji kao SAD. SAD je ujedno saveznik Turske i Kurda koji međusobno ratuju. Moskva je posljednjih mjeseci u dobrim odnosima s Turskom, koja je nepozvana s vojskom upala na teritorij kojeg Asad smatra svojim.
Oko ovog pitanja već je došlo do kontakta između SAD-a i Rusije. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je tokom subote telefonski razgovarao s američkim kolegom Rexom Tillersonom, navelo je rusko ministarstvo vanjskih poslova.
Lavrov i Tillerson su razgovarali o stanju u Siriji, o pitanjima povezanim s mjerama osiguranja stabilnosti na sjeveru zemlje, navelo je ministarstvo na svojoj službenoj stranici na Facebooku.
Šefovi ruske i američke diplomacije su također spomenuli pitanja procesa mirnog rješenja sukoba u Siriji pod okriljem UN-a, posebice u kontekstu Kongresa sirijskog nacionalnog dijaloga koji će biti održan krajem siječnja u Sočiju, prema istom izvoru.
Taj razgovor je održan na američku inicijativu, dodaje se. No, ništa konkretnije o ovom razgovoru nije objavljeno.
Prijeti li Siriji novo veliko krvoproliće?
U ratu u Siriji zasad je poginulo više od pola milijuna ljudi. Nakon nestanka ISIS-a jasno je da rat nije ni blizu kraju. Dapače, svaka strana sada želi uzeti što veći dio kolača i ojačati svoj utjecaj na račun onih drugih. Još kad se u računicu uključe svjetske sile koje imaju svoje interese, jasno je da rat u Siriji nije ni blizu kraja.
Dapače, lako je moguće da se stvari posve otmu kontroli, posebno u slučaju ako bi turska vojna čizma zagazila na sirijski teritorij.
*
Papa je u Čileu branio biskupa optuženog za zataškavanje pedofilije, a žrtve nazvao klevetnicima. Zašto?
Papa je u Čileu branio biskupa optuženog za zataškavanje pedofilije, a žrtve nazvao klevetnicima. Zašto?
Foto: FAH
PAPA Franjo slovi kao najliberalniji i najmoderniji papa u novijoj povijesti, sušta suprotnost svom prethodniku Benediktu XVI. i reformator skandalima i dogmama opterećene Katoličke crkve. No njegov otresiti ispad u kojem je žrtve svećenika pedofila nazvao klevetnicima jer optužuju čileanskog biskupa za zataškavanje pedofilije u Crkvi izazvao je brojne reakcije javnosti.
Podsjetimo što je Papa odgovorio pri posjetu Čileu, kada su ga novinari upitali za biskupa Juana Barrosa, kojeg žrtve svećenika-pedofila Fernanda Karadime optužuju za zataškavanje njegovih zločina: “Nema ni jednog jedinog dokaza protiv njega (biskupa Barrosa). To je sve kleveta. Je li to jasno? Kada mi netko donese dokaze protiv biskupa Barrosa, onda ćemo razgovarati.”
Optuženog biskupa zaredio upravo papa Franjo
Zanimljivo je da je Karadima bio mentor Barrosu kojeg je za biskupa grada Osorna zaredio upravo papa Franjo 2015. Papa je bio metom kritika i tada, a ceremonija njegova zaređenja morala je biti skraćena zbog prosvjeda u katedrali. Karadima je pak 2010. javno optužen za seksualno zlostavljanje nekoliko dječaka tinejdžera u glavnom gradu Čilea, Santiagu.
Vatikan je prihvatio optužbe i u internom procesu osudio ga na “doživotnu pokoru i molitvu u Vatikanu”. Za kazneni progon već je nastupila zastara, iako je čileanski tužitelj potvrdio da su svjedočanstva žrtava “istinita i pouzdana”.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Juan Carlos Cruz, jedna od žrtava svećenika-pedofila, tvrdi da je Barros bio prisutan kad je Karadima ljubio i dirao njega i drugog dječaka. No Papa očito ne želi ni čuti za to, zbog čega Cruz smatra da se “ništa nije promijenilo i da je njegova isprika (zlostavljanima) isprazna”, kako je napisao u objavi na Twitteru. Drugi zlostavljani muškarac, James Hamilton, rekao je na konferenciji za novinare da je odgovor pokazao “nepoznato lice” Pape. “Ono što je Papa danas napravio uvredljivo je i bolno, i ne samo protiv nas, nego protiv svih koji traže kraj zlostavljanja”, dodao je.
