TZ VIJESTI - BH VIJESTI - BH TEME - IZ MINUTE U MINUTU
22.03.2014.
89 posto birača za odcjepljenje Venecije i regije od Italije!
89 posto birača za odcjepljenje Venecije i regije od Italije!
 Foto: indipendenzaveneta.com
NA INTERNETSKOM glasovanju građana Venecije i regije Veneto 89 posto od onih koji su sudjelovali izjasnilo se za neovisnost pokrajine u izjašnjavanju koje nema pravne vrijednosti, doznaje se u petak od organizatora.
Prema podacima objavljenim u petak navečer u Trevizu, sudjelovalo je 2.360.235 osoba ili 73 posto regionalnog biračkog tijela. Virtualni referendum je mobilizirao birače, ali na službenom proglašenju rezultata se okupilo tek nekoliko stotina ljudi u Trevizu, od kojih su mnogi nosili zastavu Serenissime, Mletačke Republike.
S "da" se izjasnilo 2.102.969 osoba, ili 89 posto, a s "ne" 257.276 ili 11 posto, precizirali su organizatori referenduma koji predlaže odcjepljenje regije od ostatka Italije.
Izjašnjavanje su organizirali aktivisti lokalnih stranaka i organizacija okupljeni u odbor nazvan Plebiscito.eu koji žele da se buduća država zove Republika Veneto. Rezultat tog izjašnjavanja neće imati nikakve pravne ni političke posljedice, ali će poslužiti kao poziv za referendum o neovisnosti Veneta.
Predsjednik te talijanske regije Luca Zaia je ocijenio da Rim "uvijek misli da je na čelu carstva i smatra nas periferijom tog carstva. Imamo osjećaj da smo dobri samo za plaćanje poreza", rekao je Zaia, guverner pokrajine koja plaća 71 milijardu eura poreza Rimu, 21 milijardu više od onoga što dobiva.
Za organiziranje referenduma potrebno je odobrenje regionalnog vijeća kako bi ga podastrijeli parlamentu.
Putin potpisao aneksiju Krima
Putin potpisao aneksiju Krima
 Foto: Guliver image/Getty images
PREDSJEDNIK Rusije Vladimir Putin potpisao je u petak dokument na osnovu kojeg je poluotok Krim i službeno postao dio Rusije, javlja BBC.
Putin je pohvalio priključenje Krima Rusiji, te ustvrdio da je to izuzetan događaj nakon čega je u Kremlju potpisao dokument.
Gornji dom ruskog parlamenta ranije je u petak odobrio priključenje Krima Rusiji.
Lideri Europske unije (EU) usuglasili su se u četvrtak da će s 12 imena proširiti popis blokiranih osoba koje se na taj način kažnjavaju zbog napetosti u Ukrajini te upozorili da bi mogli poduzeti daljnje gospodarske mjere protiv Rusije ukoliko se situacija u Ukrajini pogorša.
Na summitu u Bruxellesu čelnici EU-a dogovorili su da će zatražiti od Europske komisije da pripremi procjenu mogućeg utjecaja širim gospodarskim sankcijama protiv Rusije, izjavio je predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy na konferenciji za novinare.
Također kazao je da bi EU mogla poslati promatračku misiju u Ukrajinu ukoliko Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) ne uspije u svojoj misiji, javio je Reuters.
Ukupno 33 sankcionirane osobe
Europski čelnici dodali su još 12 ljudi na popis osoba kojima je zamrznuta imovina zbog njihove uloge u ruskom preuzimanju Krima, a započeli su i pripreme za ekonomske sankcije Rusiji nastavu li širiti svoj utjecaj u Ukrajini.
Francuski predsjednik Francois Hollande je odbio otkriti pojedinosti o imenima koja su dodana popisu što su ga europski državnici usvojili na šestosatnim pregovorima u četvrtak navečer u Bruxellesu. No, kazao je da su na popisu osobe iz Rusije i s Krima te da se ukupan broj sankcioniranih popeo na 33.
Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da su u pripremi eventualne trgovinske i ekonomske mjera protiv Rusije, ako se s Krima nastavi širiti prema južnoj i istočnoj Ukrajini. "Mi smo spremni za početak treće faze ukoliko dođe do eskalacije u vezi Ukrajine, to su ekonomske sankcije", kazala je Merkel, dodajući da su od Europske komisije zatražili da obavi pripreme za moguće sankcije.
Reuters navodi da je odluka u skladu s onim što se očekivalo od EU koja je i dalje iza Sjedinjenih Američkih Država koje su na popis u četvrtak dodale 20 osoba i tvrtki, uključujući banke i oligarhe bliske ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Podsjećaju da je jedan od glavnih problema Unije što odluke moraju jednoglasno podržati sve zemlje članice, od kojih su neke ovisne o ruskoj nafti i plinu ili s Moskvom imaju bliske trgovinske i poslovne veze.
Istodobno EU planira potpisati sporazum o pridruživanju s Ukrajinom, obećavajući bliže političke i trgovinske veze koje će Ukrajinu povezati s Europom i dovesti do gospodarskog rasta. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso izjavio je da EU također planira dovršiti slične sporazume s Moldavijom i Gruzijom koje bi trebali potpisati do lipnja. To će poslati signal Rusiji da se EU zalaže za privlačenje tih bivših sovjetskih država te njihovo odmicanje od ruskog utjecaja, ističe Reuters.
U Bruxellesu potpisan sporazum s Ukrajinom
Europski čelnici na sastanku u Bruxellesu odlučili su proširiti sankcije Rusiji zbog aneksije Krima, dok je s Ukrajinom potpisan sporazum o približavanju.
Čelnici Europskog vijeća i Komisije potpisali su s ukrajinskim premijerom Arsenijom Jacenjukom ugovor o približavanju Ukrajine Europskoj uniji. Upravo je odbacivanje ovog približavanja potaknulo kijevske prosvjede koji su kulminirali krvoprolićem, a kasnije i ruskom aneksijom Krima. Ugovor bi ukrajinskoj privremenoj vladi trebao pružiti ne samo političku, nego i ekonomsku pomoć ukidanjem carina na uvoz.
"Želimo biti dio velike europske obitelji i ovo je prvi veliki korak na postizanju konačnog ukrajinskog cilja, punopravnog članstva. Moja zemlja suočena je s brojnim političkim ekonomskim i vojnim izazovima i ovim ugovorom pokazat ćemo cijelom svijetu da smo zajedno da Ukrajina dijeli europske vrijednosti i da zajedno možemo biti uspješni", rekao je ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk.
Osim europskih milijardu eura, i Japan je obećao ekonomski pomoći Ukrajinu s milijardu dolara. Potpisivanju ugovora prethodilo je europsko proširenje sankcije na još 12 ruskih dužnosnika koje se smatra odgovornima za krizu.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov već je poručio kako su potezi nezakoniti.
