Šef britanske vojske upozorava: Rusija predstavlja najveću prijetnju od hladnog rata
Šef britanske vojske upozorava: Rusija predstavlja najveću prijetnju od hladnog rata
Foto: Hina
ŠEF britanske vojske upozorio je u ponedjeljak Britaniju na prijetnju koju predstavlja Rusija, "najsloženiju i najrealniju od kraja hladnog rata", te zatražio veća ulaganja.
Šef združenog glavnog stožera britanske vojske general Nick Carter izjavio je da Rusija razvija sve agresivniju oružanu strategiju te da je u Siriji pokazala sposobnost korištenja projektila dugog dometa visoke tehnologije.
Rusija predstavlja "najsloženiji i najrealniji sigurnosni izazov s kojim se suočavamo nakon hladnog rata", izjavio je Carter u rijetkom govoru u javnosti tokom kojeg je nadugačko iznosio detalje ruskih vojnih kapaciteta, a kao podrška poslužila mu je video-snimka na ruskom.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Usporedbe s 1914. su jake"
"Moramo paziti da ne upadnemo u samodopadnost, usporedbe s 1914. su jake", nastavio je on ispred Royal United Services Institute, britanskog centra specijalizirana za pitanja obrane i sigurnosti, sa sjedištem u Londonu.
"Naša se generacija navikla birati svoje ratove nakon hladnog rata. No, možda nećemo moći birati hoćemo li biti u sukobu s Rusijom", dodao je on.
General Carter kazao je da su vojne vježbe koje je Rusija održala 2017. bili simulirani napadi na sjevernu Europu, od Kalinjingrada do Litve.
*
Turska je vojnim upadom kaos u Siriji napravila još većim, a SAD i Rusija to šutke gledaju. Zašto?
Turska je vojnim upadom kaos u Siriji napravila još većim, a SAD i Rusija to šutke gledaju. Zašto?
Foto: FAH
NAJNOVIJI sukob u Siriji, onaj turske vojske i njenih arapskih štićenika, pobunjenika iz Slobodne sirijske vojske (FSA) protiv kurdskih separatista iz Narodnih jedinica obrane (YPG), pokazao je razmjere kaosa rata u toj zemlji.
Operacija koju je Turska u prilično ciničnom tonu nazvala “Maslinova grančica”, počela je bjesomučnim zračnim bombardiranjem i artiljerijskim granatiranjem prije tri dana, a jučer je krenula i kopnena ofenziva. Kako javlja BBC, kurdski pobunjenici već su izgubili nekoliko sela na području oko grada Afrina, iako su prema izvještavanju Sirijskog opservatorija za ljudska prava dva sela već povratili u protunapadu.
No kako je i zašto je Turska pokrenula ovu ofenzivu? Priča o genezi ovog sukoba je duga, zamršena i paradoksalna, ali takva je i priča o ratu u Siriji općenito. Naime, kurdski YPG je dio Sirijskih demokratskih snaga, kurdsko-arapskog saveza koji je formirao, obučio, naoružao SAD kao svog ključnog saveznika u borbi protiv Islamske države (ISIS) u Siriji. Ne samo što američka vojska daje SDF-u logističku podršku i zračnu potporu, američki komandosi bore se rame uz rame s ovim pobunjenicima, koji su oslobađajući ogroman teritorij od ISIS-a stekli kontrolu nad gotovo trećinom teritorija u Siriji.
Kurdski i arapski pobunjenici na suprotnim stranama
Iako kurdski pobunjenici imaju ambivalentan, pretežno neutralan odnos s režimom Bašara al-Asada te neprijateljski odnos s ostalim, dobrim dijelom islamističkim pobunjenicima koji se bore protiv režima, SDF je uspostavio vlast neovisno od režima u sjevernom i istočnom dijelu zemlje koji kontrolira, u skladu sa svojim idealom kurdske autonomije temeljene na načelu anarhističkog demokratskog konfederalizma. Doduše, kritičari tvrde da je jednopartijska vlast Demokratske unije Sirije (PYD), čije je vojno krilo YPG, vrlo daleko od bilo kakve demokracije, predstavničke ili izravne te da vlasti na teritoriju Rožave (ime za većinski kurdsku pokrajinu u Siriji) proganjaju kurdske i arapske političke suparnike, pa čak i da vrše etničko čišćenje arapskog stanovništva s teritorija koji je SDF oslobodio od ISIS-a.
