Foto: FAH

TIJEKOM jednog od njihovih prvih sastanaka, Angela Merkel održala je govor pred Barackom Obamom i Kongresom SAD-a. Rekla je da je Amerika zemlja njenih snova te da neće nikad zaboraviti trenutak kad je prvi puta ugledala Tihi ocean. Bila je to jedna od rijetkih prilika kad je njemačka kancelarka zvučala kao predsjednik SAD-a.

Nekoliko godina kasnije, Merkel se nalazi u nezgodnoj poziciji. Pod pritiskom je da Ameriku poduči istim onim vrijednostima kojima se divila, piše Philip Oltermann za Guardian.

Merkel je Trumpu čestitala na uspjehu, ali s uvjetima koji se obično nude Rusiji ili Kini. Ponudila je suradnju na pitanjima demokracije, slobode i slično, ali je dodala da to mora biti neovisno od nečije boje kože, vjere i spola.

Obama i Merkel su zajednički izjavili kako se svijet neće vratiti na stanje prije globalizacije. ''Nijemci i Amerikanci moraju ugrabiti priliku da oblikuju globalizaciju prema svojim vrijednostima i idejama'', rekli su.

Borba za univerzalne vrijednosti

Tijekom europske izbjegličke krize Merkel je zauzela stav koji je naglašavao univerzalne vrijednosti, a ne nacionalne interese. Iako je rezultat toga bio uspon desničarskih stranaka, njemački politički krajolik je stabilniji nego onaj u Velikoj Britaniji ili Francuskoj.

Iako se Njemačka javnost sprda s njenom ponovnom kandidaturom, sve osim toga smatralo bi se bijegom od odgovornosti.

Njemačka desničarska stranka, Alternative für Deutschland, vjerojatno će ući u parlament na sljedećim izborima, ali bi se trebalo dogoditi čudo veće nego ono u Britaniji ili SAD-u da uđu u vladu. Koalicije s desničarima su i dalje tabu, a većinske su vlade matematički nemoguće u njemačkom stranačkom sustavu.

Unatoč tome što će Merkelica vjerojatno ostati kancelarka još četiri godine, u Berlinu strahuju da će se Njemačka mučiti sa statusom predvodnika liberalne demokracije.

Povjesničarka Slyke Tempel smatra da još uvijek postoji vjerovanje u liberalno pluralističko društvo. ''Ipak, to vjerovanje nikad ovako ozbiljno nije dovedeno u pitanje', kaže.

Nijemci protiv vojnih intervencija

Na početku godine ministrica obrane postavila je cilj smanjenja vojne potrošnje na 2% budžeta, preporučenu potrošnju za članice NATO-a. Nijemci ne žele vojne intervencije te su tako odbili sudjelovati u akcijama u Siriji.

Čak i da Njemačka poveća svoje troškove za obranu, NATO je još uvijek previše ovisan o SAD-u, koji pokriva 75% obrambenih troškova NATO-a. Glasnogovornik SPD-a, Niels Annen rekao je da Njemačka ne može dostići očekivanja. ''Naša je snaga u posredovanju, ne u vojsci'', rekao je.

Čak i da Trump ne izvrši svoje obećanje o preispitivanju uloge SAD-a u NATO paktu, njegova je pobjeda već trajno promijenila geopolitičke odnose. SAD je trajno promijenio odnose moći u Europi. Sad kad ništa više nije sigurno, stare bi se napetosti mogle vratiti.

Britanija i Francuska su jedine zemlje u Europi koje posjeduju nuklearno naoružanje. Moguće je da će ga koristiti kao adut u nekim budućim pregovorima. Novi će odnosi moći testirati stvarnu snagu Njemačke.

Foto: FAH

ANGELA MERKEL je u nedjelju navečer službeno objavila svoju kandidaturu za četvrti mandat na mjestu njemačke kancelarke, kako bi "obranila demokratske vrijednosti", te je pritom najavila "teške" izbore sljedeće godine.

"Borba za naše demokratske vrijednosti, kao i obrana našeg životnog puta suočenog s porastom populizma, bit će ključni elementi programa", rekla je Merkel novinarima nakon sastanka njezine konzervativne Kršćansko-demokratske unije (CDU) u Berlinu. Merkel je prema anketama favoritkinja za pobjedu na izborima.

Ona je ocijenila da će njemački parlamentarni izbori, predviđeni u rujnu ili oktobaru, biti teži nego ikada, barem od njemačkog ujedinjenja 1990., zbog polarizacije društva i nedavnog uspjeha protu-migrantske populističke desnice, Alternative za Njemačku.