Američki kongres predlaže pomoć Ukrajini bez MMF-a
Odbor za vanjsku politiku Predstavničkog doma američkog Kongresa u petak će predstaviti zakon o pomoći Ukrajini, no u njemu neće biti predložene reforme Međunarodnog monetarnog fonda (MFF) koje je zatražila Obamina administracija, a sadržane su i u prijedlogu koji je prihvatio Senat, objavio je Reuters pozivajući se na izvore u Kongresu.
Zakon sadrži mnoge odredbe uključene u zakon koji je prošao vanjskopolitički odbor Senata, no ključna je razlika odsustvo MMF-ovih reformi, izjavio je pomoćnik u Kongresu koji je želio ostati anoniman jer nije ovlašten javno govoriti o legislativi.
Prije nego što ga u konačnici potpiše predsjednik Barack Obama zakon mora proći parlamentarnu proceduru, ali i konferencijski odbor koji treba uskladiti njegove dvije verzije.
Senatski vanjskopolitički odbor usvojio je zakon o pomoći Ukrajini, uz potporu demokrata i republikanaca, ranije ovog mjeseca. Uz potporu od milijarde dolara u kreditnim jamstvima Ukrajini sadrži i sankcije pojedinim Rusima i Ukrajincima, ekonomsku pomoć novoj vladi u Kijevu te reforme MMF-a.
No, zakon nije došao na glasovanje pred cijeli Senat jer su neki republikanci zaključili da ne treba uključivati MMF.
Senator McCain ironično o praznicima u Sibiru
Poput senatora Johna McCaina, koji je ironično govorio o otkazivanju svojih praznika u Sibiru, američki parlamentarci zahvaćeni ruskim sankcijama, izjavili su u četvrtak da su ponosni što više ne mogu ići u Rusiji nakon što su podržali Ukrajinu.
"Zamišljam da to znači da su otkazani moji proljetni praznici u Sibiru, da sam izgubio dionice Gazproma i da je zaleđen moj tajni bankovni račun u Moskvi", rekao je senator McCain sarkastičnim tonom. "Nikada neću štedjeti truda u korist slobode, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine koja uključuje Krim", nastavio je taj republikanac u priopćenju. On je prošlog vikenda bio u Kijevu na čelu američkog parlamentarnog izaslanstva.
"Osobno sam jako razočarana što ne mogu otputovati na praznike u Rusiju s Benom Rhodesom i Danom Pfeiffer, ali to će morati pričekati", rekla je glasnogovornica State Departmenta Jennifer Psaki, govoreći o dvojici savjetnika Bijele kuće kojima je Rusija odredila sankcije. Ona je dodala da su "ponosni što se nalaze na tom popisu, i da se bore za ono što smatraju pravednim, a to je očuvanje teritorijalne cjelovitosti Ukrajine".
Moskva je ranije objavila svoju popis sankcija protiv američkih dužnosnika, nakon što je predsjednik Barack Obama objavio nove kaznene mjere protiv Moskve. Na tom popisu je devet Amerikanaca kojima je zabranjen ulazak u Rusiju.
Schulz: Kriza u Ukrajini podsjeća prijetnju rata u Europi
Kriza izazvana pripojenjem Krima Rusiji priziva prijetnju i strah od rata u Europi, ocijenio je u četvrtak predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz. "Nešto se promijenilo s tom krizom", rekao je Schulz na konferenciji za novinare na početku europskog summita kojim dominira ukrajinska kriza. "Neki su mislili da rat i opasnost rata nisu teme razgovora, ali sada govorimo o opasnosti oružanog sukoba", rekao je.
"Dok Europa komemorira stogodišnjicu Prvog svjetskog rata, rat ponovo postaje stvarna prijetnja u zemlji koja graniči s Europskom unijom", ranije je upozorio Schulz u govoru pred 28 čelnika EU. "Kriza na Krimu predstavlja veliku prijetnju za naš sustav europske sigurnosti pokrenut na kraju Hladnog rata", dodao je i pozvao EU da razvije smislenu strategiju prema Rusiji. Također je pozvao šefove država i vlada da odgovore na "strah europskog stanovništva".
Dok poduzetnici strahuju od spirale sankcija, radnici se brinu za radno mjesto, strahujemo od novog Hladnog rata u zemljama koje graniče s Ukrajinom, u Poljskoj i baltičkim zemaljama. "EU mora reagirati na ruske akcije, ali mora paziti da ne padne u eskalaciju sukoba i da ostavi otvorene kanale komunikacija s Rusijom", zaključio je Schulz.
"U Ukrajini želimo ojačati nacionalni dijalog"
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju želi uspostaviti projekt jačanja nacionalnog dijaloga u Ukrajini, rekao je za Hinu Hidajet Biščević koji predvodi OESS-ovu 15-članu skupinu međunarodnih stručnjaka što se od četvrtka raspoređuje u nekoliko ukrajinskih gradova.
Cilj je projekta u nekoliko tjedana u Kijevu i područnim uredima u pet ili šest gradova, među ostalima u Donjecku, Dnipropetrovsku, Harkivu i Lavovu, pomoći razvoju homogenizacije ukrajinskoga društva. "Želimo ostvariti novi osnaženi dijalog u toj duboko podijeljenoj zemlji", rekao je Biščević, dugogodišnji hrvatski diplomat i bivši glavni tajnik Regionalnog vijeća za suradnju (RCC).
Ukrajina je podijeljena po nizu pitanja, od strateške orijentacije zbog koje su studenome i počeli neredi koji su završili padom predsjednika Viktora Janukoviča, do etničkih vjerskih i gospodarskih pitanja, rekao je.
S padom Janukoviča na čelo Ukrajine došla je nova, prijelazna vlast i raspisani su izbori. Biščević upozorava kako razdoblje predizborne kampanje nije najbolje za homogenizaciju. "Prva će nam zadaća biti djelovati na političke stranke da i političkom kampanjom potiču homogeniziranje društva", objašnjava.
U 20 godina nezavisnosti Ukrajina je izgubila potencijal da vodi dijalog o temeljnim ciljevima, kaže Biščević. U tome joj odmažu i "otuđeni sustav vlasti" i raširena korupcija.
Biščevićevo izaslanstvo neće ulaziti u političke rasprave nego kani identificirati teme koje izazivaju podjele, naći način prevladavanja tih podjela i sudionike tog prevladavanja u svim sferama. Četverotjedna misija kani proučiti stanje i glavnome tajniku OESS-a prenijeti zaključke i preporuke što činiti, najavio je.
Vijeće Federacije odobrilo aneksiju, Lavrov osudio sankcije
Gornji dom ruskog parlamenta odobrio je u petak sporazum o aneksiji Krima, a ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je pred zastupnicima rekao da su zapadne sankcije nametnute Rusiji iracionalne i samo stvaraju zapreke za normalne kontakte.
Svih 155 nazočnih zastupnika Vijeća Federacije glasovalo je za sporazum o ulasku Krima i Sevastopolja u sastav Ruske Federacije. Govoreći o sankcijama koje je Zapad uveo Rusiji zbog aneksije ukrajinskog poluotoka, Lavrov je zastupnicima poručio da "oni (zapadni partneri) znaju da su sankcije za nas apsolutno nelegitimne i one će samo dovesti do stvaranja zapreka za normalne kontakte, normalnu komunikaciju".
