Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Ĺ ef Porschea otkrio da je Rimac sve bliĹľe preuzimanju Bugattija
Šef Porschea otkrio da je Rimac sve bliže preuzimanju Bugattija
Index Vijesti
Foto: EPA/Hina
PROIZVOĐAČ električnih super-automobila Rimac i Volkswagenova marka superautomobila Bugatti dobar su par u tehnološkom smislu, rekao je Oliver Blume, direktor Porschea za njemački Automobilwoche.
Tom izjavom potaknuo je nade da bi se dogovor konačno mogao biti postignut, odnosno da bi Rimac zaista mogao preuzeti Bugatti.
Britanski CarMagazine prošle je godine objavio da bi Volkswagen predala Bugatti Rimcu, u zamjenu za povećanje udjela tvrtke Porsche (isto u vlasništvu Volkswagena) u tvrtki Rimac Automobili.
"U ovom trenutku intenzivno razmišljamo kako osigurati razvoj Bugattija na najbolji mogući način. Rimac bi mogao u tome odigrati značajnu ulogu jer se ta dva brenda tehnološki uklapaju", rekao je Blume za Automobilwoche.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Postoje različiti scenariji s različitim strukturama. Vjerujem da će o ovom pitanju odluka biti donesena u prvoj polovici ove godine", dodao je, prenosi Reuters.
Blume je također potvrdio veće uštede za Porsche, rekavši da planiraju podržati rezultate smanjenjem troškova za 10 milijardi eura do 2025. godine.
0 ( + )
*
Europa i Amerika oÄŤekivale su baby boom zbog lockdowna. Dogodilo se suprotno
Europa i Amerika očekivale su baby boom zbog lockdowna. Dogodilo se suprotno
Petar Stošić
Foto: EPA/Guliver
Tekst se nastavlja ispod oglasa
KAD je Francuska uvela jedan od najstrožih lockdowna, odnosno set mjera socijalne distance u prvom valu pandemije prošlog proljeća, naširoko se spekuliralo da će uslijediti baby boom - veliki porast nataliteta.
"Mislila sam: svi su zaglavljeni kući i moraju se okupirati nečim. Pa će praviti bebe", prisjetila se za Washington Post Martine Mabiala Moussirou, koordinatorica primalja u glavnoj javnoj bolnici u gradu Saint-Denisu u okolici Pariza. Saint-Denis i inače ima jednu od najviših stopa nataliteta u Francuskoj. Ali devet mjeseci kasnije, umjesto buma, Francuska bilježi oštar pad broja novorođenih. Ekonomska nesigurnost, društveni stres i tjeskoba izazvana pandemijom koronavirusa odvratili su, čini se, mnoge parove od toga da postanu roditelji.
Samo u spomenutoj bolnici u Saint-Denisu broj porođaja pao je oko 20% od sredine prosinca do sredine siječnja (s 348 na 285), a predviđa se da će ostati ispod razine za 2020. u prvoj polovici 2021. Dok su covid-odjeli bili puni, rodilište je bilo poluprazno.
"Tijekom svoje karijere nikad nisam vidio pad od 10 do 25%"
"Obično je ovdje gužva", rekla je Moussirou u rodilištu, gdje je samo jedna od devet rađaonica bila popunjena. Saint-Denis nije jedini koji bilježi ovakav pad - u pet velikih sveučilišnih bolnica u regiji Pays de la Loire na sjeveroistoku Francuske, u kojoj je glavni grad Nantes, broj rođenih je pao za 10 do 25 posto u siječnju u usporedbi s istim mjesecom prošle godine.
Saint-Denis je inače i jedan od najsiromašnijih gradova u Francuskoj, a u pandemiji ima jednu od najviših stopa smrtnosti od covida-19.
"Vidimo pad svuda po sjeveroistoku Francuske. Tijekom svoje karijere nikad nisam vidio pad od 10 do 25%", izjavio je Olivier Morel, pročelnik Odjela za ginekologiju i opstetriciju u sveučilišnoj bolnici u Nancyju.
I na jugu zemlje, u Lyonu - trećem najvećem gradu u Francuskoj - dvije bolnice zabilježile su kombinirani pad od 19% u siječnju, što također pripisuju pandemiji.