Ispričava se zbog svećenika pedofila, a brani biskupe koji ih je štitio?
Papin defenzivni i poricateljski stav još je neshvatljiviji s obzirom na to da se pri istom posjetu, neposredno ranije, osobno ispričao žrtvama zlostavljanja, navodno uz suze, i poručio im da “osjeća bol i sram” oko ovog crkvenog skandala s pedofilijom, samo jednog u nizu. “Ispravno je tražiti oprost i poduzeti svaki napor da bi podržali žrtve (svećeničkog zlostavljanja)", rekao je. Američka nevladina udruga Bishop Accountability tvrdi da je gotovo 80 svećenika u Čileu optuženo za zlostavljanje djece, samo od 2000. do danas.
No koliko god Papina izjava izgledala kao zaokret, on je zaredio biskupa Barros unatoč kritikama. Štoviše, tada je prosvjednike izvrijeđao u stilu potpuno nespojivim s njegovim liberalnim imidžem: kao “ljevičare i budale”. Pri ovom posjetu Čileu, 35 župljana Karadimine župe stalo je uz put kojim se Papa s pratnjom kretao, s transparentom: “(Nismo) ni ljevičari ni budale”.
"Vrijeme za ispričavanje i oprost je gotovo"
Cruz se još oštrije izrazio. “Vrijeme za ispriku i oprost je gotovo. Isprika nije dovoljna za žrtvu. Ono što želimo od Pape je da poduzme akciju. Postoje konkretne stvari koje može napraviti, poput smjenjivanja svećenika optuženih i osuđenih od čileanskog pravosuđa, kao i biskupa koji su prikrivali zlostavljanje”, rekao je za BBC.
Teoretski, moguće je da je biskup Barros zaista nevin i da ga Papa brani jer je siguran u njegovu nevinost. No ipak se izglednijim čini da je Papa spreman preuzeti odgovornost i poduzeti mjere za svećenike-pedofile, ali ne i za njihove nadređene, biskupe i kardinale koji su ih godinama štitili, prikrivali njihove zločine i premještali ih iz župe u župu, gdje su nastavljali zlostavljati djecu. Drugim riječima, čini se da odgovornost seže samo do niže razine, dok je crkveni vrh i dalje nedodirljiv kad je sustavna pedofilija i njeno prikrivanje u pitanju, s Papom "reformatorom" ili bez njega.
Tome u prilog svjedoči i drugi kontroverzan slučaj, onaj bostonskog biskupa i vatikanskog kardinala Bernarda Lawa koji je 2002. bio prisiljen dati ostavku nakon što je istraga Boston Globea pokazala da je prikrivao pedofiliju među svojim svećenicima i dopuštao im da nastave svećeničku službu. Law je i sam doveden u Vatikan, gdje je umro prošlog mjeseca. Unatoč optužbama, kardinal Law je dobio sprovod s najvišim počastima, uz misno slavlje u Bazilici Svetog Petra u Vatikanu. Misu je služio kardinal Angelo Sodano, dekan kardinalskog zbora, a papa Franjo vodio je ceremoniju “posljednje pohvale”.
*
VIDEO, FOTO Tisuće žena diljem svijeta prosvjeduju protiv Trumpa: "Naš gumb je veći od tvog"
VIDEO, FOTO Tisuće žena diljem svijeta prosvjeduju protiv Trumpa: "Naš gumb je veći od tvog"
Screenshot: YouTube
TISUĆE žena izašle su na ulice diljem svijeta kako bi prosvjedovale protiv Donalda Trumpa, godinu dana nakon masovnog prosvjeda zbog njegove inauguracije.
Prosvjed pod nazivom Ženski marš organiziran je diljem SAD-a, u New Yorku, Washingtonu, San Franciscu i stotinama drugih gradova. Marš se održava i diljem Europe te u Pekingu, Sydneyju i drugim gradovima. Sutra se očekuju prosvjedi u najmanje 34 države.