"One (sankcije) su apsolutno iracionalne", istaknuo je Lavrov pred zastupnicima Vijeća Federacije, prenose ruski mediji. Zastupnici su na sjednici raspravljali o predloženoj izjavi u kojoj su ocijenili da su zapadne sankcije "čin političke ucjene bez presedana i pokušaj kažnjavanja Rusije za provedbu neovisne vanjske politike".
Rusko ministarstvo vanjskih poslova predložit će državnom vodstvu da poduzme mjere kao odgovor na sankcije SAD-a i EU-a, rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Grigorij Karasin u Vijeću Federacije istaknuvši da one trebaju biti recipročne.
Međutim, predsjednik Vladimir Putin izjavio je na sastanku ruskog Vijeća sigurnosti da će se Rusija zasad suzdržati od nametanja protusankcija SAD-u i uvođenja viznog režima s Ukrajinom.
"Što se tiče prvog slučaja - američkih sankcija, i što se tiče drugog slučaja - uvođenja viznog režima sa strane Ukrajine, mislim da se zasad moramo suzdržati od protumjera", istaknuo je Putin.
Također je rekao da namjerava otvoriti račun u banci Rosija koja je pogođena sankcijama.
Predsjednik donjeg doma parlamenta, Državne Dume, Sergej Nariškin smatra da sankcije protiv Rusije predstavljaju "pokušaj zapadnih političara da se opravdaju u očima javnosti i prebace odgovornost za svoj neuspjeh na našu zemlju".
Oni su doveli Ukrajinu do kaosa, duboke političke krize i civilnih žrtava, istaknuo je on na sastanku Dume u petak. Međutim, kako je dalje rekao, sankcije nikad nisu riješile takve probleme i nikada nisu ni na koji način pomogle u jačanju međunarodnog prava. Naglasio je da su one dvosjekli mač.
"Vidjet ćemo kako će zapadni birači i porezni obveznici poduprijeti i hoće li poduprijeti takvu politiku kada osjete njezin negativan učinak", kazao je.
EU i SAD proširile su u četvrtak "crnu listu" dužnosnika koje će pogoditi sankcije zbog ruske aneksije Krima, a na popis je uključen i Nariškin.
Zamjenik ruskog ministra financija Aleksej Moisejev je rekao u petak da ne očekuje veliki trenutačni udar zapadnih sankcija na ruski financijski sektor i ustvrdio je da se bonitet nije pogoršao.
"Za sada ja ne vidim teške posljedice za financijski sektor", rekao je Moisejev novinarima na marginama poslovne konferencije.
On je kritizirao snižavanje ruskog kreditnog rejtinga ustvrdivši da nema osnova za taj potez.
Agencije za procjenu kreditnog rejtinga S&P i Fitch u četvrtak su smanjile izglede kreditnog rejtinga Rusije sa stabilnih na negativne zbog rizika vezanih za zapadne sankcije protiv Moskve nakon pripojenja Krima.
"Naš se bonitet nije promijenio", istaknuo je Moisejev.
Čelnik Ruskih željeznica Vladimir Jakunjin rekao je da mu je "čast" da se našao u društvu onih kojima su nametnute američke sankcije.
EU potpisao s Ukrajinom politički dio sporazuma o pridruživanju
Čelnici zemalja članica Europske unije potpisali su u petak politički dio sporazuma o pridruživanju s Ukrajinom kao znak čvrste potpore toj zemlji.
Sporazum su na početku drugog dana svog sastanka na vrhu potpisali šefovi država ili vlada 28 zemalja članica, među njima i hrvatski premijer Zoran Milanović. S ukrajinske strane potpisnik je predsjednik privremene vlade Arsenij Jacenjuk.
Predsjednik Euruopskog vijeća Herman Van Rompuy izjavio je da EU ovim činom "priznaje težnje ukrajinskog naroda da živi u zemlji kojom će se upravljati na temelju vrijednosti, demokraciji i vladavine prava".
"Potpisivanje političkog dijela sporazuma pokzauje našu čvrstu potporu putu koji je izabrao ukrajinski narod", rekao je Van Rompuy te najavio da će uskoro biti potpisan i gospodarski dio sporazuma.
EU je u studenom prošle godine ponudila potpisivanje cjelovitog sporazuma, što je tadašnji predsjednik Viktor Janukovič odbio. Nakon toga uslijedili su prosvjedi koji su na kraju doveli do svrgavanja Janukoviča i uspostave privremene vlade.
Potpisani sporazum ne daje Ukrajini perspektivu članstva u EU.
OESS šalje šestomjesečnu promatračku misiju u Ukrajinu
OESS šalje šestomjesečnu promatračku misiju u Ukrajinu
 Foto: osce.org
RUSIJA se pridružila zemljama članicama Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), njih 56, u jednoglasnoj odluci o slanju šestomjesečne promatračke misije u Ukrajinu čiji će cilj biti "diljem zemlje pokušati smanjiti napetosti i promicati mir, stabilnost i sigurnost", saopštio je u petak OESS.
No, u toj se odluci Krim, kojeg je Rusija anektirala, izrijekom ne navodi pa se ne zna da li će promatračima tamo uopće biti dozvoljen pristup i boravak. SAD je u izjavi upućenoj izvanrednom zasjedanju OESS-a istaknuo da je "Krim u Ukrajini".
"Samo jedna članica se pravi da je to nešto drugo od Ukrajine. Jasno je da s usvajanjem ove odluke misija ima mandat za rad na Krimu i drugim dijelovima Ukrajine", stoji u američkoj izjavi.
Ruski veleposlanik Andrej Kelin je, međutim, poručio da je Krim postao dio Rusije.
"OESS nema tamo nikakav mandat. Krim je dio Ruske Federacije", rekao je Kelin.
Misija od 100-ak promatrača, sa sjedištem u KIijevu, biti će raspoređena u devet gradova, uključujući i Donjeck, u istočnom rusofonom dijelu Ukrajine.
"Rusija će platiti cijenu zbog Krima": Obamina turneja će pokazati "izoliranost" Rusije
"Rusija će platiti cijenu zbog Krima": Obamina turneja će pokazati "izoliranost" Rusije
 Foto: Hina
BIJELA KUĆA je u petak priopćila da će predstojeća turneja predsjednika Baracka Obame, koja počinje sljedeći tjedan, pokazati da je Rusija "sve izoliranija" na međunarodnoj sceni.
"Cijelom će svijetu biti očito da je Rusija sve izoliranija i da međunarodna zajednica, sa SAD-om na čelu, podržava Ukrajince i njihovu vladu te da je odlučna da Rusija plati cijenu zbog Krima", kazala je Obamina savjetnica Susan Rice.
Obama u ponedjeljak kreće na šestodnevnu turneju koju počinje u Nizozemskoj gdje se održava nuklearni summit i sastanak G7. Potom će se u Bruxellesu sastati s čelnicima Europske unije i glavnim tajnikom NATO-a. Slijedi posjet Rimu i Vatikanu gdje će ga u audijenciju primiti papa Franjo. Turneju će zaključiti posjetom Saudijskoj Arabiji.
