Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Treći svjetski rat mogao bi početi u Latviji, kaže profesor koji je predvidio rat u Ukrajini
Treći svjetski rat mogao bi početi u Latviji, kaže profesor koji je predvidio rat u Ukrajini
Foto: Getty Images
RUSKI predsjednik Vladimir Putin ima jasan cilj i veliku strategiju, ali oni koji tvrde da je ta strategija racionalna i defenzivna su u krivu, upozorava profesor međunarodnih sigurnosnih studija Paul D. Miller.
Prije četiri godine, Miller je predvidio rusku invaziju Ukrajine. Sada za Foreign Policy piše da je Baltik sljedeći na ruskom nišanu te da će za izabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa to biti jedan od najranijih i najvažnijih testova.
Ovaj profesor s National Defense University u Washingtonu smatra da je teorija prema kojoj Rusija samo odgovara na ekspanziju NATO-a glupost. Putin nije vođen racionalnim samointeresom jer nijedan čovjek nije. Naša percepcija samointeresa oblikovana je našim uvjerenjima i idejama- drugim riječima, našom ideologijom.
Rusija NATO vidi kao glavnu prepreku svojoj veličini
Putin vjeruje da je ruska hegemonija nad okolnim državama vitalna za rusku sigurnost. Međutim, Putin ovaj zaključak izvodi iz svojih svojih uvjerenja o ruskoj državnosti. Radi se o neobičnoj verziji ruskog nacionalizma koja je prožeta pravoslavnom religijom, idejom povijesne sudbine i mesijanizmom.
Racionalni ruski državnik ne bi gledao na ekspanziju Europske unije i NATO-a kao na prijetnju jer je liberalni međunarodni poredak otvoren, inkluzivan i ustvari bi povećao sigurnost i prosperitet Rusije, tvrdi Miller. Međutim, za Putina i druge ruske nacionaliste, Zapad je prijetnja zbog svoje dekadencije i globalizma.
NATO tako nije (samo) jamac liberalnog poretka u Europi, već neprijateljski savez i glavna prepreka ruskoj veličini. Stoga se Putinova strategija sastoji u tome da razbije NATO i to tako da obezvrijedi njegovu garanciju o međusobnoj obrani saveznica.
Rusija je već donekle narušila vjerodostojnost NATO-a, koji je Ukrajini i Gruziji 2008. obećao Akcijski plan pridruživanja. Rusija je te godine izvršila invaziju na Gruziju, a 2014. i na Ukrajinu te zadržala teritorije tih zemalja pod ruskom okupacijom: Abhaziju, Južnu Osetiju i Krim. Osim njih, pokrajine Donjeck i Luhansk na istoku Ukrajine pod kontrolom su pro-ruskih separatista. Pridruživanje države NATO-u praktički je nemoguće dok je dio njenog teritorija okupiran.
Okolnosti za rusku ekspanziju nikad od kraja Hladnog rata nisu bolje. Europska unija je razjedinjena, a sljedeći američki predsjednik otvoreno preispituje vrijednost NATO pakta dok u isto vrijeme hvali i opravdava politiku Rusije.
Ruska invazija baltičkih zemalja neće biti otvorena
Ruska invazija baltičkih zemalja, koje su za razliku od Ukrajine i Gruzije NATO članice, neće biti otvorena. Umjesto toga, Putin će vjerojatno isprovocirati vojnu krizu korištenjem posrednika od kojih se može distancirati. To će možda biti etnički ruski građani Latvije i Estonije, koji u ove dvije zemlje čine četvrtinu populacije. Možda će početi nasilno prosvjedovati i tražiti međunarodnu zaštitu.
Na to će se pojaviti sumnjivo dobro naoružan i organiziran "Narodni front za oslobođenje ruskog Baltika". Nekoliko ciljanih atentata i bombaških napada pogurat će ove zemlje prema građanskom ratu.
Rusija će blokirati sve rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a, ali će ponuditi unilateralno slanje mirovnih snaga. Vijeće NATO-a će se sastati. Poljska će voditi inicijativu za proglašenje ruske agresije na baltičke zemlje i aktiviranje članka 5 o međusobnoj obrani članica. Njemačka i Francuska će biti protiv. Odluka će ovisiti o Americi.
