Wall Street Journal: "Trump je Zelenskija tražio da istraži Bidenovog sina"
Wall Street Journal: "Trump je Zelenskija tražio da istraži Bidenovog sina"
Hina
Ilustracija: EPA
AMERIČKI predsjednik Donald Trump u više je navrata vršio pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija da istraži sina demokratskog predsjedničkog kandidata Joea Bidena, objavio je u list Wall Street Journal, pozivajući se na dobro obavještene izvore.
U telefonskom razgovoru u srpnju, Trump je od Zelenskija osam puta tražio da u toj istrazi surađuje s Rudyjem Giulianiem, njegovim osobnim odvjetnikom, piše list.
Trump tada nije spominjao da će Ukrajina zauzvrat dobiti pomoć američke vlade, rekao je izvor.
Trump kaže da si nema što predbacivati
Ranije Trump je rekao da si nema što predbacivati unatoč prijavi zviždača u obavještajnim službama koja je, po navodima američkih medija, povezana s Ukrajinom i s predsjednikovim obećanjem tajanstvenom stranom čelniku.
Optuživši "ekstremno lijeve demokrate i njihove partnere u lažnim medijima" da ga progone, američki predsjednik je na Twitteru objavio da "ništa što su rekli nije bilo loše".
"Misle da sam možda imao 'rizičan' razgovor sa stanovitim stranim čelnikom, polazeći od 'veoma pristrane' izjave zviždača", napisao je Trump.
"To je zviždač politički pristaša", rekao je Trump dodajući kako se radi samo o "još jednom političkom napadu".
Washington Post je u četvrtak objavio da je zviždač, član obavještajne zajednice, poslao je 12. augusta službenu prijavu glavnom inspektoru obavještajne službe ocijenivši zabrinjavajućim "obećanje" koje je republikanski milijarder dao stranom čelniku.
Zviždač, Michael Atkinson je tada ocijenio da osjetljivost pitanja zahtijeva da se Kongres o tome žurno obavijesti.
Ispitao ga odbor Zastupničkog doma
Atkinsona je u četvrtak iza zatvorenih vrata saslušao moćni obavještajni odbor Zastupničkog doma.
"Nismo dobili nikakav odgovor jer ministarstvo pravosuđa i ravnatelj nacionalne obavještajne agencije nisu dopustili glavnom inspektoru" da ulazi u pojedinosti, izrazio je žaljenje demokratski predsjednik odbora Adam Schiff, nakon saslušanja.
Washington Post i New York Times su gotovo istodobno u četvrtak navečer objavili da se razgovor u središtu afere ticao Ukrajine.
Ukrajina koju nagriza korupcija, u travnju je za predsjednika izabrala glumca Volodimira Zelenskog.
Potonji će se s Donaldom Trumpom sastati idućeg tjedna na rubu Opće skupštine UN-a u New Yorku, objavio je Kijev u petak.
0 ( + )
*
Najmanje četiri osobe poginule u autobusnoj nesreći u SAD-u, 15 ih je kritično
Najmanje četiri osobe poginule u autobusnoj nesreći u SAD-u, 15 ih je kritično
R.I.
Foto: Twitter
NAJMANJE četiri osobe poginule su u sudaru autobusa blizu nacionalnog parka Bryce Canon u saveznoj državi Utah, javlja NBC.
Hitne službe javljaju kako je 15 osoba kritično ozlijeđeno u sudaru.
#SR12BusCrash Update. We are still confirming four fatalities and 12-15 others with very critical injuries. We are confirming the tourists are Chinese speaking tourists. I am working on getting photos posted.
Navodi se kako se radi o turistima iz istočne Azije.
Na terenu su brojna vozila hitnih službi, uključujući i ona zračna, a cesta na kojoj se dogodio sudar zatvorena je zbog istrage.