Ta formacija je doživjela spektakularno napredovanje 2016. tokom regionalnih izbora zahvaljujući strahovanjima koja su u javnom mnijenju izazvali dolasci milijun izbjeglica. Među vrijednostima do kojih drži, Merkel je osim demokracije navela slobodu i pravnu državu. "To me vodi", rekla je i ocijenila da su izborne svađe dio normalnog demokratskog procesa, ali da se ne bi smjele pretvoriti u mržnju drugoga.

Brojni problemi kancelarke

Merkel je također naglasila da je do njezine kandidature došlo u uzburkanom svjetskom kontekstu s međunarodnom situacijom koja se treba prilogoditi  nakon američkih izbora obilježenih pobjedom Donalda Trumpa.

Ona je "grotesknim i apsurdnim" nazvala pozive onih koji u njoj vide posljednjeg branitelja "slobodnog svijeta" i demokratskih vrijednosti od porasta populizma, kojeg ocrtava uspjeh Trumpa u SAD-u ili pobjeda pobornika Brexita u Velikoj Britaniji.

Merkel (62) je na vlasti od 2005., a zadnjih mjeseci je nailazila na brojne probleme, od kritike zbog rješavanja migrantske krize do pada potpore u prilikama rasta desnog populističkog raspoloženja.

Njemačka, najsnažnija europska gospodarska sila, nema ograničenja broja mandata kancelara.

Još jedan puni četverogodišnji mandat predstavljao bi izjednačavanje poslijeratnog rekorda koji je postavio njezin mentor Helmut Kohl, koji je bio kancelar za vrijeme pada Berlinskog zida.

Očekuje se da će odluka Merkel vjerojatno biti pozdravljena u mnogim prijestolnicama kao znak stabilnosti nakon šokantne odluke Velike Britanije u lipnju da napusti Europsku uniju i izbora Donalda Trumpa ovaj mjesec za američkog predsjednika, ocjenjuje AFP.

---

Zašto su mladi ljudi u fokusu mržnje?

Foto: 123rf

DONALD TRUMP se tokom kampanje odbio distancirati od bijelih nacionalista te time pasivno podržao rasnu netrpeljivost. Protesti diljem zemlje točno su predvidjeli porast rasnih sukoba koji prijete postati redovita pojava američkog života, piše Peniel Joseph za CNN.

Manjine diljem zemlje imaju razloga za zabrinutost zbog novoizabranog predsjednika. Njegova je pobjeda galvanizirala rasnu i etničku netrpeljivost u Americi. Dolazi do incidenata rasnog zlostavljanja i nasilja nad studentima i učenicima. Ponekad od strane vršnjaka, ponekad od učitelja.

Mladi su upili važne lekcije od odraslih tokom ovih izbora. Trumpov uspjeh privlači rasnu netrpeljivost, zlostavljanje, mizoginiju, ljutnju i strah. Učenici bez dokumenata (ili članovi njihovih obitelji) boje se masovne deportacije, crni se učenici pripremaju za nove napade i poniženja, mlade se muslimane naziva teroristima, a LGBTQ tinejdžere korak dijeli od toga da Mike Pence postane predsjednik.

U širem povijesnom kontekstu, nije čudno što su mladi Amerikanci fokus mržnje. Mladi crnci su uvijek na veoma specifične načine doživljavali rasnu netrpeljivost, često od strane bijelih vršnjaka.

Segregacija škola uskratila je crncima obrazovanje te je usput normalizirala rasno nasilje i institucionalni rasizam bijelcima.

Obamina pobjeda - prekretnica

Pobjeda predsjednika Obame bila je veliki korak u smjeru rasnog napretka. Obama i njegova obitelj su utjelovili mogućnost da crna obitelj uspije u SAD-u. Pojavila se ideja da su mladi manji rasisti od svojih roditelja.

Trumpova pobjeda potkopava sav taj napredak.

Alternativna desnica regrutira mlade putem društvenih mreža. Bijeli milenijci sve više posjećuju forume koji su kritični prema feminizmu i rasnoj jednakosti te prihvaćaju rasizam, predrasude, seksizam i homofobiju.

Ovu novonastalu situaciju obilježavaju primjeri rasnog nasilja - mlade se Latinose plaši deportacijom, crne su crkve meta rasnih grafita, i slično.