Ako ne aktivira članak 5, NATO pakt postaje praktički besmislen, a geopolitički sat će se vratiti u 1939. Neke istočnoeuropske zemlje će se prikloniti Rusiji. Druge poput Poljske će se početi naoružavati do zuba. Putinov san o rastrganom Zapadu i izloženoj Europi postat će stvarnost.
No ako NATO aktivira članak 5, to će biti ravno objavi rata Rusiji. A tada će predsjednik Trump morati odlučiti je li Latvija ili Estonija vrijedna rizika Trećeg svjetskog rata, zaključuje Miller.
Procurio tajni dokument o francuskim napadima u Siriji, krenula istraga
Procurio tajni dokument o francuskim napadima u Siriji, krenula istraga
Foto: FaH
FRANCUSKO pravosuđe je pokrenulo istragu u Parizu nakon što je procurio tajni dokument obrane o planu francuskih napada u Siriji 2013., koji su novinari dobili u sklopu razgovora s predsjednikom Francoisom Hollandeom, doznaje se u ponedjeljak od sudskog izvora.
Istraga je otvorena zbog kompromitiranja nacionalne obrane, nakon upozorenja zastupnika Erica Ciottija, precizirao je taj izvor.
U članku objavljenom 24. augusta ove godine, novinari dnevnog lista Le Monde su opisivali razgovor s Hollandeom 30. augusta 2013. i objavili su tajni dokument, čiju su presliku dobili, kako su rekli.
"Dokument koji je glavni stožer sastavio 29. augusta, sadrži pojedinosti budućeg napada. To je pravi priručnik francuske intervencije", opisivali su.
Dan kada je Obama napustio Hollandea
Članak naslovljen "Na dan kada je Obama napustio Hollandea" priča u kojim uvjetima je Francuska odustala od tadašnjih napada, suočena s oklijevanjima američkog predsjednika.
Krajem augusta Eric Ciotti je upozorio na "očito i opasno kompromitiranje tajnosti potrebe za našu sigurnost i našu suverenost". U poruci pariškom odvjetništvu od 4. studenoga on navodi da je dva puta pisao ministarstvu obrane i nije dobio odgovor. Odvjetništvo je prenijelo poruku ministarstvu obrane kako bi dobilo odgovore o tajnosti dokumenta i stupnju moguće povrede nacionalne obrane, precizira izvor.
Početkom studenoga, ministar obrane Jean-Yves Le Drian, blizak Hollandeu, relativizirao je težinu događaja. "O čemu se radi? Jedan dnevni list je objavio elemente događaja od prije tri godine o operaciji koja nije izvedena?"
Merkel pod teškim optužbama partnera, tvrde da ubrzava propast Europe
Merkel pod teškim optužbama partnera, tvrde da ubrzava propast Europe
Foto: FaH
Angela Merkel (62), na vlasti od 2005., u nedjelju je službeno objavila da će se kandidirati za četvrti mandat radi "obrane slobode i demokratskih vrijednosti" na izborima 2017., za koje predviđa da će možda biti najteži od njemačkog ujedinjenja 1990., zbog polarizacije društva i jačanja populističke protuimigrantske desnice.
Socijaldemokrati (SPD) stranka lijevog centra, manji partner u "velikoj koaliciji" koju vodi Merkel, drži da je kancelarkina najava "onemoćali potez".
Žestoke kritike
"Ne vidim kako Angela Merkel želi poboljšati ovu zemlju i pripremiti je za buduće izazove", rekla je glavna tajnica SPD-a Katarina Barley koja drži da kancelarki ponestaje 'sape' nakon gotovo 12 godina na dužnosti.
Predsjednik SPD-a Sigmar Gabriel, ujedno ministar gospodarstva i potpredsjednik vlade, optužio je Merkel i njezina ministra financija Wolfganga Schaeublea za zanemarivanje europske integracije.
"Dvanaest godina Merkel i Schaeuble nisu uspjeli zaustaviti propadanje Europe, već su je prije ubrzali", rekao je Gabriel, koji se uz uz predsjednika Europskog parlamenta Martina Schulza spominje kao jedan od kandidata SPD-a za kancelara.