0 ( + )
*
UN proglasio Kostariku "prvakom Zemlje" u zaštiti klime
UN proglasio Kostariku "prvakom Zemlje" u zaštiti klime
HINA
Foto: EPA
UN JE proglasio Kostariku "prvakom Zemlje" zbog vodeće uloge u borbi protiv klimatskih promjena, objavio je UN-ov program za okoliš (UNEP).
Ta je srednjoamerička zemlja nagradu dobila za plan dekarbonizacije svoga gospodarstva do 2050.
"Kostarika je prvak u zaštiti mira i prirode, primjer za regiju i svijet", rekao je Inger Andersen, izvršni direktor UNEP-a.
"Globalne emisije dosežu rekordne razine i moramo djelovati odmah kako bi naša gospodarstva postala čišća i prilagodljivija", dodao je.
Više od pola zemlje prekriveno šumama
Kostarika više od 98 posto energije dobiva iz obnovljivih izvora, a više od pola zemlje prekriveno je šumama "nakon upornog, višedesetljetnog pošumljavanja", stoji u obrazloženju nagrade.
Predsjednik te države Carlos Alvarado Quesada rekao je da je "paradigma održivog razvoja u DNK Kostarike".
Nagrada će mu biti uručena 26. rujna u New Yorku na zasjedanju Opće skupštine UN-a.
Klima će biti na vrhu dnevnog reda sastanka koji će uslijediti nakon UN-ova klimatskog summita u ponedjeljak.
0 ( + )
*
Studija tvrdi da su diplomati na Kubi obolijevali zbog zaprašivanja komaraca
Studija tvrdi da su diplomati na Kubi obolijevali zbog zaprašivanja komaraca
F.Š.
Screenshot: YouTube
KANADSKI znanstvenici tvrde da su možda pronašli uzrok misteriozne bolesti koja je pogodila njihovo diplomatsko osoblje na Kubi 2016.
Iako neki od izvještaja govore o "akustičnom napadu" koje je pretrpjelo i osoblje SAD-a, što je pak potaknulo nagađanja o tajnom zvučnom oružju, istraživanje koje su proveli kanadski stručnjaci tvrdi da su uzrok bolesti neurotoksini korišteni prilikom zaprašivanja komaraca, javlja CNN.
U to vrijeme veliku opasnost predstavljao je virus zika. Takozvani "Havana sindrom" koji je uzrokovao simptome poput glavobolja, zamagljenog vida, vrtoglavice i tinitusa privukao je pozornost međunarodne javnosti nakon što je američka vlada objavila da je od njega oboljelo desetak američkih diplomata.
Kuba je odbacila sve optužbe za namjerno izazivanje napada, što je pak dovelo do rastućih tenzija između dviju država.
Američka akademska studija u srpnju je otkrila "mozgovne anomalije" kod spomenutih diplomata, što je potaknulo daljnje istraživanje.
Što je studija otkrila?
Kanadski diplomati imali su slične simptome kao njihovi američki kolege, no u njihovom slučaju oni su se razvijali postupno i slabijim intenzitetom.
Testiranje koje je provedeno na 28 osoba utvrdilo je ozljede mozga koje su diplomati pretrpjeli za vrijeme svog boravka na Kubi.
U svakome od pojedinačnih slučajeva rezultati su upućivali na zaraženost neurotoksinima, odnosno blokadu enzima kolinesteraze koji igra važnu ulogu u ljudskom živčanom sustavu i čija blokada može dovesti do smrti.
Međutim, mala količina neurotoksina kojoj su diplomati bili izloženi dovela je znanstvenike na zaključak o trovanju komercijalnim pesticidima, koje je najvjerojatnije bilo uzrokovano pojačanim zaprašivanjem komaraca nakon što su kubanske vlasti 2016. na nacionalnoj razini pokrenule borbu protiv zika virusa, između ostalog, i u blizini domova diplomata.
Riječ je o virusu koji je te godine pogodio 47 zemalja u Latinskoj Americi i na Karibima.