No u kontekstu sukoba s Turskom najrelevantnije je to što je YPG, odnosno PYD, usko povezan s Kurdistanskom radničkom partijom (PKK), zabranjenom kurdskom organizacijom čije vojno krilo od 1984. vodi gerilsku pobunu protiv turske vlasti na jugoistoku te zemlje. Pri tome kurdski separatisti često ne preže ni od bombaških napada na civile, policajce i vojnike, zbog čega su Turska, ali i EU, SAD i NATO proglasili PKK terorističkom organizacijom.
YPG/SDF, ali i Pentagon poriču povezanost s PKK-om, što je prilično neuvjerljivo s obzirom na to da se u sirijskim gradovima pod kontrolom kurdskih separatista redovito vješaju transparenti sa slikom Abdullaha Ocalana, lidera PKK-a koji se nalazi u turskom zatvoru. Štoviše, upravo je Ocalan osmislio anarhistički model koji Kurdi sada pokušavaju primijeniti u svom dijelu Sirije.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Turska želi zaustaviti stvaranje Kurdistana pod svaku cijenu
Međutim, Turska za takve autonomaške eksperimente u svom susjedstvu ne želi ni čuti, jer strahuje da će samostalna kurdska regija u Siriji potaknuti i ojačati pobunu preko granice, a možda dovesti i do odcjepljenja “turskog Kurdistana” i spajanja u zajedničku kurdsku državu. Od istog scenarija strahuju i vlasti u Iraku i Iranu, koje također imaju značajnu kurdsku manjinu. Turska je, kako bi se obračunala s tom prijetnjom i prijetnjom ISIS-a na svojoj granici, sa svojim saveznicima iz redova sirijskih pobunjenika 2016. pokrenula akciju Štit Eufratu. U sklopu te operacije FSA je uz podršku turske vojske oslobodio 2000 kilometara kvadratnih od ISIS-a, ali i zaustavio YPG/SDF u pokušaju spajanja njihovih “kantona” Afrin i Kobane na sjeveroistoku i sjeverozapadu Sirije teritorijalnim koridorom koji bi išao uz tursku granicu.
Ipak, do općeg sukoba između SDF-a i turskih, odnosno proturskih snaga nije došlo, unatoč tadašnjim najavama turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana da će preuzeti grad Manbidž koji se nalazi na spomenutom koridoru od SDF koji ga je tada oslobodio od ISIS-a. Do toga, kao i do najavljenog napada na Afrin, ipak nije došlo - sve dosad.
Turska je, utirući vlastitu “zonu utjecaja” na sjeveru Sirije, po svemu sudeći odlučila tu pobunjeničkom enklavom spojiti s najvećom preostalom enklavom pod kontrolom pobunjenika, onom koja obuhvaća provinciju Idlib i susjedne manje dijelove regija Hama i Alep. Međutim, na putu joj stoji upravo Afrin. A ako je vjerovati Erdoganu, neće još dugo, jer će Turska i saveznici vrlo brzo “pregaziti” kurdsku paravojsku. Da ponovimo - istu onu paravojsku koja je ključna saveznica SAD-a u Siriji. Istog onog SAD-a koji je u NATO savezu s Turskom, što znači da ih obvezuje načelo uzajamne obrane.