Italija, koja je prva u Europi bila pogođena koronavirusom i prva uvela lockdown, također je iskusila ozbiljan pad nataliteta. Broj novorođenih pao je za čak 21% u prosincu u 15 talijanskih gradova, prema izvještaju koji je ovog mjeseca objavio talijanski statistički institut.
Hrvatska lani imala nikad više umrlih, nikad manje rođenih
Ni Hrvatsku nije zaobišao ovaj porazni trend. Prošle godine smo tako, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku za prvih deset mjeseci, imali najviše umrlih, a najmanje sklopljenih brakova i rođene djece dosad, no rekordno mali broj rođenih tek nas očekuje u 2021.
Tako je prvih deset mjeseci 2020. rođeno samo 30.207 djece, a lani je u cijeloj godini bilo 36.135 rođenih, što je inače bio najmanji broj rođene djece u Hrvatskoj otkako se prate statistike.
Također, u oktobaru smo imali najviše umrlih od 2011. - 4628. Demograf Ivan Čipin istaknuo je u nedavnom intervjuu za N1 da smo lani imali najveći broj umrlih otkad se prati statistika.
A demograf Marin Strmota također je za Večernji list komentirao kako nam je korona samo zakucala čavao u lijes i samo će pogoršati ionako dugogodišnje loše trendove prirodnog pada stanovništva. Drugim riječima - kombinacija rekordne smrtnosti i rekordno niskog nataliteta recept je za pravi demografski kolaps.
A da je pad nataliteta u korelaciji s težinom epidemije i strogošću epidemioloških mjera, odnosno lockdowna, sugerira činjenica da u Berlinu nije zabilježen ovakav pad broja novorođenih. Njemačka metropola je, u isto vrijeme, imala blaži lockdown i blažu epidemiološku situaciju prošle godine.
S druge strane oceana, i SAD očekuje pad od čak 300 hiljada novorođenih u 2021. u odnosu na 2019., prema procjeni Instituta Brookings. Pri toj procjeni su uzeli u obzir okolnosti kao što su zatvaranje vrtića i škola i pritisak rada od kuće na roditelje i one koji bi to htjeli postati.
I američki portal NBCLX je istraživanjem došao do podataka o padu nataliteta od 5 do 8% u velikim saveznim državama Kaliforniji, Floridi i Ohiju. Institut Guttmacher je pak u svom istraživanju utvrdio da je čak 34% Amerikanki smanjilo broj djece koji planiraju imati ili odgodilo planove za širenje obitelji zbog pandemije. Do sličnog zaključka došli su i talijanski znanstvenici Francesca Luppi, Bruno Arpino i Alessandro Rosina u svom radu naslovljenom "Učinak covida-19 na planiranje plodnosti u Italiji, Njemačkoj, Francuskoj, Španjolskoj i Velikoj Britaniji".
Naravno, demografska situacija u Europi je i prije pandemije bila daleko od bojne - praktički nijedna europska zemlja nema dovoljnu stopu nataliteta za održavanje populacije na istoj razini (2.1 dijete po ženi u plodnoj dobi), a neke imaju daleko nižu od toga - u Hrvatskoj je ta stopa oko 1.4. Negativni učinak pandemije i koronakrize značit će još brži pad populacije, pa i odumiranje u pojedinim europskim zemljama, dok će one razvijenije imati još veći pritisak za dodatnom imigracijom kako bi kompenzirale prirodni pad stanovništva.
Čak i Kina, koja je prva suzbila prvi val epidemije i potpuno spriječila drugi val koji je pogodio ostatak svijeta, u 2020. je imala oko 15% novorođenih manje nego 2019., prema podacima ministra javne sigurnosti, objavljenima početkom ovog mjeseca. Prema preliminarnim podacima, stopa nataliteta je pala od 9 do čak 32% u drugoj polovici 2020. u nekim kineskim gradovima, uključujući Guangzhou i Wenzhou.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Demografi nisu iznenađeni padom nataliteta uslijed pandemije.
"Natalitet je povijesno bio osjetljiv na cikličke događaje kao što su ratovi, ekonomske krize, epidemije, pa čak i kaotične klimatske uvjete. Svi ovi događaji rezultiraju padom, a ne rastom novorođenih", komentirao je za Washington Post ravnatelj francuskog Nacionalnog instituta za demografske studije Arnaud Régnier-Loilier. Sličan efekt je imala i financijska kriza u Grčkoj prije desetak godina, dodaje.