Europski dio turneje biti će uvelike posvećen dubokoj krizi prouzročenoj ruskim pripajanjem Krima na uštrb Ukrajine. SAD i njegovi saveznici su zbog tog poteza Vladimira Putina ovaj tjedan počeli s primjenom sankcija na osobe bliske ruskom predsjedniku.
"Tijekom turneje, predsjednik će mobilizirati međunarodnu zajednicu i neke naše najvažnije partnere u svijetu u trenutku kada se moramo suočiti s brojnim važnim pitanjima...ako je na toj turneji jedna tema zajednička, to je svakako važnost naših saveznika i partnera", kazala je Rice.
Obama će se na margini nuklearnog summita u Den Haagu sastati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.
Naoružani napadači zauzeli ukrajinski ratni brod u Sevastopolju, Putin uveo sankcije SAD-u
Naoružani napadači zauzeli ukrajinski ratni brod u Sevastopolju, Putin uveo sankcije SAD-u
 Foto: Guliver Image/Getty Images
UKRAJINSKI ministar obrane Vladislav Seleznjov napisao je na svom Facebook profilu kako je 20 naoružanih osoba upalo na ukrajinski ratni brod Ternopil stacioniran u Sevastopolju.
"Napad je počeo", napisao je Seleznjov na Facebooku, prenosi AFP.
Prema njegovim riječima naoružani napadači okružili su područje dok je skupina u brodu prišla brodu i zauzela ga. Napisao je i kako su koristili granate za omamljivanje tokom napada te da se čula pucnjava automatskog oružja.
Rusija priprema vojnu intervenciju na istoku i jugu Ukrajine?
Postoji mogućnost da Rusija nastavi sa slanjem vojske na ukrajinski teritorij, rekao je u četvrtak ukrajinski veleposlanik pri UN-u u Ženevi Jurij Klimenko govoreći diplomatima o stanju ljudskih prava u Ukrajini.
"Postoje naznake da je Rusija na putu da izvede vojnu intervenciju punih razmjera na istoku i jugu Ukrajine", upozorio je Klimenko.
Njegove riječi poduprli su drugi veleposlanici, ali ne i ruski koji je samo pročitao ranije pripremljenu izjavu u kojoj se opravdavaju dosadašnje ruske akcije.
Ukrajina će vojno odgovoriti na ruski pokušaj pripojenja istoka
Ukrajina će "vojno" odgovoriti na svaki ruski pokušaj pripojenja regija rusofonog istoka zemlje, rekao je u četvrtak u Bruxellesu ukrajinski ministar Arsenij Jacenjuk, prenosi vladina internetska stranica.
"Želim službeno upozoriti Rusiju da ćemo oštro odvratiti, uključujući i vojnim sredstvima, na svaki pokušaj prisvajanja Ukrajine, prelaska ruskih postrojbi preko granica i pripojenja istočnih ili drugih regija", rekao je šef vlade.
On je također naglasio da je problem pripojenja ukrajinskog poluotoka Krima Rusiji prelazi okvir rusko-ukrajinskih odnosa i pozvao Zapadnjake da na to prikladno odgovore.
"Rusija je prekršila međunarodno pravo i potkopala režim nuklearnog neširenja. Rusija je izvela oružanu pljačku jedne susjedne zemlje. Zapad na to treba dati prikladan odgovor", rekao je.
Rusija je poput Sjedinjenih Država i Velike Britanije bila jamac teritorijalne cjelovitosti Ukrajine 1994. kada je ta bivša sovjetska republika odbacila svoju nuklearni arsenal.
"Svi moraju razumjeti da postoji cijena koju treba platiti za stabilnost u svijetu. Postoje dva načina, ili žrtve ili euri i dolari", aludirao je na gospodarske sankcije Moskvi.
"Bolje je žrtvovati eure i dolare nego oplakivati hiljade mrtvih u krvavom ratu. Nadam se da naši europski partneri to razumiju. Kasnije će biti prekasno za neki drugi tip sankcija", zaključio je.
Ukrajina počela vraćati svoje pogranične postrojbe s Krima
Ukrajinska vojska počela je postupno vraćati svoje pogranične postrojbe s Krima, poluotoka koji se sada nalazi pod kontolom ruske vojske, objavio je u četvrtak visoki ukrajinski dužnosnik.
"Počeli smo postupni povratak naših vojnika i njihovo raspoređivanje u regijama Hersonu i Mikolajivu", rekao je zamjenik načelnika ukrajinske pogranične službe Pavlo Šišolin.
On je isto tako rekao da je oko hiljadu civila napustilo Krim otkad je kontrolu nad tim poluotokom preuzela Rusija.
Hagel: Moskva neće pripojiti istok Ukrajine
Ruski ministar obrane Sergej Šojgu je rekao u četvrtak američkom kolegi Chucku Hagelu da Moskva neće pripojiti rusofoni istok Ukrajine, objavio je Pentagon.
"Ruske postrojbe su se rasporedile duž granice s Ukrajinom i tamo izvode vježbe i nemaju namjeru prijeći tu granicu i ući u Ukrajinu", rekao je u telefonskom razgovoru Sergej Šojgu i obećao da vojnici neće povesti nikakav napad.
Hagel ga je pitao koliko će vojna vježba trajati, ali Rus je rekao da nema precizan kalendar, nastavio je glasnogovornik Pentagona, viceadmiral John Kirby.
Ukrajina će vojno odgovoriti na svaki ruski pokušaj pripojenja rusofonih regija istoka zemlje, upozorio je u četvrtak u Bruxellesu ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk.
Rusija sankcijama odgovara na američke sankcije
Rusija je u četvrtak uvela sankcije za devet američkih dužnosnika i senatora nakon porasta napetosti zbog moskovske aneksije Krima te upozorila Zapad da će odgovoriti na svaki neprijateljski potez.
Savjetnici predsjednika za nacionalnu sigurnost Ben Rhodes i Caroline Atkinson te senatori John McCain, Harry Reid, Mary Landrieu, Dan Coats i Robert Menendez su među američkim državljanima kojima je zabranjen ulazak u Rusiju, izvijestilo je ministarstvo vanjskih poslova.
Među njima su i predsjednik Predstavničkog doma John Boehner te visoki savjetnik predsjednika Baracka Obama, Dan Pfeiffer.
Obama je u ponedjeljak donio odluku o zamrzavanju imovine i o zabrani putovanja u SAD 111 ruskih, ukrajinskih i krimskih dužnosnika i zastupnika koje smatra umiješanima u "protuzakonitu aneksiju Krima".
"U više smo navrata upozoravali da sankcije imaju dvostruku oštricu te da će se SAD-u vratiti poput bumeranga. Sigurno ćemo na adekvatan način odgovoriti na svaki neprijateljski potez", objavilo je ministarstvo.