Hoće li stvarno tako biti? Vjerojatno ne. Velike urbane bitke u Siriji poput onih za Kobane, Manbidž, Alep ili Raku pokazale su da je osvajanje urbanog terena sve samo ne lako, brzo i bez ozbiljnih gubitaka u ljudstvu i opremi - o civilnim “kolateralnim” žrtvama, ratnim zločinima i općem razaranju da ne govorimo. Izgledno je da će se takav scenarij ponoviti i u Afrinu - Turska, sa svojom superiornom vojnom silom, možda neće slomiti zube na izoliranom i malenom Afrinu, ali do pobjede sigurno neće doći preko noći, s obzirom na to da je 8-10 hiljada kurdskih boraca imalo jako dugo vrijeme za pripremu obrane grada. Osim u slučaju da operacija bude zaustavljena u nekom iznenadnom obratu, poput uključenja Rusije ili SAD-a.
Amerika i Rusija prepustile Afrin Turskoj, postignut dogovor o "razgraničenju"?
Međutim, čini se da su ove dvije svjetske sile, koje su obje pokušavale privući kurdske pobunjenike u svoje okrilje, odlučile prepustiti Afrin na milost i nemilost Turskoj. Prvo je glasnogovornik Pentagona za tursku agenciju Anadolu nekoliko dana prije početka ofenzive poručio da američke snage nisu povezane s kurdskim pobunjenicima na području Afrina niti operiraju na tom području - drugim riječima, da ih ne misle štititi od Turske i saveznika. A potom je i Rusija prema turskim medijskim izvještajima povukla svoje snage s tog područja, gdje je bila prisutna već dugo vremena.
Moskva je to porekla, ali u kuloarima su vrlo glasna nagađanja da su Istanbul i Moskva postigli dogovor oko podjele “sfera utjecaja” u Siriji, što bi uključivalo podjelu Idliba, u kojem trenutno sirijske snage silovito napreduju uz pomoć ruske avijacije. “Razgovarali smo s našim ruskim prijateljima o ovome, imamo dogovor”, rekao je danas otvoreno Erdogan, potvrđujući da se turska ofenziva vodi uz prešutni pristanak Vladimira Putina. A ma koliko Asadov režim grmio protiv agresije i kršenja svog suvereniteta, bilo od strane Amerike ili Turske, jasno je da niti može niti hoće učiniti išta po tom pitanju.
Zbog ofenzive na Idlib više od stotinu hiljada Sirijaca s tog područja, od kojih su mnogi i sami izbjeglice s područja pod kontrolom režima, već je izbjeglo u druge dijelove regije i u izbjegličke kampove na granici s Turskom. Ofenziva na Afrin vjerojatno će potaknuti još jedan izbjeglički val i humanitarnu katastrofu, u zemlji u kojoj je takvih katastrofa već napretek. Jedno je sigurno, civili će, kao i obično, platiti najveću cijenu geopolitičke šahovske igre između regionalnih i svjetskih sila i različitih frakcija s različitim vizijama za Siriju.
No ako govorimo o kršenju sirijskog suvereniteta - taj je suverenitet već odavno prošlo svršeno vrijeme. Sirija je raskomadana, fizički i politički uništena, različite strane u ovom ratu nepomirljivo su zaraćene i pitanje je hoće li se ikad više naći pod zajedničkom vlašću. Ako do toga i dođe, tome će prethoditi dugotrajne i krvave bitke, a ona za Afrin tek je prva u nizu. Razumna i humana alternativa u obliku političkog rješenja sukoba i dalje se ne nazire.
*
Bugarska crkva protiv Istanbulske konvencije: "Posljedice odbacivanja biblijskih istina su tragične"
Bugarska crkva protiv Istanbulske konvencije: "Posljedice odbacivanja biblijskih istina su tragične"
Foto: Hina
BUGARSKA pravoslavna crkva u ponedjeljak je pozvala zastupnike da ne ratificiraju Istanbulsku konvenciju, sporazum kojemu je proklamirani cilj borba protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, tvrdeći da ona "otvara vrata moralnoj propasti i uvodi rodnu ideologiju".
Bugarska pravoslavna crkva tvrdi kako neke od točaka Konvencije izazivaju zabrinutost oko budućnosti europske kršćanske civilizacije jer unose strane vrijednosti iz bezbožnog društva.