Je li odbačena opcija korištenja zvučnog oružja?
Kanadski znanstvenici izjavili su da "iako u ovom trenutku ne mogu odrediti točan uzrok bolesti, teorija o trovanju pesticidima čini se najvjerojatnijom opcijom".
Predmet studije bili su samo Kanađani, ne i američki diplomati, kao ni lokalno stanovništvo u Havani.
Glasnogovornik kanadskog ministarstva vanjskih poslova izjavio je da "konačan zaključak još nije donesen te će vlada i dalje istraživati pojedinosti slučaja".
Vlada SAD-a nikada nije objavila službeno izvješće o mogućem uzroku zaraze kod svojih diplomata, a neki od vladinih dužnosnika svojedobno su govorili o napadu "zvučnim oružjem".
0 ( + )
*
Štrajk za klimu je najvažniji pokret našeg doba, evo zašto
Štrajk za klimu je najvažniji pokret našeg doba, evo zašto
Petar Stošić
Foto: EPA
STOTINE hiljada učenika, studenata, radnika i drugih protestanata danas je izišlo na ulice diljem svijeta u Globalnom štrajku za klimu.
Ovom akcijom zahtijevaju od svjetskih lidera da na nadolazećem klimatskom summitu Ujedinjenih naroda donesu hitne mjere kako bi spriječili ekološku katastrofu uzrokovanu klimatskim promjenama.
Na društvenim mrežama može se vidjeti kako su se prosvjedi diljem planeta nizali onako kako sunce izlazi: od Pacifičkih otoka, preko Japana, Australije, Tajlanda, jugoistočne Azije, preko Bliskog istoka, Afrike i Europe.
"Oceani se dižu, dižemo se i mi", "Naša budućnost je na našim ramenima" i "Nismo mi počeli krizu, ali se protiv nje borimo", slogani su na mnogim transparentima mladih protestanata, od Melbournea do Berlina, od Kolkate u Indiji do Abuje u Nigeriji.
Učenici su se okupili i u 13 sati u Splitu, a u Rijeci, Osijeku i Zagrebu u 18 sati. Prosvjednici su se u Zagrebu popeli i na Markov trg.
16-godišnja autistična djevojka mobilizirala mlade diljem svijeta
Štrajk je opet, kao i u svibnju i ožujku, organiziran na inicijativu 16-godišnje Šveđanke Grete Thunberg. Planirani su u 150 zemalja, a kulminirat će u New Yorku kada Thunberg, već nominirana za Nobelovu nagradu zbog svog aktivizma za klimu, bude predvodila skup ispred sjedišta UN-a.
"Fotografije ne mogu prikazati koliko nas zapravo ima. Prema prvim procjenama, u Australiji se sakupilo 400.000 ljudi, u Berlinu 100.000, u Londonu 100.000, a 50.000 u Hamburgu. Diljem Njemačke na ulice je izašlo 1,4 milijuna građana!!! Svugdje su trgovi prepuni!!! U svakom gradu. U svakom mjestu. Ova fotografija prikazuje prosvjed u Sydneyju, Australiji. Zajedno mijenjamo svijet“, napisala je Thunberg na Facebooku.
Prosvjedi za zaustavljanje ljudski uzrokovanih klimatskih promjena nisu novost - diljem svijeta se prosvjedovalo, primjerice, i 2015. pred klimatski summit COP 21 u Parizu. Na njemu je dogovoren povijesni Pariški sporazum o klimi, da bi se SAD samo dvije godine kasnije, pod vodstvom klimatskog skeptika i zagovornika prljavih energenata poput ugljena Donalda Trumpa, povukao iz sporazuma.
No ne može se poreći da je pokret za klimatsku pravdu, odnosno za zelenu tranziciju na obnovljive izvore energije, dobio novi zamah s Gretom Thunbergom. Malo tko je očekivao da će jedna srednjoškolka sitne građe, plahog izgleda i autističnog spektra uspjeti tako mobilizirati svijet.