Istraživači smatraju da je uz aktualni pad nataliteta povezano više faktora. Prvi je ekonomska nesigurnost - ljudi koji su prošle godine odustali od planova za proširenje obitelji možda su to napravili jer su ostali bez posla ili strahovali da će im se to dogoditi uslijed koronakrize, s ponegdje rekordnim padom BDP-a.
Ograničenja vezana uz lockdown mogla su također utjecati na tu odluku - primjerice, obitelji koje već imaju djecu školske dobi koja su ostala doma zbog zatvaranja škola možda su osjećale prevelik pritisak da bi se odvažile na još jedno dijete. A potreba izolacije od starijih i kronično bolesnih značila je i da mnogi mladi roditelji nisu u novom normalnom mogli računati na takozvani baka-servis kao inače.
"Ekonomske posljedice, kontinuirana zabrinutost zbog zdravlja, nesigurnost oko dostupnosti zdravstvene skrbi i zatvaranje škola, sve je to u kombinaciji učinilo ovo vrijeme vrlo neprivlačnim za zasnivanje ili širenje obitelji. Definitivno očekujemo da će doći do zaokreta prema gore (nakon pandemije), ali nismo sigurni da će doći do buma koji bi kompenzirao pad", komentirala je profesorica sociologije sa Sveučilišta u Južnoj Kaliforniji za portal Huffington Post.
Ipak, neke zemlje zaista bilježe svojevrsni baby boom, ali upravo one koje ga ne žele, jer ionako imaju problema s previsokim natalitetom koji otežava rast životnog standarda i smanjivanje siromaštva. U Filipinima, primjerice,Institut za populaciju Sveučilišta u Filipinima i Populacijsko fond Ujedinjenih naroda procjenjuju povećanje neželjenih trudnoća na više od 40% u 2020. i najveću stopu nataliteta od 2012. Njihova studija procjenjuje i rast smrti rodilja, kao i tinejdžerskih trudnoća, koje je filipinska vlada proglasila nacionalnim izvanrednim stanjem 2019.
0 ( + )
*
Pokušaj atentata u Tripoliju, napadači pucali na auto ministra unutarnjih poslova
Pokušaj atentata u Tripoliju, napadači pucali na auto ministra unutarnjih poslova
Index Vijesti
Foto: Twitter
Tekst se nastavlja ispod oglasa
SKUPINA naoružanih muškaraca otvorila je u nedjelju vatru na kolonu automobila u Tripoliju u kojoj se vozio libijski ministar unutarnjih poslova Fati Bašaga, no ministar je uspio izbjeći pucnjavu bez ozljeda, rekao je izvor blizak Bašagi.
Napadači su otvorili žestoku vatru na Bašagin konvoj dok je prolazio zapadnim Tripolijem nakon posjeta Nacionalnoj naftnoj korporaciji i sjedištu policije, rekao je isti izvor.
Bašagini čuvari uzvratili su vatru te su se dali u potjeru za napadačima. Jednog su ubili, drugoga ozlijedili, a ostalu dvojicu priveli.
Napad se dogodio u trenutku kada se međunarodno priznata vlada nacionalnog sporazuma (GNA), čiji je Bašaga član, sprema ustupiti mjesto prijelaznoj vladi izabranoj u sklopu procesa koji su vodili Ujedinjeni narodi, a cilj im je ujediniti zaraćene libijske strane.
Bašaga, istaknuta ličnost u gradu Misrati, izgubio je u utrci za premijera u vladi jedinstva, no javno je podupro novu administraciju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Prvi podaci istrage upućuju na to da su osobe koje su napale konvoj u nedjelju bile iz Zavije, drugoga utjecajnog grada, koji se nalazi oko 45 kilometara zapadno od Tripolija, rekao je izvor.
#Libya- photos from the scene of failed assassination of #GNA's MoI Fathi Bashagha. Quite a lot of damage for just 3 guys shooting at a motorcade of reportedly 27 vehicles. pic.twitter.com/bmeKHh2sw2
Deset godina nakon pobune Arapskog proljeća 2011., u kojoj je sudjelovao i NATO i kojom je srušen režim Moamera Gadafija, Libija je još razdirana borbama za vlast između dvaju suprotstavljenih tabora koji imaju podršku raznih zemalja.