Vlada desnog centra premijera Bojka Borisova je ranije ovog mjeseca poslala tu konvenciju Vijeća Europe na ratifikaciju u parlament, a taj je potez podijelio mišljenja u toj najsiromašnijoj državi Europske unije koja trenutno po prvi put predsjeda tim savezom.
Namjera Istanbulske konvencije, dokumenta od 81 članka, uspostavljanje je mjera za zaštitu žena od nasilja. Dosad ju je ratificiralo 28 država, a potpisalo njih 45, uključujući Bugarsku.
"Otvorit će vrata moralnoj propasti"
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Bugarska pravoslavna crkva pridružila se protivnicima ratifikacije, istaknuvši kako će ona otvoriti vrata moralnoj propasti društva. Crkva tvrdi kako se dokument protivi temeljnim vjerovanjima bugarskog naroda o vjeri, nacionalnosti, moralnosti, časti, dignitetu, obrazovanju i obitelji.
"To je oruđe koje ulijeva sustav vrijednosti koji nam je stran kako bi omogućio da se društvom vlada novim modelom u interesima njegovog malog dijela", priopćila je Sinoda te crkve, njezino najviše izvršno tijelo.
"Posljedice odbacivanja biblijskih istina su tragične"
Konvencija "izaziva zabrinutost o budućnosti europske kršćanske civilizacije jer sadrži novo shvaćanje čovjeka - čovjeka kao apsolutnog gospodara, čovjeka bez Boga koji slijedi svoje želje i strasti do tolike razine da čak može i odlučiti svoj rod", stoji u priopćenju, te se zaključuje kako su "posljedice odbacivanja biblijskih istina tragične i da im svjedočimo u mnogim društvima gdje je rodna ideologija dugo bila politika države".
Ujedinjeni patrioti, savez triju nacionalističkih stranaka koji je koalicijski partner Borisova, udružili su se sa socijalistima, najvećom oporbenom strankom u državi, kako bi se usprotivili odluci vlade o ratifikaciji.
Osim Bugarske, konvenciju dosad nisu ratificirale Hrvatska, Armenija, Azerbajdžan, Češka, Grčka, Mađarska, Island, Irska, Latvija, Lihtenštajn, Litva, Luksemburg, Moldavija, Rusija, Makedonija, Ukrajina i Ujedinjeno Kraljevstvo, stoji na stranicama Vijeća Europe.
*
Njemačke željeznice i 300-tinjak firmi hitno traže radnike, nude bruto plaću do 2600 eura
Njemačke željeznice i 300-tinjak firmi hitno traže radnike, nude bruto plaću do 2600 eura
Foto: 123rf
U NJEMAČKOJ je u tijeku pravi procvat privatizacije željeznice. Osim državne željeznice Deutsche Bahn (DB), trenutno postoji oko 300 privatnih tvrtki koje se bave željezničkim prijevozom, što putničkim, što teretnim.
Tako, primjerice, sljedeće godine u Stuttgartu veći dio regionalnih pruga u putničkom prijevozu preuzima tvrtka Go-Ahead (Bahn).
A sve te tvrtke imaju jednu stvar zajedničku - hitno traže strojovođe i konduktere.
Deutsche Bahn (Njemačke željeznice) u Münchenu, primjerice, hitno traže od 50 do 100 konduktera, piše Croexpress. Metronom, Agilis, ODEG, Länderbahn, Go-Ahead i mnogi drugi prijevoznici također hitno traže konduktere i strojovođe.
Tečaj za konduktera traje tri mjeseca, dok onaj za strojovođu traje osam mjeseci. Bruto plaća konduktera na sjeveru Njemačke je oko 2050 eura, dok je na jugu Njemačke oko 2650 eura.
*
Koliko stranaca živi u Hrvatskoj i od kuda su došli?
Koliko stranaca živi u Hrvatskoj i od kuda su došli?