"Ljudi su bili prokleto bijesni prošle godine i prokleto su bijesni ove godine"
"Ljudi su bili prokleto bijesni prošle godine i prokleto su bijesni ove godine", izjavila je Tamika Mallory, jedna od predsjednica odbora Ženskog marša. Ženama su se pridružili i mnogi muškarci koji ne žele Trumpa za predsjednika.
Trumpove odluke protiv kojih prosvjeduju uključuju ograničenja u pružanju zdravstvenih usluga te stav protiv abortusa. Trump je u petak izrazio svoju potporu "Hodu za život" u Washingtonu, gdje se održava najveći prosvjed žena. Okupljeni se također protive Trumpovom ukidanju programa DACA za ilegalne imigrante koji su u SAD ušli kao djeca te sve većoj diskriminaciji i rasizmu u državi.
"Ovdje se ne radi samo o ženskim, već o ljudskim pravima"
Na društvenim medijima objavljene su fotografije prosvjeda diljem SAD-a i Europe. Prosvjednice u Rimu držale su transparente s natpisima "Naš gumb je veći od tvog". Snimke prosvjeda pokazuju hiljade žena na ulicama američkih gradova. CNN-ov reporter izjavio je iz New Yorka:
"Ovo se zove Ženski marš, ali zapravo pokriva niz problema. Ljudi se ovdje bore za jednaka prava za imigrante, osobe s invaliditetom, ljude različitih religija i rasa. Ovdje se ne radi samo o ženskim, već o ljudskim pravima".
Trump: Izađite i proslavite neviđen uspjeh i bogatstvo
Predsjednik Trump objavio je na Twitteru: "Predivno vrijeme diljem naše sjajne zemlje, savršen dan za sve žene da marširaju. Izađite i proslavite povijesne trenutke i neviđen ekonomski uspjeh te stvaranje bogatstva u posljednjih 12 mjeseci. Najniža nezaposlenost žena u 18 godina!".
Korisnici društvenih medija brzo su mu odgovorili: "Vaše sramotno ponašanje i komentari inspirirali su milijune žena diljem države na mobilizaciju".
Beautiful weather all over our great country, a perfect day for all Women to March. Get out there now to celebrate the historic milestones and unprecedented economic success and wealth creation that has taken place over the last 12 months. Lowest female unemployment in 18 years!
Turska počela operaciju protiv sirijskih Kurda, kako će reagirati Amerikanci i Rusi?
Turska počela operaciju protiv sirijskih Kurda, kako će reagirati Amerikanci i Rusi?
Foto: FAH
TURSKA vojska objavila je da je danas izvela nove napade na kurdske snage YPG-a na sjeveru Sirije.
Turske oružane snage potvrdile su da su izvele udare na položaje YPG-a koji su bili "legitimna obrana", zbog ranijih napada u sirijskoj regiji Afrin, pod kontrolom kurdske milicije koju Ankara smatra terorističkom organizacijom. Slični udari već su izvedeni u petak, potvrdio je YPG.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan zaprijetio je u nekoliko navrata zadnjih dana da će izvesti zajedničku kopnenu vojnu operaciju sa sirijskim pobunjenicima kako bi otjerali YPG iz područja Afrina.
Kopnene snage još nisu ušle u Siriju
Turski ministar obrane Nuretin Canikli ocijenio je u petak da je vojna operacija "de facto počela" ali je potvrdio da kopnene postrojbe još nisu ušle na sirijski teritorij.