SPD će se usredotočiti na sprečavanje raspadanja Europe pošto su Britanci izglasali referendumom izlazak iz EU, rekao je Gabriel koji se redovito zauzima da njegova zemlja više ulaže u škole, ceste i digitalnu infrastrukturu kako bi se potaknuo cjelokupni rast u Njemačkoj, najjačem gospodarstvu EU.
Međutim, Schaeuble je u ponedjeljak odbacio pozive Europske komisije Njemačkoj i drugim članicama eurozone da ublaže proračunsku politiku kako bi stvarali već rast i više radnih mjesta, kazavši da je "to pogrešan put".
"Ima zasluga, ali..."
"Mislim da gospođa Merkel ima svojih zasluga, no ona više nije prava osoba za budućnost", rekla je Manuela Schwesig koja je u vladi ministrica za obitelj.
Parlamentarni izbori održavaju se u rujnu 2017., a anketa Emnid objavljena u nedjelju pokazuje da potpora konzervativnom bloku kancelarke Merkel pada 1 bod, no ima 9 bodova prednosti pred SPD-om.
SPD je najavio da će svog kancelarskog kandidata objaviti tek u siječnju iduće godine.
Merkelini kršćanski-demokrati (CDU) mogli bi osvojiti između 30 i 35 posto glasova, SPD po sadašnjim procjenama dobiva potporu između 22 i 24 posto, dok desna populistička Alternativa za Njemačku, osnovana 2013., dobiva između 10 i 14,5 posto potpore birača.
VIDEO Poludjeli Kurd u Njemačkoj bivšu curu vezao za auto pa je vukao po cesti
VIDEO Poludjeli Kurd u Njemačkoj bivšu curu vezao za auto pa je vukao po cesti
Screenshot: YouTube
NJEMAČKA javnost je u šoku nakon zločina koji se dogodio u nedjelju navečer u sjevernonjemačkom Hamelnu kada je 38-godišnji Kurd Nuretin B. vukao automobilom kroz središte mjesta svoju bivšu 28-godišnju partnericu i pritom joj nanio ozljede opasne po život.
"Osumnjičeni je svoju deset godina mlađu bivšu partnericu svezao užetom oko vrata i vukao 250 metara kroz središte Hamelna", priopćila je policija koja još uvijek istražuje pozadinu ovog nesvakidašnjeg zločina.
28-godišnja Kader K. se nakon nekoliko operacija još uvijek nalazi u životnoj opasnosti.
Policija polazi od toga da je pozadina ovog zločina sukob bivših partnera oko zajedničkog sina.
No istodobno su, s obzirom na to da počinitelj i žrtva pripadaju različitim kurdskim klanovima koji su se već i prošlosti otvoreno sukobljavali ne obazirući se na policiju, poduzete "mjere opreza" kako bi se spriječili novi sukobi.
Sindikati policije već godinama upozoravaju na kurdske i libanonske klanove koji ne priznaju nadležnost policije nego sukobe rješavaju izvan njemačkog pravnog sustava.
Plenković obećao ukrajinskom kolegi pomoć u pridruživanju Ukrajine EU
Plenković obećao ukrajinskom kolegi pomoć u pridruživanju Ukrajine EU
Foto: FAH
HRVATSKA želi pomoći izradi pravno prihvatljivog rješenja koje bi omogućilo stupanje na snagu Sporazuma o pridruživanju Ukrajine Europskoj uniji, rekao je premijer Andrej Plenković u Kijevu na kraju posjeta usmjerenog na jačanje suradnje, na transfer znanja u pristupanju EU i na prenošenje iskustva mirne reintegracije.
Plenković je danasrazgovarao s premijerom Vladimirom Grojsmanom, predsjednikom Ukrajine Petrom Porošenkom, predsjednikom Vrhovne rade Andrejem Parubijem i potpredsjednicom Vrhovne rade Irinom Geraščenko, te cijelim nizom predstavnika svih političkih skupina u Vrhovnoj radi.