Foto: FAH
PORTAL Total Croatia News objavio je članak u kojem iznosi koliko stranaca živi u Hrvatskoj i iz kojih država su stigli.
Prema podacima s web stranice MUP-a, od 31. prosinca 2016. godine u Hrvatskoj živi malo manje od 30 000 stranaca s privremenim ili stalnim boravišnim dozvolama, piše TCN.
27 osoba registrirano bez poznate nacionalnosti
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Autor članka Paul Bradbury napominje da je zbog birokracije u "prekrasnoj Hrvatskoj" bilo vrlo teško doći do bilo kakvih službenih dokumenata iz institucija te napominje da je popis stranaca sastavljen isključivo prema podacima MUP-a. Također navodi kako je 27 osoba sa stalnim boravištem u državi registrirano bez poznate nacionalnosti.
Objavljena tablica prikazuje broj stranaca u Hrvatskoj iz pojedine države sa stalnim i privremenim prebivalištem, te njihov ukupan broj. Podaci prikazuju da je najviše ljudi doselilo u Hrvatsku iz Bosne, Slovenije i Njemačke. Ukupno je na popisu 55 država iz kojih su stranci stigli u Hrvatsku, a najmanje ih je iz Južnoafričke Republike, Meksika i Nigerije.
*
VIDEO Pucnjava u školi u Teksasu: Ranjena učenica, priveden 16-godišnji učenik
VIDEO Pucnjava u školi u Teksasu: Ranjena učenica, priveden 16-godišnji učenik
Screenshot: YouTube
ŠESNAESTOGODIŠNJI dječak upucao je 15-godišnju djevojčicu u školskoj kantini u Teksasu u ponedjeljak ujutro, objavili su službenici.
Dječak je priveden bez daljnjih incidenata, a žrtva je helikopterom prevezena u bolnicu. Policija je izjavila da je osumnjičeni za pucnjavu u srednjoj školi Italy 16-godišnji učenik škole. Jedna učenica izjavila je za lokalne medije da je stigla do škole i vidjela učenike kako bježe, preskaču ogradu i uskaču u automobile.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Policija je također izjavila da se školski zaposlenik suprotstavio osumnjičenom u kantini, nakon čega je tinejdžer izašao i službenici su ga priveli dok je još bio na školskom području. Ured šerifa potvrdio je da nije bilo drugih žrtava.
Motiv za pucnjavu još uvijek nije poznat. Učenici su evakuirani iz škole te preseljeni u obližnju osnovnu školu Stafford, gdje su se sastali sa svojim roditeljima.
*
Velike lavine odsjekle popularno skijalište u Tirolu, među zarobljenima i Hrvati
Velike lavine odsjekle popularno skijalište u Tirolu, među zarobljenima i Hrvati
Screenshot: YouTube
AUSTRIJSKI mediji javljaju da je velika lavina odsjekla omiljeno skijaško odredište u Tirolu, gradić Ischgl. U njemu se trenutno nalazi oko deset hiljada ljudi, većinom turista koji su zarobljeni u Alpima, s obzirom na to da su svi prilazi Ischglu odsječeni. Prema medijskim informacijama, među turistima ima i Hrvata koji su na zimovanju.
Proglašena je peta od šest razina opasnosti od lavina, što je u Austriji zadnji put učinjeno 1999. godine. Dežurne službe već su u akciji i rade na raščišćavanju puteva prema Ischglu, no i danas je tamo napadalo oko novih 50 centimetara snijega.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Stanje je zabrinjavajuće i sa švicarske strane Alpa, napose u skijalištu Samnaun koje je također zbog lavine odsječeno od ostatka države.
No prema izjavama Thomasa Kleinhinza koji vodi skijalište u Ischglu, turisti su dobro raspoloženi i razloga za brigu nema. “Dobro smo opskrbljeni. Takve se stvari ovdje događaju i nitko nije upao u paniku. Očekujemo da će se stanje od utorka poboljšati”, rekao je za austrijske medije.