Mirna predaja vlasti od Obame Trumpu predstavlja pomak u rasnoj moći SAD-a, pomak od ideje da je snaga nacije u kulturnoj, vjerskoj i rasnoj raznolikosti. Svjedoci smo degeneracije ideje da je rasna jednakost moralno i političko dobro.

Svaki predsjednik od Johna F. Kennedyja podržavao je rasnu pravednost u pravu i politici. Republikanci i Demokrati izbjegavali su ideološke razlike kako bi pronašli zajedničku točku. Trumpov izbor naviješta odbijanje tih ideja, riječima i djelima. To bi moglo oblikovati budućnost manjina na način koji bi ih trebao jako zabrinuti, zaključuje Joseph za CNN.
 

---

Obama razgovarao s Putinom i tražio ga da obuzda nasilje u Siriji

Foto: FAH

AMERIČKI predsjednik Barack Obama zatražio je u nedjelju tokom neformalnog razgovora u Limi od svog ruskog kolege Vladimira Putina da uloži dodatne napore u ograničavanju nasilja i patnji stanovništva Sirije, rekao je jedan izvor Bijele kuće za agenciju France presse.

"Državni tajnik John Kerry i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov bi trebali nastaviti voditi inicijative s međunarodnom zajednicom za smanjenje nasilja i ublažavanje patnji sirijskog naroda", rekao je Obama Putinu, prema tom izvoru.

Washington je u subotu upozorio režim Damaska i njegovog ruskog saveznika protiv eskalacije nasilja u Alepu, podijeljenom između vladinih četvrti i četvrti koje drže pobunjenici, koji su izloženi intenzivnim bombardiranjima sirijskih postrojbi.

Američki predsjednik je također pozvao Putina na poštivanje obveza Rusije predviđenih sporazumima iz Minska i naglasio predanost Sjedinjenih Država i partnera poštivanju suvereniteta Ukrajine.

Neformalni razgovor američkog i ruskog predsjednika je trajao samo nekoliko minuta u sklopu summita Organizacije za gospodarsku suradnju Azije i Pacifika (APEC) u Peruu.

Dvojica čelnika su kratko razgovarala, zatim se rukovala te pridružila drugim čelnicima na sastanku APEC-a, javlja AFP.

Prvi susret nakon izbora Trumpa

"Pozdravili su se na početku susreta i kratko razgovarali", potvrdio je glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov, prenose ruske agencije.

To je njihov prvi susret nakon izbora Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima.

Čelnici 21 zemlje područja Azije i Pacifika sastali su se ovog vikenda u Limi na razgovorima o izazovima s kojima je suočeno svjetsko gospodarstvo. Oni bi trebali usvojiti deklaraciju kojom se potvrđuje njihova predanost nastavku njihove gospodarske integracije ukidanjem trgovinskih prepreka.

Odnosi Rusije i Sjedinjenih Država su na povijesno najnižoj razini nakon kraja Hladnog rata zbog suprostavljenih stajališta o krizama u Siriji i Ukrajini.
 

---

Papa Franjo je "alergičan na ulizice"

Foto: FAH

PAPA FRANJO je priznao da je "alergičan na ulizice" i da moli za "dar humora", u razgovoru koji je u nedjelju navečer objavila talijanska katolička televizija Tv2000.

Što najteže podnosite: uvrede vaših kritičara ili hinjeno divljenje ulizica?, upitao ga je voditelj.

"Alergičan sam na ulizice", odmah je odgovorio Papa, jer "ulizivati se nekome znači iskorištavati ga s nekom namjerom, vidljivom ili skrivenom".

"Moji kritičari loše govore o meni i to zaslužujem jer sam grješnik", dodao je smijući se.

Sveti Otac je rekao da se, kao i svi, mora boriti s "iskušenjima" i da su njegove slabosti "nestrpljenje, sebičnost a pomalo i lijenčarenje".

Podulje je govorio o važnosti smijeha: "Humor je milost za koju molim svakodnevno". "Smisao za humor podiže čovjeka i upućuje na prolaznost života", istaknuo je Papa, dodajući da je to "ljudska osobina, ali je najbliža Božjoj milosti".

Na pitanje kako sprječava stres, papa Franjo je odgovorio da mu "puno pomaže molitva" i dobar san.

"Spavam šest sati kao klada i to mi svakako pomaže", dodao je rekavši da nije osjetio zadnji potres koji je probudio većinu stanovnika Rima.

