IZRAEL je 14. travnja tokom baranog napada Irana dronovima i balističkim projektilima izveo tzv. egzoatmosfersko, odnosno izvanatmosfersko presretanje.
To je presretanje koje se dogodilo izvan Zemljine atmosfere koja zavrava tzv. KĂĄrmĂĄnovom linijom koja se smatra početkom svemira i protee se na visini od oko 100 km iznad razine mora.
Zato dolazi do takvih srazova?
Balistički projektili koji se lansiraju na velike udaljenosti slijede eliptične putanje koje ih u jednom dijelu, koji se naziva srednjom fazom kursa, vode izvan Zemljine atmosfere. Tijekom te faze obrambeni sustavi pokuavaju unititi projektile prije nego to uspiju otpustiti bojeve glave.
Obrambeni sateliti ili radari na nebu tragaju za dolazećim projektilima. Kada ih detektiraju, lansiraju se projektili presretači. Opremljeni senzorima i navođeni podacima zemaljskih radara, oni lociraju projektile i sudaraju se s njima.
Udar presretača unitava projektil, pri čemu nastaje oblak sastavljen od krhotina projektila i presretača. Iako krhotine uglavnom nastavljaju slijediti izvorne putanje projektila, sile eksplozije i odsutnost otpora zraka uzrokuju da se iroko raspre.
Eventualno, bojeva glava projektila, ako nije unitena u početnom udaru, moe nastaviti letjeti. Međutim, za očekivati je da će snaga eksplozije izbaciti balistički projektil s putanje te umanjiti vjerojatnost pogađanja cilja i detonacije.
Rijetko presretanje
Izvanatmosferska presretanja u dosadanjem su ratovanju bila rijetkost. Ona su uglavnom bila teoretska ili su bila ograničena na simulacije i vjebe.
Prema analitičkoj stranici OODA Loop, prvo stvarno izvanatmosfersko presretanje izvedeno je 31. oktobara prole godine kada je Izrael sustavom Arrow oborio projektil koji su lansirali jemenski Huti.
Presretanje izvan atmosfere posebno je vano u slučaju da je prijeteća bojeva glava nuklearna, bioloka ili kemijska. U takvim slučajevima presretanje se moe dogoditi daleko od Zemljine povrine pa će opasni materijali biti raspreni u svemiru, a ne u Zemljinoj atmosferi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Neki stručnjaci tvrde da krhotine nastale u takvim presretanjima, ako u eksplozijama budu lansirane na dovoljne visine, mogu i dalje predstavljati prijetnju objektima u orbiti, uključujući satelite. irenje krhotina u izvanatmosferi moglo bi dovesti do stvaranja sloja svemirskog smeća koje krui oko Zemlje i predstavlja opasnost za objekte koji im se nađu na putanji.
Ugovor o svemiru
Neki mediji ova su izraelska izvanatmosferska presretanja predstavili kao početak ratovanja u svemiru koje bi moglo imati ozbiljne pravne implikacije.
Naime, sudari na izvanatmosferskim visinama ukazuju na potrebu za donoenjem čvrstog pravnog okvira koji bi se sveobuhvatno bavio svemirskim aktivnostima. Kako tehnologija napreduje, pravna jasnoća postaje sve vanija za sprječavanje nenamjernih eskalacija i osiguravanje odgovornog ponaanja na toj posljednjoj granici.
Trenutno je jedini temeljni pravni okvir kojim se uređuju aktivnosti u svemiru tzv. Ugovor o svemiru, usvojen 1967. On određuje svemir kao "teritorij cijelog čovječanstva" i zabranjuje postavljanje oruja za masovno unitavanje u svemiru ili na nebeskim tijelima kao to je primjerice Mjesec. Naglaava da bi istraivanje i koritenje svemira trebalo biti vođeno u miroljubive svrhe.
Tabak: To ipak jo nije svemirsko ratovanje
Neki smatraju da su nedavni sudari projektila, koji su se dogodili na svemirskim visinama, doveli u pitanje ovo načelo.
No, Igor Tabak, analitičar portala OBRIS - Obrana i sigurnost, kae da se presretanja u izvanatmosferi jo uvijek ne mogu smatrati ratovanjem u svemiru.
"To nije pogodak u predmet koji se nalazi u svemiru na neki trajniji način", kae on.
"Balistički projektili nađu se u svemiru na vrhu svoje putanje i onda budu pogođeni. To nisu sateliti ili neke druge naprave koje bi bile u svemiru i onda bile pogođene. No bilo je i takvih situacija posljednjih godina. Primjerice, Kina je 2007. izvela pokus s ruenjem vlastitog satelita. To je ruenje uzrokovalo povećanje količine svemirskog smeća", tumači vojni analitičar, napominjući da za krhotine presretača i projektila ne vrijedi isto to i za kineski satelit.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Krhotine oba projektila, ba kao i sami projektili, nemaju dovoljnu brzinu da bi dosegnuli neku stabilnu orbitu oko Zemlje. To je otpad koji nastavlja padati na Zemlju. Usto, krhotine nisu otporne na vrućinu i izgaraju u atmosferi pa je za pretpostaviti da uglavnom ne dolaze do tla", kae na sugovornik.
Izrael nije jedini sposoban za okraje u svemiru
Izraelski Arrow 3 je izvanatmosferski antibalistički projektil dizajniran za presretanje i unitavanje balističkih projektila dugog dometa. Oruje su razvili Israel Aerospace Industries i Boeing i ono moe izvriti viestruko istovremeno presretanje.
Tabak ističe da ima vie zemalja koje mogu vojno djelovati na objekte izvan atmosfere u Zemljinoj orbiti.
"Izrael u tom pogledu nije jedini. Postoje i brodovi koji su opremljeni takvim sustavima. To, naalost, nije neto novo. To se pokualo u vie navrata regulirati međunarodnim pravom, no za sada bez nekog uspjeha", tumači.
Potreba za novim pravnim okvirima
Nova presretanja pokazuju ne samo napredak u izraelskoj obrambenoj tehnologiji već također ukazuju na potrebu uspostavljanja nove paradigme u stratekim vojnim promiljanjima i regulacijama.
Brojni vojni analitičari smatraju da će drave diljem svijeta uskoro morati preispitati svoje ofenzivne i obrambene sposobnosti u svjetlu novog razvoja tehnologija i događaja koji bi mogli utjecati na međunarodnu sigurnost i diskurs o kontroli naoruanja.
***
Novu knjigu Indexovog znanstvenog novinara Nenada Jarića Dauenhauera, koja tematizira najkontroverznije i najzanimljivije teme u znanosti poput klimatskih promjena, pseudoznanosti, pandemije, GMO-a i nuklearki, moete nabaviti ovdje.