U četvrtak se održava summit EU i Ukrajine i Plenković je u Kijevu rekao kolegi Grojsmanu da će učiniti sve kako bi sporazum o pridruživanju zaživio unatoč nizozemskom referendumu.
Hrvatska potpora Sporazumu o pridruživanju Ukrajine EU
Hrvatska želi pomoći objema državama da se pronađe "pravno prihvatljivo rješenje koje bi omogućilo stupanje na snagu Sporazuma o pridruživanju, a istodobno bilo svojevrsno jamstvo Nizozemskoj", rekao je Plenković novinarima.
Nakon negativnog referenduma o Nizozemskoj 6. travnja nastao je problem kako da na snagu stupi Sporazum o pridruživanju između Ukrajine i EU. Nizozemci su odbacili Sporazum o pridruživanju Ukrajine i EU na na tom referendumu, a nizozemski je premijer Mark Rutte izjavio da vlada kani poštivati rezultat iako je bio savjetodavan.
Sporazum je "kolateralna žrtva", jer u referendumskoj kampanji niz problematičnih pitanja nisu potegnuli ni vlada ni oporba, već politički akteri koji su protiv europskog projekta u cjelini.
Drugi aspekt podrške Ukrajini na summitu je jasan stav Hrvatske za ukidanje viza ukrajinskim državljanima na putu U EU za što je Europski parlament već dao zeleno svjetlo, a odluku treba potvrditi i Vijeće.
Plenkovićev posjet Ukrajini bio je prvi službeni posjet toj zemlji otkako je preuzeo kormilo hrvatske vlade, no kao šef parlamentarnog odbora (EU) za pridruživanje u protekle dvije i po godine razvio je odnos s ukrajinskim kolegama.
"To može sigurno pomoći kvalitetnim odnosima dviju zemalja, gospodarskim odnosima i jednoj korektnoj podršci Hrvatske Ukrajini u njezinim europskim nastojanjima i kroz Europsko vijeće i kroz Europski parlament ", rekao je.
Iskustvo mirne reintegracije
Na Kijevo-Mogiljanskoj akademiji, najstarijem i najuglednijem sveučilištu u Kijevu Plenković je održao predavanje o odnosima dviju zemalja i hrvatskom putu prema EU i NATO-u te iskustvima koje je Hrvatska prošla u procesu mirne reintegracije.
Hrvatsko "iskustvo u procesu mirne reintegracije " može Ukrajini "biti vrlo korisno s obzirom na još uvijek okupirana područja oblasti Luhanska i Donecka te ilegalno anektiranog Krima", kako bi se u okviru međunarodnih napora ta područja vratila pod ustavno-pravni poredak Ukrajine, rekao je.
Hrvatski premijer, kojega je ukrajinski šef države nazvao "osobnim prijateljem i prijateljem Ukrajine", radostan je što se ostvarila mogućnost da posjet Ukrajini padne na treću godišnjicu početka Revolucije dostojanstva, tzv. Euromajdana.
Na treću godišnjicu početka ta simbolika posjeta pokazuje solidarnost koju Hrvatska pruža Ukrajini, rekao je Plenković koji je ujutro s Grojsmanom i Porošenkom odao počast u ime cijelog hrvatskog izaslanstva žrtvama koje su pale za europsku slobodu Ukrajine i demokraciju.
Podsjetio je da će se početkom prosinca obilježiti činjenicu da je Ukrajina prva članica UN-a koja je priznala Hrvatsku, osam dana prije Njemačke.
Neovisnost Hrvatske priznala je 11. prosinca 1991., a u zahvalu Zagreb je jednu ulicu nazvao Ukrajinskom gdje se nalazi spomenik pjesniku Tarasu Ševčenku.
Gospodarski forum i jačanje suradnje
Plenković i Grojsman obratili su se sudionicima Hrvatskog-ukrajinskog gospodarskog foruma, a Plenković je govorio na ukrajinskom jeziku što je izazvalo oduševljenje prisutnih.
Održan je vrlo kvalitetan "Hrvatsko-ukrajinski gospodarski forum s preko 250 sudionika" koji bi trebao potaknuti poslovne ljude na kvalitetnu međusobnu suradnju kako bi se razmjena podignula na višu razinu, rekao je Plenković u izjavi novinarima.