---

Na hiljade ljudi u Istanbulu i Bruxellesu prosvjedovalo protiv represije Erdogana

Foto: FAH

NAJMANJE je 5000 ljudi prosvjedovalo u nedjelju u Istanbulu protiv represije koju vlast provodi prema zastupnicima glavne prokurdske stranke u Turskoj i prema lokalnim vlastima na jugoistoku zemlje.

"Zbijmo redove protiv fašizma", izvikivali su prosvjednici, većinom pristaše najveće prokurdske stranke u Turskoj, Demokratske narodne stranke (HDP) i Republikanske narodne stranke (CHP), okupljeni na azijskoj obali Istanbula.

Deset zastupnika HDP-a, među njima i predsjednik Selahattin Demirtas i dopredsjednica Figen Yukseksag, uhapšeni su ovog mjeseca u okviru "protuterorističke" istrage povezane s Kurdistanskom radničkom strankom (PKK).

Usto, nekoliko gradonačelnika na jugoistoku Turske, gdje su Kurdi u većini, uhapšeno je zbog "terorističke" djelatnosti u vezi s kurdskim pobunjenicima.

Prosvjed i u Bruxellesu

Uhićenja i smjene lokalnih čelnika pod optužbom za povezanost s PKK-om i zatvaranje prokurdskih glasila zaredali su nakon propalog vojnog puča protiv predsjednika Erdogana u srpnju.

PKK koji su Ankara, Washington i Bruxelles svrstali na popis "terorističkih" organizacija, od 1984. vodi oružanu borbu s vlasti, tražeći veća prava i autonomiju za Kurde. Više od 40.000 ljudi je poginulo od početka sukoba.

HDP je uvijek odlučno odbijao optužbe da je politički ogranak PKK-a.

Europska unija i Sjedinjene Države su izrazile zabrinutost zbog tih uhapšenja i progona medija u zemlji.

Više hiljada prokurdskih protestanata okupilo se u četvrtak u Bruxellesu tražeći od EU-a sankcije prema predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu.

---

Od rudarenja na asteroidima moglo bi se jako dobro zaraditi

Foto: Shutterstock

DA SE ljudi jednom dokopaju asteroida, to bi promijenilo mnogo toga.

Vrijednost jednog asteroida mjeri se u kvintilijunima dolara, što proizvodnju metala na cijelom našem planetu od oko 660 milijardi dolara čini dosta jadnom, u usporedbi s time, piše Visual Capitalist.

Zemlja je puna neisplativih materijala, a određeni su tipovi asteroida gotovo čisti metal. Asteroidi tipa X su ostaci većih asteroida koji su uništeni u sudarima te se metalna jezgra odvojila od omotača. Jedan takav asteroid je blizu, a za njega se vjeruje da sadrži više platine nego je iskopano tokom cijele ljudske povijesti.

Mete za rudarenje blizu Zemlje

Kompanije poput Planetary Resources i Deep Space Industries su prve krenule u takva istraživanja te već kreću s pronalascima potencijalnih meta za rudarenje.

U obzir uzimaju asteroide blizu Zemlje, do kojih bi se najlakše moglo stići. Dosad je otkriveno oko 15.000 takvih objekata. Planetary Resources tvrde da su identificirali osam potencijalnih meta, a Deep Space Industries tvrde da imaju šest veoma privlačnih meta.

Ovo će biti važno da se potvrdi isplativost rudarenja na asteroidu, ali ovo su samo sitne ribe u oceanu. Većina identificiranih objekata su manji od 300 metara u promjeru, što bi značilo da ne znamo bi li se projekt isplatio.

Tamo gdje se zarađuje novac

Uzbudljiv dio rudarenja na asteroidima je pojas asteroida između Marsa i Jupitera. On sadrži preko milijun asteroida. Oko 200 od tog broja imaju promjer od preko 100 kilometara.

NASA vjeruje da taj pojas sadrži metala u vrijednosti od oko 700 kvintilijuna dolara. To je oko 100 milijardi dolara za svaku osobu na Zemlji.

Postoje mnoge tehničke prepreke da bi se to rudarstvo isplatilo. NASA zasad planira uzeti uzorak s asteroida Bennu veličine od oko 60 do 2.000 grama. Cijena misije? Oko milijardu dolara.