Oslobođen zapovjednik ukrajinske mornarice
Zapovjednik ukrajinske mornarice Sergej Gajduk, kojeg su u srijedu zadržale proruske snage na Krimu, oslobođen je tokom noći na četvrtak, objavio je u četvrtak ured ukrajinskog predsjednika a prenosi agencija Interfax.
Proruske snage na Krimu privremeno su zadržale Gajduka u srijedu ujutro kada su preuzele kontrolu nad glavnim stožerom ukrajinske mornarice u Sevastopolju. Iz ureda tužitelja u tom gradu objasnili su da je po njihovim izvorima Gajduk prenosio ukrajinskim vojnim postrojbama naređenja iz Kijeva da koriste oružje protiv civila.
"Svi drugi civilni taoci koje su držali ruski vojnici i predstavnici novih samoproglašenih vlasti" na Krimu oslobođeni su tokom noći, kaže se u priopćenju koje je objavio ured ukrajinskog predsjednika.
U međuvremenu, ruska administracija počela je u četvrtak građanima Krima izdavati putovnice, javila je agencija RIA novosti.
"Započeli smo proces. Već je uručen jedan dio putovnica i taj posao će svakim danom biti sve intenzivniji", rekao je šef ruske imigracijske službe, Konstantin Romodanovski.
Zasad nije poznato kako će živjeti i raditi stanovnici Krima koji ne žele primiti rusko državljanstvo.
Lavrov: Ovaj tjedan bit će formalno dovršeno pripojenje Krima
Pravni postupak potreban da bi Krim formalno postao dio Rusije bit će dovršen ovaj tjedan, rekao je u četvrtak ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
"Poduzimaju se praktični koraci kako bi se proveo sporazum o ulasku Krima i Sevastopolja u sastav Rusije", navodi Itar-Tass Lavrova. "Pravni postupak bit će dovršen ovaj tjedan".
Ruska administracija počela je izdavati ruske putovnice na Krimu. "Proces je počeo. Već smo izdali dio putovnica danas (srijeda) a posao će se iz dana u dan dodatno intenzivirati", rekao je šef ruske službe za migracije Konstantin Romodanovski.
Nacrt zakona koji je u srijedu donjem domu ruskog parlamenta uputio predsjednik Vladimir Putin predviđa da će ukrajinski stanovnici tog poluotoka, čim se Krim pripoji Rusiji, biti ruski građani.
Romodanovski nije pojasnio na koji će način živjeti i raditi na Krimu osobe koje ne žele prihvatiti rusko državljanstvo. "Imamo važnijih zadaća koje treba ispuniti", rekao je.
Ban Ki-moon se sastao s Putinom, izrazio "duboku zabrinutost"
Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon u četvrtak je ruskome predsjedniku Vladimiru Putinu rekao da je duboko zabrinut zbog krize između Rusije i Ukrajine.
Ban se s Putinom sastao nakon što je donji dom ruskog parlamenta Duma glasovanjem odobrio sporazum što ga je ruski lider potpisao u utorak a odnosi se na pripojenje ukrajinske regije Krima Rusiji. Riječ je o potezu koji je potaknuo dosad najsnažniju konfrontaciju između Istoka i Zapada od Hladnog rata.
"Duboko sam zabrinut zbog aktualnog stanja između Ukrajine i Rusije", rekao je Ban na početku razgovora u Kremlju.
Ukrajina i zapadne vlade smatraju da je Rusija ilegalno preuzela kontrolu nad Krimom od Kijeva. Rusija to negira te tvrdi da se Krim na referendumu izjasnio za ujedinjenje s Rusijom unatoč tomu što Zapad referendum smatra nezakonitim.
Putin tvrdi da Rusija "stalno i dosljedno podupire središnju ulogu UN-a u globalnim pitanjima".
"Gospodine glavni tajniče, iznimno cijenimo vaše napore u rješavanju potencijalnih kriza i onih koje su postojale ranije, a to je pozitivna i vrlo učinkovita uloga", rekao je Putin, ne spomenuvši Ukrajinu u dijelu sastanka otvorenom za novinare.
Ban je ranije u četvrtak razgovarao i s ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovim koji mu je izrazio "duboku zabrinutost zbog brojnih kršenja prava govornika ruskog jezika u istočnim i jugoistočnim dijelovima Ukrajine".
U petak će Ban Ki-moon otputovati u Kijev. UN je saopštio da je riječ "o dijelu Banovih diplomatskih napora da se sve strane potaknu na rješenje aktualne krize mirnim putem".
Breedlove: Situacija u Ukrajini zabrinjavajuća za Europu
Zapovjednik NATO-a za Europu američki general Philip Breedlove upozorio je u četvrtak u Splitu da je situacija u Ukrajini zabrinjavajuća za Europu i da je nužno tražiti mirno rješenje te situacije.
"Zabrinuti smo situacijom u Ukrajini, ovo je zabrinjavajući trenutak za Europu i nastavit ćemo tražiti mirno rješenje", rekao je novinarima general Breeedlove.
On sudjeluje na konferenciji načelnika glavnih stožera srednje Europe koja je tokom jutra službeno otvorena u splitskom hotelu Le Merdien Lav.
Po riječima Breedlovea, za NATO je najvažnije da teži pronalaženju mirnog odgovora na problem u Ukrajini. "Želimo izbjeći svaki oružani sukob u Ukrajini", kazao je.
Na novinarsko pitanje može li stanje u Ukrajini ugroziti stabilnost i sigurnost Europe, general Breedlove je kazao kako je tomu prerano govoriti, te da se on nada mirnom rješenju.
"Vjerujem da odgovorne nacije poštuju granice i suverenitet međunarodno priznatih zemalja, te da djeluju sukladno međunarodnim sporazumima", rekao je također general Breedlove, odgovarajući na novinarsko pitanje vezano uz ruskog predsjednika Vladimira Putina.
General Breedlove je također podsjetio da je Hrvatska pet godina članica NATO-a te je posebice pohvalio njen angažman u mirovnim misijama na Kosovu i u Afganistanu.
Po njegovim riječima, pripadnici hrvatskih oružanih snaga u mirovnim misijama svojom profesionalnošću pridonose razvoju mira i stabilnosti ne samo u regiji nego i u svijetu.
Obama odustao od vojne intervencije u Ukrajini
Američki predsjednik Barack Obama isključio je u srijedu mogućnost američkog vojnog uključivanja u događanja u Ukrajini, zagovarajući diplomatsko rješenje u sukobu između Ukrajine i Rusije zbog Krima.
"Nećemo se dati uvući u vojni izlet u Ukrajini", rekao je Obama u intervjuu jednoj američkoj televizijskoj postaji.
"Ne trebamo izazivati rat s Rusijom", naglasio je američki predsjednik.
Obama, koji je u ponedjeljak uveo sankcije za 11 dužnosnika iz Rusije i Ukrajine, rekao je da će SAD poduprijeti diplomatske napore kako bi se izvršio pritisak na Rusiju.