"Ljudi nisu svjesni koliko je kriza ozbiljna"
"Nije ni vrijeme ni mjesto za snove. Vrijeme je za buđenje", rekla je Thunberg u upečatljivom nastupu pred američkim Kongresom, a koja je u New York doplovila na brodu bez WC-a i kuhinje kako bi izbjegla emisije stakleničkih plinova koje putovanje avionom donosi.
Njen komentar o snovima bio je očita aluzija na nedavnu Trumpovu izjavu da "neće izgubiti američko bogatstvo zbog snova" o klimatskim promjenama.
"Ljudi nisu svjesni koliko je kriza ozbiljna", rekla je Thunberg. Pozvala je zastupnike da ne slušaju nju, nego da "slušaju znanstvenike i ujedine se iza znanosti" i poručila da ljudi trebaju klimatsku krizu tretirati kao "egzistencijalnu krizu".
A kao što piše Guardian u riječi urednika na ovu temu, povijest pokazuje da je društvena promjena moguća, čak i kad su interesi protiv nje zastrašujuće snažni, a da je mirni prosvjed najučinkovitija metoda njenog ostvarenja. Primjeri poput ukidanja ropstva, glasačkog prava za žene, radničkih prava, građanskih prava za manjine, kao i neovisnost bivših kolonija poput Indije i ukidanje aparthejda u Južnoafričkoj Republici, potvrda su ovoj tezi.
A učenici, koji nemaju pravo glasa, ne mogu na taj način utjecati na politiku svojih zemalja po pitanju klimatskih promjena. Ali mogu ići u štrajk, kao što su napravili i danas.
Naravno da su neki od mladih koji danas prosvjeduju za klimu pod utjecajem odraslih, od svojih roditelja nadalje. Naravno da su tinejdžeri po prirodi buntovni i otvoreni za nove ideje i promjene te su kao takvi bili presudni u gotovo svim dosadašnjim društvenim pokretima.
Mladi nam kažu da ne slušamo njih, nego znanstvenike. Znanstvenici kažu da je 5 do 12
No ne treba biti posebno iznenađen ni da su mladi ljudi, koji će sigurno doživjeti najgore posljedice nekontroliranih klimatskih promjena, više alarmirani zbog njih od svojih roditelja ili djedova i baka. Onih čije su generacije bezbrižno zagađivale okoliš i zagrijavale atmosferu i oceana stakleničkim plinovima, s računom koji neće doći na naplatu njima, nego njihovim potomcima.
Mladost protestanata i jednostavnost njihove poruke učinila je da je ovaj pokret postalo nemoguće ignorirati. Kritičari pokreta tvrde da ne možemo ozbiljno shvaćati djecu i puštati da nas ona vode, ali njihova poruka je, kao što i sama Thunberg uporno govori, da moramo slušati znanstvenike. A vodeći klimatski znanstvenici okupljeni u Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) lani su izdali upozorenje da ostajemo bez vremena ako želimo izbjeći najgore posljedice klimatskih promjena.
Dali su nam do znanja da imamo samo još 12 godina ako želimo zadržati rast globalne temperature ispod 1,5 stupnjeva Celzijevih. Čak i pola stupnja iznad toga znatno će povećati rizik od suša, poplava, požara, ekstremne vrućine, gladi, nestašice vode i siromaštva za stotine milijuna ljudi. Neki od znanstvenika navodno su bili u suzama na sastanku na kojem su ovi zaključci izneseni.
Razlog za ljutnju, ali i za nadu
I što svijet radi po tom pitanju? Ni izbliza dovoljno. Emisije ugljika prošle su godine dosegle rekordnih 37,1 milijardi tona. Da, mnoge su zemlje (ne računajući SAD, koji demonstrira žalosni nedostatak vodstva u ovom povijesnom izazovu) dale ambiciozna obećanja o smanjenu emisija ugljika u skoroj budućnosti. Udio obnovljivih izvora energije dramatično raste, a njihova cijena jednakim tempom pada.