Tijekom posjeta hrvatskog premijera Kijevu dvije su strane potpisale nekoliko sporazuma, o suradnji u području sprječavanja katastrofa i uklanjanja njihovih posljedica, protokolu o izmjenama i dopunama ugovora o međusobnoj pomoći u carinskim pitanjima te dodatnom protokolu ugovora o poticanju i zaštiti ulaganja.
Hrvatska tjeralica za Hernadijem bila je politički motivirana, tvrdi njegov odvjetnik
Hrvatska tjeralica za Hernadijem bila je politički motivirana, tvrdi njegov odvjetnik
Foto: Fah
INTERPOLOVA odluka o odbacivanju zahtjeva hrvatske strane da obnovi međunarodni nalog za hapšenje za čelnika MOL-a Zsolta Hernadija je konačna i na nju nije moguća žalba, kazao je Hernadijev odvjetnik mađarskoj novinskoj agenciji MTI.
Jedan od čelnika londonske odvjetničke tvrtke Peters&Peters koja vodi Hernadijev tim obrane Michael O'Kane, rekao je MTI-ju da "Interpolova konačna odluka o tom pitanju znači da Hrvatska više ne može koristiti Interpolove kanale i mehanizme protiv Hernadija".
Vezano uz pitanje može li se očekivati žalba hrvatske strane, O'Kane je kazao da je odluka konačna i ne postoji mogućnost za žalbu, suprotno onome što pišu određeni mediji.
Na upit ima li kakve informacije o tome koji su razlozi za takvu odluku Interpola, O'Kane je pojasnio da je Interpolova odluka uslijedila nakon slanja argumenata Hernadijeve obrane da je, kao i kod hrvatskih "komercijalnih napada" na MOL, "crvena tjeralica koju je tražila Hrvatska bila politički motivirana".
"Istaknuli smo i da je Mađarska već u potpunosti istražila taj predmet i da je g. Hernadi u potpunosti oslobođen u Mađarskoj za isto navodno postupanje", rekao je O'Kane.
Interpolovi propisi zabranjuju postupanje u politički motiviranim slučajevima
Dodao je da je siguran kako je Interpol iz ovog slučaja naučio da je potreban krajnji oprez i pri izdavanju i uklanjanju crvene tjeralice, kada politička motivacija stoji iza kaznenog slučaja. Taj pravni stručnjak ističe da Interpolovi propisi striktno zabranjuju postupanje u politički motiviranim slučajevima.
"Ostaje da vidimo kada će Interpol objaviti svoju odluku. Požurujemo ga da to učini što prije", poručio je O'Kane.
Odgovarajući na upit hoće li odvjetnički tim tražiti naknadu štete za Hernadija, O'Kane je izjavio da će analizirati i u dogledno vrijeme odlučiti hoće li to tražiti i od koga.
Hernadi je još 2013. optužen da je dao 10 milijuna eura mita bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu, čime je MOL-u osigurao upravljačka prava u Ini, no do danas je ostao nedostupan hrvatskom pravosuđu.
MOL je u više navrata odbacio te optužbe tvrdeći da nikad nije podmitio nijednog političara i nije dao novac da bi stekao upravljačka prava u Ini.
Erdogan želi legalizirati silovanje djevojčica mlađih od 15 godina
Erdogan želi legalizirati silovanje djevojčica mlađih od 15 godina
Screenshot: YouTube
NA TISUĆE protestanata okupilo se jučer u Istanbulu i Ankari kako bi prosvjedovali protiv novog Erdoganovog zakona kojim bi se legaliziralo silovanje djevojčica mlađih od 15 godina.
Prema novom Erdoganovom zakonu, u slučaju silovanja maloljetnice počinitelj ne bi bio kažnjen ako se oženi žrtvom. Također, stupi li zakon na snagu, na hiljade silovatelja bilo bi pomilovano.
Prosvjednici su na ulicama najvećih turskih gradova željeli ukazati na činjenicu da je ovaj zakon zapravo poziv silovateljima da siluju što više žena, odnosno djevojčica.