Ta dva tabora su 23. oktobara potpisala sporazum o trajnom prekidu vatru pod okriljem UN-a.
Poslovni čovjek Abdel Hamid Dbeibah imenovan je 5. veljače za prijelaznog premijera i uz Prijelazno tročlano predsjedničko treba osigurati vlast do nacionalnih izbora u prosincu 2021.
0 ( + )
*
U Njemačkoj organizirali zabavu u napuštenoj industrijskoj zgradi, upala im policija
U Njemačkoj organizirali zabavu u napuštenoj industrijskoj zgradi, upala im policija
Hina
IlustracijaFoto: Armin Durgut/PIXSELL
Tekst se nastavlja ispod oglasa
POLICIJA u Francuskoj i Njemačkoj privodila je i novčano kažnjavala sudionike nedopuštenih zabava jer su kršili epidemiološke mjere suzbijanja pandemije tokom vikenda na što ih je dodatno potaknulo toplije vrijeme.
U Parizu je nekih stotinu ljudi sudjelovalo u nedopuštenoj zabavi, a sličan broj otkriven je i u Orlyju, južno od grada, objavila je danas policija.
Francuska policija je sinoć privela deset osoba te je izdala najmanje 59 upozorenja uz novčane kazne, objavila je.
Koronapartijaneri krše francuski policijski sat koji je na snazi od 18 sati navečer i dopušten je izlazak samo onima koji odlaze na posao.
U Njemačkoj se okupili u napuštenoj zgradi
U Njemačkoj je policija sinoć upala na zabavu po anonimnom pozivu i zatekla 33 osobe.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Policija je objavila da je pratila neko vrijeme napuštenu industrijsku zgradu, a u subotu navečer pratila je manje skupine ljudi kako ulaze.
Tijekom intervencije policija je zaplijenila manje količine droge i novac koji su sudionici uplatili za ulazak na zabavu.
Policija je nakratko privela DJ-a zbog posjedovanja droge, a napuštena industrijska zgrada sada je zapečaćena.
0 ( + )
*
Nigerijci bi danas mogli izabrati predsjednik mirnim putem, prvi put nakon 70 godina
Nigerijci bi danas mogli izabrati predsjednik mirnim putem, prvi put nakon 70 godina
Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
NIGERIJCI danas biraju novog šefa države u drugom krugu predsjedničkih izbora koji bi mogli omogućiti prvu mirnu demokratsku tranziciju otkako je 1960. ta zemlja stekla neovisnost od Francuske.
Dvojica kandidata u drugom izbornom krugu, bivši predsjednik Mahamane Ousmane i nekadašnji ministar vanjskih poslova Mohamed Bazoum nisu u prvome krugu 27. prosinca uspjeli dobiti apsolutnu većinu.
Radi se o prvoj demokratskoj promjeni vlasti od kada je ta zapadnoafrička zemlja stekla neovisnost od Francuske 1960. godine i od tada je Niger doživio četiri državna udara.
Pred izbore su analitičari isticali da bi neometani prijenos vlasti bila rijetka svijetla točka u zemlji od 23 milijuna stanovnika u kojoj vladaju siromaštvo i nasilje radikalnih islamskih skupina poput Boko Harama.
Samo prošle godine je u islamističkom nasilju poginulo je na stotine civila i vojnika.
Sadašnji predsjednik Mahamadu Isufu je prošle godine rekao da neće pokušati izigrati ustav kako bi na vlasti ostao dulje od dva mandata.
Nakon glasanja u glavnom gradu Niameyu, Issufu je rekao da je "promjena pokrenuta".
Bazoum, kandidat vladajuće stranke PNDS, je saveznik predsjednika na odlasku.
Niger je jedna od najvažnijih migrantskih ruta
Ousmane je došao na vlast 1993. kao prvi demokratski izabrani predsjednik Nigera, no svrgnut je u vojnom udaru 1996.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ishod izbora je važan ne samo za demokraciju u Nigeru, već i za regiju te Europu. Ta je zemlja jedna od najvažnijih tranzitnih ruta za afričke migrante prema Sredozemlju.