"Postoji bolji put i ja mislim da čak i Ukrajinci uviđaju da ne bi bilo dobro da se Rusija vojno angažira, to ne bi bilo dobro ni za Ukrajinu", poručio je.
Istodobno je najavio uvođenje dodatnih sankcija u sljedećih nekoliko dana.
Ako Rusija je popusti međunarodnom pritisku, "možete očekivati još više učinkovitih gospodarskih akcija u suradnji s našim europskim saveznicima, koje bi mogle u konačnici imati značajan učinak na rusko gospodarstvo", rekao je američki predsjednik.
"Namećemo sankcije za još visokih ruskih dužnosnika"
Obama kaže kako se na poteze odlučio nakon ruske aneksije Krima i ugrožavanja sigurnosti ukrajinskih vojnika, a kao nastavak na ranije sankcije protiv slanja vojske na Krim. Obama kaže da su postupci odgovor na ono što je Rusija već učinila, a sa zabrinutošću se promatra gomilanje vojske koje bi moglo ukazivati na slične scenarija na jugu i istoku Ukrajine. Američki predsjednik rekao je da je s europskim kolegama dogovorio način za bržu reakciju nastavi li Rusija s eskalacijom.
"Namećemo sankcije za još visokih ruskih dužnosnika. Dodatno ćemo sankcionirati izvjestan broj osoba sa znatnim sredstvima i utjecajem, koje pružaju materijalnom podršku ruskom vodstvu, kao i banke, koje pomažu takvim osobama. Potpisao sam i novu izvršnu naredbu, koja nam omogućuje uvođenje sankcije ne samo osobama već i ključnim sektorima ruskog gospodarstva. To nije ishod koji smo željeli. Sankcije neće imati samo znatan utjecaj na rusko gospodarstvo već bi mogle i poremetiti globalno gospodarstvo."
Obama je rekao da je prioritet i pružanja pomoći ukrajinskoj vladi kako bi stabilizirala gospodarstvo i potrebe stanovništva.
UN: Ruski i ukrajinski obrambeni dužnosnici kontaktiraju
Ruski i ukrajinski obrambeni dužnosnici su u kontaktu u naporu da smanje mogućnost oružanog sukoba na Krimu, rekli su u četvrtak Ujedinjeni narodi, upućujući na izvjesno kretanje prema ublažavanju najgoreg sukoba Istoka i Zapada od kraja Hladnoga rata.
"Glavnog tajnika ohrabruje to što vidimo, kao što smo danas vidjeli, kontakt na radnoj razini, ako tako mogu reći, između visokih obrambenih dužnosnika kako bi se umanjila opasnost od nekih žarišta koja vidimo na Krimu", rekao je glasnogovornik glavnog tajnika UN-a Stephane Dujarric na telekonferencijskoj konferenciji za novinare iz Moskve.
Ruska vojska je rekla u četvrtak da je ukrajinski ministar obrane Ihor Tenjuk nazvao u srijedu ruskog ministra obrane Sergeja Šojgua i da su "nastavili razgovor o...kriznom stanju u Ukrajini i mjerama da se ublaži stanje na poluotoku Krimu".
Moskva je rekla kako će pojačati svoju vojnu prisustvo na Krimu da bi ga zaštitila od vanjskih prijetnja, javila je ruska državna novinska agencija Itar-Tass.
Ukrajina će se boriti za oslobođenje Krima
Ukrajina će se boriti za "oslobođenje" Krima čije "pripojenje Rusiji nikada neće priznati", kaže se u rezoluciji koju je u četvrtak usvojio ukrajinski parlament.
"Ukrajina neće prestati s borbom za oslobođenje Krima, koliko god duga i bolna ona bila", kaže se u rezoluciji izglasanoj na inicijativu privremenog predsjednika Oleksandra Turčinova.
"Ukrajinski narod nikada neće priznati aneksiju Krima", kaže se u tekstu u kojem se naglašava da je granice promijenila Rusija koja je trebala biti jamac suvereniteta Ukrajine otkad je ta bivša sovjetska republika odustala od nuklearnog arsenala 1994.
Zastupnici su se u rezoluciji obratili i međunarodnoj zajednici zatraživši da "ne prizna samoproglašenu republiku Krim, te pripojenje Krima i Sevastopolja Rusiji".
Merkel: EU će kazniti Rusiju ekonomskim sankcijama u slučaju potrebe
Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je u govoru u njemačkom parlamentu da će čelnici EU-a pokazati spremnost da pojačaju kaznene mjere protiv Rusije, uključujući politički osjetljive gospodarske sankcije, pred summit koji počinje u četvrtak.
"Summit EU-a danas i sutra pokazat će da smo spremni u svako doba uvesti 3. fazu mjera ako dođe do pogoršanja situacije", rekla je Merkel.
Dodala je da je format G8, koji uključuje Rusiju, zapravo mrtav sve dok se politička situacija ne promijeni.
Rusija predsjeda G8 i trebala je ugostiti summit u Sočiju u lipnju.
Merkel je također rekla da bi EU mogla produljiti listu osoba, iz Rusije i onih proruski orijentiranih u Ukrajini, pogođenih zabranom viza i zamrzavanjem imovine.
"Na Europskom vijeću koje počinje danas, šefovi država i vlada Europske unije utvrdit će sankcije (faze 2) o kojima je odlučeno prije dva tjedna. Među njima, o produljenju liste osoba koje su pogođene zabranom viza i zamrzavanjem imovine", rekla je pred zastupnicima Bundestaga. "U slučaju eskalacije, spremni smo u svakom trenutku prijeći na fazu 3 sankcija i radit će se bez sumnje o ekonomskim sankcijama", dodala je.
U četvrtak navečer počinje dvodnevni summit EU-a kojim će dominirati pitanje ukrajinske krize.
Rusija pojačala kontrolu robe iz Ukrajine
Ruski graničari pojačali su kontrolu robe koja stiže iz Ukrajine, rekli su u četvrtak zaposlenici carine i poljoprivredne inspekcije, što naglašava napetosti između dviju zemalja.
Odnosi između Ukrajine i Rusije na najnižnoj su točki od raspada Sovjetskog Saveza. Moskva je pripojila ukrajinsku regiju Krim, a Kijev je zaprijetio odmazdom, među ostalim i uvođenjem režima viza za ruske državljane.
"Ruski carinici pojačali su kontrolu na granici s obzirom na informacije o potencijalnim pokušaju krijumčarenja robe iz Ukrajine, a to se odnosi i na oružje", rekao je glasnogovornik carinske službe Dmitrij Kotikov.
Ruska državna služba za veterinarstvo i fitosanitarni nadzor tvrdi da carinici pronalaze više robe s lažnim dokumentima.
Paralelno su visoki ruski sigurnosni dužnosnici rekli da je policija uhapsila nekoliko ruskih i ukrajinskih državljana optuženih za krijumčarenje oružja u Sjeverni Kavkaz preko Ukrajine.
Glasnogovornik ukrajinskih carinika rekao je da duž istočne granice s Rusijom nema problema.