---

Preuzeto sa portala INDEX.HR

---

Prethodnih dana:
07.05.2024

Netanyahu: U isto vrijeme ćemo pregovarati o prekidu vatre i izvoditi napade na Rafah

Izraelska vojska: Razmatramo prijedloge o taocima i nastavljamo s akcijom u Gazi

Ukrajinci masovno bježe od rata, ovo su priče. "Volim svoju zemlju, ali neću ubijati"

Hamas kaže da pristaje na prekid vatre. Ljudi slave i plaču u Gazi

U Ukrajini poginuo dvostruki europski prvak u dizanju utega

Ursula von der Leyen: Kina treba pritisnuti Rusiju da završi svoj rat u Ukrajini

La Repubblica: NATO će ući u rat Ukrajine i Rusije ako se prijeđu ove dvije linije
06.05.2024

Novinarska udruženja osudila zatvaranje Al Jazeere u Izraelu

Macron: Izraelske operacije u Gazi moraju prestati

Trump usporedio Bidenovu administraciju s Gestapom

Upozorenje obavještajaca: Rusija planira sabotaže diljem Europe

Panamci biraju novog predsjednika

U bunaru u Meksiku nađena 4 tijela. Troje pripada nestalim turistima

05.05.2024

Ruski bombarder Su-25 srušen iznad istočne Ukrajine, kaže Zelenski

Američka policija uz pomoć krvi s posteljine riješila ubojstvo iz 1966.

Sin pakistanskih migranata ostaje na čelu Londona

Rusija raspisala tjeralicu za Zelenskim. Oglasila se Ukrajina

Na ulici premlatili Scholzovog kandidata, stižu žestoke reakcije

Svađa između Španjolske i Argentine. Sve počelo optužbom da se predsjednik drogira

04.05.2024

Konačno riješeno ubojstvo zbog kojeg su zahladili odnosi između Kanade i Indije

Gruzijski premijer Amerikancima: Ja vama nisam prigovarao zbog policijske brutalnosti

Hamasovci stižu u Kairo. Čeka se njihov odgovor na prijedlog Izraela

Mislili da ga je Hamas oteo s festivala u pustinji. Tijelo mu je sad nađeno u Izraelu

Medvedev "zahvalio" Švicarskoj: Hvala ti, zemljo sira i satova

Rusi: Ukrajinci spremaju napad na Krimski most, Zapad pomaže. Osveta će biti razorna
03.05.2024

Turska obustavila svu trgovinu s Izraelom

BBC: Netanyahu i izraelski vrh strahuju da ih čeka Haški sud

Iznenada umro još jedan zviždač koji je govorio o problemima s Boeingom

Ukrajinci će prvi put od početka rata pokopati svoje vojnike u zajedničkoj grobnici

Biden: Zašto Japan ima probleme? Zato što su ksenofobni
02.05.2024

Kolumbijski predsjednik: Prekidamo diplomatske odnose s Izraelom

Deseci tisuća ljudi na prosvjedima po Francuskoj tražili veće plaće i mir

Bivši kazahstanski ministar ubio suprugu (31). Tukao ju do smrti u restoranu

Britanija počela pritvarati migrante koji će biti deportirani u Ruandu

Obilne poplave u glavnom gradu Turske, očekuje se još kiše
01.05.2024

Ukrajinci priznali da su se povukli iz više sela. Javio se Zelenski

Objavljeni detalji mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine. Nikad nije potpisan

SAD na korak bliže dekriminalizaciji marihuane

Dešifriran drevni tekst. U njemu piše gdje je točno pokopan Platon

U Kijevu ruše spomenik koji slavi bliskost Rusije i Ukrajine

Češka diže dob za odlazak u mirovinu
30.04.2024

U Sjevernoj Karolini upucano više policajaca, tri su ubijena? Osumnjičenik mrtav

Von der Leyen napala europsku krajnju desnicu: Riješite se Putinove propagande

SAD: Pet izraelskih jedinica je kršilo ljudska prava. Nastavljamo im prodavati oružje

Za FBI je najtraženiji bjegunac. On tvrdi da oslobađa Haiti

Autobus u Peruu pao u provaliju, završio u rijeci. Najmanje 23 mrtvih

Rođena je i odrasla u Ukrajini, ali je u Kongresu bila protiv slanja milijardi Kijevu

29.04.2024

Biden razgovarao s Netanyahuom. "Ponovio je svoj stav o invaziji na Rafah"

Može li novo oružje promijeniti stanje u Ukrajini? Analitičar: Čuje se puno gluposti

Zelenski opet tražio bržu dostavu Patriota, ali i pristup Ukrajine EU i NATO-u

Macron iznio novu ideju o francuskom nuklearnom oružju. Napale ga desnica i ljevica