Turska je ranije izjavila da se Rusija ne bi trebala protiviti turskoj vojnoj operaciji u ovoj enklavi kurdskih pobunjenika koje optužuje za povezanost s Radničkom partijom Kurdistana, terorističkom organizacijom koja već desetljećima ratuje s turskom vladom na jugoistoku te zemlje. Turski ministar vanjskih poslova Mehmet Cavusoglu naveo je i kako će njegova zemlja koordinirati svoje zračne akcije u Afrinu s Rusijom i Iranom, vjerojatno kako ne bi došlo do sukoba zračnih snaga.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Ruske snage još uvijek se nalaze u Afrinu
Ipak, Sirijski opservatorij za ljudska prava izvijestio je jučer kako se ruske snage još nisu povukle iz područja oko Afrina, gdje su vojno prisutne već duže vrijeme. Višestruki izvori javljaju za SOHR da su stotine sirijskih pobunjenika pod podrškom turskih snaga, koje čine sastavni dio operacije "Štit Eufrata" na sjeveru Sirije, sa sjevera provincije Alep kroz turski teritorij prebačene do sjeverne i zapadne turske granice s enklavom Afrin. Isti izvori tvrde da će se operacije izvršiti na najmanje 10 frontova, uz masovno sudjelovanje turskih snaga.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov također je na jučerašnjoj press-konferenciji u New Yorku potvrdio da se Rusija nije povukla iz Afrina. Lavrov je dodao da će Rusija, s Iranom i Sirijom, raditi na smirivanju tenzija s Turskom na tom području, napominjući kako je turska prisutnost ipak potrebna zbog terorističke prijetnje koja je i dalje aktivna.
"SAD vjerojatno neće odgovoriti na turski napad na Afrin, ali..."
Ipak, nije jasno što će ruske snage učiniti u slučaju da zaista dođe do tursko-pobunjeničke kopnene ofenzive na Afrin. Također, nejasno je kako će reagirati američke snage, s obzirom na to da kurdski YPG čini glavninu Sirijskih demokratskih snaga, pobunjeničkog saveza koji se uz podršku SAD-a bori protiv Islamske države na istoku Sirije. Sukob Turske i kurdskih pobunjenika stavlja Amerikance u nezavidan položaj jer su oboje njihovi saveznici.
"SAD podcjenjuje razmjer trenutnog jaza i ono što je potrebno da bi se premostio. SAD nastavlja temeljiti svoju politiku na mitu da sirijsko-kurdski YPG nije povezan s PKK-om, i posljedično s internom pobunom u Turskoj. Turska će nastaviti eskalirati dok se američka politika ne prilagodi stvarnosti", ocjenjuje Elizabeth Teoman, analitičarka za Tursku iz Instituta za proučavanje rata za Newsweek.
"SAD vjerojatno neće vojno odgovoriti na turski napad na Afrin, ali će pokušati odvratiti turski napad na Manbidž (sirijski grad također pod kontrolom SDF-a) koji je Erdogan također zaprijetio zauzeti silom. Glavna briga za američke snage u Siriji sada će biti da zauzda naknadnu eskalaciju između Turske i sirijsko-kurdskog YPG-a koji je zaprijetio uzvraćanjem napada širokih razmjera ako Turska napadne", ocjenjuje Jennifer Cafarella iz istog instituta.
*
Kini fali 60 milijuna žena: Mladenke vrijede i do pola milijuna kuna
Kini fali 60 milijuna žena: Mladenke vrijede i do pola milijuna kuna
Foto: 123rf
ZBOG većeg broja muškaraca nego žena u Kini, mladenke dostižu astronomske cijene, a društvo i ekonomija moraju se prilagoditi novonastaloj situaciji, piše The Economist u nedavnom članku.
Kina je patrilokalno društvo, što znači da se mladenka nakon udaje seli u muževu kuću, gdje se mora brinuti o svekrvi i svekru. Kinezi također puno više vrednuju sinove od kćeri.
Međutim, za razliku od zemalja u kojima se plaća miraz, u Kini se plaćaju mladenke. Od mladoženjinih roditelja očekuje se da plate vjenčanje i paru daju novac i imovinu, a cijene mladenki već godinama vrtoglavo rastu.
Kini fali 60 milijuna žena
Prema navodima pedesetogodišnjeg Rena iz sela Pi u predgrađu Pekinga, njegovi roditelji su za njegovu ženu dali 800 juana. Ren je sinovljevu mladu pred 12 godina platio deset puta više, a za ženu svog nedavno oženjenog mlađeg sina morao je izdvojiti čak 100.000 juana (oko 95.000 kuna).
U svijetu se na svakih 100 djevojčica rodi 105 dječaka. Budući da je muška stopa smrtnosti nešto viša od ženske, brojke se obično ujednače nakon puberteta.