Ruska Duma ratificirala aneksiju Krima
Donji dom ruskog parlamenta, Državna Duma, ratificirao je u četvrtak međudržavni sporazum o primanju novih subjekata - republike Krim i grada Sevastopolja, u sastav Ruske Federacije, javljaju ruski mediji.
Za sporazum, koji je potpisan u utorak u Moskvi, glasovala su 443 zastupnika, a samo je jedan bio protiv. Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je poslao u Dumu prijedlog zakona o ratifikaciji tog sporazuma.
Sporazum se primjenjuje od datuma potpisivanja i stupa na snagu s datumom ratifikacije. "Sporazum se temelji na slobodnom i dobrovoljnom izjašnjavanju naroda Krima na svekrimskom referendumu koji je proveden u Autonomnoj republici Krimu i gradu Sevastopolju 16. ožujka, a na kojemu je donijeta odluka o ponovnom ujedinjenju s Rusijom", navodi se u popratnim dokumentima.
Putin je potpisao taj sporazum s krimskim premijerom Sergejem Aksjonovom i drugim krimskim čelnicima u utorak nakon referenduma na kojemu je 96,7 posto birača podržalo pridruživanje Rusiji.
Ovaj sporazum, koji je izazvao dosad najveće napetosti između Rusije i Zapada nakon Hladnog rata, jednoglasno je odobrio ruski Ustavni sud u srijedu, a o njemu bi se u petak trebao izjasniti i gornji dom parlamenta, Vijeće Federacije.
Crnomorski poluotok Krim nije priznao legitimnost novih vlasti u Kijevu i tražio je pripojenje Rusiji nakon što je 60 godina proveo u sastavu Ukrajine, navode ruski mediji.
Indijski sud osudio muškarce za brutalno grupno silovanje fotoreporterke
Indijski sud osudio muškarce za brutalno grupno silovanje fotoreporterke
 Foto: Guliver Image/Getty Images
INDIJSKI sud osudio je u četvrtak četvoricu muškaraca zbog brutalnog grupnog silovanja fotoreporterke u Mumbaiju prošle godine, piše AP.
Sud bi u petak trebao izreći kaznu, dok silovatelje očekuje minimalno 20 godina zatvora, a nije isključena ni doživotna kazna, rekao je tužitelj Ujjawal Nikam.
22-godišnja fotoreporterka bila je na zadatku s muškim kolegom u napuštenoj tvornici tekstila u Mumbaiju 22. augusta prošle godine kada im je prišlo nekoliko muškaraca koji su im ponudili da za njih nabave dozvolu za fotografiranje. Kada su ušli unutra, muškog kolegu su pretukli i zavezali dok su ženu naizmjence silovali.
Indijski sudovi poznati su po dugotrajnim procesima i stotinama hiljada neriješenih predmeta, ali slučaj silovanja fotoreporterke riješen je po ubrzanom postupku u roku sedam mjeseci.
Seksualni napadi na žene su u velikom porastu u Indiji što je izazvalo brojne prosvjede diljem zemlje
Tek na pola puta: Sirija kasni s uklanjanjem kemijskog oružja
Tek na pola puta: Sirija kasni s uklanjanjem kemijskog oružja
 Foto: Guliver Image/Getty Images
GOTOVO polovica prijavljenog sirijskog kemijskog oružja otpremljeno je izvan zemlje nakon što su još dva tereta natovarena na brodove na Mediteranu u proteklih tjedan dana, objavila je međunarodna skupina za nadzor postupka razoružanja.
Zajednička misija UN-a i Organizacije za zabranu kemijskog oružja priopćila je kasno u srijedu da je 45,6 posto kemijskog oružja uklonjeno iz sirijske luke Latakija kako bi se uništilo izvan zemlje.
Sirija je pristala odreći se programa kemijskog naoružanja prošle godine u dogovoru s Rusijom i SAD-om, ali kasni nekoliko mjeseci i riskira propustiti krajnji rok od 30. lipnja za uništavanje kemijskog arsenala.
Zatražila je da 27. travnja bude rok za dovršetak uklanjanja kemijskog oružja čime misija kasni za predviđenim rokom dva i pol mjeseca.
Sirijske vlasti koje su tri godine suočene s pobunama protiv predsjednika Bašara al-Asada krive sigurnosne probleme za kašnjenje u odnosu na rokove za dopremanje kemijskog oružja do luke Latakija na Mediteranu.
Preuzeto sa portala INDEX.HR
Prethodnih dana:
25.04.2024
U Makedoniji su predsjednički izbori, vodi oporbena desničarska kandidatkinja
Putovnice vojno sposobnim muškarcima izdavat će se samo u Ukrajini
Fico gasi slovačku televiziju i pretvara je u novu
Biden prijeti zabranom TikToka. I dalje ga koristi
Biden je potajno poslao Ukrajini moćne projektile. Već su izveli žestok udar na Ruse
Ide li Plenković u Bruxelles? Sunčana Glavak: Neće on nigdje
24.04.2024
Penava: Upozoravam Plenkovića - ne prelazi tu crtu, imat ćemo druge scenarije
Uhićen najbliži Šojguov suradnik. Sumnja se da je primio mito
Otkrivene masovne grobnice kod bolnica u Gazi
Američki Senat odobrio glasanje o vojnoj pomoći Ukrajini, moguća odluka već noćas
Hezbolah dronovima napao sjever Izraela
Rusija upozorila Zapad. "Riskirate direktan vojni sukob s nama"
23.04.2024
Tajvan uzdrmala serija potresa. Najjači bio 6.3
Zelenski: Zahvalan sam Joeu Bidenu na njegovoj nepokolebljivoj podršci Ukrajini
Palestinski dužnosnik: U zadnja 3 dana ekshumirana su 283 tijela iz masovne grobnice
State Department: Rat u Pojasu Gaz je značajno narušio stanje ljudskih prava
Ukrajini bi trebali stići moćni ATACMS-i. Trump je upravo doživio prvi veliki poraz
Tužitelj: Trump se podmićivanjem pornoglumice uplitao u izbore 2016.
22.04.2024
Ukrajina: Pogodili smo ruski spasilački brod na Krimu
Zapovjednik izraelske vojske odobrio je nastavak ofenzive u Gazi
Prosvjedi u Španjolskoj protiv rata u Gazi. "Izrael ubija, Europa sponzorira"
Čuli ste za povremeni post? Iznenađujuće mijenja tijelo
Netanyahu: Zadat ćemo nove teške udarce Hamasu
Donji dom američkog Kongresa izglasao zabranu TikToka. "Gazi se sloboda govora"
21.04.2024
Zelenski: Hvala SAD-u na novoj pomoći. Rusija: To će uništiti Ukrajinu
Amerika izglasala pomoć Ukrajini. Ovo bi moglo promijeniti tijek rata
SAD spriječio ulazak Palestine u UN. Palestinski predsjednik: Guraju nas prema kaosu
Erdogan se sastao s vođom Hamasa i pozvao Palestince na jedinstvo protiv Izraela
Izrael srušio projektile izvan atmosfere. Je li to početak rata u svemiru?