EU pritišće Niger da obuzda krijumčare ljudi i k tomu je važan partner Bruxellesa u borbi protiv terorizma u Sahelu.
Niger je na stalnom udaru napada militanata povezanih s Al Kaidom i Islamskom državom na zapadnoj granici s Malijem i Burkinom Faso, dok u ostalim dijelovima zemlje djeluje islamistički Boko Haram.
Boko Haram je sredinom prosinca oteo više stotina dječaka na sjeveroistoku Nigerije, što bi moglo predstavljati veliko širenje djelovanja džihadističke skupine na nova područja.
40 posto stanovništva Nigera živi u siromaštvu
Godine 2014. ta je skupina otela 276 djevojčica u Čiboku, također na sjeveroistoku Nigerije.
Vlada nema gotovo nikakvu kontrolu u pustinjama koje okružuju gradove, što ide na ruku ne samo džihadističkim skupinama već i kriminalnim mrežama.
Niger je također i u posebice teškom gospodarskom stanju. Više od 40 posto stanovništva Nigera živi u siromaštvu, a pandemija covida-19 je zadala težak udarac gospodarstvu čiji je rast doslovce puzajući.
Prema UN-ovom indeksu ljudskog razvoja Niger je na posljednjem mjestu od 189 zemalja. Rast stanovništva je visok, a dostupnost obrazovanja i zdravstvene zaštite vrlo nizak.
0 ( + )
*
Prosvjedi u Mjanmaru ne prestaju ni nakon što je policija ubila dvoje ljudi
Prosvjedi u Mjanmaru ne prestaju ni nakon što je policija ubila dvoje ljudi
Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
GOMILE ljudi marširale su i danas u Mjanmaru kako bi osudili vojni udar 1. veljače i prkosno nastavili kampanju za demokraciju samo dan nakon žestoke intervencije snaga sigurnosti protiv protestanata i pogibije dvoje ljudi.
Dvije osobe ubijene su jučer u drugom gradu po veličini u Mjanmaru, Mandalaju, kada su policija i vojnici pucali na prosvjednike koji su negodovali protiv svrgavanja izabrane vlade Aung San Suu Kyi, što je bio i najkrvaviji dan u više od dva tjedna tih prosvjeda.
Po pisanju portala Myanmar Now, stotine protestanata okupilo se blizu brodogradilišta u Mandalayu želeći na taj način poduprijeti štrajk radnika. Vlasti vrše na njih pritisak da se vrate na posao.
Vojska ne uspijeva suzbiti demonstracije i građanski neposluh koji su slijedili nakon puča i uhapšenja čelnice Aung San Suu Kyi te ostalih vladinih dužnosnika pa čak i nakon obećanja o održavanju novih izbora te strogih upozorenja o sankcioniranju bilo kakvog otpora te naposljetku i "krvave subote".
U Mandalayu se usprkos upozorenjima vojske danas ponovo okupilo više desetaka hiljada ljudi.
"Jurišaju na nenaoružane civile. Jurišaju na našu budućnost", rekao je jedan mladi prosvjednik.
I u Yangonu se na više raznih mjesta okupilo više hiljada ljudi, većinom mladih.
U Mytkyini, na sjeveru zemlje, ljudi su položili vijence za poginule prosvjednike, a marširalo se i na jugu Mjanmara, u gradovima Dawei i Myek. Prosvjednici nisu zaobišli ni središnji dio zemlje, okupivši se u velikom broju u mjestima Monywa i Bagan.
U turističkom odredištu na jezeru Inle, u gorju Shan Hills, prosvjednici, a među njima i budistički redovnici, isplovili su čamcima i držali velike slike Suu Kyi zazivajući kraj vojnog puča.
Posebni izvjestitelj UN-a za Mjanmar Tom Andrews je rekao da je zgrožen pogibijom dvoje ljudi, od kojih je jedan tinejdžer.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Od vodenih topova do gumenih metaka, suzavaca i sada vojnika koji pucaju na miroljubive prosvjednike. To ludilo mora prestati sada", napisao je Andrews na Twitteru.
Dvije verzije smrti u Mandalayu
Državni list Global New Light of Myanmar je izvjestio da su štrajkači sabotirali čamce i brodove u riječnoj luci te napali policiju štapovima i noževima, pri čemu je ozlijeđeno osam policajaca i nekoliko vojnika.