Međutim, bivša kineska politika jednog djeteta narušila je prirodni omjer. Mnoge majke su u želji za sinom pobacivale ženske fetuse, pa je tako 2010. godine na svakih 100 djevojčica u Kini rođeno 119 dječaka. Demografi procjenjuju da Kini danas fali više od 60 milijuna žena.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Stari dečki s 25 godina
Istočnokineska provincija Šandong leži između metropola Pekinga i Šangaja. Omjer djevojčica i dječaka u provinciji početkom desetljeća iznosio je 100:123. Tamošnje djevojke na glasu su po neuobičajenoj ljepoti i visini, pa često u potrazi za poslom i ljubavi nerijetko sele u velike gradove. Cijene mladenki u toj provinciji zbog toga su i za kineske standarde luđačke.
Cijena mladenke u selu Žongdenglou u Šandongu prije deset godina iznosila je 2000 do 3000 juana. Danas se kreće između 200.000 i 300.000 juana, a nije neuobičajeno mladenku platiti ni do 500.000 juana (što je oko 480 hiljada kuna). Usporedbe radi, pristojna godišnja zarada u provinciji iznosi 50.000 juana.
Brojke su slične i u ostalim selima. Zbog toga u Kini nema usidjelica, jer i udovice s lakoćom nalaze nove muževe. Za razliku od njih, muškarci su već nakon 25. godine "lanjski snijeg".
Najizglednije je da će bračna kriza u Kini potrajati nekoliko desetljeća, a zatim se riješiti sama od sebe. Kineske obitelji već se prilagođavaju novonastaloj situaciji.
Prema američkoj antropologinji Lihong Shi, sve više Kineza sinove počinje smatrati ekonomskim teretom. Prema statistikama kineske vlade, omjer dječaka i djevojčica 2015. godine je pao na 114:100.
*
Amerika ozbiljno prijeti Rusiji i Kini: "Ako nas izazovete, bit će to najgori i najduži dan"
Amerika ozbiljno prijeti Rusiji i Kini: "Ako nas izazovete, bit će to najgori i najduži dan"
Foto: 123rf/FaH
AMERIČKI ministar obrane James Mattis iznio je nove prioritete američke nacionalne sigurnosti.
Mattis je na press konferenciji održanoj danas u Washingtonu iznio novu strategiju obrane za 2018. godinu, a najveća promjena odnosi se na micanje fokusa s terorizma. Podsjetimo, međunarodni terorizam bio je u fokusu američke nacionalne sigurnosti od islamističkog napada na New York i Washington 2001. godine.
No dolaskom Donalda Trumpa na vlast i to se promijenilo, pa je tako Trumpov ministar obrane na press konferenciji ustvrdio da SAD mora ojačati svoju vojsku kako bi se pripremili na moguće konflikte s Kinom i Rusijom, javlja Washington Post.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Nastavljamo voditi borbu s teroristima, ali kompeticija među velikim silama, a ne terorizam, sada je primarni fokus američke nacionalne sigurnosti", rekao je Mattis, dodavši kako se radi o strategiji "prilagođenoj vremenu u kojem živimo".
Amerika se suočava s "rastućim prijetnjama sila kao što su Kina i Rusija, nacijama koje žele stvoriti svijet u skladu sa svojim autoritarnim modelima", rekao je Mattis na predstavljanju ovih prioriteta američke nacionalne sigurnosti.
"Ako nas izazovete, bit će to vaš najdulji i najgori dan", zaprijetio je Mattis koji je apelirao na američke kongresnike da ne uskraćuju financiranje vojsci.
Naime, predsjednik Donald Trump zatražio je 10-postotno povećanje proračunskih izdvajanja za potrebe američke vojske.
BBC javlja kako se radi o značajnoj promjeni u prioritetima službenog Washingtona.