Veliki ukrajinski napad dronovima na Rusiju. Pogođeno skladište goriva i trafostanice
20.04.2024
Čovjek se zapalio pred sudnicom u New Yorku gdje traje suđenje Trumpu
Izrael: U Pojas Gaze je došlo 276 kamiona s pomoći
Scholz: Rat u Ukrajini mogao bi potrajati još nekoliko godina
Azerbajdžan i Armenija dogovorili povratak sela. "Ovo je prekretnica"
"I Izrael i Iran pokušavaju spasiti obraz." Iranci na ulici viču: "Smrt cionistima"
Šef NATO-a: Nitko nema koristi od rata na Bliskom istoku
Iranski ministar: Izraelski dronovi nisu prouzročili štetu ili žrtve u Isfahanu
19.04.2024
Trump: Opstanak Ukrajine je važan za SAD
New York Times: Stranka krajnje desnice bi mogla odlučiti hrvatske izbore
Scholz traži od saveznika u NATO-u da Kijevu isporuče šest sustava Patriot
EU misli da Kina isporučuje Rusiji komponente za izradu oružja
SAD: Blokirat ćemo puno članstvo Palestine u UN-u, trebaju pregovarati s Izraelom
Zapovjednik kenijske vojske poginuo u padu vojnog helikoptera
Argentina traži partnerski status u NATO-u
18.04.2024
Netanyahu britanskom šefu diplomacije: Sami ćemo odlučiti kako ćemo odgovoriti Iranu
Njemački i britanski šefovi diplomacije pozvali Izrael na suzdržanost od eskalacije
U izraelskim napadima uništeno više od 4000 embrija u Gazi
Rusi nadograđuju svoje tenkove-kornjače. Sad imaju radijske ometače
U BiH pronađena djevojčica iz Njemačke, žrtva trgovine ljudima
Rusi raketirali Černihiv, poginulo najmanje 13 ljudi
Birači izvan Hrvatske: Putovala sam dva sata, ali htjela sam glasati, volim Hrvatsku
17.04.2024
Kanađanin se obogatio prevarivši više od milijun Amerikanaca
Ukrajinski gradonačelnik otišao u rat pa ubijen tijekom misije
Godina kada je cijela Europa gorjela
SAD britanskom sudu dao jamstva potrebna za izručenje Juliana Assangea
Koliko je jaka iranska vojska?
SAD: Ovo su informacije koje imamo o osveti Izraela. Neke mogućnosti su zastrašujuće
Katastrofalne poplave u Dubaiju. U jednom danu palo kiše koliko inače u godinu dana
16.04.2024
Ovaj čovjek ispraznio je gradove, uveo potpuno ludilo i pobio milijune
Deseci porotnika odbili biti na suđenju Trumpu. Jedan rekao: Jednostavno nisam mogao
Izraelski doseljenici ubili 2 Palestinca na Zapadnoj obali, naoružani upali u selo
Izraelski vojnici ušli u Libanon pa upali u Hezbollahovu zamku i stradali
Čeka se odgovor Izraela. Ako uzvrati istom mjerom, Iran neće imati šanse
Rusi brutalno raketiraju milijunski grad. To je najava kopnene ofenzive?
15.04.2024
Zelenski: Izraelu su pomogli saveznici, a mi mjesecima čekamo pomoć
Palestinci oduševljeni zbog napada na Izrael. "Klali su nas više od šest mjeseci"
Izrael: Oborili smo neprijateljski dron lansiran iz Jemena
Izraelska vojska: Odobreni su operativni planovi i za ofenzivu i za defenzivu
Iran: Mogli bismo gađati Amerikance ako budu branili Izraelce
Policajka ubila napadača iz Sydneyja. Njegovi roditelji: Samo je radila svoj posao
Izrael: Curica koja je ozlijeđena u iranskom napadu je kritično
14.04.2024
Širi se lažna slika eksplozije u Teheranu
Iran: Lansirali smo i projektile i dronove na Izrael
Izrael: Spremni smo za mogući iranski napad
Žena u SAD-u ubila dečka i svoju bebu. Upozoravala na apokalipsu zbog pomrčine
Iran zaprijetio Izraelu. Biden se ranije vraća u Washington
Scholz otputovao u Kinu. Nalazi se sa Xijem
Banda iz Bugarske u Britaniji ukrala 54 milijuna funti pomoći. Ovo je njihova taktika
13.04.2024
Biden očekuje iranski napad na Izrael, poručio im: Nemojte
UN: Potonuo brod s migrantima kod talijanske obale, nestalo 45 migranata
Iran i Izrael desetljećima su neprijatelji. Prijeti li zaista eskalacija sukoba?
SAD: Iranski napad na Izrael je stvarna prijetnja, branit ćemo ga
Cijene nafte blizu 92 dolara zbog straha od eskalacije na Bliskom istoku
Skočio s kruzera u more prije tjedan dana. Otac: Dobar je ronilac, vjerujem da je živ
Agencija: Švedska neće ispuniti klimatske ciljeve bez promjena politike
12.04.2024
Macron: Moramo se trajno pripremiti za geopolitičku i geostratešku promjenu
Iran: Naš odgovor Izraelu bit će kontroliran i neće izazvati eskalaciju
Turska priprema novi mirovni plan za Ukrajinu
Američki general: Rusi su nadoknadili gubitke puno brže od očekivanog
Nizozemska daje još 400 milijuna eura Ukrajini
Japanski premijer: Ukrajina riskira kolaps bez američke podrške
Navalni je prije smrti uspio dovršiti autobiografiju, objavit će se
11.04.2024
Pucnjava u Americi ispred džamije. Ozlijeđeno više osoba
Jedna osoba ubijena u napadu nožem u Francuskoj. Napadača ubila policija
Britanija najavila redovite vojne vježbe s Amerikom i Japanom
Velike mjere sigurnosti na utakmicama u Madridu i Parizu zbog ISIL-ovih prijetnji
Britanski TV doktor pacijentici radio botoks u zamjenu za seks
Sastali se Biden i japanski premijer, najavili "nikad viđenu" obrambenu suradnju
10.04.2024
Američka savezna država zabranila gotovo sve pobačaje
15-godišnjak izveo pokolj u školi u SAD-u. Zbog toga u zatvor idu i njegovi roditelji
UN: U Ukrajini je naglo porastao broj poginulih i ozlijeđenih civila
Ukrajinska obrana je pred kolapsom. Ovo su najgori scenariji za kraj rata
Trump i britanski ministar razgovarali o izdvajanju članica NATO-a na obranu
Umro je Peter Higgs
Izrael nabavlja 40.000 šatora za evakuaciju ljudi iz Rafaha
09.04.2024
Vatikan tvrdi da je protiv zakona koji kriminaliziraju istospolne radnje
Razbijena mreža krivotvoritelja novca u Napulju. Novčanice zvali Maradona i Pele
Zašto Rusija tako manijakalno želi okriviti Ukrajinu za masakr u Moskvi?
SAD: Vršimo pritisak na Izrael da dopusti više kamiona s pomoći u Gazi |