List piše da je ozlijeđeno i nekoliko "agresivnih protestanata", ali ne spominje dva izgubljena života.
Nacionalna liga za demokraciju (NLD), stranka Suu Kyi, osudila je nasilje snaga sigurnosti u Mandalayu kao zločin protiv čovječnosti.
Mlada prosvjednica Myi Thwate Thwate Khaing umrla je u petak nakon što je prošli tjedan pogođena u glavu kad je policija pokušavala rastjerati gomilu ljudi u glavnom gradu, Naypyitawu i prva je žrtva među prosvjednicima.
Stotine ljudi u nedjelju su bile na njezinu pogrebu.
Vojni mediji tvrde da metak koji ju je ubio nije ispaljen iz oružja koje koristi policija.
Vojska tvrdi da je jedan policajac umro od ozljeda koje je zadobio u prosvjedu.
Duboko zabrinuti
Vojska je zgrabila vlast nakon prozivki o navodnoj prevari na parlamentarnim izborima 8. studenoga na kojima je NLD premoćno pobijedio, uhapsivši Suu Kyi i ostale članove vlade iako je izborno povjerenstvo odbacilo sve optužbe za izbornu prevaru.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Prosvjedi protiv puča koji se dogodio 1. veljače i koji je zbacio vladu veteranske zagovornice demokracije, Suu Kyi, ne zamiru. Prosvjednici su skeptični u pogledu obećanja vojske da će organizirati nove izbore i predati vlast pobjedniku.
Facebook je u nedjelju izbrisao glavnu stranicu mjanmarske vojske prema standardima koji zabranjuju poticanje na nasilje, priopćila je ta kompanija, dan nakon što su u Mjanmaru ubijena dva protestanata kada su policija i vojska zapucali na prosvjedu protiv puča 1. veljače.
Glasnogovornik State Departmenta Ned Price je rekao da je SAD "duboko zabrinut".
Francuska, Singapur, Velika Britanija i Njemačka su također osudili nasilje, a glavni tajnik UN-a Antonio Guterres je rekao da je upotreba sile s mogućim smrtnim ishodom neprihvatljiva.
SAD, Britanija i drugi najavili su ograničene sankcije usmjerene na vojne čelnike koji odavna ne mare za vanjske pritiske.
Prosvjednici zahtijevaju povratak izabrane vlade, oslobođenje Suu Kyi i drugih te ukidanje ustava iz 2008. godine, koji je donesen pod vojnim nadzorom, a koji glavnu ulogu u politici daje vojsci.
Suu Kyi bi se trebala prvi put pojaviti u sudnici 1. ožujka, a s suočena je s optužbama za kršenje zakona o upravljanju prirodnim katastrofama i uvoz ilegalne komunikacijske opreme.
Do sada je vojska uhapsila 569 ljudi, objavile su udruge za ljudska prava.
0 ( + )
*
Zbog korone umrlo skoro 2,5 milijuna ljudi, Slovenija među najteže pogođenim zemljama
Zbog korone umrlo skoro 2,5 milijuna ljudi, Slovenija među najteže pogođenim zemljama
Hina
IlustracijaFoto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
COVID-19 usmrtio je više od 2,46 milijuna u svijetu, a zaraza je potvrđena u više od 111 milijuna, piše agencija France presse na temelju podataka koji su objavljeni danas do podneva i donosi naglaske o cijepljenju i strategijama suzbijanja pandemije.
Sjedinjene Države i dalje su na prvom mjestu po broju potvrđenih smrti od posljedica covida, njih 497.648, a slijedi ih Brazil s 245.977 umrlih, te Meksiko na trećem Meksiko s 179.797 potvrđenih žrtava.
Indija zauzima četvrto mjesto u svijetu po broju umrlih, njih 156.302 na 10.991.651 potvrđenih zaraženih, a na petom je Ujedinjeno Kraljevstvo sa 120.365 umrlih na 4.105.675 slučajeva.
Više od 111.052.530 ljudi inficirano je prema službenim podacima od početka izbijanja pandemije u Kini krajem 2019., a najmanje 68.096.900 ljudi do danas se smatra oporavljenima.