*
Norvežani ne žele u Ameriku: "Nekadašnja vukojebina danas je bogata zemlja sa sretnim ljudima"
Norvežani ne žele u Ameriku: "Nekadašnja vukojebina danas je bogata zemlja sa sretnim ljudima"
Foto: 123rf
"AMERIČKI predsjednik Donald Trump nije sklon doseljenicima, osobito onima koji dolaze iz "vukojebina". Smatra da svi Haićani "imaju sidu", a ulazak u zemlju želi zabraniti svim muslimanima. Jedina zemlja čije doseljenike želi je Norveška – no oni ne žele doći", piše The Atlantic.
Prema podacima američkog Odjela za domovinsku sigurnost, "zelenu kartu" za prebivanje u SAD-u 2016. godine dobilo je 1,8 milijuna ljudi, od čega tek 362 Norvežana. Zelena karta korak je do stjecanja američkog državljanstva, koje je te godine dobilo 753.060 ljudi, među njima 93 Norvežana.
Broj norveških doseljenika u SAD u zadnjih pet godina je u stalnom padu. Prema podacima Instituta za migracijsku politiku, u SAD-u živi manji broj Norvežana nego u ijednoj većoj europskoj zemlji.
Nekad jedna od najjačih iseljeničkih zemalja
Nekad su stvari bile drugačije. Između 1825. i 1925. godine u SAD-u se naselilo 800.000 Norvežana. Nakon Irske, to je najveći postotak stanovnika jedne zemlje koji je preselilo u SAD.
Sve se promijenilo 1924. godine, donošenjem Zakona o useljeništvu. Cilj zakona bio je smanjiti broj doseljenika iz istočne i južne Europe te Azije, no neplanirano se drastično smanjio i broj doseljenih Norvežana.
Iako je norveško doseljeništvo bilo bijelo, to im nije olakšalo asimilaciju u SAD-u tokom razdoblja masovne migracije. Stručnjak za politiku imigracije Alex Nowrasteh tvrdi da se čak 70 posto iseljenika na kraju vratilo u Norvešku, dijelom i zbog niskih plaća u SAD-u.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Stopa norveških doseljenika u SAD ponovno je porasla nakon Drugog svjetskog rata i ostala visoka tokom pedesetih i šezdesetih godina (22.806 Norvežana preselilo je u SAD u 1950-ima, 17.371 u 1960-ima), no znatno je opala u sedamdesetima (3.927 doseljenika) i od tada ostala iznimno niska.
Najsretnija zemlja na svijetu
Katalizator promjene bila je sama Norveška. U zemlji je krajem 1960-ih otkrivena nafta, a Norveška je novostečeno bogatstvo, za razliku od ostalih zemalja koje su u sličnoj situaciji podlegle lošem upravljanju i korupciji, uložila u svoje ljude i gospodarstvo.
Norveška je time postala jedna od najbogatijih svjetskih zemalja. BDP je 1960. godine iznosio 1.441,80 američkih dolara, a sada iznosi 70.911,80 dolara. Usporedbe radi, BDP SAD-a trenutno je 57.638.20 dolara. Norveška od SAD-a ima viši očekivani životni vijek, nižu stopu smrtnosti novorođenčadi, nisku stopu nezaposlenosti i pristup tržištu rada EU-a (iako nije njegova članica).
Norveška je također proglašena najsretnijom zemljom na svijetu (SAD je zauzeo 14. mjesto), zemljom s najviše političke slobode (SAD je 45.) i najviše slobode medija (SAD je 43.) te najviše prosperiteta (SAD-u je pripalo 18. mjesto). Jednostavnim riječima, Norvežani nemaju ekonomsku motivaciju za preseljenje u SAD.
Nekadašnje "vukojebine" danas su bogate zemlje
Isti je slučaj s većinom zapadnoeuropskih zemalja. Broj europskih doseljenika u SAD drastično je pao, a njihovo mjesto zauzeli su doseljenici iz Azije, Latinske Amerike i Afrike.
Sredinom 18. stoljeća i Norveška se mogla nazvati "vukojebinom": stopa nezaposlenosti bila je visoka, uspon na društvenoj ljestvici gotovo nemoguć, a zemlju je mučio i nedostatak obradivih površina.
To pokazuje kako se useljenici iz "dojučerašnjih vukojebina" nakon nekoliko generacija u SAD-u obično obogate, a njihove zemlje izađu iz krize, zaključio je Nowrasteh.