"Klimatski štrajkači" naprosto zahtijevaju da se svijet konačno suoči s ovim izazovom, s izazovom koji smo predugo ignorirali jer nam je tako bilo zgodnije. To uključuje i pozivanje na odgovornost političara, lobista i biznismena, pogotovo direktora tvrtki koje prodaju fosilna goriva, koji su desetljećima zavaravali javnost kako bi mogli odgađati tranziciju na čiste izvore energije.
Njihove manipulacije su razlog za ljutnju, a crne prognoze znanstvenika razlog su za duboku zabrinutost. Ali idealizam i entuzijazam mladih koje smo danas vidjeli diljem svijeta razlog su za nadu.
0 ( + )
*
Trump prijeti da će pustiti tisuće ISIL-ovih boraca na granice Europe
Trump prijeti da će pustiti hiljade ISIL-ovih boraca na granice Europe
HINA
Foto: EPA
AMERIČKI predsjednik Donald Trump pozvao je europske države da prime natrag svoje građane koji su se priključili Islamskoj državi (IS) i koji su zatvoreni u kampovima na istoku Sirije pod kontrolom kurdskih snaga.
Tisuće stranih boraca iz osamdesetak zemalja priključilo se IS-u kada je 2014. zauzeo goleme predjele Sirije i Iraka.
Sudbina militanata i njihovih obitelji postala je vruće pitanje otkako je početkom godine proglašena pobjeda nad IS-om.
Ne želi plaćati troškove pritvora
Dio djece je vraćen, ali europske države su nesklone tome da prime natrag one koji su se svjesno priključili toj radikalnoj skupini.
"U jednom trenutku morat ću reći: ili ćete ih primiti natrag ili ću ih pustiti da dođu na vaše granice", rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući.
Dodao je da SAD neće plaćati troškove pritvora "tisuća boraca". "Većina njih je došla iz Europe" istaknuo je.
Tisuće civila, uključujući one povezane s IS-om, stigle su u kampove nakon akcija koalicije predvođene SAD-om protiv ekstremista na sjeveroistoku Sirije.
0 ( + )
*
Američki general: "Imamo plan napada na rusku enklavu u Europi", Rusi bijesni
Američki general: "Imamo plan napada na rusku enklavu u Europi", Rusi bijesni
HINA
Screenshot: YouTube
RUSIJA je danas optužila SAD da joj je drsko zaprijetio time što je američki general otkrio da je Washington smislio plan za slučaj da mora uništiti protuzračnu obranu u Kalinjingradu, ruskoj enklavi u Europi.
Američki general Jeffrey Harrigian u utorak je kazao: "U slučaju da moramo ići tamo kako bismo, recimo, uništili kalinjingradski protuzračni sustav, nemojte misliti da za to nemamo plan", prenio je magazin Breaking Defense.
Kalinjingrad je ruska regija na Baltičkom moru, između Litve i Poljske. Moskva ga je osvojila od Njemačke pri kraju Drugog svjetskog rata.
Reakcije ruskih vlasti
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova kritizirala je izjavu Harrigiana, zapovjednika američkih zračnih snaga u Europi.
"Kao prvo, to smatramo prijetnjom. A kao drugo, mislimo da su takve izjave apsolutno neodgovorne", rekla je na svojoj tjednoj konferenciji u Moskvi.
Rusko ministarstvo obrane odbacilo je Harrigianovu tvrdnju i poručilo kako je Kalinjingrad dobro zaštićen.
"Regija Kalinjingrada je pouzdano zaštićena od bilo kakvih agresivnih 'planova' koje su američki generali u prolazu razvili u Europi", priopćilo je ministarstvo.