Ukrajinski general: Naša vojska je izgubila položaje na istoku zemlje

Bijela kuća: Izrael nas je pristao saslušati prije invazije na Rafah
28.04.2024

Rusi masovno nadiru, Ukrajinci očajni, stiže moćno oružje. Slijedi ogromna bitka

Glasnogovornik Kremlja o primirju: Putinovo stajalište je dobro poznato

U Njemačkoj počinje ogroman sudski postupak skupini koja je planirala državni udar

Kina uvela drastične promjene u vojsku

Rusi šalju pojačanje za proboj ključne točke u Ukrajini. Situacija za Kijev je očajna

Rusi: U 7 dana izveli smo 35 napada Kinžalima. Gađali smo i grupe plaćenika
27.04.2024

Šestogodišnji dječak s autizmom nestao u Njemačkoj, traži ga 200 vojnika

Boeing u SAD-u prisilno sletio nakon što je otpao komad aviona

SAD najavio novih 6 milijardi dolara za vojnu pomoć Ukrajini

Buckinghamska palača: Kralj Charles vraća se kraljevskim dužnostima

Kijev evakuira dvije bolnice zbog optužbi šefa bjeloruske sigurnosne službe

Crnac u Ohiju umro nakon što mu je policajac klečao na vratu: "Novi George Floyd"

26.04.2024

SAD u blizini Gaze gradi privremenu luku za slanje humanitarne pomoći

Masovni proboj Rusa, ukrajinska brigada se raspala. Prijeti kolaps cijele linije

Ukrajinski ministar ponudio ostavku, optužen je za korupciju

Detalji brutalnog ubojstva Hrvata u Irskoj. Prijatelj opisao napad, uhićena trojica

Održana komemoracija za humanitarne radnike ubijene u Gazi

Danci: Švicarska firma iz optužnice protiv Mamića prebacivala milijune Bellabeatu
25.04.2024

U Makedoniji su predsjednički izbori, vodi oporbena desničarska kandidatkinja

Putovnice vojno sposobnim muškarcima izdavat će se samo u Ukrajini

Fico gasi slovačku televiziju i pretvara je u novu

Biden prijeti zabranom TikToka. I dalje ga koristi

Biden je potajno poslao Ukrajini moćne projektile. Već su izveli žestok udar na Ruse

Ide li Plenković u Bruxelles? Sunčana Glavak: Neće on nigdje
24.04.2024

Penava: Upozoravam Plenkovića - ne prelazi tu crtu, imat ćemo druge scenarije

Uhićen najbliži Šojguov suradnik. Sumnja se da je primio mito

Otkrivene masovne grobnice kod bolnica u Gazi

Američki Senat odobrio glasanje o vojnoj pomoći Ukrajini, moguća odluka već noćas

Hezbolah dronovima napao sjever Izraela

Rusija upozorila Zapad. "Riskirate direktan vojni sukob s nama"
23.04.2024

Tajvan uzdrmala serija potresa. Najjači bio 6.3

Zelenski: Zahvalan sam Joeu Bidenu na njegovoj nepokolebljivoj podršci Ukrajini

Palestinski dužnosnik: U zadnja 3 dana ekshumirana su 283 tijela iz masovne grobnice

State Department: Rat u Pojasu Gaz je značajno narušio stanje ljudskih prava

Ukrajini bi trebali stići moćni ATACMS-i. Trump je upravo doživio prvi veliki poraz

Tužitelj: Trump se podmićivanjem pornoglumice uplitao u izbore 2016.

22.04.2024

Ukrajina: Pogodili smo ruski spasilački brod na Krimu

Zapovjednik izraelske vojske odobrio je nastavak ofenzive u Gazi

Prosvjedi u Španjolskoj protiv rata u Gazi. "Izrael ubija, Europa sponzorira"

Čuli ste za povremeni post? Iznenađujuće mijenja tijelo

Netanyahu: Zadat ćemo nove teške udarce Hamasu

Donji dom američkog Kongresa izglasao zabranu TikToka. "Gazi se sloboda govora"
21.04.2024

Zelenski: Hvala SAD-u na novoj pomoći. Rusija: To će uništiti Ukrajinu

Amerika izglasala pomoć Ukrajini. Ovo bi moglo promijeniti tijek rata

SAD spriječio ulazak Palestine u UN. Palestinski predsjednik: Guraju nas prema kaosu