Samo u subotu bilo je 9.185 novih smrti u svijetu te 402.202 novih potvrđenih slučajeva zaraze.
Belgija, Slovenija i Češka među najgorima
Među zemljama najteže pogođenima virusom je Belgija koji ima najvećih broj umrlih u odnosu na svoje stanovništvo, 189 na 100.000 stanovnika. Slijedi je Slovenija sa 181 žrtvom na 100.000 stanovnika, zatim Češka Republika sa 179, UK sa 177 te Italija sa 158.
Europa je u nedjelju u podne imala 828.061 umrlih na 36.446.781 zaraženih.
Latinska Amerika i Karibi su imali 658.013 umrlih (20.686.089 slučajeva), SAD i Kanada 519.269 umrlih na 28.920.370.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Azija je imala 251.739 umrlih na 15.889.949 slučajeva), Bliski istok 102.221 umrlih na 5.256.858 zaraženih, Afrika 101.004 umrlih na 3.820.523 slučajeva te Oceanija 947 umrlih i 31.969 slučajeva.
Od početka pandemije, broj testiranja snažno je rastao i poboljšale su se tehnike dijagnosticiranja zbog čega je rastao i broj prijavljenih slučajeva, no objavljeni podaci su ipak manji od stvarnih jer se temelje samo na prijavljenim podacima.
Više od 204 milijuna doza
U cijelom svijetu više od 204,88 milijuna doza cjepiva protiv covida-19 ubrizganoje u najmanje 109 zemalja, prema podacima AFP-a. Agencija ističe da je taj broj manji od stvarnog zato što Kina i Rusija ne objavljuju podatke o cijepljenju od 9. veljače.
Australija
Nakon Novog Zelanda u subotu, Australija je u nedjelju počela kapanju cijepljenja. Među prvima su cjepivo primili australski premijer Scott Morrison i članovi vlade. Očekuje se da će do ožujka 4 milijuna Australaca dobrovoljno primiti cjepivo. Kampanja je počela pošto su u subotu hiljade ljudi prisustvovale skupovima protiv cjepiva u glavnim australskim gradovima.
Izraelska "zelena propusnica"
Izrael je u nedjelju znatno ublažio mjere ograničenja u borbi protiv epidemije covida-19 najavljujući povratak normalnom životu omogućen procijepljivanjem protiv koronavirusa gotovo polovice stanovništva. Prodavaonice su otvorene za sve stanovnike, a pristup mjestima poput teretana, hotela i kinodvorana imaju samo osobe koje su prije najmanje tjedan dana primile drugu dozu cjepiva i one koje su preboljeli koronavirusnu bolest i tako razvile imunitet.
Takozvanim "zelenim propusnicama", potvrdom koja se nabavlja uz pomoć aplikacije ministarstva zdravstva, Izraelci će dokazivati svoj zdravstveni status.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Velika Britanija procijepila četvrtinu
London je obećao da će prva doza cjepiva svim odraslim osobama biti ponuđena do kraja srpnja, a svi stariji od 50 godina do sredine travnja. Do danas je četvrtina britanskog stanovništva primila prvu dozu, no manje od jednog postotka stanovništva primilo je drugu dozu. Premijer Boris Johnson treba u ponedjeljak objaviti parlamentu svoje smjernice za popuštanje mjere i želi da to bude "postupno i razborito".
Kanada od ponedjeljka testira na granici sa SAD-om Zabrinuta zbog novih zaraznijih sojeva koronavirusa koji se šire, Kanada od ponedjeljka uvodi testiranje na kopnenoj granici sa SAD-om.
WHO poziva Tanzaniju.
Svjetska zdravstvena organizacija-WHO još nije dobila nikakve informacije od Tanzanije o broju slučajeva covida-19 i koje mjere poduzima kao odgovor na pandemiju, kazao je u nedjelju generalni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus, pozivajući ponovo Tanzaniju da počne prijavljivati ​​slučajeve i dijeliti podatke.
Tanzanijska vlada je prestala izvještavati o novim infekcijama i smrtnim slučajevima od koronavirusa u svibnju prošle godine, kada je registrirala 509 zaraženih i 21 smrtni slučaj.
Zadnjih tjedana Tanzanija je potvrdila val smrti no službeno navodi da su posljedica upala pluća.